Krenule su reakcije trgovaca na novi bojkot i narativ Vlade Hrvatske koja poziva na snižavanje cijena, piše Jutarnji list.Konzum je upravo objavio da je u suradnji s hrvatskim dobavljačima dodatno investirao u sniženje i zaključavanje cijena 250 domaćih proizvoda koji nisu obuhvaćeni najavljenom odlukom Vlade RH o ograničenju cijena.Kako kažu u objavi za medije, riječ je o atraktivnim proizvodima hrvatskih proizvođača koji se redovito nalaze u košaricama većine Konzumovih kupaca.Tako se od subote 1. februara 2025. godine, uz listu proizvoda čiju cijenu ograničava Vlada RH, snižavaju i zaključavaju cijene dodatnih 250 proizvoda i neće se mijenjati sve do 1. juna 2025., osim što mogu biti dodatno snižene.<h2>Sniženja veća i od 30 posto</h2>Prosječno sniženje iznosi oko 10 posto, a na pojedinim proizvodima i više od 30 posto. Konzum je u ovaj novi krug snižavanja i zaključavanja cijena uložio novih milijun eura.- Razumijemo da su kupci svoju zabrinutost zbog rasta cijena u cijelom lancu nabave prije svega usmjerili na maloprodaju, jer im je to najvidljivije. Međutim, sigurni smo da Konzumovi kupci znaju koliko smo puta, osim podrške svim cjenovnim inicijativama Vlade RH, dodatno samoinicijativno snižavali i zaključavali cijene cijelog kontingenta proizvoda, a kako bismo im olakšali inflacijske pritiske.U takve smo dodatne aktivnosti od 2022. godine do danas uložili gotovo 20 miliona eura. Istovremeno smo s našim dobavljačima u stalnoj komunikaciji i zajedničkom radu i na održavanju prihvatljive razine cijena gdje god je to bilo moguće. Pritom je Konzum jedini lanac koji ima svoju online maloprodaju pa su naše cijene transparentne i dostupne za provjeru i usporedbu u svakom trenutku. Nadamo kako će i ostali sudionici na tržištu slijediti ovaj naš primjer - izjavio je Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma.<h2>Proizvodi široke potrošnje</h2>Proizvodi čija se cijena snižava i zaključava su iz kategorija mliječnih i pekarskih proizvoda, smrznutih proizvoda, delikatesa, konzervirane hrane, pića, proizvoda za osobnu njegu i higijenu doma i drugih, navode.

Proizvodi čija se cijena snižava i zaključava su iz kategorija mliječnih i pekarskih proizvoda, smrznutih proizvoda, delikatesa i konzervirane hrane

Konzum u Hrvatskoj obara cijene za čak 250 proizvoda koje se neće mijenjati do juna 2025. godine

1982: odgađanja više nema. Do kraja ovog mjeseca Jugoslavija mora vratiti 982 miliona dolara duga prema inozemstvu, a već idućeg mjeseca i u decembru, za otplatu dospijeva još preko milijardu! U prijevodu: riječ je o nezamislivoj svoti većoj od deset i pol milijardi starih dinara!Cifre su tako velike da prošle jeseni, kada su delegati u Skupštini Jugoslavije pitali to će vratiti 4 milijarde prošlogodišnjeg kredita, budući da se 3 i pol milijarde 1982. moraju platiti za ranija zaduženja, niko nije mogao odgovoriti.Naravno, riječ je o tome da Jugoslavija tih novaca- nema. Nije ih imala ni ranije, ali je godišnja dugovanja otplaćivala onako kako to rade i svi danas u svijetu: uzimala je nove pozajmice kako bi platila stare. Neki veliki krediti pretvarani su u dugoročne, i na taj način je njihovo vraćanje odgađano.Sada odgađanja više nema, a nema mogućnosti ni za nova zaduženja. Kad bi ih i bilo, to bi bio najskuplji način odgovaranja obavezama...<h2>Model izlaska iz krize</h2>Svjetska privreda drastičnim mjerama traži izlaz iz recesije, čiji se vrhunac predviđa tek za 1983. To znači da je vodeća monetarna sila, Amerika, koja, otkad je ukinuta zlatna podloga dolara, praktički diktira tempo izlaska iz recesije, konačno pribjegla isprobanim restriktivnim mjerama od kojih su strahovale sve nerazvijene zemlje, uključujući i polurazvijene, kao što je Jugoslavija.Još 1979. godine Reagan je započeo uvođenje promjena u monetarnoj politici s ciljem da se inflacija zaustavi pomoću tzv. "skupog novca". To u pravilu znači kresanje budžeta, socijalnih davanja, smanjenje administracije, investicija i potrošnje sirovina i energije, robne razmjene, osobne potrošnje i zaposlenosti.Ovo je opći model izlaska iz krize koji podrazumijeva niz surovih intervencija i moguće socijalne potrese, ali to je otprilike isto ono što je već uspješno provela vlada Margaret Thatcher, a što je Zapadna Nemačka promišljeno i bez političkih previranja već ugradila u svoju ekonomsku politiku.Listi navedenih mjera Reagan je, da bi obuzdao investicije i održao vrijednost dolara, dodao i takozvane "promjenjive kamatne stope", u koje je ugrađena inflacija i koje sprječavaju svako nerealno zaduživanje.Sada kamatne stope američkih banaka prelaze čak 30 posto vrijednosti kredita, što znači da nitko normalan neće tražiti kredit ako nema u vidu zaista dobru investiciju.<h2>Gorki lijekovi</h2>Posljedica toga je da su već ionako nepovoljni, kratkoročni i lihvarski krediti zapadnih banaka, sada zemljama dužnicama postali praktički nedostupni. Što se Jugoslavije tiče, stvar je jasna - pod svaku cijenu se mora naći način da dođemo do dodatnih sredstava.Prvi uvjet za rasplet naše ekonomske krize je da sve dosadašnje pozajmice uredno vraćamo. Uostalom, to je i jedini način da izbjegnemo mogući bankrot, jer međunarodni monetarni sistem poznaje samo dva izlaza: dodatne pozajmice ili uništavanje dužnika."Zapadni bankari strahuju da jugoslavenski problemi - iako sad nisu ozbiljni - mogu to postati ako nervozni kreditori presjeku zajmove" - pisao je prije mjesec dana "The Wall Street Journal".To što bankari misle da naši problemi nisu ozbiljni, možda će utješiti kreditore, ali nas neće.Da je do nervoze već došlo, može se zaključiti po neuobičajenoj izjavi američkog State Departmenta, kojom je nastojao uvjeriti bankare da Jugoslaviju ne bi smjeli tretirati kao Poljsku. Ipak, vrlo je teško objasniti bijelom svijetu sve specifičnosti našeg povijesnog nasljeđa, samoupravnog razvoja, kao i političkog sistema.To što mi, kada tražimo kredite, objašnjavamo kako je Jugoslavija specifična politička tvorevina ravnopravnih naroda i narodnosti u kojoj se ekonomski život odvija prema dogovoru republika, pokrajina, općina i regija, dogovorom stavova o prioritetima koje je još u tijeku - kreditore uopće ne može impresionirati.Nedavna anketa koja je obuhvatila stotinjak najvećih svjetskih banaka pokazuje da je njihov glavni strah opasnost od lančanog sloma međunarodnog sistema kreditiranja zbog bankrota neke velike dužničke zemlje ili velikog broja odgoda plaćanja.U svjetlu tih razloga, naš dosadašnji način izlaska iz krize za njih je neshvatljiv i bizaran.Kada je Indija dobila najveći novčani kredit u povijesti Međunarodnog monetarnog fonda (pet i pol milijardi dolara), Fond je tražio garanciju da će sredstva biti iskorištena za ispravljanje strukturne neravnoteže privrede i da će troškovi koji ne služe razvoju, kao i državni proračun, biti drastično smanjeni. Usprkos obećanjima, indijska vlada od svega toga ukinula je jedino dodatak na skupoću administraciji, neke privilegije na željeznici i izdala najavu o štednji goriva.Znači, ipak nismo najgori.Pogotovo ako naš dug od približno 19 milijardi dolara usporedimo s poljskim od 32 milijarde i argentinskim od čak 34 milijarde: po razvijenosti Jugoslavija još zauzima solidno 38. mjesto u svijetu, što dokazuje dohodak od 2.620 dolara - smjestili smo se između Urugvaja (2.820) i Argentine (2.390).<h2>Usvojen program stabilizacije</h2>Svaki ekonomist zna da zakon ponude i potražnje nije moguće suzbiti putem samoupravnih dogovora. Isto tako, poznate su, više-manje, sve mjere koje stoje na raspolaganju za rješavanje ekonomskih kriza. To su, uglavnom, one koje i spomenuti Fond zahtijeva od niza nerazvijenih zemalja prije dodjele kredita.Naime, radi se o tome da se provedu vrlo neugodne restrikcije: da se na minimum svedu neproizvodne investicije, zamrznu nadnice, prepolovi državna mašinerija, poveća nezaposlenost, smanje sva prosvjetna i socijalna davanja, obustave neisplative investicije i proizvodnja (otpuštanje, ukidanje tvrtki), uvede maksimalna štednja sirovina i energije, da se proširi tercijarni sektor (mala privreda, uslužne djelatnosti), i da se potpuno liberaliziraju cijene, kako bi djelovanjem zakona, ponude i potražnje vrijednost proizvodnje bila dovedena u vezu s realnim, svjetskim cijenama.Upravo mogućnost djelomičnog provođenja ovakvih mjera već mjesecima razmatra savezna Komisija za stabilizaciju. Sada je usvojen i program stabilizacije, ali tek predstoji višemjesečno mukotrpno dogovaranje o tome koje mjere, kada i kako primijeniti.U međuvremenu, savezna vlada će raditi svoj posao – gasit će požare izvanrednim odlukama, dekretima i sve širim administriranjem, s paradoksalnim ciljem da se jačanjem administrativnih mehanizama smanji državna regulativa i naposljetku otvori prostor za elementarne ekonomske zakonitosti.<h2>Živi bili pa vidjeli</h2>Od prošle godine, privredna kretanja su se "zaoštrila". Dogodilo se upravo ono što su skeptici, pozivajući se na zdrav razum, i predviđali prilikom donošenja privrednog plana za 1982. Tada najveći problem, deficit u razmjeni s inozemstvom, koji je iznosio 2,3 milijarde - smanjen je na 635 miliona dolara, ali za to smo platili vrlo visoku cijenu.Ako zanemarimo pad društvenog standarda za 8 posto i porast cijena za 46 posto, usprkos povećanju zaposlenosti iznad planirane (podnošljive) granice, usporen je privredni rast, a u poljoprivredi je fizička količina proizvodnje za dvije trećine manja od planirane.U prvoj polovini ove godine izvoz je povećan za 5,3 posto, a uvoz je za 13 posto manji, ali bez obzira na to, plan izvoza nije ostvaren. Pokrivenost uvoza izvozom popela se na zavidnih 72 posto, no od velike želje da rast cijena ne prijeđe 13 posto, nema ništa, tako da bismo sada bili sretni da ovu godinu izguramo i s 23 posto.Sve to plaćeno je zaduživanjem.Još nikome u javnosti nije pošlo za rukom da sazna stvarnu prezaduženost Jugoslavije. Razni nadležni već mjesecima daju proturječne podatke koje zatim međusobno demantiraju, tako da su na kraju delegati obaju vijeća Savezne skupštine morali na zatvorenoj, tajnoj sjednici biti obaviješteni o stvarnom stanju.<h2>Skupe iluzije</h2>Izgleda da je tek sada jasno i glasno s najviših pozicija rečeno ono što ekonomisti godinama ponavljaju: jugoslovenska ekonomska kriza izrasla je na gotovo dva desetljeća dugom administrativnom gušenju ekonomske logike u upravljanju privredom, ona je rezultat lakomislenog potiskivanja ekonomskih zakona u korist političkog voluntarizma jedne naopake ideje o ubrzanom ekonomskom rastu i neodgovornom trošenju "otuđenog" viška rada.Sociolozi su skloni korijen krize tražiti ne u ekonomiji, nego u politici koja je odgovorna zatzv. "institucionalni gigantizam" koji je doveo do toga da danas imamo milijune članova delegacija, tisuće zakona i propisa, na desetke tisuća samoupravnih sporazuma, milijune sastanaka i delegatske materijale koji se mjere na tone i koje ćemo uskoro od delegacije do delegacije prevoziti kolicima.Toj mašineriji dodajmo još i državu - tisuće stručnih službi, tajnika, kao i poznate SIZ-ove, mjesta za desetke tisuća neproduktivnih posrednika između živog rada i raspolaganja viškom tog rada.Ako ovoj slici dodamo poznatu dijagnozu o nedostatku odgovornosti, a sve češće se čuje da jekod nas zapravo "društvena moć obrnuto razmjerna stupnju odgovornosti", onda je jasnije zašto mjesecima čekamo da "saznanja prodru u svijest" i da "stavovi zažive, kako bismo ih ispoštovali."Još od napuštanja privredne reforme, povećana stopa rasta naše privrede dopingirana je tzv. dodatnom ili uvoznom akumulacijom, što je udomaćeni izraz za strani kredit, a narasle potrebe "institucionalnog gigantizma" plaćane su tzv. "deficitarnim financiranjem" - u prijevodu: štampanjem novaca bez pokrića.Struktura ulaganja i proizvodnje, točnije - raspodjele, orijentirana je na prerađivačke kapacitete i uvoz sirovina, a osnovne stvari, kao što su energetika, sirovine i hrana potpuno su zanemarene. Uz to, ekonomska politika godinama je poticala razvoj privrede na bazi domaćih kredita, pri čemu je dužnik, s ovim stupnjem inflacije, vraćao svega 39 posto duga.U tim uvjetima, svaki normalan privrednik bio je prisiljen investirati pomoću kredita, kako bi izbjegao vraćanje stvarne vrijednosti duga. Logična posljedica bila je potpuna kontrola cijena, koje su formirane mimo ponude i potražnje, političkim pogađanjem i dogovorima.Iluzija da se ekonomske zakonitosti mogu gušiti bez ozbiljnih ekonomskih, pa i socijalnih potresa i da se zakon ponude i potražnje može ukinuti dogovorom, počela je blijediti pred eksplozijom nestašica roba, koja je nužna posljedica ovakvog administriranja.Onda je došlo do tzv. "podgrijane potrošnje", što znači da kad je ponuda manja od potražnje, cijeneneminovno skaču, a vrijednost novca slabi, pa svatko gleda da ga se što prije riješi kupovinom bilo koje robe, dok je još ima.I tako smo stigli do onog fantastičnog "ubrzanja inflacijske skale."Pošto ima znakova da je "zaživjela svijest" o tome da se ekonomija jedne zemlje ne može voditi na bazi jake volje i da nema nikakvog spasonosnog čuda koje bi olakšalo izlazak iz krize, preostaje još da nabrojimo neke od planiranih stabilizacijskih mjera koje djelomično potvrđuju ono što je do sada rečeno.Te mjere - obećava SIV – bit će provedene "snažnom disciplinom".Iako će većini zazvučati apokaliptično, prijedlozi Krajgerove komisije tek idu u proceduru dogovaranja iz koje će, možda, izaći u ublaženom obliku. Predviđa se, između ostalog:- Pad i restrukturiranje investicija (učešćem u kreditima i do 33 posto i osobnom odgovornošću za investicijske odluke), smanjenje rasta društvenog proizvoda, smanjenje porasta ili pad zaposlenosti, izvanredne izmjene Zakona o udruženom radu zbog oslobađanja od neproduktivne radne snage i uvođenja rada s polovinom radnog vremena ("Nitko nema monopol na radno mjesto"), rasterećenje privrede u "maksimalnom iznosu" od 5 posto smanjenja poreza i doprinosa, otvaranje stečaja OUR-a koji proizvode gubitke, maksimalna ulaganja u poljoprivredu i malu privredu radi zapošljavanja dijela od 800.000 nezaposlenih, od kojih je 3/4 mladih i 40 posto sa sela, drastično smanjenje potrošnje u vanjskoj privredi te opće i zajedničke potrošnje (otprilike 20 posto), smanjenje osobnih dohodaka i - u prvoj godini - jačanje administrativne kontrole cijena s ciljem da se do kraja 1984. počne prelaziti na svjetske cijene, koje će se formirati prema ponudi i potražnji.Pod uvjetom da se navedene mjere rigorozno provode, predlagači očekuju da do 1985. godine inflacija postupno padne na desetak posto, čime bi se postigao sadašnji svjetski prosjek i ostvarila konvertibilnost dinara.Bez obzira na to što ove mjere očigledno predstavljaju samo polovično uvođenje ekonomskih kriterija u našu privredu, njihova primjena bila bi vrlo bolna i izazvala bi - u ograničenom periodu - neugodne socijalne potrese.S druge strane, ako ove restrikcije ne budu bile brzo, efikasno i do kraja provedene, Jugoslavija gubi i posljednju šansu da izbjegne privredni slom.Napisala: Neda Nikolić (RTV revija, 1982.)

"Jugoslavija gubi i posljednju šansu da izbjegne privredni slom"

Godina 1982.: Jugoslavija je bankrotirala, a danas slušate bajke o njenoj ekonomije 

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine saopćili su da je rekonstruisana pruga u Donjoj Jablanici ponovo u funkciji. Nakon uspješno završene testne faze i tehničkog prijema, Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je dozvolu za upotrebu pruge dana 30.01.2025. godine. Time su ispunjeni svi uslovi za ponovno pokretanje teretnog i putničkog saobraćaja na relaciji Sarajevo–Čapljina i dalje prema Pločama.Počevši od danas u saobraćaj će biti prvo uvedeni teretni vozovi, a uspostava putničkog saobraćaja na relaciji Sarajevo – Čapljina – Ploče planirana je za 10.02.2025. godine.Razorne nepogode od 04.10.2024. godine uzrokovale su gotovo četveromjesečni prekid saobraćaja što za JP Željeznice FBiH predstavlja smanjenje prihoda u visini 22,5 miliona KM.Rekonstrukcija pruge u Donjoj Jablanici realizovana je zahvaljujući donaciji turske kompanije Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. - Podružnica Zenica, koja je donirala projektnu dokumentaciju i građevinske radove. Radovi su započeli 10.12.2024. godine i završeni su 23.01.2025. godine. Ovaj uspješan projekt ne bi bio moguć bez podrške brojnih partnera i donatora: Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (revizija projektne dokumentacije), Instituta IGH d.o.o. Mostar (nadzor nad radovima), i INFRA d.o.o. Sarajevo (projektovanje rekonstrukcije pruge).Također treba istaći da su radnici Željeznica FBiH u rekordnom roku završili postavljanje gornjeg stroja pruge, kontaktne mreže omogućivši pravovremenu realizaciju i sigurnost saobraćaja. Željeznice Federacije BiH upućuju zahvalnost svim donatorima i Vladi Federacije BiH, na podršci u realizaciji ovog značajnog projekta.

U saobraćaj će biti prvo uvedeni teretni vozovi

Uspostavljen željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo-Ploče

Nakon što se Hrvatska odlučila na bojkot trgovina zbog visokih cijena, slične ideje su se prelile i na druge zemlje regiona.Tako pozivi na bojkot u petak dolaze iz Sjeverne Makedonije, Slovenije, a isto se prelilo i na BiH.Poziv na bojkot trgovina je, prema pozivima na društvenim mrežama, planiran za petak (sutra), a očekuje se da se i u narednim sedmicama nastavi, sve do smanjenja cijena. Njega su podržali i brojni političari, a između ostalih i ministar trgovine FBiH Amir Hasičević (FBiH).

<div class="strawpoll-embed" id="strawpoll_BJnXVBLaPZv" style="height: 516px; max-width: 640px; width: 100%; margin: 0 auto; display: flex; flex-direction: column;"><iframe title="StrawPoll Embed" id="strawpoll_iframe_BJnXVBLaPZv" src="https://strawpoll.com/embed/BJnXVBLaPZv" style="position: static; visibility: visible; display: block; width: 100%; flex-grow: 1;" frameborder="0" allowfullscreen allowtransparency>Loading...</iframe><script async src="https://cdn.strawpoll.com/dist/widgets.js" charset="utf-8"></script></div>

Njega su podržali i brojni političari, a između ostalih i ministar trgovine FBiH Amir Hasičević

Trgovina: Brojni artikli imaju manja pakiranja

Anketa / Podržavate li bojkot trgovina planiran za sutra?

Grad Živinice objavilo je tender za nabavku pitke vode za građane Grada Živinice.Procijenjena vrijednost javne nabavke bez PDV-a iznosi 700.000 KM.Tender je podijeljen u tri faze.

Upućen je poziv da se dostavi Zahtjev za učešće u pregovaračkom postupku

Objavljen tender za nabavku pitke vode za građane Živinica

Grad Tuzla je raspisao tender za izradu Strategije razvoja Grada Tuzle do 2034. godine.Procijenjena vrijednost javne nabavke je 42.736 KM bez PDV-a.Rok za izradu strategije je 12 mjeseci od dana zaključenja ugovora.

Strategijom razvoja jedinica lokalne samouprave utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja jedinica lokalne samouprave u Federaciji

Grad Tuzla raspisao tender za izradu strategije razvoja

Nadzorni odbor Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d – Sarajevo objavljuje obavještenje o sazivanju osamdeset šeste vanredne Skupštine Društva.Skupština Društva bit će održana 13. februara ove godine u Sarajevu s početkom u 10 sati. Dnevni red ima 13 tačaka, a između ostalog, tada bi se trebalo razmatrati o Izboru radnih tijela Skupštine Drušptva Predsjednika, zapisničara i dva ovjerivača zapisnika; Donošenje Odluke o razrješenju člana Nadzronog odpora JP EP BiH, kao i Donošenje Olduke o izboru i imenovanju člana Nadzornog odbora JP EP BiH ispred državnog kapitala.&nbsp;

Dnevni red ima 13 tačaka

U februaru sjednica Skupštine Elektroprivrede BiH: Razriješit će se član Nadzornog odbora

Kompanija Energoinvest, d.d. – Sarajevo, u cilju jačanja i pokretanja novih projekata u narednom periodu, raspisuje Javni oglas za prijem u radni odnos, na neodređeno vrijeme 17 izvršioca, sa probnim radom u trajanju od šest mjeseci, za 12 radnih mjesta.To su radna mjesta: pomoćnik direktora Energoinvest, d.d. za pravnu oblast – 1 izvršilac, pomoćnik direktora Energoinvest, d.d. za ekonomske poslove i operacije također jedan izvršilac, pomoćnik direktora za tehničko-tehnološke oblasti – 1 izvršilac, šef Kabineta direktora Energoinvest, d.d. – 1 izvršilac, rukovodilac prodaje za djelatnost trafostanica – 1 izvršilac, rukovodilac prodaje za djelatnost dalekovoda - 1 izvršilac, glavni inžinjer – četiri izvršioca, šef Odjela za poslove računovodstva – jedan izvršilac, glavni stručni saradnik u Sektoru za finansije – tri izvršioca, rukovodilac Službe za trgovinu i usluge – 1 izvršilac, komercijalista saradnik u Službi za komercijalnu podršku – Energogas – jedan izvršilac, te pozicija vodeći geodeta – 1 izvršilac.Javni oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja.

Javni oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja

Energoinvest traži 12 radnika: Poznato za koje oblasti

Dok nova poskupljenja već skupe proizvode čine skupljima, raste revolt građana i podrška jednodnevnoj akciji “Bojkot BiH”, najavljenoj za petak. Letimični pregled izvještaja Agencije za statistiku BiH pokazuje da su u posljednjoj godini dodatno porasle cijene hljeba, piletine, ribe, voća, povrća, a posebno ulja, putera i kafe.&nbsp; &nbsp;- Promjene su vidljive na dnevnoj osnovi. Očekivano, jer povećanje minimalne plaće bez smanjenja doprinosa je vrlo otvoreno nagovijestilo odmazdu poslodavaca u vidu lančanih poskupljenja, a, s druge strane, zaustavilo jako dobro dogovornu politiku, koja je već neko vrijeme bila vidljiva barem u sektoru trgovine. Posljedice vrlo brze prilagodbe poslodavaca novonastaloj situaciji uvijek plaćaju ili radnici, ili kupci – kaže predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Ferhatović-Beširović.Kada je riječ o najavljenom bojkotu kupovine, ona ističe kako bi željela da takav odgovor bude samo oruđe u okviru jasno definirane kampanje, s preciznim zahtjevima.- Ovako je u pitanju još jedna akcija putem društvenih mreža koja će završiti dijeljenjem poziva na bojkot, koji stvarno shvata i planira realizirati jako mali broj ljudi. Bojkot odlaska u prodavnicu, nakon što smo prethodni dan obavili kupovinu, ne za dva dana nego za čitavu sedmicu, licemjeran je čin isključivo u svrhu punjenja dnevne programske medijske šeme – ističe Ferhatović-Beširović za "Avaz".

Povećanje minimalne plaće bez smanjenja doprinosa je vrlo otvoreno nagovijestilo odmazdu poslodavaca u vidu lančanih poskupljenja

Ferhatović-Beširović: Posljedice uvijek plaćaju radnici

Hoće li akcija "Bojkot BiH" završiti dijeljenjem poziva na društvenim mrežama  

Nema opravdanja za povećanje cijena i inspekcije će izaći na teren i raditi u kontinuitetu, rekla je ministrica finansija RS Zora Vidović u <a href="https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=587248">Teleringu</a>.- Zaista nema opravdanja za ovoliko povećanje cijena. To nije normalno. Na smo vladi zaključili da Inspektorat apsolutno mora krenuti svaki dan da kontroliše svaki market, svaku prodavnicu, jer ovo nije normalno, nema razloga - navela je ona.Vidović je iznijela podatak kako je "prosječna inflacija prošloj godini je bila 1,8 posto te dodala da je RS u haosu koji vlada u svijetu uspjela smanjiti inflaciju".- I u odnosu na 2023. kada je bila 3,3 posto, dosta je smanjena. Rasle su i plate. One su 1.438 KM u decembru prema prosjeku, a 1.404 KM za cijelu prošlu godinu. Oko 8,3 posto je realno veća prema statistici. Broj radnika se nije smanjio i ostao je na 290.000 radnika. Na kraju korone smo imali isti broj radnika kao i prije - kazala je ona.Navela je i kako je zabilježen pad cijene pšenice, ali da su uprkos tome poskupili pekarski proizvodi, naglašavajući kako nema opravdanja za povećanje cijena.

Navela je i kako je zabilježen pad cijene pšenice, ali da su uprkos tome poskupili pekarski proizvodi

Ministrica finansija RS: Nema opravdanja za povećanje cijena, ovo nije normalno

Administracija Donalda Trampa (Trump) povukla je naredbu za zamrzavanje stotina milijardi dolara bespovratnih sredstava i kredita savezne vlade, saopćeno je iz Bijele kuće.Odluka je donesena nakon što je sud prolongirao primjenu naredbe jučer, dana kada je trebalo da stupi na snagu.Ranije je saopćeno kako Trampova administracija privremeno pauzira programe grantova, zajmova i druge finansijske pomoći u Uredu za upravljanje i budžet, navodi se u dopisu koji je Reuters vidio, što je izazvalo kritike demokrata u Kongresu.Memorandum je pominjao izvršne naredbe, uključujući one kojima se žele ukinuti programi koji se odnose na raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI), koje je Tramp potpisao otkako je prošle sedmice preuzeo dužnost.<h2>Pauzirane sve aktivnosti</h2>- U međuvremenu, u mjeri u kojoj je to dozvoljeno važećim zakonom, savezne agencije moraju privremeno pauzirati sve aktivnosti vezane za obavezu ili isplatu sve federalne finansijske pomoći, i druge relevantne aktivnosti agencije na koje mogu uticati izvršni nalozi, uključujući, ali ne ograničavajući se na, finansijsku stranu pomoć, nevladine organizacije, DEI, woke rodnu ideologiju i zeleni novi dogovor - naveo je Metju Vaet (Matthew J. Vaeth), vršilac dužnosti direktora Kancelarije za upravljanje i budžet, prenosi <a href="https://www.bbc.com/news/articles/c77rdy6gzy5o">BBC</a>.Agencije imaju rok do 10. februara da dostave detaljne informacije o svim programima, projektima ili aktivnostima koji su podložne pauzi, navodi se u dopisu.Suspenzija će dati administraciji vremena da pregleda programe agencija i odredi najbolju upotrebu sredstava za te programe u skladu sa zakonom i Trampovim prioritetima, dodaje se.<h2>Zakonski propisane radnje</h2>Agencije moraju identificirati zakonski propisane radnje ili rokove za programe pomoći prije nego što završe analizu, dodaje se.Vaet je naložio federalnim agencijama da zaustave sve aktivnosti povezane s otvorenim obavijestima o mogućnostima finansiranja.- Ovaj memorandum zahtijeva od saveznih agencija da identifikuju i pregledaju sve federalne programe finansijske pomoći i prateće aktivnosti u skladu s politikom i zahtjevima predsjednika - napisao je on.

Ranije je saopćeno kako Trampova administracija privremeno pauzira programe grantova, zajmova i druge finansijske pomoći 

Tramp s potpisanim naredbama o deklasifikaciji dokumenata

Bijela kuća promijenila odluku: Odustala od zamrzavanja stotina milijardi dolara za različite organizacije

Ovo što se desilo sa minimalnom platom nisu fiskalne reforme. To su fiskalne intervencije i priprema za fiskalnu reformu gdje želimo prvi korak fiskalne reforme da se vidi 1.7. ove godine smanjivanjem doprinosa na plate, kazao je za <a href="https://www.bhrt.ba/nik%C5%A1i%C4%87-za-bhrt-pove%C4%87anjem-minimalne-plate-nije-nam-namjera-da-punimo-bud%C5%BEet-nego-popravljanje-rejtinga-radnika">BHRT</a> predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić.- Jučerašnje diskusije i amandmani koji su uloženi govore o tome da je Budžet Federacije BiH zaista kvalitetno pripremljen. U budžetu su sadržane sve one komponente koje su važne. Pošto se i budžet povećava, sve one bitne stavke su ili zadržane ili povećane - izjavio je Nikšić u Dnevniku 2 BHT1, komentarišući Prijedlog budžeta FBiH za 2025. godinu, koji je danas usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Nermin Nikšić: Nadam se da će SNSD sutra podržati zakone

- Prošle godine smo bili optuživani kako smo zaduživali Federaciju, kako smo nas doveli u neko dužničko ropstvo, a mi smo završili godinu bez rebalansa budžeta.&nbsp;Završili smo godinu na način da smo 511 miliona dodatnih sredstava izvojili za penzijsko-invalidsko osiguranje, da smo 362 miliona servisirali obaveze JP Autoceste, da smo 37 miliona dodatno dali za jednokratnu pomoć penuzionerima, što je gotovo milijarda sredstava koja nisu bila planirana u budžetu kao rashodovna strana, a realizirali smo i, ponavljam, smanjili javni dug Federacije BiH za nekih 500 miliona - naglasio je Nikšić.<h2>Veće penzije u FBiH</h2>On je istakao da je pobornik da penzije u Federaciji BiH budu mnogo veće nego što su trenutno, ali kako kaže, "prije nego što dođemo do toga moramo preduzeti neke korake i mjere".- Naravno da ćemo učiniti sve što možemo da i naši penzioneri osjete taj boljitak i popravak stanja - dodao je Nikšić.Nikšić je podsjetio da se radi o Prijedlogu budžeta Federacije BiH u rekordnom iznosu od 8,25 milijardi KM.- Mi i ove godine imamo gotovo milijardu i 300 miliona povrat duga u ovih 8 milijardi i 200 miliona, tako da smatramo da smo napravili jedan realan budžet kroz sve što smo pripremili i kao prihodovnu i kao rashodovnu stranu i siguran sam da ćemo i ove godine domaćinski poslovati kada je u pitanju Federacija BiH i na kraju godine još dodatno smanjiti dug Federacije BiH.Ovo što se desilo sa minimalnom platom, ovo što govorimo o Zakonu o fiskalizaciji u Federaciji BiH nisu fiskalne reforme. To su, kako je to nazvao ministar finansija, fiskalne intervencije i priprema za fiskalnu reformu gdje želimo prvi korak fiskalne reforme da se vidi 1.7. ove godine smanjivanjem doprinosa na plate i da u sljedeću godinu uđemo sa konačnom finansijskom reformom, potpunim smanjenjem doprinosa na neku prihvatljivu stopu i za poslodavce, popravljanju rejtinga radnika, utvrđivanje još veće minimalne plaće, stvaranje pretpostavki da usvojimo Zakon o porezu na dohodak i naravno da pratimo šta će se dešavati i kroz Zakon o oporezivanju dividende i Zakonu o porezu na dobit - izjavio je on.U razgovoru za BHRT, Nikšić je komentarisao odluku Vlade Federacije BiH o iznosu minimalne plaće i odgovorio na optužbe da će se, kroz povećanje minimalne plaće i rastom tereta privrednicima i obrtnicima, zapravo puniti budžet Federacije.<h2>Udari i prozivanje</h2>- Niti je to tačno niti je to bila intencija Vlade. Nakon tog prvog udara i prozivanja ad hoc, na kraju vidite da je prestala u javnosti ta priča jer smo mi to vrlo jasno demaskirali i demantirali.&nbsp;Nijedna konvertibilna marka u federalni budžet neće doći da bi se mogla bilo gdje u javnu potrošnju dati. Sav novac koji dolazi u federalni budžet, a biće to negdje oko 200 i nešto miliona KM, ima svoje ime i prezime i odnosi se na penzijsko-invalidsko osiguranje i može ići samo za popravljanje standarda i isplatu penzija - kategoričan je Nikšić.Odluka Vlade Federacije BiH o minimalnoj plaći iziskuje usklađivanje plata 465 radnika BHRT-a, zbog čega bi se Javni RTV servis BiH ponovo mogao naći na ivici egzistencije. Nikšić je istakao kako Vlada Federacije ne bježi od toga da bude sudionik u rješavanju problema finansiranja i opstanka BHRT-a.- Dobio sam pismo od direktora BHRT-a (Belmin Karamehmedović op.a.) u kome proziva Vladu Federacije i mene kako gasimo BHRT. To što je BHRT došao na udar nije bila intenvcija ili želja Vlade FBiH. I to što obratio direktor, i to se traži podrška pomoć Federalne Vlade, s jedne strane nama imponuje i pokazuje da, kad dođe do problema, jedina adresa u ovoj državi je izgleda Federalna Vlada koja ne bježi od toga da bude sudionik u rješavanju problema.&nbsp;Znao sam za težak položaj radnika u BHRT-u, da izostaju uplate doprinosa i da ima problema sa isplatom plaća. Nisam znao da je toliko ljudi na minimalcu. Federalna Vlada je spremna da da svoj doprinos i u prevazilaženju tog problema, naravno u granicama koje se tiču Federalne Vlade i niko nema ni pravo niti može očekivati da izlazimo iz nekog domena. Pošto je to Javni servis, želimo da Vijeće ministara pokrene tu priču, mi ćemo kao i do sada dati svoj doprinos.&nbsp;Sjetit ćete se kad je zapelo oko naplate takse, da smo bili ti koji smo intervenisali i Upravu Elektroprivrede BiH na neki način obavezali na fer odnos prema BHRT-u, u situaciji kad su se entitetski emiteri dogovorili na štetu BHRT-a - kazao je, između ostalog, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u razgovoru za <a href="https://www.bhrt.ba/nik%C5%A1i%C4%87-za-bhrt-pove%C4%87anjem-minimalne-plate-nije-nam-namjera-da-punimo-bud%C5%BEet-nego-popravljanje-rejtinga-radnika">BHRT</a>.

Odlukom o minimalnoj plaći želimo popraviti rejting radnika

Nikšić: Povećanjem minimalne plaće ne želimo puniti budžet, nego popraviti rejting radnika

Novi val poskupljenja životnih namirnica dočekao je građane Bosne i Hercegovine u 2025. godini.Cijene divljaju, a val poskupljenja nije zaobišao ni pekarske proizvode koje su vrijedile kao jeftin način ishrane, a sada su sve osim toga.<h2>"Kifla od zlata"</h2>Tako primjera radi, u jednoj pekari u Sarajevu deset kifli možete dobiti za 15 KM! Da, dobro ste pročitali, 15 KM.I tokom prošle godine su vlasnici pekara podizali cijene u dva navrata, a novo poskupljenje izazvalo je revolt kod građana.Kako su nam javili čitatelji, u pekari Mlinar su poskupjeli skoro svi pekarski proizvodi, a ono što im je "zaparalo oči" jeste da pšenična kifla košta 1,5 KM. To znači da deset kifli plaćate čak 15 KM. Kao da je "od zlata", reći će naši čitatelji.<h2>Reakcija Ministarstva</h2>Tražili smo reakciju Ministarstva trgovine FBiH koje je naglasilo da će "poduzeti konkretne korake kako bi spriječilo neopravdana poskupljenja i zaštitilo potrošače".&nbsp;- U tom smislu, inspekcijski organi su već dobili nalog za pojačanu kontrolu formiranja cijena pekarskih proizvoda. Ukoliko se tvrdi da postoje neopravdana povećanja cijena, preduzećemo odgovarajuće mjere, uključujući sankcioniranje onih koji zloupotrebljavaju tržišne prilike na štetu građana.Također, razmatrano mogućnost uvođenja dodatnih mjera zaštite, ili ograničavanja marži na osnovne prehrambene proizvode, kako bi cijene ostale pod kontrolom.U ovim izazovnim vremenima, cilj nam je osigurati pravedno i stabilno tržište te spriječiti špekulativne aktivnosti koje ugrožavaju ekonomski položaj građana - rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

I tokom prošle godine su vlasnici pekara podizali cijene u dva navrata, a novo poskupljenje izazvalo je revolt kod građana

Pekare su nekad važile za jeftin način ishrane

Val poskupljenja nije zaobišao ni pekare: U Sarajevu deset kifli i do 15 KM, oglasilo se Ministarstvo trgovine FBiH

Nakon što su mediji najavili da će Općinsko vijeće Tešnja zatražiti izuzeće ove općine od neradne nedjelje, uz obrazloženje da je zbog člana zakona kojim je nedjelja proglašena neradnim danom promet od 17. novembra do 31. decembra 2024. godine smanjen za 4 posto, odnosno 4,5 miliona maraka, dobili smo odgovor Federalnog ministarstva trgovine u kojem se navodi da izneseni podaci nisu tačni.- Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH o fiskalizovanom prometu u Tešnju je došlo do pada prometa prije nego što je uvedena neradna nedjelja. U martu 2024. godine za 2,25 posto, a potom je u septembru, oktobru i novembru evidentiran kontinuiran pad prometa u trgovini od 2,02 do 3.69 posto.&nbsp;Ukupan godišnji promet u Tešnju u 2024. godini veći je za 3, 30 posto u odnosu na godišnji promet u 2023. godini. Zato se iskazani pad prometa ne može dovoditi u vezu sa primjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH i člana 18. koji propisuje radno vrijeme prodajnih trgovinskih objekata – navode iz Ministarstva.

Dodaju da je uz ovakvu najavu iz Tešnja stigla i informacija da je 16 radnika otpušteno, ali bez analize uzroka otpuštanja radnika.- Ugostiteljski objekti su izuzeti iz člana ovog zakona tako da navodi o smanjenju prometa u ugostiteljskim objektima ne mogu nikako da se pripišu uvođenju neradne nedjelje. Sve ovo govori da su ovakve izjave i netačni navodi isključivo politički instruisani kako bi se uskratilo pravo trgovačkih radnika zarad sitnog profiterstva pojedinaca – naglašavaju iz Federalnog ministarstva trgovine.

Dodaju da je uz ovakvu najavu iz Tešnja stigla i informacija da je 16 radnika otpušteno, ali bez analize uzroka otpuštanja radnika

Na najave iz Tešnja odgovorili iz Ministarstva trgovine FBiH: Pad prometa u Tešnju desio se i prije nego što je uvedena neradna nedjelja

Bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima je u toku u Sloveniji, javlja Anadolu.Kako se navodi bojkot će trajati do 2. februara, nakon čega su građani pozvani da od 3. do 9. februara nastave sa bojkotom drugih trgovačkih lanaca.Višednevni bojkot kupovine u Sloveniji uslijedio je nakon što je u protekli petak u Hrvatskoj uspio bojkot hrvatskih građana kada je za samo jedan dan apstiniranja od odlaska u trgovinu broj izdatih računa smanjen za čak 53 posto.- Bojkoti su legitiman i glasan izraz nezadovoljstva. Bojkot nepotrebnih kupnji može poslati snažnu poruku trgovcima o važnosti pristupačnosti i fer cijena - naveli su iz Udruženja potrošača Slovenije (ZPS).Istaknuli su kako je "svakako ispravno da potrošači izraze svoje nezadovoljstvo na primjeren način".- U konačnici, oni imaju moć odlučiti na koga i na što će potrošiti svoj novac - naveli su iz Udruženja potrošača Slovenije.<h2>Rast cijena</h2>Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs), za hranu se sada mora u prosjeku platiti 44 posto više nego prije deset godina. Rast cijena je u posljednjih godinu dana nešto usporen.- Cijene hrane u 2024. godini u Sloveniji porasle su za dva posto u odnosu na 2023., a treba naglasiti da smo te cijene usporedili s cijenama iz košarice koje su bile drastično niže - rekla je predsjednica Gospodarske zbornice Slovenije (TZS) Mariča Lah.Naglasila je da je rast cijena hrane kod slovenskih trgovaca manji od prosjeka Evropske unije.<h2>Značajna poskupljenja</h2>No uprkos usporavanju rasta prosječnih cijena, maslinovo ulje je u posljednjih godinu dana ipak poskupjelo za gotovo petinu, maslac za nešto manje od 17 posto, meso za tri do šest posto, a hljeb za dva posto.Iako cijene rastu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane nije za bojkot slovenskih trgovaca jer smatra da je to ekstremna mjera i da se potrošači u takvim situacijama mogu osjećati prisiljenima na nju.- Mislim da u Sloveniji još nismo u ovakvoj situaciji - komentirala je Ana Le Marešal Kolar (Marechal), glavna direktorica Uprave za hranu i ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede.<h2>Industrija u problemima</h2>Pravobranitelj za lanac opskrbe hranom Branko Ravnik upozorio je da bi, s obzirom na to da su primarni proizvođači i prehrambeno-prerađivačka industrija u ozbiljnim problemima, bojkot mogao predstavljati "crni scenarij".U raspravama o cijenama koje se plaćaju za hranu u slovenskim trgovinama često se rade usporedbe s Italijom, gdje su cijene mnogih proizvoda niže.Ministarstvo to pripisuje činjenici da je slovensko tržište malo, a proizvodnja manja i skuplja.- Italija ima puno veću masovnu proizvodnju i ponudu na tržištu, pa sukladno tome cijene mogu biti niže - rekla je direktorica Uprave za hranu.<h2>Konkurencija postoji</h2>I Slovenska gospodarska komora naglašava da je situacija u Sloveniji nešto drugačija nego u Hrvatskoj.- U Sloveniji postoji potpuna konkurencija među trgovcima, što je svakako pridonijelo umjerenom rastu cijena hrane. Slovensko tržište je vrlo razvijeno i potrošačima pruža širok izbor grupa proizvoda, koje su svrstane u različite cjenovne razrede, također uzimajući uzeti u obzir kupovne navike -&nbsp; navode.<h2>Bojkot u regiji</h2>Predsjednica Slovenske gospodarske komore Mariča Lah je rekla da uslovi u Hrvatskoj nisu uporedivi sa slovenskim.- U Sloveniji nema argumenata za bojkot - uvjerena je.- Analizirali smo uzroke i razloge hrvatskog bojkota. Naravno, sagledali smo i situaciju U Sloveniji. Utvrdili smo da trenutno postoje jako velike razlike između hrvatskog i slovenskog tržišta. Prva velika razlika je inflacija koja iznosi 1,9 posto. u Sloveniji, a u Hrvatskoj 4,5 posto - rekla je.No, kako trgovački lanci insistiraju na cijenama, u petak se sprema novi bojkot u Hrvatskoj, a slični pozivi počeli su se javljati i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori.

Najviše zamjerki odnosi se na cijene maslinovog ulja, maslaca, mesa, te hljeba, a ovi proizvodi, kako se navodi, su znatno poskupili

Građani pozvani da bojkotuju pojedine supermarkete zbog visokih cijena

Federalni inspektorat za hranu obavještava subjekte u poslovanju s hranom da se prema odredbama Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj: 50/24), prilikom odlučivanja da li je neka hrana neprikladana za ljudsku konzumaciju treba uzeti u obzir da li je neprihvatljiva za upotrebu zbog, između ostalog, truljenja, kvarenja ili raspadanja, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.Imajući u vidu da je članom 12. Zakona propisano da je hrana u fazi truljenja, kvarenja ili raspadanja zdravstveno neispravna, njenim stavljanjem u promet i javnu potrošnju za ishranu ljudi subjekt u poslovanju s hranom ne provodi zakonom propisane obaveze koje se odnose na samokontrolu, dobru praksu i drugo, dodali su.<h2>Propisane kazne</h2>Federalni inspektorat za hranu upozorava da je navedenim zakonom za stavljanje neprikladne hrane u promet i javnu potrošnju propisana i prekršajna sankcija i to od 25.000 do 100.000 KM za pravna lica i od 1.250 do 2.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu kao i za fizička lica.U predstojećem periodu, Federalni inspektorat za hranu će po navedenom poduzimati mjere i o istom obavještavati javnost putem web stranice Federalne uprave za inspekcijske poslove.<h2>Apel subjektima</h2>Federalni inspektorat za hranu apeluje na privredne subjekte da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima i moli građane da uočene nepravilnosti prijave putem:- kontakt forme "Prijavi nepravilnost" na web stranici FUZIP (https://fuzip.gov.ba/prijavi-nepravilnost/)- telefona za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata)- e-maila: info@fuzip.gov.ba, i- poštom, na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6, 71000 Sarajevo.

Konzum u Hrvatskoj obara cijene za čak 250 proizvoda koje se neće mijenjati do juna 2025. godine

Godina 1982.: Jugoslavija je bankrotirala, a danas slušate bajke o njenoj ekonomije

Uspostavljen željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo-Ploče

Anketa / Podržavate li bojkot trgovina planiran za sutra?

Objavljen tender za nabavku pitke vode za građane Živinica

Grad Tuzla raspisao tender za izradu strategije razvoja

U februaru sjednica Skupštine Elektroprivrede BiH: Razriješit će se član Nadzornog odbora

Energoinvest traži 12 radnika: Poznato za koje oblasti

Hoće li akcija "Bojkot BiH" završiti dijeljenjem poziva na društvenim mrežama

Ministrica finansija RS: Nema opravdanja za povećanje cijena, ovo nije normalno

Bijela kuća promijenila odluku: Odustala od zamrzavanja stotina milijardi dolara za različite organizacije

Nikšić: Povećanjem minimalne plaće ne želimo puniti budžet, nego popraviti rejting radnika

Val poskupljenja nije zaobišao ni pekare: U Sarajevu deset kifli i do 15 KM, oglasilo se Ministarstvo trgovine FBiH

Na najave iz Tešnja odgovorili iz Ministarstva trgovine FBiH: Pad prometa u Tešnju desio se i prije nego što je uvedena neradna nedjelja

Građani pozvani da bojkotuju pojedine supermarkete zbog visokih cijena

Upozorenje inspektorata: Trgovci mogu biti kažnjeni do 100.000 KM

Biznis

Konzum u Hrvatskoj obara cijene za čak 250 proizvoda koje se neće mijenjati do juna 2025. godine

Godina 1982.: Jugoslavija je bankrotirala, a danas slušate bajke o njenoj ekonomije

Uspostavljen željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo-Ploče

Anketa / Podržavate li bojkot trgovina planiran za sutra?

Objavljen tender za nabavku pitke vode za građane Živinica

Grad Tuzla raspisao tender za izradu strategije razvoja

U februaru sjednica Skupštine Elektroprivrede BiH: Razriješit će se član Nadzornog odbora

Energoinvest traži 12 radnika: Poznato za koje oblasti

Hoće li akcija "Bojkot BiH" završiti dijeljenjem poziva na društvenim mrežama

Ministrica finansija RS: Nema opravdanja za povećanje cijena, ovo nije normalno

Bijela kuća promijenila odluku: Odustala od zamrzavanja stotina milijardi dolara za različite organizacije

Nikšić: Povećanjem minimalne plaće ne želimo puniti budžet, nego popraviti rejting radnika

Val poskupljenja nije zaobišao ni pekare: U Sarajevu deset kifli i do 15 KM, oglasilo se Ministarstvo trgovine FBiH

Na najave iz Tešnja odgovorili iz Ministarstva trgovine FBiH: Pad prometa u Tešnju desio se i prije nego što je uvedena neradna nedjelja

Građani pozvani da bojkotuju pojedine supermarkete zbog visokih cijena

Upozorenje inspektorata: Trgovci mogu biti kažnjeni do 100.000 KM