Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. mart, lijepo je obilježavati, ali sve dok se ne dogovore ovi konstitutivni narodi, to, navodno, ne može biti praznik. Uvijek sam za to da svi ti značajni datumi za ovu državu trebaju biti obilježavani. To je za „Avaz“ kazao bh. velikan Josip Pejaković, posljednji živući dobitnik priznanja ZAVNOBiH-a.<h2>Barikade na putevima</h2>Sa žalošću ističe što nema optimističnijeg komentara jer, kako kaže, izgubio je sve argumente.- Svakodnevno me ubjeđuju oni drugi da ja nisam u pravu. I već sam pomalo umoran dokazujući tim drugima da oni nisu u pravu. I, ustvari, moj život se cijeli sveo na to, a previše sam nakupio godina da bih još trošio besmisleno ovo malo života što mi je ostalo s budalama – poručio je Pejaković.Njegova sjećanja na dan kada je referendumom izglasana nezavisnost BiH svježa su i danas, 33 godine poslije. - Sjećam se zato što nisam bio u Sarajevu pa su mi zamjerili što nisam glasao na referendumu, jer sam bio u Bihaću. I bio sam na putu za Sarajevo kad se to dešavalo i nailazio sam na određene barikade koje su postavljali kojekakvi likovi. Pitao sam o čemu se radi, šta se dešava. „Pa 'ajde, Jule, vozi, samo vozi.“ Onda sam preko Vraca ušao u Sarajevo, već je bilo kasno. Sreo sam ljude bez kapa u onim milicijskim uniformama s bijelim trakama oko ruku. Kažem: „Koja je ovo država, nemam pojma“, kaže onaj jedan: „Jugoslavija“. A ja razmišljam „Zar sam se toliko odaljio od kuće.“ A na Vracama stojim. Neće biti lijepa vijest za ove koji su zavoljeli Bosnu od tog datuma, a nisu je uopšte poznavali prije toga, kad kažem da nisam glasao – ispričao je Pejaković.<h2>Ne podržavam</h2>Smatra da sve što je činio za ove prostore kasnije je došlo u problem pa i njegov poziv pred Skupštinom 1992. godine. - Šta sam dobio time što sam dobio nagradu ZAVNOBiH-a? Šta? Da me niko ne poziva na proslavu tog datuma? A ja sad treba da imam lijepo mišljenje prema onima koji tamo balave pred Vječnom vatrom i po Vijećnici slaveći, a nemaju pojma šta je ZAVNOBiH. To je jednostavno jedna posebna infrastruktura kojoj nešto fali u životu, a meni, hvala Bogu, ništa ne fali. Ali me ne može niko natjerati da ja sada pušem u nečiji rog, dokazujući drugima da ih ja nešto kao podržavam. Ne podržavam više nikoga. Život me je do te mjere naučio i opekao da danas kaže „koga supa oprži taj i jogurt puše“. Ja ništa drugo ne radim nego pušem u jogurt – zaključio je Pejaković.<h2>Njihova zastava neće se zavijoriti u UN-u</h2>- Treba respektovati, poštovati i obilježavati datum kada se zavijorila zastava u Ujedinjenim nacijama. A oni koji to ne žele i neće, to je njihov problem. Onda oni slave drugi datum koji je za njih bitan, ali njihova se nikada zastava neće zavijoriti u UN-u. Tu je bitna razlika. Ali nije to ni neka velika naša prednost. Zato što se zavijorila ta zastava u UN-u i platili smo najviše glavom u BiH - rekao je Pejaković.

 Dan nezavisnosti treba obilježavati

Pejaković: Ja ništa drugo ne radim nego pušem u jogurt 

Bh. velikan Josip Pejaković za "Dnevni avaz": Umorio sam se dokazujući drugima da nisu u pravu

Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac“, naredna izvođenja 3. i 27. marta U prepunom Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je praizvedena dramska predstava "Sarajevski trgovac“ autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala.Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Sanjin Arnautović, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, i Haris Bidžan ispraćeni su uz višeminutnim aplauz i ogromne ovacije. Tekst Sarajevski trgovac autora Igora Štiksa, koji je jedan od najnagrađivanijih i izvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, napisan je posebno za Narodno pozorište, a ista govori o jednoj knjizi (Hagadi) i njezinim hrabrim spasiocima koji su se zbog te malene knjige kockali s vlastitim životima, jednom lošem trgovcu koji će zavoljeti teatar i jednom uspješnom trgovcu nezainteresiranom za taj "cirkus“, ali čiji će dom (baš kao Despića kuća) postati ishodište pozorišta u Sarajevu.Dramaturg je Giorgio Ursini Uršić, scenograf David Marek, kostimografkinja Lejla Hodžić. Kompozitor je Mirza Redžepagić, video dizajn potpisuje Dino Hujić, a dizajn svjetla Moamer Šaković.Naredna izvođenja predstave "Sarajevski trgovac“ su 3. i 27. marta 2025. godine, a već sada svoje ulaznice možete kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Naredna izvođenja "Sarajevskog trgovca" zakazan je za 3. i 27. marta 


Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac"

Večeras je u Amfiteatru Doma mladih promovirana zbirka poezije "Tabakera“, autorice Jasmine Bikić. Ova promocija privukla je veliku pažnju ljubitelja poezije.&nbsp;Iako je niz godina pisala novinske članke iz oblasti kulture i umjetnosti, ovo je autoricin prvijenac, podijeljen u četiri tematske cjeline: Gdje smo?, (O)sjećanja, Velikani i Present bez perfecta, kroz koje se Jasmina Bikić na poseban i nesvakidašnji način, prisjeća galerije čitaocima znanih i neznanih likova, poput članova njene porodice, u rimama opisuje našu domovinu, kroz gradove i rijeke koji su je inspirisali, te vrijeme u kojem danas živimo. O zbirci su govorili Indira Kučug Sorguč, Fahrudin Kučuk i Jamsinka Šipka,dok je za klavrsku pratnju bio zadužen Adis Vuga,<h2>Četiri grupe</h2>- Tabakerini lirski darovi su podijeljeni u četiri grupe, koje su u jezičkom izrazu sugestivne i slikovite, ali su stilski raznovrsne, da običan čitatelj kada bi ih čitao izolirano od knjige, ne bi mogao zaključiti da su pjesme kao naprimjer “Život”, “Dedo”, “Smrt” i “Umjesto recenzije” djela istog autora" - napisala je, između ostalog, u svojoj veoma nadahnutoj recenziji spisateljica Indira Kučuk Sorguč, koja je poseban akcent stavila na posljednji dio knjige Present bez perfecta, navodeći da je u njemu "autorica budni nadzornik novog vremena koji tehnologiju riječi pretvara u oznake, reducirajući govor na kriptograme i digitalne idiome, u kojim njeno oko vidi velike dehumanizirajuće razlike između života sa živom pulsirajućom komunikacijom face to face i ovoga skrivenog, kodiranog, razlomljenog u paramparčad emotikona i igrica“.Zanimljiv je naslov knjige „Tabakera“, koji priziva patinu i prošlost, a naročito u svjetlu naslovne strane, gdje je na koricama slika starinske drvene tabakere, djelo Dobrislavke Bobe Vuga.- Tabakera jeste simbolika prošlosti, nečeg što čuvate, onako za svoj ćejf, koji dijelite sa prisnim i dragim osobama. Po vokaciji sam pravnik, legalista, pa ću reći da nije prošla era tabakera, jer ovu tabakeru bez obzira na zakonske zabrane i ograničenja, možete ćejfiti bilo gdje i bilo kada te kroz taj ćejf doživjeti poetski sudar prošlosti i sadašnjosti. Tabakera je svjedok naše prošlosti, radosti i tuge, stradanja i uzdizanja, ali i pobjede ljubavi, kao i suživota, što je ustvari naše sudbinsko određenje - istakla je autorica zbirke, u koju je inkorporirala likove sa kojima je nekada radila intervjue i susretala se, akademika i književnika Abdulaha Sidrana i Nedžada Ibrišimovića, prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, generala Jovana Divjaka, majke heroine Halide Bojadži, Adnana Midžića sa Trga heroja, kao i likove i događaje iz dokumentaraca Keli, Kinđe, Hase, Olimpijada u Sarajevu, Leptiri bez krila, Željina stotka, Bulevar Ivice Osima i mnogih drugih.&nbsp;<h2>Dobro poentiranje</h2>Recenzent književnik Fahrudin Kučuk je u svojoj recenziji posebno istakao poetsko razmišljanje autorice o prošlom i sadašnjem:- Jasmina Bikić je jako dobro poentirala sa ovim sretanjima modernog i prolaznog, gdje rješava zagonetku života. Sve je u službi čovjeka, kao zabava ili putokaz ka patnji. Jasnu nam poruku upućuje: da su i život i smrt poruka, i jedno i drugo, životni pratioci čovjeka koji ne mogu odgoditi kraj. Upečatljivo, koncizno, ritmično i demaskirajuće ispisivanje autorice u knjizi Tabakera poziv je čitaocu da se sretne sa istinom života - napisao je, između ostalog, književnik Fahrudin Kučuk.- Divno je to napisao dragi Fahro, jer ja sam se susrela sa istinom mog poetskog života, kada sam ga prošlog ljeta srela na kultnom sarajevskom Vilsu i kada me je doslovno naružio što ne izdam knjigu poezije, znajući da godinama pišem. Jednako kao i uvažena prof. Jasminka Šipka koja me nakon čitanja jedne pjesme pozvala i kazala da su pjesme takve da ih ne smijem čuvati samo za sebe i da ih moram izdati što prije.

Tabakera jeste simbolika prošlosti, nečeg što čuvate, onako za svoj ćejf, koji dijelite sa prisnim i dragim osobama, kaže Bikić

Jasmina Bikić promovirala zbirku poezije "Tabakera"

Jedan od najznačajnijih romana o egzilu i sjećanju, "Amarcord“ bh. autora Namika Kabila, deset godina nakon prvog izdanja dobio je novo izdanje u Srbiji. Knjigu je objavila renomirana izdavačka kuća Akademska knjiga iz Novog Sada.„Amarcord“ je knjiga sjećanja prožeta nostalgijom i životnim promjenama, a naziv romana nosi snažnu simboliku, asocirajući na Fellinijev kultni film.<h2>Apologija sjećanja</h2>- "Amarcord". Teško je zamisliti roman kojem bi pristajalo da ponese veliki Fellinijev naslov. A roman Namika Kabila mogao se zvati jedino tako: Amarcord. Netko će reći da je to Amarcord s ironičnim odmakom, ali ovaj čitatelj misli da nije. Kao i onaj prvi, i ovaj je "Amarcord" snažna i sveprožimajuća apologija sjećanja. U Kabilovom slučaju: sjećanja na egzil i na ono što je bilo prije. Nisam u mome jeziku pročitao ljepšu izbjegličku knjigu. Njena ljepota je u jednostavnosti, kakvu u Namika Kabila poznajemo i odranije, iz scenarija za Žaličin film "Kod amidže Idriza". On savršeno vlada detaljem, riječima koje je napisao, ali i onima koje je prešutio, čime stvara takvu čaroliju priče da će se istoj rečenici jedan smijati, dok će drugi plakati. I obojica će biti u pravu - zapisao je o knjizi Miljenko Jergović.Autor Namik Kabil osvrnuo se na odluku da novo izdanje ostane neizmijenjeno u odnosu na drugo izdanje iz 2017. godine:

- Kada je Bora Babić iz Akademske knjige izrazila želju da objavi "Amarcord" u Srbiji, bila je to dobra vijest jer me često pitaju gdje se knjiga može nabaviti, s obzirom na to da su prethodna izdanja rasprodana. Ponovno sam razmotrio tekst i odlučio da ga ostavim netaknutim, jer predstavlja hronološko polazište onog što su neki kritičari nazvali mojom "trebinjskom" ili "zavičajnom trilogijom", uz romane "Isijavanje" i "Beskućnik". Deset godina nije malo, ali svaka promjena značila bi ponovno pisanje knjige, a ovaj tekst i dalje stoji kao autentičan izraz onoga što sam tada osjećao i mojih spisateljskih svjetonazora.<h2>Iskustvo egzila</h2>Roman „Amarcord“, čiji naslov znači „Sjećam se“, vodi čitatelje na emotivno putovanje od Trebinja do dalekih američkih plaža, istražujući iskustvo egzila, pripadnosti i prošlosti koja nas oblikuje.Knjiga je u prodaji u knjižari "Buybook" u Sarajevu.Namik Kabil književnik je i filmski autor. Za roman „Beskućnik“ dobio je književnu nagradu „Predrag Matvejević“ za 2024. Uz „Beskućnika“ objavio je i romane „Sam“, „Amarcord“, „Isijavanje“ (finale Nagrade Fric 2020.) i „Yesterday“ (finale Nagrade Fric 2022.) te dramske tekstove.Na filmskom polju istakao se dokumentarnim filmom „Informativni razgovori“, nagrađenim Srcem Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu 2007. Njegov igrani film „Čuvari noći“ premijerno je prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu 2008. godine. Autor je i više nagrađivanih scenarija, uključujući „Kod amidže Idriza“.Namik Kabil živi i stvara u Sarajevu.

Vodi čitatelje na emotivno putovanje od Trebinja do dalekih američkih plaža, istražujući iskustvo egzila, pripadnosti i prošlosti koja nas oblikuje

Novo izdanje romana "Amarcord" Namika Kabila u Srbiji

Narodno pozorište Sarajevo je za svoju publiku pripremilo spektakularan program za početak mjeseca marta.Publika koja nije uspjela kupiti ulaznice za praizvedbu dramske predstave „Sarajevski trgovac“ istu će moći pogledati 3. marta u 19:30 sati. Već 4. marta na sceni Narodnog pozorišta publika će uživati u igri Mirjane Karanović koja će iznijeti ulogu Marlene Dietrich dok će sa njom scenu dijeliti Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković. Hit komediju „Protekcija“ rađena po tekstu Branislava Nušića u režiji Kokana Mladenovića sarajevska publika moći će pogledati narednog dana 5. marta u 19:30 sati, a već 7. marta na sceni Narodnog pozorišta bit će izveden biser operne umjetnosti Puccinijeva „Tosca“ pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića, u režiji Gorana Golovka.<h2>U ponedjeljak 3. marta novo izvođenje "Sarajevskog trgovca" </h2>U Narodnom pozorištu Sarajevo u ponedjeljak, 3. marta bit će izvedena dramska predstava „Sarajevski trgovac“ autora Igora Štiksa, u režijskoj postavci Michala Dočekala.Glumački cast čine: Faruk Hajdarević, Nerman Mahmutović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Milan Pavlović, Amina Begović, Riad Ljutović, Dino Bajrović, Irfan Ribić, Sara Seksan, Sanjin Arnautović, Belma Salkunić Bektešević, Alen Konjicija, Haris Bidžan i Amra Kapidžić.Dramaturg je Giorgio Ursini Uršić, scenograf David Marek, kostimografkinja Lejla Hodžić. Kompozitor je Mirza Redžepagić, video dizajn potpisuje Dino Hujić, a dizajn svjetla Moamer Šaković. Naredno izvođenje predstave „Sarajevski trgovac“ 27. marta 2025. godine<h2>Mirjana Karanović u ulozi Marlene Dietrich 4. marta u Narodnom pozorištu</h2>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u utorak, 4. marta sa početkom u 19:30 sati, biti će izvedena hit predstava „Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice“ autora i režisera Harisa Pašovića.U naslovnoj ulozi Marlene Dietrich gledat ćemo jednu od najboljih glumica u regionu Mirjanu Karanović. Pored Mirjane u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković.

Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj. Kompozitor predstave je Dino Šukalo i Studio „Modra rijeka“. Za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, a za video art Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a videoprodukcija je „Source production“.“Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice” autora i režisera Harisa Pašovića rađena je u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale u saradnji sa BNP Zenica.<h2>Nušićeva "Protekcija" u režiji Kokana Mladenovića 5. marta na sceni Narodnog pozorišta</h2>U komediji „Protekcija“ rađenoj po tekstu Branislava Nušića u režiji Kokana Mladenovića, svi ljubitelji komedije moći će uživati u srijedu, 5. marta sa početkom u 19:30 sati. Uz sjajnu igru dramskog ansambla i songove kompozitorice Irene Popović Dragović Narodno pozorište sarajevskoj publici poklonit će još jedan jedinstven umjetnički doživljaj.U predstavi igraju: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić.

Adaptaciju teksta i pisanje songova potpisuje Milena Bogavac, scenografkinja je Marijela Hašimbegović, kostimografska rješenja uradila je Lejla Hodžić, kompozitorica je Irena Popović Dragović, dramaturginja Džejna Hodžić, saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić.<h2>Biser operne umjetnosti Puccinijeva "Tosca" 7. marta na repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo</h2>U petak, 7. marta 2025. godine sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, bit će izvedena opera "Tosca" kompozitora Giacoma Puccinija, kojom će dirigovati maestro Ivo Lipanović, u režiji Gorana Golovka.U naslovnim ulogama pojavit će se Katarina Kikić Marić, Amir Saračević i Ivan Šarić. Ostatak podjele čine: Denis Isaković, Siniša Markanović, Ileš Bečei, Leonardo Šarić, Josip Katavić, Hana Salihović, Mahir Srebrenica i Dragan Rokvić.U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Sarajevska filharmonija i "Superar u BiH".Scenograf je Josip Lovrenović, kostimska rješenja uradio je Mladen Radovniković, dok scenski pokret potpisuje Dajana Zilić, šef hora Opere je Danijel Žontar.

Opera Tosca kao muzička drama u tri čina praizvedena je u Rimu 14. 1. 1900. godine.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice, platforme ili direktno na blagajni 

Provedite početak sedmice uz vrhunske naslove u Narodnom pozorištu Sarajevo

Mladi bh. glumac Haris Bidžan uskoro će nastupiti u predstavi "Sarajevski trgovac“ u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) čija je praizvedba zakazana za 28. februar.Predstava donosi priču o historiji Sarajeva i jedinstvenoj Hagadi, a Bidžan je za "Dnevni avaz“ rekao da sama predstava za njega ima ogroman značaj.<h2>Historija i kultura </h2>- Ovo je ujedno i moj prvi angažman u ansamblu NPS-a. Osim toga, riječ je o tekstu domaćeg autora, koji je posebno napisan za ovo pozorište. Mislim da je predstava od izuzetne važnosti za kulturu Sarajeva i BiH. Zbog toga mi je čast, ali i velika odgovornost biti dio ovog projekta. Pozorište je jedan od najboljih načina za podizanje kolektivne svijesti, kao i za unapređenje znanja o našem identitetu, historiji i kulturi – istakao je Bidžan.Kazao je da vjeruje da će publika sjajno prihvatiti predstavu iako se radi o historijskim temama.- Iz dosadašnjeg iskustva, najveći problem za gledaoce nastaje kada se historijske teme i ratni konteksti prikazuju na mračan i traumatičan način. Ovdje to nije slučaj. U dramaturgiji i režiji ne postoji nijedan element koji bi mogao izazvati negativne emocije ili traume kod publike. Naprotiv, priča o Hagadi i sarajevskom trgovcu ispričana je na vrlo kreativan, domišljat i zanimljiv način. Predstava referira i na Mletačkog trgovca Vilijama Šekspira (William Shakespear), a radnja se odvija u više vremenskih perioda – od 1914. do 1992. godine. Znamo koliko su ti periodi bili značajni. Smatram da je ova predstava prije svega edukativno i zabavno iskustvo, a ne nešto što budi traume ili poziva na negativne emocije – dodao je Bidžan.<h2>Duhovna terapija</h2>Istakao je da se kroz njegovu karijeru uvijek provlače dva pitanja – "Zašto sam odlučio postati glumac?“ i „Zašto sam odlučio ostati u tom pozivu?“.- Poželio sam se baviti glumom jer sam prepoznao da je to jedan od najljepših poslova na svijetu. Glumci kroz svoj rad stalno istražuju, ulaze u tuđe karaktere, što nam pomaže da razvijemo empatiju i bolje razumijemo ljude. Što se tiče drugog pitanja, mislim da je to najbolja i najčišća vrsta duhovne i emocionalne terapije. Ovaj posao nam pruža priliku da se suočimo sa sopstvenim problemima, frustracijama i nesigurnostima. Kroz različite procese istraživanja često nalazimo odgovore na neka lična pitanja i iz većine predstava izlazimo kao bolji ljudi. Cilj nam je da i publika kroz naše predstave nešto osjeti i promijeni u sebi – poručio je glumac.<h2>"Sarajevo moje drago"</h2>Bidžan u planu ima nove projekte kojima se jako raduje. - Konkretno, u NPS-u u maju počinjem raditi na mjuziklu "Sarajevo moje drago“ autora Zlatana Fazlića Fazle, kao i na predstavi "Na slovo F“, kojoj se posebno radujem i čiji početak rada jedva iščekujem – otkrio je Bidžan.

Pozorište je jedan od najboljih načina za podizanje kolektivne svijesti

Glumac Haris Bidžan: Iz predstava izlazimo kao bolji ljudi

U petak, 28. februara, sa akšam-namazom nastupa ramazan, najodabraniji mjesec kod muslimana.&nbsp;To je mjesec posta, odricanja i darežljivosti u kojem vjernici poste od zore, pa do zalaska sunca.Ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i muslimanke provode u postu od zore do zalaska sunca, nastojeći steći Božije zadovoljstvo, moralno pročišćenje i duhovnu snagu.Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u petak, 28. februara, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u subotu, 1. marta.

Ramazanski post treći je od pet temelja islamskog vjerovanja. U islamskom kalendaru, on je za muslimane najsvetiji mjesec. To je deveti mjesec lunarnog kalendara, koji u zavisnosti od viđenja mladog Mjeseca, traje 29 ili 30 dana.Prema islamskom učenju, u ovom odabranom mjesecu nalazi se noć Lejletu-l-kadr u kojoj je počelo objavljivanje Božije objave, Kur'ana Časnog. Sedamnaestog dana ramazana 624. godine održana je i bitka na Bedru, historijski događaj koji je snažno usmjerio povijest islama.

Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska blagdana, a bajram-namaz je u nedjelju, 30. marta. Ramazanski bajram traje tri dana.Ove godine ramazan traje 29 dana. Godina lunarnog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, tako da se ramazan svake godine pomjera za deset dana. Tokom 33 godine završi se jedan ciklus u počinjanju posta. Dva puta će se postiti u 2030. godini, jer će ramazanski post početi 5. januara, a drugi 25. decembra iste godine.

U petak, 28. februara, sa akšam-namazom nastupa ramazan, najodabraniji mjesec kod muslimana

Ramazanska vaktija za 2025. godinu: Evo kada je vrijeme posta i namaza za gradove u BiH

Londonska poznata ulica Coventry, koja se proteže od Piccadilly Circusa do Leicester Squarea, treću godinu zaredom osvijetljena je i ukrašena povodom nastupajućeg ramazana, javlja Anadolu.Ova ulica, koja se smatra srcem grada, ponovo je ukrašena svjetlima u čast svetog mjeseca posta za muslimane. Dekoracija, postavljena u saradnji s Fondacijom Aziz i Gradskim vijećem Londona, uključuje svjetlosni natpis "Sretan ramazan".Prije nego što su ramazanska svjetla upaljena, djeca iz Londona pustila su lampione, što je bilo dio projekta "Ramazanski kandilji", koji organizuju škole.Prekidač kojim su upaljena ramazanska svjetla pritisnuo je gradonačelnik Londona Sadik Kan (Sadiq Khan).Ramazanska rasvjeta će krasiti Coventry Street do 29. marta. Za dekoraciju je korišteno oko 31.000 lampica, koje će svake večeri svijetliti od 17.00 do 01.00. sat. Ova ulica prvi put je bila osvijetljena za ramazan 2023. godine.Ovogodišnji mjesec posta počinje u petak s akšam-namazom, dok je prvi dan posta, dan kasnije, u subotu.

Prekidač kojim su upaljena ramazanska svjetla pritisnuo je gradonačelnik Londona Sadik Kan

London u znaku ramazana: I ove godine ukrašen poznati Coventry Street

Na Univerzitetu u Sarajevu promovisana je knjiga "Institucije države Bosne i Hercegovine" autora dr.sc. Muhameda Mujakića.Iz štampe je izašla knjiga "Institucije države Bosne i Hercegovine" autora dr.sc. Muhameda Mujakića koja je rezultat višegodišnjeg autorovog istraživanja, rada i truda. Izdavač je strukovno Udruženje Pravni institut u Bosni i Hercegovini. Recenzenti knjige su akademik Mirko Pejanović, prof.emeritus Jusuf Žiga, prof.dr. Elmir Sadiković i prof.dr. Vedran Đulabić, redovni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Ono što je posebno važno naglasiti da autor u knjizi obrađuje sve institucije na nivou države Bosne i Hercegovine kako zakonodavne, sudske i izvršne vlasti tako i sui generis ostale institucije. Autor daje pregled trenutnog funkcionisanja i normativnog ustrojstva (de lege lata) ali i predlaže preporuke za poboljšavanje rada institucija (de lege ferenda).Izvod iz recenzije akademika Mirka PejanovićaKnjiga autora dr.sc. Muhameda Mujakića pod naslovom: "Institucije države Bosne i Hercegovine" predstavlja cjelovito teorijsko i empirijsko istraživanje uspostavljanja, rada i razvoja institucija Bosne i Hercegovine kao i potrebe njihove rekonstrukcije i dodatne institucionalizacije u procesu integracije Bosne i Hercegovine u evro-atlanske institucije. Knjiga predstavlja samostalnu naučno-istraživačku studiju…Knjiga će imati višestruku korist za sve društvene subjekte koji će kreirati evropski integracijski proces i preuzimanje evropske pravne stečevine u procesu pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Autor knjige je uspješno povezao svoja znanja iz pravne teorije sa znanjem politološke teorije i tako osigurao posebnu vrijednost svoje istraživačke studije za društvenu praksu. Rukopis knjige preporučujem izdavaču za štampanje.Izvod iz recenzije prof. dr. Elmira Sadikovića, redovnog profesora Univerziteta u SarajevuEmpirijskim istraživanjem autor dolazi do novih i javnosti veoma zanimljivih spoznaja o proteklim političkim procesima, kao i mogućim pravcima intitucionalnog razvoja države Bosne i Hercegovine u budućnosti. Knjiga: "Institucije države Bosne i Hercegovine", autora dr.sci. Muhameda Mujakića u cjelini predstavlja značajan naučni doprinos razumijevanju političkog sistema Bosne i Hercegovine. Prema svom sadržaju i svojoj strukturi knjiga može biti od velike koristi naučnoj, stručnoj i političkoj javnosti, kao i studentima društvenih nauka koji u nastavnom procesu proučavaju politički sistem Bosne i Hercegovine.Izvod iz recenzije prof. dr. Jusufa Žige, profesora emeritusa Univerziteta u SarajevuRespektirajući uobičajene prostorne limite recenzentskih opservacija, najkraće, u aksiološkom smislu kazano, smatram da ovaj rukopis zavređuje pažnju najšireg čitateljstva, a posebno za kreiranje pravno političkih, odnosno ustavnih modela, te ga, kao takvog, preporučujem za publiciranje.Izvod iz recenzije prof. dr. Vedrana Đulabića, redovnog profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuGlavne teme koje dominiraju knjigom su društveno-političke okolnosti uspostave i pravni razvoj političkih i upravnih institucija BiH u kontekstu Dejtonskog sporazuma, kao i kasnijeg razvoja uvelike uvjetovanog odnosno ograničenog tim sporazumom i ulogom međunarodne zajednice, posebno Visokog predstavnika koji ima značajnu ulogu u institucionalnom razvoju BiH… Najveća prednost odnosno snaga ove knjige je njezin interdisciplinarni karakter koji predstavlja kombinaciju upravne teorije, politološke studije, pa čak donekle i sociološke analize s obzirom na razmatranje društveno-političkih okolnosti nastanka i razvoja institucija BiH. Knjiga ima značajnu empirijsku podlogu budući da se temelji na intervjuima koje je autor proveo s preko dvadeset aktera i svjedoka vremena iz različitih područja (politika, znanost, uprava), kao i na brojnim dokumentima. Također, knjiga ima i vrlo praktičnu primjenjivost s obzirom da sadrži konkretne i praktične preporuke za poboljšanje institucionalnog sistema države Bosne i Hercegovine, što je svakako nešto što bi trebalo uzeti u obzir prilikom rasprave o reformi bilo koje od njenih ključnih institucija.Zaključno, knjiga je značajan doprinos proučavanju političkih i upravnih institucija države Bosne i Hercegovine, korisna je za stručnjake, istraživače, političare, studente i sve koji se bave razvojem institucionalnog okvira u složenim državnim strukturama poput Bosne i Hercegovine.

Recenzenti knjige su akademik Mirko Pejanović, prof.emeritus Jusuf Žiga, prof.dr. Elmir Sadiković i prof.dr. Vedran Đulabić

Knjiga "Institucije države Bosne i Hercegovine

Promovisana knjiga Muhameda Mujakića "Institucije države Bosne i Hercegovine"

Danas je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) održana press-konferencija povodom praizvedbe dramske predstave „Sarajevski trgovac“, čiji je autor Igor Štiks, a režiser Michal Dočekal, a koja će biti izvedena 28. februara na sceni NPS.Na press-konferenciji su se prisutnim novinarima obratili umjetnička direktorica Drame, Vedrana Božinović, reditelj Michal Dočekal, dramaturg Giorgio Ursini Uršić, kostimografkinja Lejla Hodžić, prvak Drame NPS Mirvad Kurić, i novi pripravnik u ansamblu Drame, Faruk Hajdarević.<h2>Kvalitetno ostvarenje</h2>Božinović je istakla zadovoljstvo što je ovaj tekst dobio priliku da zaživi na sceni.- Naša scena u Sarajevu postavlja tekst Igora Štiksa, koji je već poznat bosanskohercegovačkoj publici. Ovo nije samo priča o slavenskoj baštini, već i izuzetno važna priča o tome kako smo uspjeli sačuvati sve ono što često ističemo kao jednu od najvažnijih karakteristika Sarajeva. Ova predstava, u kojoj igraju i naši glumci, sigurno će privući pažnju. Mislim da će je redovna pozorišna publika prepoznati kao kvalitetno ostvarenje, a oni koji tek razmišljaju o dolasku u pozorište svakako imaju razlog da dođu - dodala je Božinović.Reditelj Dočekal izjavio je da mu je čast raditi u Sarajevu, gradu u kojem je već bio i učestvovao na Festivalu MESS. - Jako mi je drago što sam imao priliku upoznati se s tekstom Igora Štiksa i raditi na njemu. Tekst je veoma zanimljiv - bavi se lokalnim temama, ali sam uvjeren da su one univerzalne. Predrasude, ljubav, prijateljstvo, kulturna baština – to su stvari koje svi dijelimo. Nadam se da će predstava biti zanimljiva publici, jer se temelji na lokalnoj priči i odvija se u dva vremenska perioda - 1914. i 1992. godine - rekao je Dočekal.<h2>Historijske činjenice </h2>Uršić je naglasio da je tekst veoma zanimljiv i da je njihov zadatak bio prilagoditi ga za klasičnu pozorišnu predstavu. - Na početku smo morali pronaći način da ga postavimo kao klasičnu pozorišnu predstavu. Tekst je zaista kvalitetan, pun zanimljivih elemenata. Štiks ne donosi historijske činjenice u klasičnom smislu, ali piše s određenom preciznošću koja nam je bila veoma intrigantna - kazao je Uršić. Hajdarević je istakao da igra lik koji nosi plemenitu, vizionarsku ideju. - Među svim temama koje su do sada spomenute, meni je upravo ta bila najvažnija – lik čovjeka koji dolazi u Sarajevo, te nesretne 1914. godine, s iskrenom željom da osnuje prvo pozorište u ovom gradu. Mislim da je ta priča ono što me najviše vodilo kroz cijeli proces rada na predstavi. Kroz sve teme koje se provlače – od ratova, različitih historijskih perioda – ova mi se ideja učinila ključnom. Volio bih da se prisjetimo puta koji je prošla Hagada – kroz sve sukobe i ratove na ovim prostorima. Znamo koliko smo ih imali. Znamo šta su ljudi radili i koliki su rizik preuzimali samo da bi je sačuvali, da bismo je mi danas mogli smatrati nečim što se podrazumijeva - dodao je Hajdarević.Kurić, prvak Drame NPS-a, naglasio je da je proces rada na predstavi bio lagan i zanimljiv. - Moram reći da je Michal zaista veliki reditelj, što potvrđuje i njegov bogat umjetnički rad. Raditi s njim bilo je veliko zadovoljstvo, kao i s mladim kolegama – fenomenalnim mladim glumcima. Siguran sam da su to buduće velike zvijezde pozorišne scene. Ono što je najvažnije jeste da je priča zasnovana na činjenicama. Naravno, teatar ne bi bio teatar kada ne bi uključivao i određenu dozu fikcije, koja je neophodna za stvaranje tog posebnog teatarskog svijeta – svijeta u kojem svi uživamo, i mi koji stvaramo predstavu, i publika koja je gleda - poručio je Kurić.

Ovo nije samo priča o slavenskoj baštini, već i o tome kako smo uspjeli sačuvati sve ono što ističemo kao jednu od najvažniju karakteristiku Sarajeva

Premijera "Sarajevskog trgovca" u NPS-u: Predrasude, ljubav, prijateljstvo i kulturnu baštinu svi dijelimo

Spektakl "Harry on Ice“ koji je prošle godine svojim izvođenjem oduševio sarajevsku publiku, bit će ponovno izveden 26. februara u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo (BKC).Zoran Đurić, renomirani organizator kulturnih događaja i producent poznat po svom angažmanu u spektaklima koji spajaju umjetnost, akrobatiku i magiju, za "Dnevni avaz“ otkrio je detalje spektakla, ali i razlog ponovnog igranja pred sarajevskom publikom.<h2>Višeminutni aplauz</h2>- Moj partner i ja odlučili smo da radimo reprizno izvođenje isključivo na insistiranje ansambla, zato što je prošla predstava koju smo imali u BKC-u bila stvarno izuzetna. Nakon završetka predstave, aplauz je trajao deset minuta, a ansambl je izrazio želju da ponovo nastupimo u Sarajevu jer ih je sama publika oduševila – kazao je Đurić.

Istakao je da predstava donosi jedinstvenu kombinaciju magije i akrobatike, inspiriranu pričama o Hariju Poteru (Harry Potter).- Predstavu izvodi internacionalni ansambl sastavljen od zvijezda „Cirque du Soleil“ – najpoznatijeg svjetskog umjetničkog centra. Ovaj ansambl je, svojevremeno, čak i kraljicu Elizabetu zabavljao na njenim privatnim zabavama. Predstava je, kako ja volim da kažem, prava prilika za cijelu porodicu, jer je podjednako zanimljiva i odraslima i djeci. Program traje sat i 20 minuta i iskreno se nadam da će ponovo vladati sjajna atmosfera i da će sarajevska publika lijepo prihvatiti ansambl, kao i prošli put – poručio je Đurić.Izdvojio je i anegdotu s prošle izvedbe u Sarajevu koja mu je ostala u sjećanju.- Na prethodnoj izvedbi imali smo logističkih poteškoća zbog radova u ulici pored BKC-a. Bilo je prilično komplikovano doći do BKC-a, unijeti tehniku i pripremiti sve, ali na kraju smo uspjeli. Uprkos svim izazovima, bila je to jedna od najboljih predstava na turneji u decembru. Ovaj put će biti jednostavnije jer su, koliko znam, svi radovi završeni – prisjetio se Đurić.<h2>Nove atrakcije</h2>Izvođači koji učestvuju u predstavi dolaze iz različitih dijelova svijeta, a ovog puta bit će i nekoliko novih atrakcija.- Što se tiče izvođača, imamo jednu zanimljivu novost. U predstavi će nastupiti mladi umjetnik koji izvodi impresivne trikove s košarkaškim loptama. On redovno nastupa na najvažnijim sportskim događajima u Americi, posebno na košarkaškim utakmicama, gdje zabavlja publiku tokom poluvremena. To je nova atrakcija u odnosu na prošlu izvedbu – rekao je Đurić.<h2>Sarajevski ćevapi</h2>Otkrio je da Sarajevo nije ostavilo utisak samo kao grad odlične publike, već i kao mjesto vrhunskih gastronomskih užitaka.- Još jedan razlog zašto se ansambl vraća u Sarajevo jeste želja da ponovo okuse sarajevske ćevape. Iako nismo planirali još jednu izvedbu u ovom gradu, inspirirali su nas i motivirali da to učinimo – dodao je Đurić.

Ovog puta bit će novih atrakcija. Izvođači dolaze iz cijelog svijeta

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

U četvrtak 27. februara na sceni Pozorišta mladih Sarajevo, u 20 sati možete gledati predstavu "Doviđenja" reditelja Aleša Kurta.Prema dramskom tekstu švicarskog pisca Antoinea Jaccouda u prijevodu Vladimira Pavlovića, pod nazivom "AU REVOIR - Doviđenja", nastala je istoimena predstava. Belma Lizde-Kurt i Elvis Jahić ovom snažnom dramskom pričom uvode gledatelje u svijet utopije kroz život dvoje razvedenih roditelja, koji se emotivno suočavaju s oproštajem od sinova.Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava "Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija i klimatskih promjena koji oblikuju našu svakodnevicu i utječu na generacije koje dolaze.- Tema odlaska mladih u potrazi za boljim životom izuzetno je relevantna za Bosnu i Hercegovinu, koja se već godinama suočava s problemom masovnih migracija. Predstava koristi univerzalni jezik teatra da ispriča priču koja pogađa mnoge porodice u našoj domovini, dok istovremeno povezuje lokalne probleme s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i društvena nestabilnost. Kroz inovativnu postavku i emotivno nabijenu priču, projekt ima potencijal, ne samo da privuče publiku, već i da pokrene šire diskusije o budućnosti mladih i održivosti naše planete - Aleš Kurt.Pozorite mladih Sarajevo pozova publiku, da nakon predstave ostanu u sali, jer će bi iorganizovan razgovor sa autorima. Dobrodošli.Scenografija predstave - Edna Slipčević, kostimografkinja predstave - Belma Lizde Kurt, fotografija Dženat Dreković, dizajn – Sanja Kulenović.

Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava "Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

Fotoreporter Anadolu agencije zabilježio je neobično lijepe fotografije istanbulskih džamija, između čijih munara je istaknuta poruka: "Dobro došao, mjesec milosti."Tokom osmanskog perioda, bila su popularna svjetla koja su ukrašavala džamije, a samim tim i okolni prostor. Zvala su se "mahja" (mahya) svjetla, a činili su ih fenjeri na maslinovo ulje."Mahja“ svjetla zapravo predstavljaju osvijetljene riječi, svjetlosni dizajni nanizani između džamijskih munara, naročito se ističu kao najava dolaska muslimanskog odabranog mjeseca ramazana.Ova praksa i danas važan dio ramazanske atmosfere u zemlji.<h2>Dolazak blagoslovljenog mjeseca</h2>Svjetlosne "mahje", koje krase džamije širom Turske, simboliziraju dolazak ovog blagoslovljenog perioda i pozivaju vjernike na pobožnost, mir i zajedništvo.Ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i muslimanke provode u postu od zore do zalaska sunca, nastojeći steći Božije zadovoljstvo, moralno pročišćenje i duhovnu snagu.<h2>Lejletu-l-Kadr</h2>Prema islamskom učenju, u ovom odabranom mjesecu nalazi se noć Lejletu-l-Kadr u kojoj je ljudima počelo spuštanje Božije objave Kur'ana i noć Bedra, historijskog događaja koji je snažno usmjerio povijest islama.Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u petak, 28. februara, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u subotu, 1. marta.Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, a bajram-namaz je u nedjelju, 30. marta. Ramazanski bajram traje tri dana.

Između munara istanbulskih džamija istaknuta je poruka "Dobro došao, mjeseče milosti"

"Mahja", svjetlosna poruka između munara koja najavljuje ramazan

Hasan Čelebi (Celebi), umjetnik koji je poznat kao reis kaligrafa, preminuo je u Istanbulu u 88. godini, a iza sebe je ostavio bogato naslijeđe rasprostranjeno u hramovima širom svijeta, javlja TRT.Čelebi je rođen 1937. godine u selu Indži (Inci) u okrugu Oltu u Erzurumu. Pohađao je hifz još dok je bio u osnovnoj školi, a 1954. godine je otišao u Istanbul na vjersko obrazovanje, gdje je pohađao časove arapskog i vjeronauke u medresama Učbaš (Ucbas) i Činili (Cinili). Dvije godine kasnije je imenovan za mujezina u istanbulskoj džamiji Uskudar Mihrimah Sultan.<h2>Počtak bavljenja&nbsp;</h2>Čelebi je s 24 godine počeo da se bavi kaligrafijom, a učio je od najvećih majstora te umjetnosti u to doba, kao što su Hamid Ajtač (Aytac) i Kemal Batanaja (Batanaya).Čelebijevo majstorstvo je ubrzo prepoznato i njegova djela su privlačila pažnju širom svijeta.Početkom 1981. godine počeo je raditi za Organizaciju islamske konferencije u Džedi, a 1983. godine je raspoređen da radi u Medini na restauraciji natpisa u Poslanikovoj džamiji.<h2>Prva izložba</h2>Prvu samostalnu izložbu otvorio je u Istraživačkom centru za islamsku historiju, umjetnost i kulturu (IRCICA) 1982. godine, a pažnju su privukle i njegove izložbe u Kuala Lumpuru (1984.) i u Amanu (1985.) na poziv princa Hasana bin Talala od Jordana.Čelebi je 1987. godinu proveo pišući kaligrafije u džamiji Kuba u Meki. U Malezijskom islamskom kulturnom centru u Kulala Lumpuru je držao seminare i izložbe 1992. godine. Posebno se istakla njegova izložba "30 godina u kaligrafiji", koju je održao 1994. godine.

<h2>Učenici iz svih krajeva svijeta</h2>Čelebi je počeo da drži časove kaligrafije 1976. godine, a s blizu 100 vrhunskih svršenika obuke u različitim dijelovima svijeta je postao kaligraf koji je obučavao najviše učenika nakon Hamida Ajtača.Ostala značajna djela Hasana Čelebija, čija se brojna djela nalaze u privatnim kolekcijama, uključuju natpise na obnovljenoj kupoli džamije Sultanahmet, natpis na kupoli džamije Hirka-i Šerif, kao i natpisi na džamijama u Kuvajtu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Južnoj Africi, Kazahstanu i drugdje.Upečatljiva je sličnost majstora umjetnika u imenu i profesiji s Hasanom Čelebijem, njegovim imenjakom, poznatim kaligrafom iz vrijemena vladavine Sulejmana Veličanstvenog koji je pisao kaligrafiju Sulejmanije, Selimije i Rustem-pašine džamije.

<h2>Skoro šest decenija u kaligrafiji</h2>Čelebi, koji nikada nije ispuštao pero iz ruku skoro 60 godina u svojoj umjetničkoj karijeri, napravio je svoje posljednje velike projekte za Veliku džamiju Čamlidža (Camlica) u Istanbulu i džamiju Sri Sendajan (Sendayan) u Maleziji.Dobio je prestižnu nagradu "Nedžip Fazil" i Veliku nagradu za kulturu i umjetnost predsjednika Turske.U intervjuu za AA 2019. godine, Čelebi je govorio o tituli "reisa kaligrafa" po kojoj je poznat diljem svijeta.- Zahvaljujem se ljudima na njihovoj dobroti prema meni. Inače, ne vidim sebe kao osobu koja je ostvarila bilo kakvu poziciju zbog ove titule. Ako sam služio ovom narodu i njegovoj kulturi, to je bila moja dužnost kao građanina - rekao je.Dokumentarni film "Život na tragu crte", koji govori o majstoru umjetniku Hasanu Čelebiju, prikazan je u Kongresnom i kulturnom centru Baglarbaši u Turskoj.U dokumentarcu je kroz riječi njega samog, njegovih rođaka i učenika ispričan umjetnikov život proveden u kaligrafskoj umjetnosti.

Čelebi, koji nikada nije ispuštao pero iz ruku skoro 60 godina, napravio je svoje posljednje velike projekte za Veliku džamiju Čamlidža u Istanbulu

Preminuo Hasan Čelebi, umjetnik poznat kao "reis kaligrafa"

Mlada glumica Lamija Salihović ostvarila je zapaženu ulogu u predstavi "Mala“, koja je premijerno izvedena 20. februara 2025. godine u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.&nbsp;Ova predstava je centralni događaj obilježavanja 75. godišnjice ovog pozorišta. Salihović je za "Dnevni avaz“ istakla da je predstava "Mala“ njena prva profesionalna predstava.&nbsp;<h2>Generacijske traume&nbsp;</h2>- Drago mi je što se to desilo baš u mom matičnom pozorištu – Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Od prvog čitanja teksta znala sam da je to uloga koja me privlači. Lik Male, koji tumačim, bavi se pitanjem odrastanja u postratnom društvu, identitetom i generacijskim traumama. Iako nisam doživjela rat, odrasla sam u društvu koje nosi njegove posljedice, i to je nešto što se ne može izbjeći.&nbsp;Ona kroz predstavu pokušava izgraditi svoj identitet – između onoga što su joj roditelji ostavili i onoga što ona sama želi stvoriti. Fascinantno mi je bilo kako taj lik prolazi kroz razvojni put, od djeteta koje vidi slike do odrasle osobe koja počinje razumijevati riječi i život. Sam proces rada na predstavi bio je divan i veoma emotivan – kazala je Salihović.&nbsp;Za mladu glumicu jedan od najemotivnijih aspekata bio je odnos između kćerke i oca u predstavi.&nbsp;- Lik oca nosi posljedice PTSP-a iz rata, a tek kasnije shvatamo kako nesvjesno prenosi taj teret na kćerku. Glumac koji mi je igrao oca, kolega Enes Salković, odradio je fantastičan posao, i taj dio predstave bio mi je posebno izazovan. Osim toga, predstava je podijeljena na tri različita teksta domaćih autora – jedan je apstraktan, drugi realističan, a treći gotovo naturalistički. Ta raznolikost donosi posebnu dinamiku, a cijeli proces rada bio je i emotivan i katarzičan – poručila je Salihović.

Istakla je da je osjećala posebnu čast što je dobila priliku igrati ulogu za vrijeme važnog jubileja za pozorište.- Na premijeri se desila nevjerovatna energija između mene i publike. Osjetila sam kako se naša energija stopila i kako smo zajedno prošli kroz emocije predstave. To mi je bio dokaz koliko je važno igrati istinito i srcem – dodala je Salihović. <h2>Ključno za razvoj</h2>Još sa sedam godina postala je članica dječije dramske i lutkarske scene, a tokom godina sa sve više uloga upisala je Akademiju.- Pozorište je za mene postalo druga kuća, mjesto gdje sam učila o glumi, o izrazu, ali i o životu. Tu sam prvi put stala na scenu i uradila stvari koje su bile ključne za moj razvoj – i glumački i privatno. Veliku ulogu u mom razvoju odigrao je sadašnji direktor Bosanskog narodnog pozorišta Miroljub Mijatović kojem sam veoma zahvalna. Naučio me da je gluma nešto lijepo, da je to zapravo igra i da joj se treba potpuno prepustiti. Kada sam shvatila da mogu živjeti na sceni, prepreke su nestale – otkrila je Salihović.<h2>Novi projekti</h2>Iako je ranije bila više orijentirana na kameru, shvatila je da je scena njeno prirodno okruženje. - Scena je mjesto gdje sam odrasla, mjesto gdje pronalazim svoju istinu i svoju energiju. Nadam se da će ova godina donijeti još mnogo prilika za rad i nove projekte – dodala je Salihović.

Na premijeri se desila nevjerovatna energija između mene i publike

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

Na Veliku scenu Narodnog pozorišta u Mostaru večeras u 19 sati Dragan Marinković Maca stiže sa svojom hit komedijom „Kakva ti je žena, takav ti je život“, a sve ulaznice su već rasprodate!&nbsp;Odgovore na vječna pitanja o odnosu između muškarca i žene, Dragan Marinković-Maca donosi na originalan i samo njemu svojstven način.Zatim, u srijedu, 26.02., na Velikoj sceni NPM-a bit će odigrana komedija „Ovaj mali život“ autorice i režiserke Emine Kovačević-Podgorčević, nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, sa početkom u 20 sati.- Svaki život je priča, a svaku priču vrijedi ispričati. Ova je o Miri. Iako je ona nestala i ne možemo da je nađemo. Možda je prepoznate. Možda vam se još neko iz predstave učini poznat. Nije rijetkost u pozorištu sresti sebe ili druge. Ako sretnete Miru, recite joj da dođe, sada u pozorištu imamo malu predstavu o njenom velikom životu... Čekajte, ne... Veliku predstavu o njenom malom životu ... Tako nekako - zapisala je o predstavi autorica i režiserka Emina Kovačević-Podgorčević.

Glumačku postavu čine: Nikolina Marić, Amela Kreso, Emir Sejfić, Mirela Mijačank Kordić i Fatima Kazazić Obad.Ulaznice su u prodaji na blagajni NPM-a svakim radnim danom od 10:30 do 14 sati, na dan igranja predstave od 10:30 do 14:00 sati, te od 18:00 do 20:00 sati. Rezervacije: na broj 036/550-128, mail: marketing@npm.ba, porukom u inbox na Facebook ili Instagram stranici Narodnog pozorišta Mostar.

Bh. velikan Josip Pejaković za "Dnevni avaz": Umorio sam se dokazujući drugima da nisu u pravu

Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac"

Jasmina Bikić promovirala zbirku poezije "Tabakera"

Novo izdanje romana "Amarcord" Namika Kabila u Srbiji

Provedite početak sedmice uz vrhunske naslove u Narodnom pozorištu Sarajevo

Glumac Haris Bidžan: Iz predstava izlazimo kao bolji ljudi

Ramazanska vaktija za 2025. godinu: Evo kada je vrijeme posta i namaza za gradove u BiH

London u znaku ramazana: I ove godine ukrašen poznati Coventry Street

Promovisana knjiga Muhameda Mujakića "Institucije države Bosne i Hercegovine"

Premijera "Sarajevskog trgovca" u NPS-u: Predrasude, ljubav, prijateljstvo i kulturnu baštinu svi dijelimo

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

"Mahja", svjetlosna poruka između munara koja najavljuje ramazan

Preminuo Hasan Čelebi, umjetnik poznat kao "reis kaligrafa"

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

U Narodnom pozorištu Mostar večeras Dragan Marinković Maca, a u srijedu "Ovaj mali život"

Kultura

Bh. velikan Josip Pejaković za "Dnevni avaz": Umorio sam se dokazujući drugima da nisu u pravu

Uz višeminutne ovacije u Narodnom pozorištu praizvedena predstava "Sarajevski trgovac"

Jasmina Bikić promovirala zbirku poezije "Tabakera"

Novo izdanje romana "Amarcord" Namika Kabila u Srbiji

Provedite početak sedmice uz vrhunske naslove u Narodnom pozorištu Sarajevo

Glumac Haris Bidžan: Iz predstava izlazimo kao bolji ljudi

Ramazanska vaktija za 2025. godinu: Evo kada je vrijeme posta i namaza za gradove u BiH

London u znaku ramazana: I ove godine ukrašen poznati Coventry Street

Promovisana knjiga Muhameda Mujakića "Institucije države Bosne i Hercegovine"

Premijera "Sarajevskog trgovca" u NPS-u: Predrasude, ljubav, prijateljstvo i kulturnu baštinu svi dijelimo

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

"Mahja", svjetlosna poruka između munara koja najavljuje ramazan

Preminuo Hasan Čelebi, umjetnik poznat kao "reis kaligrafa"

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

U Narodnom pozorištu Mostar večeras Dragan Marinković Maca, a u srijedu "Ovaj mali život"