Velika Britanija preuzela je kontrolu nad British Steelom i ostavila otvorenima visoke peći, a ministar ekonomije je na vanrednoj parlamentarnoj sjednici rekao da je puna nacionalizacija proizvođača čelika vrlo vjerovatna.British Steel, koji je od 2020. godine u vlasništvu kineske kompanije Jingye Group, zapošljava 3.500 ljudi u svojoj tvornici u Scunthorpeu, a budućnost je dovedena u pitanje nakon što se vlada i kompanija nisu dogovorile o financiranju sporazuma kojim bi se trebalo prijeći na ekološki prihvatljiviju proizvodnju čelika.<h2>Odobrili su hitan zakon za spašavanje tvornice&nbsp;</h2>Zastupnicima je uskrsna pauza počela ove sedmice, ali vlada ih je vratila u parlament kako bi donijeli zakon koji omogućuje upravljanje upravom i radnicima kompanije, osiguravajući plaće i nabavku sirovina kako bi visoke peći bile u upotrebi.Britanski parlament i kralj odobrili su hitan zakon za spašavanje tvornice u Scunthorpeu od zatvaranja, što znači da je zakon odmah stupio na snagu, objavio je u subotu BBC. Premijer Keir Starmer rekao je da poduzima korake da odgodi zatvaranje visokih peći, koje rade sa 700.000 funti gubitka dnevno. "Zakon će proći danas, a to znači da ćemo onda preuzeti kontrolu nad kompanijom", rekao je Starmer tokom posjeta čeličani.<h2>Industrija u nacionalnom interesu</h2>Rekao je da je vanredni zakon "prilično bez presedana", no da će se osigurati budućnost za čelik u Britaniji i da je to u nacionalnom interesu.Sazivanje parlamenta na subotnje zasjedanje tokom pauze prvo je od Falklandskog rata 1982. godine. Obraćajući se zastupnicima, ministar ekonomije Jonathan Reynolds rekao je da će zakon omogućiti više vremena za pregovaranje o budućnosti British Steela."Prijenos vlasništva na državu ostaje na stolu i moguća je opcija u ovom stadiju s obzirom na ponašanje kompanije", rekao je Reynolds zastupnicima dodavši da se i dalje nada partnerstvu s privatnim sektorom kako bi se osigurala dugoročna budućnost tvrtke.Zatvaranjem visokih peći Velika Britanija bila bi jedina članica G7 koja ne može proizvoditi tzv. primarni čelik iz željezne rude, koksa i drugih sirovina.British Steel bio je već u problemima zbog prezasićenog globalnog tržišta prije rasta energetskih troškova proteklih godina. Američke carine od 25 posto na sav uvoz čelika, koje su stupile na snagu u ožujku, samo su još jedan udarac.

Britanski parlament i kralj odobrili su hitan zakon za spašavanje tvornice u Scunthorpeu od zatvaranja, što znači da je zakon odmah stupio na snagu

Donesena važna odluka: Velika Britanija preuzima kontrolu nad British Steelom

Nije Tešanj grad samo lijep i po snimanju televizijskih serija i filmova poznata bosanska čaršija. Tešanj je poznat i po najboljoj vodi za piće na svijetu, po dobrim muzičarima, vrijednim privrednicima, ali i po brojnim kulturno-zabavnim manifestacijama. Jedna od njih je „Tešanjsko proljeće“.<h2>Ugalj i ćumur</h2>Upravo u okviru „Tešanjskog proljeća“, sa srednjovjekovne tvrđave, koju Tešnjaci zovu Gradina, poslije one u Jajcu najvećoj u Bosni i Hercegovini, koja se brižljivo čuva i godinama obnavlja, a koju godišnje posjete deseci hiljada ljudi iz BiH i cijele Evrope, dolazi još jedna važna vijest. Naime, bivši uposlenik Muzeja u Tešnju Nedžad Hadžišehić godinama je, uz zaostavštinu poznatog tešanjskog kovača Hamze Terzića, obilazio stare kuće, magaze, pijace, pronalazio, kupovao eksponate povezane sa starim kovačkim zanatom.

Kada je došlo vrijeme, a to se desilo proteklih dana, uz podršku općine Tešanj i Muzeja, na bedemima stare Gradine „ukazala“ se kovačka radnja, opremljena eksponatima i predmetima na kojima mogu pozavidjeti najbolji kovači.Viganj koji potpaljuje vatru s drvenim ugljem, ćumurom i do tačke usijanja dovodi željezo, nakovanj, teški čekić i makaze. Svakako i potkovice koje, kako legenda kaže, donose sreću.

Kada god bude kolektivnih posjeta, profesionalac će demonstrirati posao kovača.<h2>Čuvati tradiciju</h2>Ostvario se Nedžadov san, s Gradine je odjeknuo zvuk nakovnja i čekića.- Veoma je bitno da se ovdje na Gradini čuva kovački zanat, jedan od najstarijih zanata, da se čuva naša tradicija. Bez kovača se u našoj dalekoj historiji život nije mogao zamisliti. Drago mi je što su na otvaranje kovačnice na Gradinu stigli i mladi, da im pričamo kako su i čime su se u nedostatku moderne tehnologije, bavili naši preci. Bilo bi dobro da ovaj, ali i još neki, posebno umjetnički zanati ponovo zažive – kazala je direktorica Tešanjskog muzeja Mensura Mujkanović.<h2>Ako se nećeš nagaraviti...</h2>Od kolike je važnosti potez ljudi u Tešnju, da na Gradini otvore vrata kovačnici, govori i činjenica da je kovača i kovačnica u BiH sve manje. Neki će reći, težak je to zanat. Ne kaže se džaba: „Ako se nećeš nagaraviti, ne hvataj se kovačnice“.

Nedžad Hadžišehić godinama je obilazio stare kuće, magaze, pijace, pronalazio, kupovao eksponate povezane sa starim kovačkim zanatom

Otvaranju kovačke radnje na visokoj Gradini u Tešnju prisustvovali brojni građani

Kovačka radnja na bedemima Tešanjske tvrđave: S Gradine odjeknuo zvuk čekića

Norveška radi na jednom od najdubljih i najdužih podmorskih tunela na svijetu, projektu koji obećava bolju saobraćajnu povezanost i predstavlja vrhunac inženjerskih dostignuća u Evropi.Tunel Rogfast, dugačak 26,7 kilometara, dosegnut će dubinu od 390 metara na svom najnižem dijelu. Planirano je da bude završen u ljeto 2033. godine, čime će vrijeme putovanja između Stavangera i Bergena biti kraće za 40 minuta. Tunel će biti dio evropske autoceste E39, koja prolazi duž zapadne obale Norveške. Povezivanjem gradova poput Kristijansanda, Stavangera i Haugesunda, potreba za trajektima će nestati. „Stavanger je četvrti, a Bergen drugi grad po veličini u Norveškoj, pa se nadamo da će ovo olakšati svakodnevna putovanja radnika“, rekao je Odvar Karmo, upravitelj projekta Rogfast pri Norveškoj upravi za javne ceste.

<h2>Jedinstvene karakteristike projekta</h2>Posebnost ovog tunela je tačka spajanja na ostrvu Kvitsoy, najmanjoj opštini u Norveškoj, gdje će se nalaziti dvije kružne raskrsnice 260 metara ispod površine mora. Karmo je naglasio da su kružne raskrsnice u tunelima već građene, ali ne na ovakav način.Ove raskrsnice omogućit će saobraćaj čak i ako jedna traka bude zatvorena.- Ako dođe do problema i zatvorimo dio tunela, i dalje ćemo moći koristiti jednu cijev - objasnio je Karmo.Struktura s dvije cijevi povećava sigurnost.- Ako kamion plane ispred vas, a ne možete se okrenuti, možete pronaći izlazna vrata i preći u drugu cijev. Videonadzor nam omogućava da znamo vašu tačnu lokaciju, dođemo po vas i izvedemo na sigurno - istakao je Karmo.<h2>Norveška vještina u gradnji tunela</h2>Izgradnja tunela, koja se odvija u etapama, koštat će 25 milijardi norveških kruna (oko četiri milijarde KM). Radovi su počeli 2018. godine, a pola tunela je već izgrađeno.- U Norveškoj tunele gradimo relativno jeftino u poređenju s mostovima. Imamo 40 podmorskih tunela i veliko iskustvo, pa je često jednostavnije i jeftinije izgraditi tunel nego most - tvrdi Karmo.Prema procjenama, do 2053. godine tunelom će dnevno prolaziti 13.000 vozila, prenosi <a href="https://www.euronews.com/next/2025/04/09/norway-is-building-the-worlds-longest-and-deepest-subsea-road-beneath-its-fjords">Euronews</a>.

Norveška radi na jednom od najdubljih i najdužih podmorskih tunela na svijetu

Jedan od najvećih evropskih poduhvata vrijedan dvije milijarde eura

Ovih dana počinje izgradnja još jednog objekta kompanije Lidl na sarajevskom području, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/pocela-izgradnja-treceg-sarajevskog-lidla/">BiznisInfo.ba</a>.Riječ je o objektu koji će se nalaziti u Lukavici, prekoputa Tržnog centra Tom, uz neposrednoj blizini entitetske linije.Zbog svog položaja ovaj objekat će pokrivati cijelu Dobrinju i Lukavicu, odnosno stanovnicima tih naselja iz oba entiteta će biti najbliži.Gradilište je ove sedmice ograđeno i prve mašine su već izašle na teren te počele uklanjati zemlju, dok radnici provode instalacije neophodne za radove.Na samom gradilištu još nema nikakve table s nazivom investitora, no BiznisInfo.ba saznaje da je riječ o još jednom Lidlu.Podsjetimo da je kompanija već izgradila jedan objekat u Halilovićima, u blizini Bingo City Centra, te da se dovršavaju radovi na jednom objektu na ulazu u Vogošću. Stoga će ovo biti treći objekat ove vrste na području sarajevske regije.Osim toga, izgrađeno je ili se gradi više objekata širom BiH, a napreduje i gradnja centralnog distributivnog centra u Lepenici kod Sarajeva.Kompanija će otvoriti veći broj objekata odjednom, nakon što budu gotove sve pripreme. Nezvanično, to bi se moglo desiti već naredne godine.

Riječ je o objektu koji će se nalaziti u Lukavici, prekoputa Tržnog centra Tom, uz neposrednoj blizini entitetske linije

Počela izgradnja trećeg sarajevskog Lidla

U najnovijem razvoju carinske politike Donalda Trampa, CNN izvještava da su telefoni i računari koji se uvoze u Sjedinjene Američke Države izuzeti od carina koje je odredio predsjednik SAD.Služba za carine i zaštitu granica objavila je ovu odluku. Podsjetimo, Donald Tramp izazvao je globalni ekonomski potres najavom uvođenja "recipročnih" carina za gotovo sve zemlje svijeta, da bi ubrzo odgodio primjenu ove mjere, osim prema Kini, kojoj je uveo carine od 135 posto.Sjedinjene Američke Države su glavno tržište za iPhone, dok je Apple činio više od polovine prodaje prošle godine, podaci su Counterpoint Researcha.U njemu se navodi da je čak 80 posto Appleovih iPhonea namijenjenih prodaji u SAD-u proizvedeno u Kini, dok je preostalih 20 posto proizvedeno u Indiji. Zajedno s drugim gigantima pametnih telefona kao što je Samsung, Apple posljednjih godina pokušava diverzificirati svoje lance nabavke kako bi izbjegao pretjerano oslanjanje na Kinu, a Indija i Vijetnam su se pojavili kao predvodnici za dodatna proizvodna čvorišta.Kako su tarife stupile na snagu, Apple je navodno nastojao da ubrza i poveća proizvodnju uređaja u Indiji. Tramp je planirao niz carina za zemlje širom svijeta koje je trebalo da stupe na snagu ove sedmice, ali se predomislio u srijedu najavljujući da će primijeniti 90-dnevnu pauzu za sve zemlje osim Kine čije je carine podigao na 145 posto. Tramp je rekao da je povećanje kineske carine posljedica spremnosti zemlje da uzvrati carinama od 84 posto na američku robu.U dramatičnoj promjeni politike, Tramp je rekao da će sve zemlje koje nisu uzvratile na američke carine dobiti odgodu i suočiti se samo s općim američkim carinama od 10 posto do jula.

CNN izvještava da su elektronski uređaji koji se uvoze u Sjedinjene Američke Države izuzeti od carina koje je odredio predsjednik

Tramp je odlučio da odustaje od carina na računare i telefone

Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, 26. po redu danas je zatvorio svoja vrata.- Da, spustili smo zavjesu na ovogodišnji sajam koji je opravdao naša očekivanja u potpunosti - izjavila je za "Avaz" direktorica Mostarskog sajma, Dalfina Bošnjak. Vremena za predah gotovo da nema, jer sad se, kazala je, okreću organizaciji 27.izdanja Mostarskog saajma- Prvi korak na tom putu je odabir zemlje partnera. Trenutno razmatramo dvije opcije, radi se o zemljama članicama Evropske unije, ali još ne možemo otkriti o kojim je zemljama riječ - rekla nam je Bošnjak. Podsjetimo, na ovogodišnjem Sajmu koji je otvoren 8.aprila predstavilo se 800 izlagača iz 30 zemalja svijeta. Zemlja partner bila je Republika Italija, koja je na oko 300 metara kvadratnih predstavila svoju privredu, bogatu kulturu i tradiciju. Sa govornice Mostarskog sajma ponovno su uz poruke mira poslane i one koje ukazuju na potrebu međusobne saradnje zemalja regije, Evrope i svijeta. TOkom sajma, održano je nekoliko iznimno posjećenih i značajnih konferencija, foruma, stručnih skupova, radionica i okruglih stolova, kao što su Četvrti mostarski ekonomski forum, u organizaciji Privredne / Gospodarske komore FBiH, zatim „Žene koje ruše barijere“, i konferenciju o cikloturizmu. Brojni posjetioci mogli su uživati u raznovrsnom kulturno-zabavnom programu za sve uzraste. Dodijeljene su i nagrade najboljim vinima, kao i priznanja za najuspješniji nastup.

Prvi korak na tom putu je odabir zemlje partnera, rekla nam je Bošnjak

Bošnjak za "Avaz": Mostarski sajam je opravdao sva naša očekivanja, okrećemo se organizaciji 27. izdanja

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH jučer su na osnovu prijava zaprimljenih u Vladi Federacije BiH putem platforme „Zaštita radnika“ i prijava koje je zaprimila Porezna uprava izvršili 282 inspekcijska nadzora na području Federacije BiH, kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite djelatnosti.Predmet kontrola bila je provjera poštivanja odredbi Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH, Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima i drugih poreznih zakona. U inspekcijskim nadzorima zatečeno je 1.876 prijavljenih radnika i 56 neprijavljenih radnika ili 19,85 posto. Otkriveno je 5 objekata, ili 1,7 posto koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, 6 poreznih obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj ili 2,82 posto i 61 porezni obveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja, ili 21,63 posto.<h2>Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora</h2>Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja nadležnog organa, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja i nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja zapečaćeno je 29 objekata ili 10,28&nbsp;posto i u 104 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 273.500,00 KM.Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno 282 kontrolisana porezna obveznika pokazali su da 36,8&nbsp;posto obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH. <h2>Pregled izvršenih kontrola i utvrđenih nepravilnosti po kantonima</h2>Na području Kantona Sarajevo izvršeno je 70 kontrola u kojima je zatečeno 305 prijavljenih radnika, 3 neprijavljena radnika, 2 obveznika koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa, 2 obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i 10 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 2 objekta i u 15 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 34.500,00 KM.U Tuzlanskom izvršeno je 46 kontrola u kojima je zatečeno 286 prijavljenih radnika, 10 neprijavljenih radnika, 1 obveznik koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa, 2 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 15 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 8 objekata i u 25 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 66.700,00 KM. Na području Srednjobosanskog kantona izvršene su 24 kontrole, u kojima je zatečeno 219 prijavljenih radnika, 5 neprijavljenih radnika, 1 obveznik koji nije imao odobrenje za rad nadležnog organa i 6 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 2 objekta i u 11 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 32.300,00 KM.U Zeničko-dobojskom kantonu izvršene su 44 kontrole, u kojima je zatečeno 870 prijavljenih radnika, 12 neprijavljenih radnika i 11 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 4 objekta i u 20 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 55.00,00 KM.Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršeno je 40 kontrola u kojima je zatečeno 56 prijavljenih radnika, 4 neprijavljena radnika,1 obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i 10 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 4 objekta i u 14 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 40.600,00 KM.U Zapadno-hercegovačkom kantonu izvršeno je 16 kontrola u kojima je zatečeno 56 prijavljenih radnika, 1 neprijavljeni radnik i 3 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je 1 objekt i u 4 kontrole izdati su 6 prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 11.100,00 KM.U Unsko-sanskom kantonu izvršeno je 20 kontrola u kojima je zatečeno 30 prijavljenih radnika, 5 neprijavljenih radnika, 2 obveznika koja nisu imala odobrenje za rad nadležnog organa, 1 obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i 4 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 4 objekta i u 7 kontrola izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 15.600,00 KM.Na području Kantona 10 izvršeno je 12 kontrola u kojima je zatečen 21 prijavljeni radnik, 1 neprijavljeni radnik i 1 obveznik koji nije evidentirao promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćen je 1 objekt i u 4 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 5.800,00 KM.U Bosansko-podrinjskom kantonu izvršeno je 6 kontrola u kojima je zatečeno 10 prijavljenih radnika i 16 neprijavljenih radnika. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 2 objekta i u 2 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 7.000,00 KM.Na području Posavskog kantona izvršeno je 8 kontrola u kojima je zatečeno 26 prijavljenih radnika, 1 neprijavljeni radnik, 1 obveznik koji nije imao instaliran fiskalni uređaj i 3 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 2 objekta i u 4 kontrole izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 8.500,00 KM.<h2>Postupanje po prijavama</h2>Porezna uprava Federacije BiH će i u narednom periodu postupati po prijavama Vlade Federacije BiH zaprimljenih putem sistema “Zaštita radnika“, ali i nastaviti da provodi inspekcijske nadzore u skladu sa svojim operativnim planovima, obavještajno - istražnim informacijama, prijavama građana i drugim saznanjima na području Federacije BiH u cilju povećanja porezne discipline kod poreznih obveznika na području Federacije BiH.Porezna uprava Federacije BiH zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji poštuju zakone i uredno posluju i poziva porezne obveznike kod kojih su u toku inspekcijskih nadzora utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje kako se ne bi izlagali sankcijama i plaćanju visokih novčanih kazni.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

U inspekcijskim nadzorima zatečeno je 1.876 prijavljenih radnika i 56 neprijavljenih radnika ili 19,85 posto

Porezna uprava Federacije BiH izvršila 282 inspekcijska nadzora: Zapečaćeno 29 objekata

Ministar trgovine Kine Vang Ventao (Wang Wentao) izjavio je da će kontinuirano uvođenje carina Amerike nanijeti veliku štetu svijetu.On je upozorio da može doći do izazivanja humanitarne krize.Ventao je rekao da su kontramjere koje je Kina uvela zapravo zaštita njenih legitimnih prava i interesa, kao i održavanje pravičnosti i pravde u međunarodnoj zajednici.Istakao je kako bi se članice Svjetske trgovinske organizacije trebale udružiti i suprotstaviti unilateralizmu, protekcionizmu i maltretiranju.Vang je razgovarao i s brazilskim ministrom razvoja, industrije, vanjske trgovine i usluga Džeraldom Alkminom (Geraldom Alckminom) s kojim je razmijenio mišljenje o pitanjima kao što su jačanje ekonomske i trgovinske saradnje između Kine i Brazila i odgovor na carine koje su uvele SAD.

Ventao je rekao da su kontramjere koje je Kina uvela zapravo zaštita njenih legitimnih prava i interesa

Kina upozorila: Trampove carine mogle izazvati humanitarnu krizu

Sektor putovanja i turizma Evropske unije (EU) će nastaviti snažno rasti te do 2035. stvoriti 4,5 miliona novih radnih mjesta, čime će ih biti ukupno više od 30 miliona, a porast će i doprinos tog sektora u BDP-u EU-a, nova su predviđanja Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC).Taj će sektor, prema WTTC-u, podržavati jedno od sedam radnih mjesta u cijeloj EU u idućoj deceniji, jačajući svoju vitalnu ekonomsku i društvenu ulogu i postajući jedna od strateški najvažnijih industrija u EU.<h2>Doprinos putovanja</h2>Predviđanja WTTC-a pokazuju da će doprinos putovanja i turizma u BDP-u porasti na gotovo 2,3 biliona eura, uz porast njegovog ekonomskog udjela na gotovo 11 posto u idućih deset godina, te stopom godišnjeg rasta nadmašiti rast cjelokupne ekonomije EU-a, piše Hina.Sektor će također doprinijeti više od 900 milijardi eura godišnje vladama EU kroz porezne prihode, uz očekivanje i da će u idućih deset godina potrošnja međunarodnih posjetilaca u EU dosegnuti 730 milijardi eura, a potrošnja domaćih premašiti 1,2 biliona eura.<h2>Očekivani rast u 2025.</h2>Osim za iduće desetljeće, WTTC industriji putovanja i turizma u EU predviđa rast i u 2025., na gotovo 1,9 biliona eura u BDP-u, što čini 10,5 posto ekonomije EU-a.Očekuje se i rast zaposlenosti na gotovo 26 miliona radnih mjesta, čime bi u toj industriji bilo 12 posto svih radnih mjesta u EU, što WTTC označava i jasnim znakom rastućeg utjecaja tog sektora.Potrošnja međunarodnih posjetitelja ove će godine u EU, prema WTTC-u, porasti na 573 milijarde eura ili za više od 11 posto u odnosu na prošlu godinu, a za 1,6 posto bi mogla porasti i domaća turistička potrošnja, na oko 1,1 bilion eura.WTTC je ta predviđanja, a na temelju svog istraživanja ekonomskog utjecaja sektora putovanja i turizma u EU, predstavio ovog tjedna i na sastanku u Briselu, pozdravljajući i imenovanje europskog povjerenika za održivi promet i turizam Apostolosa Tzitzikostasa kao "važnim trenutkom" za EU i taj sektor.To signalizira obnovljeni fokus na sektor koji podržava živote milijuna diljem kontinenta i igra ključnu ulogu u pokretanju ekonomskog rasta, uključivosti i inovacija, ocijenili su iz WTTC-a, naglašavajući i važnost najave tog povjerenika o izradi Strategije održivog turizma EU-a.<h2>Regionalni rast&nbsp;</h2>- Sektor putovanja i turizma EU-a i dalje pokazuje otpornost, potiče radna mjesta, inovacije i regionalni rast. Sljedeća decenija prilika je za izgradnju povezanijeg i održivijeg turizma, jačanje otpornosti u etabliranim turističkim destinacijama i otvaranje novih širom Evrope, a imenovanje povjerenika s posebnim zadatkom za turizam snažan je signal da EU prepoznaje moć sektora i podržava zajednice u njegovom razvoju - komentirala je predsjednica i glavna izvršna direktorica WTTC-a Džulija Simpson (Julia).Vladama u EU je poručila da "iskoriste trenutak" i podupru sektor jasnim okvirima i ulaganjima uz prihvaćanje upravljanja odredištima koje će osigurati da rast turizma donosi dobrobit i ljudima i planetu.Najavila je i da će WTTC u septembru ove godine organizirati globalni summit u Rimu sa svjetskim liderima iz sektora putovanja i turizma, što će dodatno potvrditi važnost EU-a za globalnu agendu putovanja i turizma.U svojim izvještajima WTTC-a se osvrnuo i na prošlu 2024., u kojoj je sektor putovanja i turizma BDP-u u EU pridonio s gotovo 1,8 biliona eura, što je više od 10 posto ekonomije.Time je premašen i nivo iz 2019. za gotovo 6 posto.Broj radnih mjesta povećan je za gotovo 5 posto, na više od 24,5 miliona, dok je potrošnja međunarodnih posjetitelja porasla na 515 milijardi eura, a domaćih na oko bilion eura.

Sljedeća decenija prilika je za izgradnju povezanijeg i održivijeg turizma, kaže Simpson 

Sektor putovanja i turizma u EU do 2035. s novih 4,5 miliona radnih mjesta 

Njemačka ekonomija i dalje je u krizi koju karakterišu značajne unutrašnje i vanjskopolitičke promjene početkom 2025., a ove godine se očekuje skromni privredni rast za 0,1 posto.To je navedeno u najnovijoj Zajedničkoj ekonomskoj prognozi koju dvaput godišnje objavljuje njemačko savezno Ministarstvo za ekonomska pitanja i klimatske mjere, prenosi Telegraf.rs.<h2>Projekcija nepovoljna</h2>Projekcija je znatno nepovoljnija u odnosu na prethodnu procjenu kada se očekivao ekonomski rast Njemačke od 0,8 posto.Kako se navodi u prognozi, neizvjesnost ekonomske politike u Njemačkoj je velika, posebno zbog promjene vlasti, a protekcionistička trgovinska politika Sjedinjenih Američke Država predstavlja dodatno opterećenje.-	Ekonomska slabost u Njemačkoj je i ciklične i strukturne prirode. Njemačke kompanije se suočavaju sa intenzivnom međunarodnom konkurencijom, posebno iz Kine. Od energetske krize, dio proizvodnje u energetski intenzivnoj industriji je također trajno izgubljen. Smanjenje broja zaposlenih i visok nivo birokratije pogoršavaju strukturne slabosti njemačke privrede. Ostaje nejasno kako će nova njemačka vlada odgovoriti na ove izazove. Ipak, ustavni amandmani daju veći prostor za dug, koji se može iskoristiti za odbranu, zaštitu klime i infrastrukturu - dodaje se u izvještaju.Eksperti očekuju posebno složenu situaciju od aprila do oktobra 2025. zbog američke carinske politike koja će prema njihovom mišljenju odložiti privredni oporavak Nemačku i prognoziraju ekspanzivniju fiskalnu politiku za stimulaciju ekonomije u narednom periodu.<h2>Rast BDP-a</h2>Predviđa se da će njemački BDP porasti za 1,3 posto u narednoj godini.- Američka trgovinska politika predstavlja znatne rizike za ekonomski razvoj Njemačke. Najavljena povećanja tarifa ukazuju na moguću eskalaciju, čiji bi negativan uticaj na obje ekonomske oblasti mogao biti veći nego što se pretpostavlja u trenutnoj prognozi - upozoravaju stručnjaci u prognozi koja je objavljena na web stranici Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.

Američka trgovinska politika predstavlja znatne rizike za ekonomski razvoj Njemačke, upozoravaju stručnjaci 

Njemačka ekonomija i dalje u krizi, ove godine se očekuje rast za samo 0,1 posto

Platu za mart još nisu dobili u BHANSA-i, a potvrda o zamrzavanju sredstava ovoj agenciji stiže iz EUROCONTROL-a.Navodi se da nadležni rade na ovom problemu, ali da nemaju komentar na pravni postupak koji je u toku. U ovoj fazi nisu obaviješteni o bilo kakvom operativnom udaru na vazdušni prostor Bosne i Hercegovine.<h2>Nalog za pljenidbu</h2>- Kao rezultat naloga za pljenidbu po nalogu belgijskog suda za provođenje arbitražne odluke protiv države BiH, EUROCONTROL je, trenutno, dužan zamrznuti rutne naknade koje naplaćuje u ime BiH - naveli su iz EUROCONTROL-a, prenosi <a href="https://n1info.ba/vijesti/skupi-penali-zbog-viadukta-kako-je-rs-odbila-nagodbu-pa-bih-sada-placa-ceh/">N1</a>.Svemu je prethodio arbitražni postupak koji je 2016. godine pokrenula slovenačka kompanija "Viadukt", odnosno, njena povezana firma “HES Vrbas”, koja je bila nosilac koncesije za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas.&nbsp;Vlasničku strukturu kompanije “HES Vrbas”, čije je osnivanje dogovoreno 2003., a 2004. i formalno registrovano, činili su, dakle, “Viadukt”, kao dominantni partner sa 75 posto učešća i “Hidroelektrane na Vrbasu” iz Mrkonjić Grada, u vlasništvu Elektroprivrede RS.&nbsp;Entitetska vlada je&nbsp; 2004. godine dodijelila koncesiju ovoj firmi za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu. Iste godine RS dodjeljuje koncesiju za HE Bočac 2, čime onemogućava realizaciju originalnog projekta “Viadukta”.<h2>Koncesija Bukejlovićeve vlade</h2>- Tu koncesiju je dala vlada koju je vodio Pero Bukejlović. Onda je 2006. godine došla vlada Milorada Dodika. Slovenci su se, naravno, bunili i pokrenuli parnične postupke, gdje su dobili da ta koncesija pripada Viaduktu. Međutim, na to se Vlada RS nije obazirala nego je nastavila s radovima - rekao je Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, prenosi N1.Vlada RS trebala je isplatiti više od 100 miliona KM duga s kamatama koje svakodnevno iznose 9.000 eura. Međutim, predstavnici entitetske vlade arbitražu su mogli da spriječe nagodbom koju je nudila slovenačka strana.- Ja sam pokušao da to riješim na sastanku sa Petrom Đokićem. Milion eura je bila i mislim da bi maksimalno došla na tri i po miliona i tu je bio kraj. Međutim, Vlada RS se nije složila s tim - kazao je Mandić.S pravne tačke gledišta u skladu s međunarodnim pravom, “Viadukt” prepoznaje samo Bosnu i Hercegovinu jer je država nastupala kao strana u postupku, bez obzira na to što je proces vodila RS.

"Viadukt" prepoznaje samo Bosnu i Hercegovinu jer je država nastupala kao strana u postupku, bez obzira na to što je proces vodila RS

Penali zbog Vijadukta stižu na naplatu: RS odbila nagodbu, a BiH treba da plati ceh

U Višegradu će na prostoru nekadašnje JNA kasarne u Vardištu biti izgrađen novi pogon namjenske industrije, nakon što su odbornici Skupštine opštine usvojili odluku o dodjeli nepokretnosti u zakup Tehničko remontnom zavodu iz Bratunca.Načelnik opštine Mladen Đurević izjavio je da će otvaranje ovog pogona značajno doprinijeti zapošljavanju građana i ekonomskom napretku Višegrada. - Raduje nas što će svjetski poznata firma u našem gradu otvoriti pogon, te se obavezala na zapošljavanje određenog broja ljudi, što će Višegrad vratiti na privrednu mapu Republike Srpske - naglasio je Đurević. Portal BiznisInfo.ba podsjeća da kompanija TRB proizvodi oklopna vozila Depot i Vihor, pištolj RS 9 Vampir, kao i niz drugih proizvoda.

Raduje nas što će svjetski poznata firma u našem gradu otvoriti pogon, naglasio je načelnik opštine Višegrad

U Višegradu niče nova fabrika u bivšoj JNA kasarni

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine učestvovat će na 4. antalijskom diplomatskom forumu (ADF) od 11. do 13. aprila, na poziv predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdoana (Recepa Tayyipa Erdoğana). Glavna tema ovogodišnjeg ADF-a je "Povratak diplomatije u podijeljenom svijetu", a lideri iz cijelog svijeta će diskutovati o potrebi da se diplomatija ponovo potvrdi kao stabilizirajuća sila, usred rastućih globalnih podjela.U okviru Antalijskog diplomatskog foruma, Predsjedništvo BiH će se sastati sa predsjednikom Republike Turske Redžepom Tajipom Erdoanom.Planirano je i niz bilateralnih sastanaka, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.&nbsp;

Glavna tema ovogodišnjeg ADF-a je "Povratak diplomatije u podijeljenom svijetu"

Predsjedništvo BiH na 4. antalijskom diplomatskom forumu, na poziv Erdoana 

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) dao je svoj osvrt na odluku Donalda Trampa (Trump), američkog predsjednika o carinama i naveo da pauza u stupanju na snagu ove odluke neće donijeti stabilnost tržištu.Makron je objavi na X-u naveo da je privremena pauza od 90 dana na uvođenje ovih carina signal za pregovore. Međutim, s pauzom se, kako ističe Makron, ne rješavaju problemi.<h2>Neizvjesnost za poslove</h2>-	Carine od 25 posto na čelik, aluminij i automobile, carine od 10 posto na sve ostale proizvode i dalje postoje. Oni predstavljaju 52 milijarde eura prihoda za Evropsku uniju. Ova pauza znači 90 dana neizvjesnosti za sve naše poslove, s obje strane Atlantika – poručuje Makron. Poručio je i kako cilj Evrope ostaje isti.-	Pregovarat ćemo o uklanjanju ovih nepravednih carina i postići uravnotežen sporazum, bez asimetrije. Zajedno s Evropskom komisijom, moramo biti jaki. Evropa mora nastaviti raditi na svim potrebnim protumjerama i mobilizirati sve raspoložive poluge da se zaštiti, kao i da spriječi da tokovi iz trećih zemalja ometaju naše tržište – kaže Makron. <h2>Zaštita preduzeća</h2>Na kraju, Makron je rekao kako je Francuska, zajedno sa svim Evropljanima, spremna učiniti sve da zaštiti preduzeća i sve evropske privredne sektore.-	Francuska je spremna. Mora biti i Evropa. Ostanimo bistre glave, ujedinjeni i čvrsto branimo svoje interese. Imamo pravo da se borimo. Radna mjesta i životi naših zajednica su u pitanju -zaključio Makron.

Ova pauza znači 90 dana neizvjesnosti za sve naše poslove, s obje strane Atlantika, poručuje Makron

Makron o Trampovoj odluci o pauziranju carina: Ostanimo bistre glave

Nakon što su američke berze jučerašnje trgovanje završile u minusu i današnji dan nastavljen je u istom smjeru u Aziji.Uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) privremeno "zaledio" svoju odluku o carinama na 90 dana za većinu zemalja, ova odluka nije usmjerena na Kinu.Čak što više, Kini su carine uvećane. Takav potez se odrazio na berzama širom svijeta. Ipak, sa velikom pažnjom pratilo se otvaranje azijskih berzanskih indeksa.Kao što se i očekivalo, japanski indeks Nikkei 225 pao je za 4,5 posto, južnokorejski Kospi za 1,7 posto, indeks u Hong Kongu 0,7 posto, a ASX 200 koji se veže za Australiju na početku radnog dana bio je na -1,6 posto.<h2>Ekonomske turbulencije</h2>Jedini indeksi koji su zabilježili izuzetno male dobitke su Shangai 0,1 posto i Taiex na Tajvanu 0,2 posto. Kako se ne nazire kraj carskom ratu između Kine i SAD-a, kineski državni mediji šalju poruku kako bi uvjerili javnost i pripremili ljude za predstojeće ekonomske turbulencije.Danas su kineske partijske novine objavile komentar na naslovnoj strani pod naslovom "Vjeruj u Kinu, vjeruj u sutra", navodeći svoje inovacije, tržišni potencijal i rekavši da zemlja stoji na pravoj strani historije.-	Otporna kineska ekonomija će postati jača nakon oluje - dodaje se u komentaru.<h2>Rastuće cijene zlata</h2>Dok sa jedne strane berze bilježe velike minuse i na taj način reaguju na turbulentne aktivnosti Bijele kuće, zlato je dostiglo novi rekord te cijena sada iznosi 3.226 dolara po unci.-	Carine i nepredvidljivost politike nastavljaju da povećavaju rizik od stagflacije, dodatno povećavajući potražnju za zlatom kao najboljom sigurnom imovinom - izjavio je Pol Vong (Paul Wong), tržišni strateg u Sprott Asset Management.Vong je dodao da vjeruje da će trenutno ekonomsko okruženje i dalje podržavati rastuće cijene zlata, piše CNBC.

Carine i nepredvidljivost politike nastavljaju da povećavaju rizik od stagflacije, kaže Vong

Na azijskim berzama i danas minusi 

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) potpisao je Izvršnu uredbu kojom ublažava dosadašnja ograničenja na rudarenje uglja i izvoz, te tako pokreće široku revitalizaciju industrije uglja u Americi.&nbsp;Univerzitetski profesor i bivši federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Izet Žigić kaže za “Avaz” da je u periodima kriza i Evropa, pa i njene najrazvijenije države, pokretala termoelektrane.&nbsp;On naglašava da je BiH dio evropskog tržišta i da će se morati prilagođavati evropskim trendovima.

- Nama slijedi da vodimo računa o našem interesu, prilagođavamo se novonastaloj situaciji. Termoelektrane će raditi do 2050. godine, ali mislim da će taj rok biti produžen.&nbsp;Ipak, moramo sve uraditi da stavimo filtere tamo gdje je to potrebno, da ih učinimo ekološki prihvatljivijim za tih 20-30 godina koliko još preostaje – dodaje Žigić.<h2>Evropa okrenula kurs</h2>Tramp je istupio iz Pariškog sporazuma o klimi, kojim su se države članice obavezale da će raditi na smanjenju emisije stakleničkih plinova zbog klimatskih promjena, podsjeća stručnjak za energetiku Nihad Harbaš. On smatra da je bilo očekivano da se SAD vrate fosilnim gorivima, posebno nafti i prirodnom plinu.- Što se tiče uglja i rudnika to i nije bilo za očekivati. S druge strane, Evropa je dugi niz godina, pa i decenija, svoj kurs okrenula prema dekarbonizaciji, mnogo je uložila i mislim da se ne može očekivati da će pratiti Ameriku.&nbsp;Moramo uzeti u obzir činjenicu da su SAD i Kina, uz Rusiju, najodgovornije za klimatske promjene, jer su se razvile na bazi fosilnih goriva i sada bi tom logikom trebale pomoći zemljama u razvoju da se i one razviju koristeći energente koji su prihvatljivi – kaže Harbaš.

Dodaje da električne energije SAD-u sve više nedostaje, dok je Evropa, nakon presjecanja dotoka plina i nafte iz Rusije, u nedostatku energije pokrenula svoje termoelektrane, ali nijednom strateškom odlukom nije išla u smjeru ponovnog pokretanja rudnika. Kada je o BiH riječ, Harbaš smatra da se u srednjeročnom periodu do 2050. godine na naše rudnike mora računati.- Dugoročno, do 2050 i dalje, zbog same amortizacije, načina kopanja i rezervi uglja bit će to vrlo upitno. Pogotovo ako gledamo tržišno, da će takse na CO2 učiniti da ta energija nije konkurentna. S druge strane će konstantno rasti cijena električne energije za domaćinstva i privredu, pa dugoročno to nije isplativo. Mi moramo raditi na tome da očuvamo naša termoenergetska postrojenja, kako bismo očuvali našu energetsku stabilnost i imali koliko – toliko povoljne cijene struje. SAD je okrenuo kazaljku prema fosilnim gorivima, Evropa će je zadržati na dekarbonizaciji, a BiH svoj energetski zaokret mora usmjeriti prema Evropi, jer tamo želi da ide – ističe Harbaš.<h2>Hoće li naši rudnici shvatiti Trampovu poruku?</h2>Vraćanje upotrebe uglja i električne energije proizvedene u termoelektranama u SAD svakako će utjecati i na globalno tržište, pa i na BiH, smatra predsjednik Udruženja potrošača Srednja Bosna Admir Arnautović. Dodaje da treba sačekati kako će na to regirati Poljska, Njemačka, Češka ili Ukrajina, koje su geografski i ekonomski puno bliže BiH, a od energije uglja su puno više zavisne od naše zemlje.- Promjene cijena energenata na svjetskom tržištu mnogo puta su utjecale na džepove potrošača u BiH, uglavnom negativno, jer smo energente uglavnom uvozili. Drugačije je bilo kad smo električnu energiju proizvodili dovoljno za domaće tržište, pa i izvozili. Nažalost, i to se okrenulo u posljednjih nekoliko godina i postajemo i energetski zavisni od uvoza. Potrošači su s pravom zabrinuti i u strahu od rasta cijena energenata koji je uvijek dovodio do lančanog rasta cijena svih ostalih proizvoda i usluga. Da li će naši rudnici shvatiti Trampovu poruku i okrenuti se više domaćoj proizvodnji i ulaganju u modernizaciju rudnika, vrlo brzo ćemo vidjeti, ali vjerovatno i osjetiti i u našim novčanicima – ističe Arnautović.

U situaciji kad nam regulativa EU neće dozvoljavati da proizvodimo “prljavu” energiju i prodajemo je EU, ali i kada su nalazišta uglja u BiH sve siromašnija, interes radnika za rad u rudnicima sve manji, a u TE nema značajnih ulaganja, Arnautović izlaz dugoročno vidi u investicijama u solarnu i vjetroenergiju, koje već dobivaju na zamahu.

<blockquote class="twitter-tweet">Trump: &quot;Coal is the single most reliable, durable, secure, and powerful form of energy ... it&#39;s almost indestructible. You could drop a bomb on it and it&#39;s gonna be there for you to use the next day.&quot; <a href="https://t.co/LIZcSfhAMk">pic.twitter.com/LIZcSfhAMk</a>&mdash; Aaron Rupar (@atrupar) <a href="https://twitter.com/atrupar/status/1909705212907974900?ref_src=twsrc%5Etfw">April 8, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Donesena važna odluka: Velika Britanija preuzima kontrolu nad British Steelom

Kovačka radnja na bedemima Tešanjske tvrđave: S Gradine odjeknuo zvuk čekića

Jedan od najvećih evropskih poduhvata vrijedan dvije milijarde eura

Počela izgradnja trećeg sarajevskog Lidla

Tramp je odlučio da odustaje od carina na računare i telefone

Bošnjak za "Avaz": Mostarski sajam je opravdao sva naša očekivanja, okrećemo se organizaciji 27. izdanja

Porezna uprava Federacije BiH izvršila 282 inspekcijska nadzora: Zapečaćeno 29 objekata

Kina upozorila: Trampove carine mogle izazvati humanitarnu krizu

Sektor putovanja i turizma u EU do 2035. s novih 4,5 miliona radnih mjesta

Njemačka ekonomija i dalje u krizi, ove godine se očekuje rast za samo 0,1 posto

Penali zbog Vijadukta stižu na naplatu: RS odbila nagodbu, a BiH treba da plati ceh

U Višegradu niče nova fabrika u bivšoj JNA kasarni

Predsjedništvo BiH na 4. antalijskom diplomatskom forumu, na poziv Erdoana

Makron o Trampovoj odluci o pauziranju carina: Ostanimo bistre glave

Na azijskim berzama i danas minusi

Nakon odluke Trampa: "Do 2050. godine na naše rudnike moramo računati"

Biznis

Donesena važna odluka: Velika Britanija preuzima kontrolu nad British Steelom

Kovačka radnja na bedemima Tešanjske tvrđave: S Gradine odjeknuo zvuk čekića

Jedan od najvećih evropskih poduhvata vrijedan dvije milijarde eura

Počela izgradnja trećeg sarajevskog Lidla

Tramp je odlučio da odustaje od carina na računare i telefone

Bošnjak za "Avaz": Mostarski sajam je opravdao sva naša očekivanja, okrećemo se organizaciji 27. izdanja

Porezna uprava Federacije BiH izvršila 282 inspekcijska nadzora: Zapečaćeno 29 objekata

Kina upozorila: Trampove carine mogle izazvati humanitarnu krizu

Sektor putovanja i turizma u EU do 2035. s novih 4,5 miliona radnih mjesta

Njemačka ekonomija i dalje u krizi, ove godine se očekuje rast za samo 0,1 posto

Penali zbog Vijadukta stižu na naplatu: RS odbila nagodbu, a BiH treba da plati ceh

U Višegradu niče nova fabrika u bivšoj JNA kasarni

Predsjedništvo BiH na 4. antalijskom diplomatskom forumu, na poziv Erdoana

Makron o Trampovoj odluci o pauziranju carina: Ostanimo bistre glave

Na azijskim berzama i danas minusi

Nakon odluke Trampa: "Do 2050. godine na naše rudnike moramo računati"