Grad Hamilton u Kanadi odao je počast državi Bosne i Hercegovine.Povodom 1. marta, Dana Nezavisnosti Bosne i Hercegovine grad Hamilton je na jarbolu gradske skupštine podigao zastavu BiH.Gradonačelnica Andrea Horvat (Horwath) i građani Hamiltona su na ovaj način odali počast državi Bosne i Hercegovine.

Zastava naše zemlje na jarbolu gradske skupštine grada Hamilton

Zastava BiH na jarbolu gradske skupštine grada Hamilton

Grad u Kanadi odao počast državi Bosne i Hercegovine

U okviru programa obilježavanja 01. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Ambasada BiH je u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu upriličila likovnu izložbu "Dah crte - Bezierova krivulja", sarajevskog autora Nedžada Begovića.Bezierova krivulja iz naslova izložbe je krivulja izvedena iz mobitel aplikacije koju autor koristi kao osnov za crtanje. Begović je jedan od rijetkih, ako ne i jedini na prostorima Zapadnog Balkana, koji crta tom tehnikom, pa njegovi crteži odstupaju od standardnih formi. O izloženim radovima i likovnom stvaralaštvu Nedžada Begovića govorio je dr. Hrvoje Turković, poznati teoretičar filma u Hrvatskoj i član uredništva više časopisa.Čestitke povodom Dana nezavisnosti BiH uputila je ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, Elma Kovačević-Bajtal. Ona je istakla da veliki broj građana naše zemlje danas živi u Hrvatskoj , što je ogroman potencijal sposobnih, obrazovanih, pametnih i uspješnih ljudi koji u skladu sa svojim znanjima i sposobnostima treba da doprinesu razvoju i afirmaciji Bosne i Hercegovine.Svečanost povodom Dana nezavisnosti uljepšao je ženski pjevački hor “Sevde”. Osnovan je 2009. godine u okviru Bošnjačke nacionalne zajednice grada Siska i Sisačko-moslovačke županije i njeguje tradicionalnu bosansku pjesmu sevdalinku. Obilježavanju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i otvorenju izložbe priststvovali su predstavnici institucija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, vjerskih institucija, osobe iz javnog i kulturnog života Hrvatske i Zagreba, te predstavnici i članovi udruženja i zajednica porijeklom iz BiH.&nbsp;

Svečanost povodom Dana nezavisnosti uljepšao je ženski pjevački hor “Sevde”

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježava se i u Zagrebu: Otvorena izložba Nedžada Begovića

Proklamacija države Merilend (Maryland), koju je donio guverner Ves Mur (Wes Moore), odaje počast historijskom značaju proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1. marta 1992. godine i naglašava snažno i trajno partnerstvo između Merilenda i Bosne i Hercegovine.- Prepoznajući neprocjenjive doprinose bosanskih Amerikanaca i duboke veze između naših zajednica, guverner Mur je službeno odredio 1. mart kao Dan bosanskohercegovačkih Amerikanaca u Merilendu.U ime Vijeća za razmjenu u Merilendu u Bosni i Hercegovini i bosansko-američke zajednice u Merilendu, izražavamo najdublju zahvalnost guverneru Vesu Muru i njegovom timu na njihovoj nepokolebljivoj podršci i posvećenosti njegovanju jedinstva, kulturne razmjene i međunarodne saradnje.Ovaj proglas je snažan dokaz naše zajedničke posvećenosti demokratiji, ljudskim pravima i težnji za mirom i prosperitetom. Pozivamo sve stanovnike Merilenda da nam se pridruže u obilježavanju bosansko-američkog dana i odavanju počasti bogatoj baštini, otpornosti i doprinosu bosanskih Amerikanaca našoj velikoj državi Merilend i Sjedinjenim Američkim Državama u cjelini - navode iz Vijeća za razmjenu Merilend - Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Ovaj proglas je snažan dokaz naše zajedničke posvećenosti demokratiji, navode iz Vijeća

Merilend proglasio 1. mart bosansko-američkim danom: Historijsko priznanje guvernera Murea

Oči cijelog svijeta već danima su uprte prema Vašingtonu, a obećanja i prve konkretne odluke novog američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) već izazivaju potrese u međunarodnim odnosima i žestoke reakcije.<h2>Zaštita granica</h2>S druge strane, građani Bosne i Hercegovine, koji već godinama žive u SAD, dijele stavove većine Amerikanaca. Kažu da je prethodna administracija imala pogrešne politike i prioritete i ohrabreni su Trampovim obećanjima.

- Građani Amerike su ubijeđeni da će Tramp zaustaviti ratove, posebno u Ukrajini, čime će pokupiti poene i dodatno oslabiti demokrate. Velikih očekivanja o ekonomskom napretku države nema, jer poskupljenja traju, život postaje sve teži i tu se ne vidi kraj. Ljudi smatraju da novac treba da se ulaže u SAD i stanovništvo, a ne u rat. Mnogi, opet, znaju da je Tramp šoumen i da njegove ideje neće lahko proći, a to se vidjelo iz nekih slučajeva u njegovom prvom mandatu – rekao je za „Avaz“ Begzudin Jusić iz Pensilvanije.

I Drago Nemec iz Pelikan Rapidsa u Minesoti bezrezervno podržava Trampa.

- Posebno kad je u pitanju zaštita granica, jer u SAD je ulazio ko je htio. Tramp nije protiv imigranata, već želi kontrolu i sigurnost. Osim toga, mnogo više računa će voditi o sredstvima američkih poreznih obveznika. Tramp svakako ima „mušica“, ali na prvom mjestu bit će Amerika – rekao je Nemec za "Avaz".<h2>Volimo naše</h2>Doktorica nauka filozofije i psihologije i ekspertica u oblasti globalnog biznisa Enesa Barut-Pjano na prvo mjesto stavlja sigurnost, jer se SAD suočavaju s porastom stope kriminala, a Tramp najavljuje žestok obračun. BiH i Balkana nema među prioritetima nove američke administracije, ali Bosanci i Hercegovci očekuju da SAD ostanu garant sigurnosti njihove domovine.

- Dijaspora uvijek polaže velike nade u SAD da se BiH štiti. Tako je bilo za vrijeme rata, poslije rata i tako je i danas. Bili mi tamo ili ovdje, svuda po bijelom svijetu, nas za domovinu veže mnogo toga. Ono što je naše volimo i polažemo nadu u predsjednika da neće dozvoliti nered na tim prostorima - kaže Enesa Barut-Pjano.<h2>Rana na srcu</h2>- Ovdje je veoma lahko doći do oružja. Smatram da je svima koji ga žele imati potreban najprije neki psihološki test, jer imaju ga i ljudi s mentalnim problemima koji hodaju gradom. Sve nam je jako skupo, plate nisu rasle s inflacijom, nekretnine su precijenjene i ne znam hoće li nove generacije moći priuštiti stan ili kuću. Svi se nadaju da će se smanjiti cijene goriva koje divljaju. Velika su očekivanja od predsjednika da se zaustave neredi u svijetu, naravno i u Gazi. To je nama rana na srcu, koja otvara i naše rane koje nisu izliječene, već samo stavljamo flaster preko njih, a kada negdje počne rat i mi krvarimo s tim ljudima – dodala je Barut-Pjano.<h2>Utjecaj ambasadora</h2>Begzudin Jusić potvrđuje da BiH neće biti u fokusu američkih interesa.- Naravno, ovdje lobiranja u Kongresu igraju veliku ulogu i ako budu na vrijeme odrađena, neke stvari o pitanju Bosne će se sigurno promijeniti. Ambasador u SAD Sven Alkalaj ima veliki utjecaj ovdje – rekao je Jusić.Amerika je odahnula i to se osjeti u zraku, kaže Džemila Krivdić iz Clearwatera na Floridi. - Demokrati su nekad bili partija radnog naroda i srednje klase. Većina naše dijaspore je glasalo za njih, čak i na moj 18. rođendan, kad sam dobila pravo glasa, dala sam glas Obami. Sada kao već zrela osoba saznajem ko su Demokrati. To su ljudi koji nemaju dodira s narodnom klasom, koji su započeli toliko krvavih ratova i život naroda napravili puno težim. Dok je život narodu preskup i nesiguran, prava trans osoba su postala glavna tema. Narod želi da živi normalno, da može priuštiti kuću, da nema kriminala, da namirnice ne koštaju 73 posto skuplje nego prije par godina – pojašnjava Krivdić.

Zato većina Amerikanaca Trampa vidi kao nekog ko je za narod i kao opciju koja obećava.<h2>Sada se sve mijenja</h2>- Ne želimo ratove, ne želimo muškarce u ženskim sportovima, ne želimo fokus na gluposti, već sigurnost na granici. U zadnje 4 godine 25 miliona ilegalaca je ušlo u SAD. Sada se sve mijenja. Osim što će osigurati granice, Tramp će zaustaviti rat u Gazi i slanje para Zelenskom.&nbsp;Mi plaćamo ogromne poreze, a pare se šalju za ratove, dok Amerikanci dobiju 750 dolara od države kao pomoć nakon poplave ili požara. Narod je više uz Republikance, jer želimo normalan život, da možemo priuštiti kuću, namirnice, da djeca imaju dobro školovanje, da nam je ekonomija jaka. I ne želimo da učestvujemo u ratovima – ističe Krivdić.Prijedorčanin Milutin Dimač već decenijama živi u Klivlendu i na primjeru cijene goriva pojašnjava kakve promjene očekuje s Trampom.

- Poslije Obame nije bilo lako naći posao, ali prve godine Tramp je to promijenio i posla je bilo na sve strane. Za vrijeme Obame cijena goriva na kraju mandata je bila u prosjeku 4 dolara, kada je Tramp odlazio 1.69 dolara, a sada opet s Bajdenom imamo prosjek 4 dolara.&nbsp;Tramp je ekonomista i biznismen i napravit će Ameriku boljom, a nama olaksati zivot. Ovdje je sve novac i sve se vrti oko novca, tako je u cijelom svijetu, ali drugi predsjednici to ne razumiju i mnogo toga rade naopako, pa sve košta građane – kaže Dimač.

Poskupljenja traju, život postaje sve teži i tu se ne vidi kraj, rekao je Jusić

Bosanci i Hercegovci u SAD nakon pobjede Donalda Trampa: Očekuju bolji život, zaustavljanje ratova i sigurnost domovine BiH

Kantonalna policija Berna saopćila je da je jučer u ćeliji Regionalnog zatvora Burgdorf pronađeno beživotno tijelo 27-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine.On je u zatvoru Burgdorf bio na odsluženju lazne, a prvi nalazi istrage govore da se mogu isključiti bilo kakvi spoljni uticaji u vezi ovog smrtnog ishoda.Čim je primjećeno da zatvorenik ne reaguje, odmah su pozvane hitne spasilačke ekipe, koje su uradile pokušaj reanimacije, ali spasa nije bilo. Mogli su samo da konstatuju smrt.Kako prenose mediji, riječ je o državljaninu Bosne i Hercegovine koji je imao prijavljeno boravište u kantonu Bern.Po nalogu regionalnog javnog tužilaštva Emmental-Oberaargau, kantonalna policija Berna pokrenula je istragu smrti. Kako prenose švicarski mediji, krajnju riječ o uzroku smrti dat će Institut za sudsku medicinu pri Univerzitetu u Bernu.

Krajnju riječ o uzroku smrti dat će Institut za sudsku medicinu pri Univerzitetu u Bernu

Državljanin BiH pronađen mrtav u ćeliji švicarskog zatvora

Brojni su primjeri onih koji su poslovni uspjeh postigli u zemljama zapadne Evrope, a žele da sačuvaju vezu sa rodnim krajem.&nbsp;Jedan od njih je mladi biznismen Orhan Tičić iz Engleske, koji je odlučio novac uložiti u rodno Trebinje. Zahvaljujući njemu, u ljeto 2023. godine Trebinje je dobilo halal restoran koji je smješen u Vakufskoj kući, u starom dijelu grada u blizini Sultan Ahmedove džamije.Odluka da uloži u Bosnu i Hercegovinu, posebno u Trebinje, nastala je iz želje da doprinese rodnom kraju. Sve više ga vuče želja da tamo provodi vrijeme.- Osjetio sam da postoji prostor za inovativan i moderan halal restoran koji bi mogao privući kako domaće tako i goste iz inozemstva, ali i pružiti nešto novo Trebinju. Na ideju sam došao zajedno sa prijateljem Tihomirom Ateljevićem i nisam mnogo razmišljao da započnem taj projekt. U Engleskoj, kao i u većem dijelu svijeta, odavno postoji trend halal restorana. Meni se činilo da i u Trebinju nedostaje mjesto sa halal ponudom. Želio sam da Trebinje ima opciju koja zadovoljava standarde halal ishrane, što također doprinosi turističkoj ponudi grada - kazao je Tičić.Ponosni da su dobili halal certifikat, Tičić ističe da proces nije lak, treba dosta truda i vremena. Od aplikacije i edukacije, do inspekcija i audita.- Dobiti certifikat također znači da imate visoke higijenske standarde, kao i kvalitetu hrane, koji se moraju održavati i dokumentovati. Važno je i pridržavanje osnovnim etičkim standardima u poslovanju, što uključuje pravedan odnos prema radnicima i brigu o okolišu. Naravno, vrhunski kvalitet mesa i ostalih proizvoda je najvažniji. Mi imamo redovne kontrole, audite i inspekcije, kako bi provjerili da li se sve procedure pravilno provode i poštivaju - kaže.Tičić je zadovoljan dosadašnjim razvojem i načinom na koji su građani Trebinja i lokalna vlast prihvatili njihov restoran.- Trebinjci su ljudi koji će vam uvijek izaći u susret, pomoći kako god mogu. Veliku podršku nam je pružio Medžlis Islamske zajednice Trebinje, što vrlo cijenim. Također Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je u početku pomoglo malim grantom, koji je dobrodošao da bi kupili dio namještaja. Imao sam savjete i pomoć kuhara Nihada Memeledžije. Moj otac Faruk i moja supruga Anna su moj glavni oslonac. Njihova podrška, posvećenost i razumijevanje za sve izazove koje smo prolazili i prolazimo su ključni za uspjeh tog, kao i ostalih poduhvata koje planiram u narednom periodu - kazao je Tičić.Obuka i razvoj osoblja jedan su od njihovih prioriteta. On kaže da je pronaći radnu snagu izazov s kojim se suočava ugostiteljski sektor ne samo u Bosni i Hercegovini, već širom regije.- Ipak, trudimo se da izgradimo posvećen tim koji dijeli moju strast za radom, kvalitetom i pažnjom prema gostima. Uglavnom, napredak osoblja se vidi i drago mi je da se trude - naglasio je.Tičić kaže da su uspostavili saradnju sa pouzdanim lokalnim dobavljačima, koji ispunjavaju halal standarde te od njih i nabavljaju proizvode. Gosti uglavnom ističu zadovoljstvo uslugom i kvalitetom hrane.- Mnogo pohvala dobili su od stranih, kao i od domaćih turista. Imamo puno pozitivnih komentara i recenzija, to nam daje dodatnu motivaciju da stalno unapređujemo uslugu i jelovnik. - naglasio je.Na osnovu ličnog iskustva Tičić je poručio bh. građanima u dijaspori, potencijalnim investitorima u BiH, da vjeruju u potencijal rodnog kraja i iskoriste prilike koje im pruža.- Izazova će uvijek biti, naročito kad je riječ o birokratskim procedurama, ali svaki uspjeh ovdje ima posebnu vrijednost i ispunjava čovjeka na drugačiji način. Uz dobru pripremu, moguće je stvoriti nešto što doprinosi lokalnoj zajednici, zapošljava ljude i ostavlja pozitivan utisak. Iskustvo u inostranstvu može se uspješno primijeniti u BiH, a ovakve investicije omogućavaju vezu s rodnim krajem. A veza sa rodnim krajem je vrlo važna. Svi mi koji smo u dijaspori, bez obzira na vjeru i nacionalnost, trebali bismo pokušati koliko možemo da pomognemo rodnom kraju i našoj državi. Kad bismo iskoristili samo deset posto resursa dijaspore mogli bismo zaista dosta pomoći, ne samo rodnom kraju nego i državi - poručio je.Orhan Tičić i njegova supruga Anna angažirani su na dvije adrese, u dvije države. Osim u Bosni i Hercegovini, žive i rade i u Velikoj Britaniji gdje imaju Firmu”MealDash” a izrađuju web-stranice, aplikacije, vode socijalne mreže i marketing za klijente koji su pretežno u ugostiteljstvu.- Putujemo puno između dvije države. Imam vremena za obje firme, za ostale projekte, porodicu i sve ostalo. Ako ste dobro organizovani, sve se može stići. Supruga je zavoljela Trebinje, ljude i našu zemlju - naglasio je Orhan Tičić, u informaciji dostavljenoj Feni iz Agencije BHDINFODESK iz Birminghama.

Mladi biznismen je odlučio novac uložiti u rodno Trebinje

Orhan Tičić: Izazova će biti, ali uspjeh u BiH ima posebnu vrijednost

U sjedištu njemačke pokrajine Rajnland-Falc u Maincu danas je potpisan ugovor između vlade ove pokrajine i muslimanskih organizacija, prvi takve vrste na pokrajinskom nivou SR Njemačke, piše Preporod.Ugovorom su regulisani odnosi i prava između pokrajinskih institucija i predstavnika muslimanskih zajednica koje se po prvi put imenuju kao vjerske zajednice i stavljaju u ravan sa drugim sličnim.- Želimo da muslimani rado žive u Rajnland-Falcu. Ugovor reguliše suživot i rad između pokrajine i četiri vjerske zajednice i za mnoge muslimane u našoj pokrajini predstavlja važan znak priznanja i ravnopravnog tretmana sa drugim vjerskim zajednicama - istakao je premijer pokrajine RLP Aleksander Švajcer.Ovaj čin je inače rezultat višegodišnjeg napornog rada i odricanja velikog broja pojedinaca iz muslimanskih udruženja, na potpuno volonterskoj osnovi.<h2>Različit intenzitet</h2>Pregovori su započeli još 2012. sa različitim intenzitetom i izazovima ali rezultat nije izostao. Ugovor je u ime Vlade potpisao premijer Švajcer uz prisustvo nadležnih ministara, sa predsjednicima pokrajinskih muslimanskih organizacija.Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj ima svoja dva džemata u ovoj pokrajini, i to u glavnom gradu Maincu i Koblencu i u ove procese je uključena kao član Šure, organizacije koja okuplja više različitih džemata u RLP.U ime Šure ugovor je potpisao predsjednik Akif Ünal u pratnji potpredsjednika Rifata Halilovića iz džemata Mainc.U delegaciji u ime džemata IGBD su bili prisutni Hajrudin Katica, predsjednik džemata Koblenz i Asim-ef. Jelovac.- Izuzetno nam je drago što je naš dugogodišnji trud rezultirao istorijskim sporazumom sa pokrajinskom vladom, koji jača harmoniju i saradnju. Ova prekretnica pokazuje da su muslimani i njihove vjerske zajednice, koje žive u Rhineland-Pfalz više od 60 godina, sastavni i cijenjeni dio našeg društva - istakao je Ünal.Osnovne tačke ugovora su organiziranje islamske vjeronauke u školama u Rheinald Pfalzu, muslimanski praznici, uspostava studija islamske teologije na univerzitetu u Koblencu, osnivanje predškolskih i školskih ustanova, muslimanska groblja i ukop umrlih po islamskim propisima, dušebrižništvo u bolnicama i ostalim ustanovama i drugo.Ugovor izričito navodi da je osnova saradnje između vlade i vjerskih zajednica slobodarsko-demokratski osnovni poredak, kao zajednička osnova vrijednosti.Obje strane su posvećene promicanju suživota i društvenog učešća za sve ljude u Rajnald-Falcu i odlučnom suprotstavljanju svakom obliku diskriminacije.Ovo posebno uključuje odlučnu borbu protiv antimuslimanskog rasizma, antisemitizma i vjerskog ekstremizma.Hajrudin Katica, predsjednik IGBD džemata Koblenc i bivši predsjednik organizacije Šura, učinio je pionirske korake u objedinjavanju različitih muslimanskih organizacija u ovoj pokrajini, a sve kako bi se sinhronizovanim djelovanjem, zajednički nastupalo u razgovorima sa vlastima, a koji su nakon više od decenije rezultirali ovakvim ugovorom.<h2>Neprekidni napori</h2>- Ovaj historijski čin je rezultat neprekidnih napora i pregovora sa vladom pokrajine Rajnland-Falc zadnjih 12 godina. Ponosan sam što sam jedno vrijeme bio dio toga i time doprinio našoj djeci, ono što meni i mojoj generaciji, koja je odrasla ovdje u našoj pokrajini i širom Njemačke nije bilo moguće, da pohađaju u školama islamsku vjeronauku i da odrastaju u znanju, da su ravnopravni sa ostalom djecom drugih vjeroispovjesti. Iako su mnogi već izgubili nadu da ćemo jednog dana doživjeti ovaj historijski čin, jedna grupa neumornih vjernika je uložila sav trud i dio svog života u borbi na Božijem putu. Ovo je samo jedan od dokaza i ujedno poziv, da nikada ne odustajete i da nikada ne gubite strpljenje i napor da dostignete ono što će koristiti našoj zajednici - kazao je Katica.Višedecenijske aktivnosti naših džemata na polju socijalnog rada, međureligijskog dijaloga, transparentnog i aktivnog učestvovanja u društvu, prepoznati su od institucija ove zemlje.Asim ef. Jelovac je izrazio zadovoljstvo današnjim događajem, sigurno povijesnim za muslimane u RLP.- Ovaj ugovor je jako dobra osnova za otpočinjanje institucionalne suradnje naših zajednica sa vladama i drugih pokrajina, čije su nadležnosti ova pitanja, ali i pregovora sa saveznom vladom naših krovnih zajednica. Ugovori su uvijek dvosmjerne obaveze i mi muslimani moramo se još više truditi, da ispunimo ono čime smo se obavezali, na zadovoljstvo svih, svojih članova prije svega , i kako bismo svojim pristupom i radom, omogućili pretpostavke za daljnje jačanje svojih kapaciteta na svim nivoima - kazao je Jelovac.

Ovaj čin je inače rezultat višegodišnjeg napornog rada i odricanja velikog broja pojedinaca iz muslimanskih udruženja

Historijski dan za muslimane u Njemačkoj: Potpisan sporazum s Vladom

Priču o uspjehu bosanke Ede Džinović, prijeklom iz Gradačca, prenijeli su brojni svjetski mediji.&nbsp;Pažnju javnosti izazvao je revolucionarni naučni rad koji se odnosi na razvijanje naprednih sistema s ciljem poboljšanja stabilnosti tradicionalnih totalnih proteza upotrebom rješenja iz prirode, a objavljen je u prestižnom naučnom časopisu "Advanced Materials Technologies“. Ovo istraživanje pruža rješenja za više od 350 miliona ljudi širom svijeta.<h2>Odlične reakcije</h2>Eda niže uspjehe od početka školovanja. Tako je osnovnu školu i Gimnaziju u Gradačcu završila kao učenica generacije, zatim Stomatološki fakultet, gdje je bila dobitnica Srebrene značke Univerziteta u Sarajevu. Magisterij regenerativne stomatologije je potom nastavila na Kraljevskom koledžu u Londonu te je po završetku upisala doktorski studij na istom koledžu.- U sklopu ovog projekta, koji je ujedno i osnova mog doktorskog studija, mi smo nastojali unaprijediti postojeće terapijske mogućnosti za osobe koje nose totalne proteze i koji zbog zdravstvenih ili finansijskih razloga ne mogu posegnuti za implantatima. Ideju smo “pronašli” u prirodi. Poznato je da u biljnom i životinjskom svijetu postoje različite adaptacije koje pomažu organizmima da se bore i prežive, da grabe plijen ili da se pričvrste za podlogu kako bi se kretali. Hobotnica je bila jedan od izvrsnih primjera kako se principi biomimetike, tj oponašanja dizajna i procesa iz prirode, mogu upotrijebiti u svakodnevnom životu – objasnila je Džinović.

Dodaje da su kroz tu inspiraciju dublje ušli u tematiku i otkrili da se slični principi koriste za pojačavanje ljepljivosti hirurških flastera i uređaja za monitoring u medicini.- Pipci hobotnice su nam služili kao fizički izvor ljepljivosti, ali smo odlučili da ubacimo i hemijske elemente. Ja sam odlučila da probam da li će proteza premazana keratinom hemijski se vezivati za keratin na sluznici.&nbsp;Naši rezultati su pokazali čak i dvostruko jače vezivanje u prisustvo pipaka i keratina, što je super osnova za kliničko istraživanje koje i predstavlja naš naredni korak. Reakcije su odlične. Brzo su vijest o ovome proširili BBC, "The Times“, "The Telegraph“, "The Mirror“, "The Sun“ i drugi mediji u širom UK, Evrope i Azije – kazala je Džinović.<h2>Planovi za budućnost</h2>Eda je trenutno treća godina doktorskih studija, radi na završnim eksperimentima i time ulazi u finalnu, četvrtu godinu koja će se sastojati od eksperimenata i pisanja doktorske disertacije.- Nakon toga, voljela bih odraditi i kraći postdoktorski studij koji bi mi dao drugu dimenziju jer bih, osim istraživanja, imala i više kontakta sa studentima, što bi me pripremalo za budućnost. Voljela bih da budem klinički akademik (clinical academic), da se bavim stomatologijom u praksi, ali i nastavim s istraživačkim, akademskim radom te da imam svoju grupu studenata. Nadam se da ću to ostvariti – navela je Džinović.<h2>Prirodne nauke</h2>Nauka me uvijek zanimala. Sjećam se da sam već u osnovnoj školi naginjala prema prirodnim naukama. Voljela sam da učim o načinu kako se stvari dešavaju, zakonima i principima, i sve mi je to bilo nekako logično i lako za savladati. Stomatologija mi se svidjela, jer je povezivala sve grane koje sam voljela, kao i mogućnost da nakon faksa nastavim kliničku praksu i/ili istraživački rad.Povratak u BiH je svakako opcija, ukoliko nađem prilike kojima težim.

Njeno istraživanje fokusira se na inovativno poboljšanje stabilnosti totalnih zubnih proteza

Doktorantica iz Gradačca niže postignuća: Naučni uspjeh Ede Džinović odjeknuo svijetom

Mali grad Domaljevac, smješten uz rijeku Savu između Odžaka i Orašja, često se naziva "vratima Bosne i Hercegovine".&nbsp;Iako je prvenstveno poznat po jednom od najprometnijih graničnih prijelaza koji povezuju Bosnu i Hercegovinu s Evropskom unijom preko Hrvatske, Domaljevac sve češće privlači pažnju kao potencijalni centar za investicije dijaspore. Ova nova prilika potiče bivše stanovnike na ozbiljno razmišljanje o povratku u Posavinu. U centru promjene o kojoj govorimo nalazi se dinamično partnerstvo između Zlatka Špionjaka, lokalnog poduzetnika i Zdravka Ćoškovića, investitora iz dijaspore. Zajedno mijenjaju sliku regije kroz kompaniju Ćošković Industrie Service, koja nudi usluge industrijskog pjeskarenja i bojenja u metalnoj industriji.Nakon 15 godina rada u industrijskom sektoru u Njemačkoj, Ćošković se vratio u Domaljevac donoseći nova znanja i viziju. Fokusirajući se na lokalne metalske kompanije, Ćošković Industrie Service strateški se pozicionira kako bi iskoristio rastuće tržište s velikim potencijalom, posebno unutar Evropske unije.- Ova kompanija donosi nadu da će investicije u Domaljevac vratiti mlade ljude i dati im alternativu napuštanju domovine - napominje Zlatko Špionjak.Uz podršku USAID-ovog projekta Diaspora Invest, kompanija je nedavno proširila svoje kapacitete nabavkom nove opreme, uključujući sušač zraka, kompresor i trafostanicu. Osim toga, USAID je zaposlenicima ove kompanije pružio tehničku pomoć kroz obuke u strateškom upravljanju, prodaji, komunikaciji i ljudskim resursima.- Zahvaljujući novim poboljšanjima, značajno je povećan kapacitet proizvodnje, smanjen je nivo buke i emisije štetnih tvari, a kompanija je uspjela zaposliti više lokalnih radnika - dodaju iz kompanije.Ćošković ističe da ovakve priče pokazuju snagu investicija dijaspore koja donosi stvarne promjene i nada se da će one inspirisati druge i privući još više kompanija u Domaljevac.Njegova vizija budućnosti je jasna: ulagati u Domaljevac, poboljšati lokalne uslove rada i stvoriti održivi poslovni model koji koristi cijeloj zajednici kroz više radnih mjesta, veći prosperitet i novu nadu za buduće generacije, saopćeno je iz USAID projekta "Diaspora Invest".&nbsp;

Ova kompanija donosi nadu da će investicije u Domaljevac vratiti mlade ljude i dati im alternativu napuštanju domovine, napominje Zlatko Špionjak

Investicije dijaspore donose novu nadu u Posavinu

Mladić iz Bosne i Hercegovine Alen Halilović postao je heroj u Veroni nakon što je pomogao ženi koju je na cesti davio bivši muž, istovremeno joj prijeteći nožem.Halilović nije ni sekunde razmišljao, nego je hrabro pritekao u pomoć ženi. Oduševio je italijansku javnost, a gradonačelnik Verone Damjano Tomazi (Damiano Tommasi), bivši fudbaler Rome, uručio mu je zahvalnicu.<h2>Nije okrenuo glavu</h2>- Jer je hrabro svjedočio vrijednostima kolektivne odgovornosti, spasio život ženi – žrtvi nasilja, a nije okrenuo glavu, kao što bi mnogi - piše na zahvalnici.Samoj ceremoniji prisustvovali su i roditelji mladog Alena, Mersija i Amir Halilović, koji su u Italiju doselili iz BiH.&nbsp;Podsjetimo, mladi Halilović je svojim kombijem, kojim vrši dostave, prolazio kroz mjesto Guastala, u provinciji Ređo Emilja kada je vidio zaustavljen automobil, sa otvorenim vratima i čovjeka koji nožem napada ženu, prenose Nezavisne.<h2>Žena van životne opasnosti</h2>Da nije Halilović reagovao, napadač bi ubio ženu. On je cijelu scenu snimio telefonom, a istovemeno je prolaznike zamolio da mu pomognu. Napadač je to vidio i pokušao da ugura ženu u automobil, ali je Halilović stao između njih, i napadač je sam ušao u automobil i pobjegao sa lica mjesta.Ubrzo je došla i hitna pomoć koja je ženu sa teškm povredama transportovala u bolnicu. Naime, žena je imala posjekotine po vratu i izgubila je dosta krvi. U međuvremenu, policija je krenula u potjeru za napadačem i uhapsila ga nakon nekoliko sati, dok žena više nije životno ugrožena.

Što se tiče Damjana Tomazija, on je gradonačelnik Verone od 29. juna 2022. godine.Iza njega je bogata fudbalska karijera. Igrao je za Veronu, Levante, QPR, Tijandžin, La Fioritu, dok je za Romu odigrao čak 263 utakmice. Ima i 25 nastupa za reprezentaciju Italije.

Samoj ceremoniji prisustvovali su i roditelji mladog Alena, Mersija i Amir Halilović, koji su u Italiju doselili iz BiH

Mladić iz BiH je junak u Italiji, zahvalnicu mu uručio gradonačelnik Verone i legenda Rome

Državni partnerski program između Bosne i Hercegovine i američke savezne države Merilend (Maryland) nije samo okvir za vojnu saradnju, već i most koji povezuje BiH sa zapadnim vrijednostima i praksama, izjavio je za Fenu suosnivač Vijeća za razmjenu između Merilenda i Bosne i Hercegovine Adnan Hadrović.U novembru 2023. godine osnovano je Vijeće za razmjenu između Merilenda i Bosne i Hercegovine (MBHEC), inicijativa koja simbolizuje novi pristup bilateralnoj saradnji između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.MBHEC je poseban fokus stavilo na bosanskohercegovačku dijasporu, koja služi kao most između ove dvije zajednice i kao katalizator ekonomskih, kulturnih i obrazovnih inicijativa.juCivilni aspekt programa program između Merilenda i BiH ključan je za jačanje civilnih institucija, modernizaciju procedura i usklađivanje s NATO standardima. Kroz edukaciju, krizni menadžment i razmjenu iskustava, program pomaže BiH da razvije kapacitete potrebne za euroatlantske integracije. Također, doprinosi demokratizaciji, osnaživanju mladih i regionalnoj stabilnosti, pozicionirajući BiH kao pouzdanog partnera Zapada i primjer pozitivne transformacije na Balkanu.Program doprinosi promociji mira kroz razmjenu dobrih praksi u izgradnji demokratskog društva i ekonomskog razvoja. Program osnažuje mlade lidere i civilno društvo, potičući ih na aktivnu ulogu u stvaranju stabilnijeg i prosperitetnijeg društva, što je ključno za transformaciju BiH. Osnivanje MBHEC-a podržano je od strane ključnih institucija u SAD-u, uključujući guvernera Merilenda Vesa Murea (Wesa Moorea), Nacionalnu gardu Merilenda i Ured državnog sekretara Merilenda. S druge strane, Bosna i Hercegovina doprinosi kroz saradnju s Ambasadom BiH u Vašingtonu (Washingtonu), Uredom vojnog atašea i Ministarstvom odbrane BiH.Temelji ove saradnje leže u Državnom partnerskom programnu, pokrenutom 2003. godine, koji je omogućio čvrstu vojnu vezu između Nacionalne garde Merilenda i Oružanih snaga BiH. Taj program je bio presudan za implementaciju NATO standarda u BiH, ali MBHEC sada proširuje ovu saradnju na civilni sektor.Novi ciljevi uključuju podršku projektima iz oblasti obrazovanja, kulture, ekonomije, energetike i upravljanja prirodnim katastrofama. Poseban akcenat stavljen je na razmjenu iskustava u održivim politikama, što je ključni aspekt savremenih globalnih izazova.- Merilend je lider u odgovoru na prirodne katastrofe u SAD-u, a to iskustvo može značajno pomoći Bosni i Hercegovini - ističe suosnivač MBHEC-a, Adnan Hadrović.MBHEC uspješno povezuje zajednice kroz kulturne razmjene, poput saradnje između Sarajevo Film Festivala i Annapolis Film Festivala, kao i partnerstva gradova Sarajeva i Anapolisa (Annapolisa). Ove inicijative promovišu uzajamno razumijevanje i otvaraju mogućnosti za saradnju na svim nivoima, od lokalnih zajednica do nacionalnih politika.Institut za razvojni uticaj (Institute for Development Impact – I4DI) pruža stručnu podršku MBHEC-u, osiguravajući kapacitete za realizaciju inicijativa. Osnivači MBHEC-a, dr. Azra Kačapor Nurkić, dr. Emir Nurkić Kačapor i Msc. Adnan Hadrović, te mladi lideri poput Luce Vujovića , Andree Pozderac, Fina Henrija (Finna Henryja), Maka Edvina Nurkića Kačapora, Amine Jusupović daju novi zamah ovoj inicijativi, gradeći mostove koji povezuju različite generacije i kulture.- Snaga naše dijaspore leži u njenoj raznolikosti i sposobnosti da povezuje dvije domovine – Sjedinjene Američke Države i Bosnu i Hercegovinu. MBHEC je platforma koja omogućava pretvaranje tih veza u konkretne koristi za oba društva jednakih vrijednosti - naglašava Hadrović.MBHEC već ostvaruje značajne rezultate, uključujući edukativne programe, kulturne razmjene i podršku trgovinskim delegacijama. Ova inicijativa ima potencijal da postane globalni model saradnje, povezujući ljude, institucije i zajednice u zajedničkoj misiji napretka.S porukom „Mi idemo u budućnost zajedno,“ MBHEC oslikava viziju koja ne samo da povezuje dvije zemlje, već stvara temelje za održiv razvoj i globalnu prepoznatljivost Bosne i Hercegovine

Merilend je lider u odgovoru na prirodne katastrofe u SAD-u, rekao je Hadrović

Vijeće za razmjenu između Merilenda i Bosne i Hercegovine: Novi model saradnje

Predsjednik RS Milorad Dodik u utorak je u Beču održao sastanak s Kristijanom Hafenekerom (Christian Hafenecker), generalnim sekretarom Slobodarske partije Austrije (FPÖ) i poslanikom u austrijskom Parlamentu. Ovaj sastanak, kako navode iz Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum”, koji je Dodik prvobitno predstavio kao dio svoje zvanične agende u austrijskom Parlamentu, u stvarnosti nije bio organiziran ni odobren od strane Parlamenta ili njegove administracije.- Prema dostupnim informacijama, sastanak s predstavnicima FPÖ, desničarske stranke koja je trenutno u opoziciji, nije bio dio službenih aktivnosti Parlamenta Republike Austrije. Ovo dodatno baca sumnju na motive Dodikove posjete Beču, posebno jer je njegov pravni tim ranije tvrdio da je Dodik u Austriji zbog obaveza vezanih za Parlament, što bi moglo poslužiti kao izgovor za njegovo nepojavljivanje na zakazanom sudskom ročištu u Sarajevu. Sastanak s FPÖ, strankom poznatom po desničarskim stavovima i euroskepticizmu, jasno pokazuje Dodikovu političku orijentaciju i njegove pokušaje jačanja veza s partijama sličnih ideoloških opredjeljenja širom Evrope. FPÖ, koja ima bliske odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, često je kritikovana zbog svoje retorike i politika koje polariziraju društvo - navode iz Saveza.Iz Saveza podsjećaju da se Dodik suočava s optužbama pred Sudom BiH, te upozoravaju na mogućnost da posjetu Beču koristi kao manevar za izbjegavanje pravosudnih obaveza u BiH.- Kao zajednica koja prati dešavanja u Bosni i Hercegovini i u dijaspori, očekujemo od austrijskih institucija da se jasno ograde od bilo kakvog tumačenja koje bi moglo stvoriti dojam da je ovaj sastanak imao zvaničan karakter. Istovremeno, pozivamo pravosudne organe u Bosni i Hercegovini da odlučno djeluju i osiguraju poštivanje zakona bez obzira na političku poziciju optuženih. Ovaj slučaj još jednom pokazuje važnost transparentnosti, odgovornosti i poštovanja međunarodnih pravnih normi u suočavanju s izazovima koje predstavljaju akteri poput Milorada Dodika - ističu iz Saveza bh. udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum”.

Sastanak s predstavnicima FPO, desničarske stranke koja je trenutno u opoziciji, nije bio dio službenih aktivnosti Parlamenta Austrije, navode

Dodikov susret sa sekretarom desničarske Slobodarske stranke Austrije izgovor za nepojavljivanje pred Sudom BiH

Na redovnoj sjednici održanoj 24. novembra 2024. godine, Socijaldemokrati Göteborga usvojili su prijedlog Udruženja bosansko-hercegovačkih socijaldemokrata, kojim se obvezuju da će Socijaldemokrati Švedske raditi na implementaciji odluka Rezolucije o genocidu u Srebrenici u švedskom parlamentu.Rezolucija, usvojena 23. maja 2024. godine, proglašava 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.Edin Osmančević, član švedskih Socijaldemokrata, za Vijesti.ba je potvrdio ovu informaciju.- Ponosan sam što Bosanci i Šveđani zajednički radimo na očuvanju sjećanja na genocid u Srebrenici, čime doprinosimo sprečavanju revizije presuda Međunarodnog suda u Hagu. Očekujem da će implementacija ove inicijative biti završena najkasnije do 2026. godine - kazao je Osmančević.

Rezolucija, usvojena 23. maja 2024. godine, proglašava 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine

Ustupljena fotografija (Sastanka Švedskih socijaldemokrata Göteborga)

Prijedlog o usvajanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici upućen švedskom parlamentu

U organizaciji Centra za geopolitička istraživanja ”Geopol” iz Sarajeva u Beču, glavnom gradu Austrije, organizirana je Konferencija "Politički aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja vanjskopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine“, prenosi Anadolu.Na panelima su učestvovali austrijski političari bosanskohercegovačkog porijekla Bedrana Ribo, Admir Mehmedović i Mehmed Alajbeg, potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljine Mustafa Gradaščević, direktor Centra za geopolitička istraživanja i doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Admir Lisica, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i advokat Ermin Veličanin, te Damir Saračević i Muamer Džanković, predsjednici organizacija Consilium Bosniacum i Bosniakischer Verein Osterreich – BNF, suorganizatora ovog projekta.Admir Lisica je naglasio da postoji značajan broj zajednica u dijaspori koje su aktivno doprinosile jačanju vanjskopolitičke pozicije država porijekla poput irske, armenske, turske, grčke, i drugih... Također, naglasio je kako političari bh. porijekla u Austriji mogu doprinijeti obnavljanju i jačanju odnosa Austrije i Bosne i Hercegovine, koje su tradicionalno prijateljske države, o čemu svjedoči doprinos nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Austrije Aloisa Mocka za Bosnu i Hercegovinu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.Ribo i Mehmedović su prezentirali vlastita iskustva u kontekstu lobiranja za podršku Rezoluciji o Genocidu u Srebrenici, koja je usvojena u Parlamentu Republike Austrije uprkos različitim destrukcijama. Saračević je naglasio da se upravo na tom primjeru može vidjeti kakav utjecaj može imati politički aktivna dijaspora na određene važnije procese. Džanković je istakao kako se kroz ovakve diskusije koje iniciraju organizacije u Bosni i Hercegovini jača veza između dijaspore i domovine, što je ključno u kontekstu poboljšanja zajedničke borbe za Bosnu i Hercegovinu na vanjskopolitičkom planu.Gradaščević i Veličanin su posebno posvetili pažnju potencijalnom doprinosu dijaspore u pogledu jačanja područja istočne Bosne i bh. entiteta RS-a, posebno u kontekstu političke participacije i inostranog lobiranja. Oni su istakli da dijaspora treba biti uključena u sve segmente vezane za Bosnu i Hercegovinu, kako na političkom, lobističkom, ali i ekonomskom planu.Alajbeg je u konačnici naglasio da dijaspora može biti motor za inovacije i napredak u ekonomskom, inovativnom, te političkom planu. Istakao je kako je važno da mladi iz Austrije koji imaju bh. porijeklo budu posvećeni političkim procesima kako u Austriji, tako u Bosni i Hercegovini, a što je nužnost u ovako složenim geopolitičkim odnosima u svijetu.

Na panelima su učestvovali austrijski političari bosanskohercegovačkog porijekla

U Beču održana konferencija posvećena jačanju vanjskopolitičke pozicije BiH i ulozi dijaspore

Na poziv Unije Bošnjaka iz Hannovera, šef Ureda za dijasporu Kantona Sarajevo Emir Ibrahimagić, njegov saradnik Edin Omerčić, pomoćnik ministra privrede KS Adnan Babić i pomoćnik direktora Agencije za privlačenje investicija i privatizaciju KS Rasim Šehić prisustvovali su radnom sastanku bosanskohercegovačke dijaspore, koji je održan u Steinfurtu, u Njemačkoj. Pored predstavnika KS, navedenom sastanku je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.Tokom posjete, šef Ureda Ibrahimagić i delegacija iz Bosne i Hercegovine susrela se s brojnim predstavnicima udruženja iz različitih dijelova Europe i uspješnim privrednicima u dijaspori, te ih tom prilikom upoznali s planovima i aktivnostima novoformiranog Ureda za dijasporu KS, kao i s mogućnostima aktivnijeg angažovanja dijaspore u projektima od značaja za razvoj i unapređenje bosanskohercegovačke kulture, obrazovanja, sporta i privrede. Kako bi ozvaničili svoju saradnju, šef Ureda Ibrahimagić i predsjednik Unije Bošnjaka iz Hannovera Miljhat Muslić su, ovom prilikom, potpisali Memorandum o saradnji u cilju jačanja međusobnih veza sa bosanskohercegovačkom dijasporom u Njemačkoj.U okviru ove posjete predstavnicima Ureda i ostalim članovima delegacije su upriličeni i prijemi kod biznismena, humanitarca i dobitnika plakete Grada Sarajevo Hajriza Brčvaka, te kod imama Bosanske kulturne zajednice Sandžak u Dortmundu Harisa Kalača, saopćila je Služba za protokol i press KS.

U okviru ove posjete predstavnicima Ureda i ostalim članovima delegacije su upriličeni i prijemi kod biznismena i humanitarca Hajriza Brčvaka

Ibrahimagić posjetio predstavnike bh. dijaspore u Njemačkoj

Jasmin Agović jedan je od građana BiH koji su trbuhom za kruhom otputovali za Njemačku.Agović je sebi želio stvoriti bolju budućnost pa se tako okušao u poslu medicinskog tehničara u inozemstvu, te je već četiri godine u Njemačkoj, a trenutno živi u Karlsrueu.<h2>Pronalazak posla</h2>Kako je za “Dnevni avaz” kazao Agović, otišao je u Njemačku prvenstveno zbog toga što u BiH nije mogao naći posao, odnosno u Sarajevu.- Kao medicinski tehničar ne možeš raditi. Loša politika, loša situacija u Sarajevu, jednostavno, društvo u BiH se promijenilo nagore - ističe Agović.Dodao je da, kada je u pitanju medicinska struka, situacija u Njemačkoj je sada bolja nego što je to bilo ranije. Istakao je da su se uvjeti u Njemačkoj poboljšali. Kaže da manjak zaposlenog osoblja uvijek varira, ali da sada sigurno ima više uposlenika nego što ih je bilo ranije.- Kada sam došao prije četiri godine, bilo nas je malo na odjelima, a sada nas je mnogo više - govori Agović.<h2>Loša politika</h2>Kazao je da mu je najteže pao rastanak od roditelja, društva i poznanika kada se odselio u Njemačku.- Rastanak od kuće i žaljenje za tim što BiH ne može biti ono što je Njemačka bili su najteži. Nažalost, imamo sve predispozicije da budemo kvalitetna i dobra zemlja koja će pružiti svim građanima jednake uvjete, ali, nažalost, zbog korupcije i loše politike koja je vođena nismo. To su sve društveni problemi, ali, generalno, stanovništvo mora preuzeti dio odgovornosti za to - navodi Agović.Istakao je da on u BiH dolazi što je više moguće, i to upravo zbog roditelja.<h2>Kvalitet života</h2>Kaže da se nije pokajao što je otišao u Njemačku te da bi ponovo učinio isto.- Druženja je sve više, sada ima dosta naših ljudi. U početku nije bilo tako. Kvalitet života je na zavidnom nivou, svi naši ljudi su zadovoljni, ali, naravno, postoje problemi kada je pronalazak stanova u pitanju, posebno u većim gradovima. Naši ljudi se fokusiraju na veće gradove. Najviše mi nedostaju roditelji - zaključio je Agović za “Dnevni avaz”.

Grad u Kanadi odao počast državi Bosne i Hercegovine

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježava se i u Zagrebu: Otvorena izložba Nedžada Begovića

Merilend proglasio 1. mart bosansko-američkim danom: Historijsko priznanje guvernera Murea

Bosanci i Hercegovci u SAD nakon pobjede Donalda Trampa: Očekuju bolji život, zaustavljanje ratova i sigurnost domovine BiH

Državljanin BiH pronađen mrtav u ćeliji švicarskog zatvora

Orhan Tičić: Izazova će biti, ali uspjeh u BiH ima posebnu vrijednost

Historijski dan za muslimane u Njemačkoj: Potpisan sporazum s Vladom

Doktorantica iz Gradačca niže postignuća: Naučni uspjeh Ede Džinović odjeknuo svijetom

Investicije dijaspore donose novu nadu u Posavinu

Mladić iz BiH je junak u Italiji, zahvalnicu mu uručio gradonačelnik Verone i legenda Rome

Vijeće za razmjenu između Merilenda i Bosne i Hercegovine: Novi model saradnje

Dodikov susret sa sekretarom desničarske Slobodarske stranke Austrije izgovor za nepojavljivanje pred Sudom BiH

Prijedlog o usvajanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici upućen švedskom parlamentu

U Beču održana konferencija posvećena jačanju vanjskopolitičke pozicije BiH i ulozi dijaspore

Ibrahimagić posjetio predstavnike bh. dijaspore u Njemačkoj

Jasmin Agović progovorio o životu u Njemačkoj: Rastanak od roditelja mi je bio najteži

Dijaspora

Grad u Kanadi odao počast državi Bosne i Hercegovine

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježava se i u Zagrebu: Otvorena izložba Nedžada Begovića

Merilend proglasio 1. mart bosansko-američkim danom: Historijsko priznanje guvernera Murea

Bosanci i Hercegovci u SAD nakon pobjede Donalda Trampa: Očekuju bolji život, zaustavljanje ratova i sigurnost domovine BiH

Državljanin BiH pronađen mrtav u ćeliji švicarskog zatvora

Orhan Tičić: Izazova će biti, ali uspjeh u BiH ima posebnu vrijednost

Historijski dan za muslimane u Njemačkoj: Potpisan sporazum s Vladom

Doktorantica iz Gradačca niže postignuća: Naučni uspjeh Ede Džinović odjeknuo svijetom

Investicije dijaspore donose novu nadu u Posavinu

Mladić iz BiH je junak u Italiji, zahvalnicu mu uručio gradonačelnik Verone i legenda Rome

Vijeće za razmjenu između Merilenda i Bosne i Hercegovine: Novi model saradnje

Dodikov susret sa sekretarom desničarske Slobodarske stranke Austrije izgovor za nepojavljivanje pred Sudom BiH

Prijedlog o usvajanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici upućen švedskom parlamentu

U Beču održana konferencija posvećena jačanju vanjskopolitičke pozicije BiH i ulozi dijaspore

Ibrahimagić posjetio predstavnike bh. dijaspore u Njemačkoj

Jasmin Agović progovorio o životu u Njemačkoj: Rastanak od roditelja mi je bio najteži