Na listi najbogatijih ljudi Bosne i Hercegovine prednjače privrednici iz cijele države, koji su stvorili velike kompanije, i od čijih odluka zavise hiljade radnika i njihovih porodica.&nbsp;Portal "<a href="https://www.biznisinfo.ba/ovo-je-20-najbogatijih-ljudi-u-bih-na-kraju-2024/">Biznisinfo.ba</a>" izdvojio je 20 najuspješnijih, a lista je napravljena na osnovu ranijih poslovnih rezultata njihovih kompanija, jer precizni rezultati za 2024. godinu nisu poznati.&nbsp;U obzir su uzimali ne samo trenutne finansijske pokazatelje, već i perspektive njihovih kompanija za naredni period.Naravno, to ne znači da se još neki privrednici nisu mogli naći na ovoj listi, kao ni da raspored uvrštenih nije mogao biti drugačiji.<h2>Senad Džambić</h2>Bingo je i ove godine bez premca bio najuspješnija domaća kompanija. Nastavili su jačanje u sektoru maloprodaje te nastavili širenje svog lanca benzinskih pumpi Bingo Petrol.Dobro je poznata činjenica da Bingo ulaže i u pogone u raznim proizvodnim oblastima privrede, a snažno je zagazio i u oblast nekretnina i stanogradnje.Parola vlasnika Binga je, zapravo, da većinu dobiti reinvestira u privredu, pa ni ova godina nije bila izuzetak.Osim toga, kompanija posljednjih godina sve više sredstva ulaže u poboljšanje položaja radnika. I ove godine su svi radnici Binga dobili po dodatnih 1.000 KM pred Novu godinu.<h2>Porodica Hastor </h2>ASA i Prevent su dvije grupacije koje spadaju u vodeće poslovne imperije u BiH već decenijama. U posljednje vrijeme naročito veliki iskoraci se prave u finansijskom sektoru. ASA banka je postala treća po veličini banka u BiH, ASA Central osiguranje učvrstilo se kao lider sektora u BiH.Osim toga, počela je s radom i ASA Bolnica, prva privatna opšta bolnica u BiH, kao pionirski projekat ove vrste u našoj zemlji koji već sada bilježi odlične rezultate.<h2>Petar Ćorluka</h2>Kompanija Violeta prije dva mjeseca je otvorila veliku tvornicu kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama.Sve ovo se dešava nakon što je prošlu godinu obilježio veliki povratak na tržište domaćeg brenda Lasta Čapljina, koji je preporođen nakon što je propalu tvornicu preuzela upravo Violeta. Lastine štrudle i keksi ponovo su postali omiljeni slatkiš mnogih građana u BiH i šire.Osim toga, Violeta bilježi sve bolje rezultate u i svojoj osnovnoj djelatnosti – prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu i raznih sredstava za čišćenje i higijenu. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali.<h2>Izudin Ahmetlić</h2>Hifa Oil nastavila je s ekspanzijom u raznim smjerovima. Kompanija kroz investicije razvija snažno energetsko čvorište u Bosni i Hercegovini. Osim toga je snabdjevač avio-kompanija koje lete iz Bosne i Hercegovine. Također, prepoznali su trenutak i postali ključni igrač za projektovanje, prodaju i ugradnju solarnih panela.Osim u energetskom sektoru, kompanija posluje i u oblasti metalurgije, a snažno je ušla i u sektor namještaja kroz firmu Nostro. Kompanije u okviru ove grupacije ostvaruju godišnji promet od preko 1,2 milijarde KM.<h2>Porodica Risović</h2>Vlasnici su kompanije Tropic maloprodaja koja je i dalje lider na maloprodajnom tržištu Republike Srpske, uprkos sve snažnijoj i agresivnijoj konkurenciji.Tropic ima mrežu prodajnih objekata Tropic i mojMarket širom BiH, a u okviru grupacije posluje i firma Crvena jabuka marketi koja se širi na prostoru Federacije BiH.Mirko Risović je utemeljitet ove poslovne imperije, kojom danas uglavnom upravljaju njegova djeca.<h2>Rusmir Hrvić</h2>Porodica Hrvić iz Tešnja upravlja AS Holdingom, jednom od najvećih poslovnih grupacija u BiH i regionu.U njihovom vlasništvu je veliki broj domaćih kompanija, kao što su Klas, Sprind, Vipak, Solana Tuzla, Zenička industrija mlijeka, Oaza, AC Food koji je nastao na temeljima dijela Agrokomerca, Svjetlostkomerc, a imaju znatne udjele u Bosnalijeku i Sarajevo-osiguranju.Za razliku od nekih koji su kupovali kompanije da bi ih uništavali i izvlačili imovinu, Hrvići su sve firme koje su preuzimali dodatno razvijali.Nedavno je objavljena zamimljiva računica po kojoj, da je Rusmir Hrvić otišao u Njemačku – BiH bi samo kroz poreze i doprinose izgubila više od 100 milona KM.<h2>Milenko Bašić</h2>Vlasnik je kompanije Lager iz Posušja, jedne od najvećih domaćih kompanija. Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina kao što su Caterpillar, Hyundai, Terex i Tesab.Posljednjih godina realizuju velike energetske projekte. Firma je investirala i izgradila najveću vjetroelektranu u to vrijeme u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina. Vlasnici su rudnika uglja na području Sanskog Mosta u BiH.Ljetos je objavljeno da je Lager postao većinski vlasnik i preuzeo projekt vjetroparka Snaga Istoka u Srbiji ukupne snage 300 MW, procijenjene investicijske vrijednosti preko 360 miliona eura. To je trenutno najveći projekt vjetroelektrana u regiji.Lager je u prošloj godini kupio dvije kompanije koje imaju projekte solara u Bosanskom Petrovcu u BiH ukupne snage 150 MW, i to od njemačke kompanije Promondis vlasnika Bertholda Brentrupa i AT Solar od Aleksandra Aćimovca.<h2>Hajrudin Ahmetlić</h2>Hajrudin Ahmetlić je vlasnik firme Hifa Petrol. Iako su on i Izudin Ahmetlić braća, ovdje ih navodimo posebno jer oni upravljaju odvojenim, često konkurentskim kompanijama.Hifa Petrol je slične veličine kao i Hifa Oil, te također konstatno širi svoju maloprodajnu mrežu pumpi i ulaže ogromna sredstva u skladišne kapacitete, odnosno terminale.Zajedičko za obje kompanije je da se šire izvan oblasti naftnih derivata, a zanimljivo je da obje ulažu u sektor proizvodnje namještaja.No, ono što je novo jeste da je vlasnik Hifa Petrola ove godine ušao i na maloprodajno tržište otvaranjem prvog AMI marketa u Zenici, uz najavu da će se širiti i po drugim gradovima.Hifa Petrol ima sjedište u Vogošći.<h2>Mladen Milanović</h2>Kada se govori o najbogatijim ljudima u Bosni i Hercegovini, onda se na tu listu svakako mora uvrstiti ime Mladen Milanović zvani Kaja. Njegove kompanije se bave čitavim nizom poslova.Naime, posjeduje veliki broj kompanija, najveću banku u RS – Novu banku, te gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjaluci. Vlasnik je robne kuće Patrija u Prijedoru. Najpoznatiji je kao vlasnik firme “MG Mind”, koja se bavi trgovinom bijelom tehnikom te brojnim drugim djelatnostima.Prije oko godinu MG Mind je preuzeo nedovršeni poslovni dio velikog sportsko-poslovnog kompleksa Stožice u Ljubljani. Nedovršeni kompleks je privatni dio projekta izgradnje centra čiji su centralni dijelovi najveća dvorana i stadion u državi.<h2>Gordan Pavlović</h2>Fočak Gordan Pavlović Goci ove godine je iskočio u prvi plan nakon što je preuzeo veliki broj domaćih kompanija i stvorio jednu od najvećih poslovnih imperija u BiH.Naime, on je preuzeo najvećeg izvoznika iz BiH, firmu Alumina Zvornik, kao i kompaniju Boksit iz Milića te još nekoliko manjih kompanija. Zajedno s njegovom firmom Pavgord, ovo je sada pravo poslovno carstvo na istoku BiH.Osim toga, Pavlović je stekao potraživanja tržnog centra Sara na Ilidži, što bi mogao biti put u preuzimanje samog centra.<h2>Jakov i Stjepan Nakić</h2>Vlasnici su Nameksa i firme Lukas TP Nakić. Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Preduzeće je osnovano 2007. godine u Širokom Brijegu. Firma posjeduje vlastitu proizvodnju kolača i pekarskih proizvoda „Nam-Pek“.Nameks se konstantno širi odlično koristeći ekspanziju potrošnje u BiH. Prije nekoliko dana ogovorili su novi veliki prodajni objekat u Grudama.Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.<h2>Porodica Jašarević</h2>Vlasnici su kompanije Belamionix iz Brčkog. Riječ je o jednom od najvećih maloprodajnih lanaca u Bosni i Hercegovini koji se agresivno širi, uglavnom na prostoru srednje Bosne, Tuzlanskog i Zeničkog kantona.Prije nekoliko dana otvorili su novi tržni centar u Matuzićima kod Tešnja, a grade ih još nekoliko, uključujući onaj u Vitezu i Zenici.<h2>Svjetlan Stanić</h2>Porodica Stanić iz Krešava jedan je od regionalnih lidera u regionu u proizvodnji pića. Imaju pogone u BiH i Hrvatskoj, a vlasnici su brenda Juicy,I ove godine Stanić je nastavio s investicijama. U domaćoj javnosti je najviše odjeknula vijest koju je BiznisInfo.ba ljetos objavio, da je Stanić preuzeo oko polovine vlasništva u Bihaćkoj pivovari te krenuo u puno preuzimanje.Osim toga, Stanić grupa ove godine je u Jastrebarskom u Hrvatskoj finalizirala investiciju vrijednu 12,8 miliona eura u nove proizvodne linije i modernizaciju tvornice Stanić Beverages, čime će se broj radnih mjesta povećati sa 60 na sto te znatno povećati proizvodnja bezalkoholnih pića.<h2>Dragan Stanojlović</h2>Dragan Stajnojlović je vlasnik velikog lanca prodavnica sportske opreme „Sport vision“ čiji se godišnji prihodi mjere stotinama miliona maraka. Osim toga, zajedno sa Milošem Ćurčićem je vlasnik firme „City Mall“ iz Bijeljine koja gradi velike šoping centre tipa retail park širom BiH.Već su napravili takve centre u Brčkom i Zvorniku, a prije nekoliko sedmica otvorili i onaj u Doboju koji je jedan od najvećih u BiH i u koji je uloženo 60 miliona KM.Tu se ne namjeravaju zaustaviti pa namjeravaju graditi sljedeći tržni centar u Istočnom Sarajevu.<h2>Mario Čolak</h2>Vlasnik je firme Feal iz Širokog Brijega. Kao vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina.Feal danas zapošljava preko 750 radnika uz godišnji proizvodni kapacitet od 70.000 tona i s kontinuranim rastom prihoda. Ovo je jedna od najvećih i najvažnijih proizvodnih kompanija u BiH.Ljetos smo objavili da u Karlovcu u Hrvatskoj grade novi pogon u kojem otvaraju 100 novih radnih mjesta.Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.<h2>Porodica Grbešić – Mepas</h2>Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Također su vlasnici luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.Riječ je o porodici Grbešić iz Širokog Brijega koja stoji iza kompanije Mepas, a vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Također, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj.<h2>Dušan Reljić</h2>Reljić je vlasnik firme Fructa Trade iz Dervente u okviru koje posluje jedan od najambicioznijih maloprodajnih lanaca – Kort.Kort, kojeg neki nazivaju i “bosanski Lidl”, gradi svoje prepoznatljive maloprodajne objekte širom Bosne i Hercegovine. Većina ih je smještena na prostoru RS-a, ali se šire i u FBiH. Primjer radi, nedavno je otvoren Kortov objekat na ulazu u Mostar.Osim toga, Reljić je kupio nekadašnjeg giganta Fabriku cijevi Unis, gdje je pokrenuo proizvodnju nakon što je uložio desetine miliona maraka.<h2>Porodica Kožul</h2>Vlasnici su firme TT kabeli iz Širokog Brijega koja je vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike.Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica. Iako se prihodi ove kompanije mjere stotinama miliona KM, stiče se utisak da prostora za rast itekako ima.<h2>Renato Korać</h2>Korać je vlasnik kladionioce Premier World Sport – najveće u Bosni i Hercegovini, Istovremeno, prema pisanju medija, ima poslovni udio u više sektora u BiH i Hrvatskoj. Mediji su pisali da je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Čitluku, a u Hrvatskoj posjeduje nekretninske firme.Ovog ljeta je objavljeno da ulazi i u energetski biznis jer je njegova kompanija Premier Energy d.o.o. Čitluk dobila koncesiju za izgradnju devet fotonaponskih elektrana. Nedavno je u javnosti izazvala pažnju njegova odluka da sve svoje radnike, njih oko 1.500, počasti sa 1.000 KM nagrade za godišnji odmor.<h2>Porodica Leburić</h2>Vlasnici su kompanije “Leburić komerc” iz Prnjavora u sklopu koje posluju “Fortuna marketi”. Osnovana je početkom devedesetih godina kao mali porodični posao, da bi postala jedna od vodećih prodajnih centara za veleprodaju i maloprodaju na tržištu BiH s godišnjim prihodima koji se mjere stotinama miliona maraka.Osnivač firme Braco Leburić preminuo je u septembru ove godine a firmu su naslijedili njegovi sinovi.Osim uvoza i distribucije stranih i regionalnih brendova, “Leburić komerc” se bavi i proizvodnjom i prodajom vlastitih robnih brendova, kao što su Apetito, Fortuna, Pasta Domestica, Marea i druge.“Leburić komerc” stoji i iza projekta Bišće Park u Bihaću. Riječ je o najvećem retail parku u Krajini i jednom od najvećih u BiH koji je otvoren ove godine. Trenutno grade i neke nove objekte.

U obzir su uzimali ne samo trenutne finansijske pokazatelje, već i perspektive njihovih kompanija za naredni period

Ovo je lista najbogatijih ljudi iz BiH za 2024. godinu

Posljednji izvještaj o sigurnosti aviona, koji je objavljen na web stranici Airlineratings.com, pruža detaljan pregled najsigurnijih komercijalnih letjelica na svijetu.&nbsp;Izvještaj se temelji na podacima o nesrećama komercijalnih mlaznih aviona od 1959. do 2023. godine, koje prikuplja kompanija Boeing.&nbsp;Analizirani su trendovi nesreća, stope sigurnosti i faktori koji doprinose stalnom unapređenju sigurnosti u avijaciji.

Prema ovom izvještaju, sljedeći avioni nisu imali niti jedan smrtni slučaj niti gubitak letjelice.Boeing 717Boeing 777-300ER/200LRAirbus A380Boeing 787Airbus A350Boeing 747-8Airbus A320/321neoAirbus A220CRJ 700/900/1000Airbus A340Ovi avioni su vrhunac sigurnosti u avio-industriji, zahvaljujući naprednim tehnologijama, pouzdanim motorima i visokim standardima održavanja.&nbsp;Avioni poput Boeinga 777-300ER i Airbusa A350 koriste moderne materijale koji povećavaju izdržljivost i smanjuju rizik od oštećenja. Također, napredni elektronski sustavi, kao što su automatizirana upozorenja i poboljšani navigacijski sustavi, dodatno doprinose sigurnosti.

Avioni poput Boeinga 777-300ER i Airbusa A350 koriste moderne materijale koji povećavaju izdržljivost i smanjuju rizik od oštećenja

Najsigurniji avioni prema posljednjem izvještaju: Modeli koji nisu imali smrtnih slučajeva 

Tradicionalni 14. sajam "Jablanički dani zdrave hrane, ljekobilja i pčelarstva 2024." otvoren je 12. decembra u Jablanici, a svečano ga je proglasio načelnik Emir Muratović u prisustvu brojnih posjetitelja.Na sajmu je sudjelovalo 34 izlagača s raznovrsnim proizvodima, uključujući domaći med, ljekovito bilje, voće, povrće, mliječne proizvode, prirodnu kozmetiku i rukotvorine, kako je priopćeno iz Općine Jablanica.Posjetitelji su imali priliku degustirati i kupiti domaće proizvode, a sajam je poslužio i kao platforma za razmjenu iskustava, umrežavanje i proširenje suradnje među poljoprivrednicima.Načelnik Muratović istaknuo je važnost nastavka tradicije sajma unatoč teškim okolnostima, te pozvao sve na još bolju organizaciju u budućnosti. Također, zahvalio je prisutnima i pozvao ih da nastave podržavati lokalne proizvođače, ističući moto sajma "Kupuj domaće, kupuj lokalno".Prije službenog otvaranja, organizatori su uručili zahvalnice pojedincima i institucijama koje su doprinijele organizaciji sajma, uključujući Općinu Jablanica, nevladinu organizaciju Muslim Aid, Švicarski Caritas u BiH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.Sajam je organiziran pod pokroviteljstvom Općine Jablanica i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ-a.

Na sajmu je sudjelovalo 34 izlagača s raznovrsnim proizvodima, uključujući domaći med, ljekovito bilje, voće, povrće

14. sajam "Jablanički dani zdrave hrane, ljekobilja i pčelarstva 2024."

Otvoren 14. tradicionalni sajam "Jablanički dani zdrave hrane, ljekobilja i pčelarstva 2024."

Ljubitelji kafe u Bosni i Hercegovini uskoro bi mogli vidjeti da njihovo jutarnje omiljeno piće postaje sve skuplje, jer je cijena kafe na međunarodnim tržištima roba dostigla najviši zabilježeni nivo.U utorak je cijena zrna Arabica, koja čine većinu globalne proizvodnje, premašila 3,44 dolara po funti (0,45 kg), nakon što je ove godine skočila za više od 80 posto, dok je kafa Robusta porasla za više od 60 posto.Kompanija Eurovip iz Čitluka jedna je od najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini koja se bavi preradom kafe, a priča o uspjehu ove kompanije zasnovana je na brendu "Cafe Brazil".U intervjuu za Fenu, potvrdili su da cijena sirove kafe na svjetskom tržištu stalno raste dugo vremena.- Isto tako, u tom periodu došlo je do povećanja cijena energetskih proizvoda i transporta. Mi prerađivači kafe dali smo sve od sebe da našim kupcima pružimo najprihvatljivije cijene naših proizvoda, tako da smo smanjili našu maržu kako ne bi morali podizati cijenu naših krajnjih proizvoda. Zbog veoma velikog povećanja cijene sirove kafe na svjetskom tržištu, mi prerađivači kafe nismo mogli apsorbirati potpuno povećanje cijene sirove kafe, pa smo bili primorani da podignemo cijene naših proizvoda – prema Eurovipu.Na porast cijena kafe utjecalo je nekoliko faktora.- Na naše proizvođače najviše utiče povećanje cijene našeg proizvoda povećanjem cijene ulazne sirovine, odnosno povećanje cijene sirove kafe. Na povećanje cijene sirove kafe na svjetskom tržištu utjecali su lošiji vremenski uslovi u Brazilu i Vijetnamu, koji su dva najveća svjetska proizvođača kafe, i povećanje popularnosti kafe, jer se konzumacija kafe u Kini udvostručila u posljednjoj deceniji, – kompanija iz Čitluka naglašava.Pored trenutnog povećanja cijena, ljubitelji kafe mogli bi očekivati i nova povećanja cijena.- Cijena sirove kafe se i dalje stalno povećava i dostiže rekordna ograničenja. Ako se rast nastavi na svjetskom tržištu, moguće je da će u narednoj godini doći do povećanja cijena gotovih proizvoda. Da bi se podigla kupovna cijena, vrlo je vjerovatno da će ugostiteljske ustanove podići i cijene kafe, navodi Eurovip.Evropski mediji izvještavaju o tvrdnjama stručnjaka koji vjeruju da su gotovo svi brendovi na prekretnici, a mnogi od njih razmišljaju o povećanju cijena u supermarketima u prvom kvartalu 2025. godine. Također, neki veliki pržionici u Evropi već su planirali povećanje cijene od 10 posto za kraj decembra ili početak januara.Kafa je druga roba kojom se najviše trguje na svijetu po obimu, nakon sirove nafte, a njena popularnost raste.

Cijena sirove kafe se i dalje stalno povećava i dostiže rekordna ograničenja, navodi Eurovip

Loše vijesti za ljubitelje kafe u BiH, cijene u porastu

Inovacije i kvalitet ključni su faktori koji vode Alma Ras ka stabilnom rastu i uspješnim poslovnim rezultatima u 2024. godini, a kako je poručio generalnu direktor ove kompanije i predsjednik Uprave Rasim Memagić, njihov strateški fokus usmjeren je na kontinuirano unaprjeđenje proizvodnih procesa, osiguranje vrhunskog kvaliteta te ulaganje u razvoj ljudskih resursa.-	Digitalizacijom i modernizacijom proizvodnih kapaciteta postigli smo visok nivo operativne efikasnosti, potvrđujući status pouzdanog i inovativnog partnera na tržištu – kazao je Memagić.Investicija u 2024. godini iznosila je 2.200.000 KM, čime je kompanija dodatno unaprijedila proizvodne kapacitete i tehnološku opremljenost. Tokom godine proizvedeno je 18,3 mil artikala od čega je 17 posto za B2B kupce proizvedeno prema strogim GOTS standardima, koji zahtijevaju ekološki i društveno odgovoran proces proizvodnje. Više od 30 posto njihove ukupne proizvodnje ostvaruje se korištenjem obnovljivih izvora energije.<h2>Zadovoljstvo kupaca </h2>-	Zadovoljstvo naših kupaca uvijek je naš najveći prioritet. Naša misija je osigurati da svaki kupac osjeti vrijednost našeg brenda, ne samo kroz kvalitet, već i kroz cjelokupno iskustvo koje im pružamo - istakao je Asmir Numanović, direktor prodaje i član Uprave.Ovaj pristup donio je značajne poslovne rezultate u tekućoj godini – prodaja Alma Ras brendova porasla je za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je online prodaja zabilježila impresivan rast od 28 posto. Kroz loyalty program, kompanija je kupcima vratila 450.000 KM, dodatno jačajući povjerenje i lojalnost.<h2>Ulaganje u kvalitet </h2>Neprekidno ulaganje u kvalitet proizvoda i usluga, kao i digitalizacija procesa kontrole kvaliteta, omogućili su još veću efikasnost i preciznost. Na tim temeljima Alma Ras nastavlja graditi svoj razvoj i jačati poziciju na globalnom tržištu.Među prvima su započeli implementaciju digitalnih pasoša proizvoda, pružajući kupcima potpunu transparentnost i sigurnost u svakom koraku procesa. Digitalni pasoši omogućuju praćenje proizvoda od njegove proizvodnje do krajnjeg korisnika, osiguravajući detaljne informacije o porijeklu, sastavu, certifikatima i uvjetima proizvodnje.U 2024. godini, Alma Ras je stavila poseban fokus na razvoj zaposlenika i growth program razvoja menadžmenta. Kroz program Orbita, prepoznati su ključni talenti koji će doprinijeti daljem rastu kompanije, dok je više od 50 zaposlenika uključeno u razvojni program AR top tim.<h2>Edukacija uposlenika</h2>Digitalizacija HR procesa unaprijedila je regrutaciju, selekciju i profesionalni razvoj. Uvedeni su Onboarding i Referral programi kako bi se olakšao prijem i adaptacija novih članova tima. Za edukaciju uposlenika, ove godine uloženo je 180.000 KM. Osim toga, kompanija kontinuirano ulaže u projekte koji unapređuju zdravlje i dobrobit svojih zaposlenika, riječi su Sedine Memagić, direktorice razvoja i inovacije kompanije, te supervizorice HR i marketing odjela.Za renomirane brendove Armani i Calida u potpunosti su razvili posebne linije, čime je Alma Ras pokazala svoju sposobnost da odgovori na najviši nivo zahtjeva tržišta.Na domaćem tržištu posebnu pažnju izazvala je online kolekcija “Key Capsule Collection”, koja predstavlja krunu rada Sedine Memagić, tihe, ali moćne figure iza mnogih od najupečatljivijih kampanja Alma Ras brenda. Trend kolaboracije brendova ispratili su uspješnom saradnjom s mladim dizajnericama Matejom i Neirom koja je pomjerila granice, osvojila nove kupce, te ostvarila izvanredne rezultate. Kolekcija kupaćih kostima unaprijeđena je novim modelima i kontinuirano prati trendove.-	Godinu su obilježile brojne društveno odgovorne kampanje koje su potvrdile našu posvećenost zajednici, zaposlenicima i održivom razvoju, što ćemo nastaviti graditi i u budućnosti, a vrijednost tih projekata iznosila je oko 180.000 KM - rekla je Nermina Kadrić, marketing menadžerica kompanije Alma Ras.Kao posebne projekte istakli su kampanju Podrška koju volim, S ljubavlju za vas sašila, Priroda koju volim, Alma Ras Industry Day i podrška lokalnom NK “Stupčanica”.

Godinu su obilježile brojne društveno odgovorne kampanje koje su potvrdile našu posvećenost zajednici, zaposlenicima i održivom razvoju, kaže Kadrić

Konferencija Alma Ras: Inovacijama i kvalitetom potvrđujemo lidersku poziciju

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 21.389,08 KM (7.589,08 KM redovne berzanske trgovine i 13.800 KM prijavljene trgovine). U sklopu 12 transakcija ukupno su prometovana 1.194 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a je porasla za 1,35 indeksnih poena na 556,30 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,24 posto, dok su ostali indeksi SASE zadržali svoje jučerašnje vrijednosti.Na Kotaciji fondova trgovalo se u iznosu 442,14 KM; obavljene su četiri transakcije i prometovano je 567 dionica. Najveći promet je ostvaren dionicama ZIF MI Group dd Sarajevo u iznosu od 286 KM. Kurs fonda iznosio je 0,65 KM.Najveći današnji promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom dd Sarajevo u iznosu od 4.644,70 KM i cijenom dionice od 13,95 KM. Emitent Pobjeda dd Tešanj slijedeći je po ostvarenom prometu u iznosu od 1.800 KM i kursom emitenta od 18 KM. Trgovalo se i dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH dd Sarajevo u iznosu od 702,24 KM. Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta ZIF MI Group dd Sarajevo od 4,84 posto, dok je dnevni pad registrirao BH Telecom dd Sarajevo od minimalnih 0,01 posto. Prijavljena je trgovina na vanberzanskom tržištu dionicama emitenta Rudarski institut Tuzla dd; kroz jednu transakciju evidentirano je 138 dionica po cijeni 100 KM, saopćeno je iz SASE.&nbsp;

Vrijednost BIFX-a je porasla za 1,35 indeksnih poena na 556,30 poena

Na SASE ostvaren promet od 21.389,08 KM

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 50.991,03 KM, kroz 34 transakcije. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,04 posto i iznosi 909,51 poen.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad, trgovalo se u iznosu od 5.383,31 KM, po prosječnoj cijeni 0,393 KM po akciji.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 9.789,82 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska - dev. štednja 11 u vrijednosti 3.296,91 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,08 posto. U javnoj ponudi obveznica MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo-javna ponuda obveznica danas je upisano 34.122 obveznica u vrijednosti 34.122 KM.Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Veterinarska stanica a.d. Prnjavor akcijama, trgovalo se u iznosu od 497,90 KM, po prosječnoj cijeni od 0,10 KM, saopćeno je iz Banjalučke berze.&nbsp;

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 9.789,82 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 50.991,03 KM


Gordan Pavlović, biznismen iz Foče, otkupio je finansijska potraživanja jednog od većih tržnih centara u Sarajevu – Sara Centra na Ilidži, saznaje <a href="https://www.biznisinfo.ba/focanski-biznismen-gordan-pavlovic-preuzima-poznati-sarajevski-trzni-centar/">BiznisInfo.ba</a>.Sam Pavlović je za Biznislnfo potvrdio ovu informaciju.– Kupio sam potraživanja od toga tržnog centra, čekamo izvršenje – je rekao Pavlović u telefonskoj izjavi za BiznisInfo.ba.<h2>Otkrupljivanje potraživanja</h2>Naime, Pavlović je više kompanija stekao tako što je najprije otkupljivao potraživanja, koja je potom pretvarao u kapital i na taj način postajao njihov vlasnik.No, on nije htio potvrditi da želi preuzeti na ovaj način i ove kompanije. Na pitanje šta znači kupovina potraživanja i je li to stepenica ka preuzimanju centra, on je kazao: “zovite nekog ekonomistu pa pitajte šta to znači”, te nije želio dalje razgovarati na ovu temu.Sara Centar je jedan od starijih i većih tržnih centara u Sarajevu. Riječ je o objektu koji ima poslovne prostore na četiri etaže. U prizemlju, te na prvom i drugom spratu nalaze se različiti ugostiteljski, prodajni i drugi poslovni prostori. Na -1 etaži nalazi se veliki Konzumov supermarket. Osim toga, objekat je na odličnoj lokaciji u samom centru Ilidže. Centrom upravlja firma Sara kompani sa Ilidže.<h2>Ko je Gordan Pavlović</h2>Fočak Gordan Pavlović osnivač je i vlasnik firme Pavgord, a ove godine je preuzeo nekoliko velikih kompanija te na taj način stvorio jednu od najvećih poslovnih imperija na istoku Bosne i Hercegovine.Nakon preuzimanja najvećeg izvoznika iz BiH, firme Alumina, akvizirao je i kompaniju Boksit iz Milića te još neke manje kompanije. Time je nastala jedna od najvećih poslovnih grupacija u cijeloj Bosni i Hercegovini.Firma Pavgord nastala je davne 1990.godine. Na početku primarna djelatnost firme je bila transport robe, koja je napredovala iz godine u godinu. Kroz godine koje su dolazile, preduzeće je proširilo svoju djelatnost, te danas posluje u granama transporta, gradnji poslovnih i stambenih objekata, trgovini, kao i drugim djelatnostima usko vezanim za ranije navedene grane.Kompanija Alumina d.o.o, ranije poznata kao Birač AD, bavi se proizvodnjom alumosilikatnih proizvoda bavi se počev od 1978. godine i od svojih početaka predstavlja jedan od najvažnijih i najvećih industrijskih kompleksa na ovim prostorima. Ova firma bila je najveći izvoznik iz BiH u prvoj polovini ove godine. Firma Boksit bavi se rudarstvom, građevinarstvom itd.Osim ovih, vlasnik je i drugih kompanija.

Pavlović je više kompanija stekao tako što je najprije otkupljivao potraživanja, koja je potom pretvarao u kapital i na taj način postajao njihov vlas

Gordan Pavlović preuzima poznati sarajevski tržni centar?

Premijer FBiH Nermin nikšić je učestvovao na konferenciji "Poslovno okruženje u FBiH i tržište BiH i EU: Stanje, prilike i perspektive" koju je u Sarajevu organiziralo Udruženja poslodavaca u FBiH.Nikšić je naveo kako je sadašnji saziv Vlade FBiH smanjio javni dug entiteta u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP) za oko pet posto.&nbsp;Rekao je da javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosi 24,9 posto.&nbsp;- Danas iznosi 19,96 posto, gotovo pet posto manje. To je dakle dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto - poručio je Nikšić.Naglasio je da sa tim zaduženjem ne spadamo u red prezaduženih zemalja, već da smo bliže srednje zaduženim zemljama.Nikšić je najavio da će Vlada Federacije BiH nastaviti sa ubrzanom implementacijom investicija u putnu, željezničku i energetsku infrastrukturu, a kroz mjere fiskalne politike će pokušati stimulisati i ličnu potrošnju.

Rekao je da javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosi 24,9 posto

Nikšić: Javni dug u odnosu na BDP smanjen za pet posto

Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) na kraju oktobra 2024. iznosile su 17,04 milijarde KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,27 milijardi KM (8,1 posto). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra 2024. iznosili su 25,37 milijardi KM, a u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 154,9 miliona KM (0,6 posto).<h2>Kreditni rast</h2>Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 96,1 milion KM (0,8 posto), kod privatnih preduzeća za 34,3 miliona KM (0,3 posto) i kod vladinih institucija za 47,7 miliona KM (3,9 posto). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou je zabilježeno kod nefinansijskih javnih preduzeća za 13,5 miliona KM (2,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 9,8 miliona KM (3,5 posto), pokazuju podaci CBBiH.Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u oktobru 2024. iznosila je 9,4 posto, a nominalno 2,18 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,05 milijardi KM (devet posto), kod privatnih preduzeća za 952,6 miliona KM (10 posto), kod vladinih institucija za 168,7 miliona KM (15,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 46,3 miliona KM (20,6 posto). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou je zabilježeno kod nefinansijskih javnih preduzeća za 39,7 miliona KM (6,6 posto).Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju oktobra 2024. iznosili su 33,03 milijarde KM , i u odnosu na prethodni mjesec povećani su za 193,8 miliona KM (0,6 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 170,6 miliona KM (jedan posto), kod privatnih preduzeća za 59,8 miliona KM (0,8 posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 40,4 miliona KM (2,1 posto).<h2>Godišnja stopa rasta</h2>Depoziti su smanjeni kod ostalih domaćih sektora za 77,1 milion KM (3,9 posto), dok kod vladinih institucija nije bilo promjena u odnosu na prethodni mjesec.Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u oktobru 2024. iznosila je 6,9 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,14 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,44 milijarde KM (9,2 posto), kod privatnih preduzeća za 867 miliona KM (12,5 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 70,8 miliona KM (3,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 96,6 miliona KM (5,3 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 336,5 miliona KM (7,4 posto).Prema podacima CBBiH, ukupna novčana masa (M2) na kraju oktobra 2024. godine iznosila je 38,07 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za 159,7 miliona KM (0,4 posto).

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra 2024. iznosili su 25,37 milijardi KM

Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju oktobra iznosile 17,04 milijarde KM

Consumer Reports je objavio svoju godišnju ljestvicu marki automobila za 2025. godinu, rangirajući nove i rabljene modele na temelju ključnih čimbenika poput pouzdanosti, zadovoljstva vlasnika, troškova održavanja, sigurnosti i performansi na cesti.Na prvom mjestu iznenađujuće je Subaru, koji je po prvi put zasjenio dosadašnjeg lidera BMW, koji je sada na drugom mjestu.&nbsp;Lexus, Porsche i Honda upotpunjuju prvih pet, dok njemačke marke poput Audija i BMW-a dominiraju u top 10.S druge strane, američki brendovi, uključujući Teslu, Ford i Jeep, nisu se uspjeli približiti vrhu. Jeep, koji je već dugo na dnu ljestvice, ponovno zauzima posljednje mjesto, dok je Rivian na 31. poziciji, uglavnom zbog problema s pouzdanošću.Od 32 marke ocijenjene ove godine, samo su Porsche, Infiniti, Mini i Buick zaslužili preporuke za svaki model, dok marki poput Jeepa, Riviana i Land Rovera Consumer Reports savjetuje kupcima da "pažljivo razmisle prije kupnje".Ukupni poredak marki i broj bodova u izvješću Consumer Reportsa za 2025.1 Subaru 79&nbsp;2 BMW 78&nbsp;3 Lexus 77&nbsp;4 Porsche 77&nbsp;5 Honda 75&nbsp;6 Audi 74&nbsp;7 Kia 73&nbsp;8 Hyundai 73&nbsp;9 Toyota 73&nbsp;10 Infiniti 71&nbsp;11 Mini 71&nbsp;12 Acura 68&nbsp;13 Genesis 67&nbsp;14 Mazda 67&nbsp;15 Nissan 67&nbsp;16 Chrysler 66&nbsp;17 Buick 65&nbsp;18 Tesla 65&nbsp;19 Ford 65&nbsp;20 Mitsubishi 63&nbsp;21 Cadillac 63&nbsp;22 Volvo 62&nbsp;23 Mercedes-Benz 61&nbsp;24 Lincoln 61&nbsp;25 Chevrolet 60&nbsp;26 Volkswagen 57&nbsp;27 Alfa Romeo 56&nbsp;28 Dodge 55&nbsp;29 GMC 55&nbsp;30 Land Rover 51&nbsp;31 Rivian 48 32 Jeep 46

Lexus, Porsche i Honda upotpunjuju prvih pet, dok njemačke marke poput Audija i BMW-a dominiraju u top 10

Subaru na vrhu, Jeep na dnu: Rangiranje automobila za 2025. godinu prema Consumer Reports

Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji i konstantnom rastu troškova života uvoz zlata i nakita porastao je za gotovo 9,4 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. U prvih 11 mjeseci ove godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji su nam dostavljeni, ukupna vrijednost uvoza plemenitih metala u BiH iznosila je 53.141.007 KM, za šta je plaćeno 9.840.200 KM obaveza državi.<h2>Uvoz zlata</h2>Najveći dio odnosi se na uvoz draguljarskih predmeta i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima. Oni su plaćeni 31.788.958 KM, a najveći dio stigao je iz Turske, Italije, Tajlanda, Slovenije, Kine, te u manjim količinama iz Njemačke, Hrvatske, Češke i drugih zemalja. Za plemenite metale klasificirane kao “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima” iz Italije i Srbije izdvojeno je 18.367.529 KM.

Vrijednost uvoza zlata, uključujući i zlato prevučeno platinom, neobrađeno, u obliku poluproizvoda ili u obliku praha, više je nego udvostručena. U prvih 11 mjeseci prošle godine vrijednost uvoza zlata iznosila je 934.103 KM, dok je istom periodu 2024. ona iznosila 2.038.755 KM. Uvozili smo ga iz Slovenije, Italije, Češke, Kine i Njemačke.Zlato je roba kao i svaka druga, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović, a njegova cijena značajno raste. On podsjeća na tradiciju u bh. društvu da se svi važni događaji obilježe i kupovinom zlatnog ili srebrnog nakita, ali kaže da rastu uvoza plemenitih metala najviše doprinosi manji procent stanovništva.<h2>Raslojavanje društva</h2>- U ekonomiji se to zove raslojavanje društva. Mi smo se podijelili na većinu koja nema ništa i manjinu koja ima previše, pa ne zna šta će s tim da radi. Jedan broj građana, koji žele da sačuvaju vrijednost svog novca, kupuju dukate ili pločice, jer su tako dobili neku trajnu stvar. Zbog rasta cijena zlata potražnja kod onih koji tako razmišljaju sada je veća. Naravno, oni koji se nisu oznojili kako bi zaradili pare olako ih troše pa kupuju skupocjeni nakit i slične stvari – kaže Pavlović.<h2>Izvoz iznad 40 miliona</h2>Za 11 mjeseci ove godine BiH je izvezla plemenite metale u ukupnoj vrijednosti 40.257.718 KM. Najveći dio odnosi se na tzv. otpatke i lomljevinu od plemenitih metala, te draguljarske predmete i platinu.<h2>Brojke:</h2>- 53.141.007 KM ukupna vrijednost uvoza plemenitih metala u BiH za 11 mjeseci- 18.367.529 KM izdvojeno za plemenite metale klasificirane kao “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima” iz Italije i Srbije

Najveći dio odnosi se na uvoz draguljarskih predmeta i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

Milijarder Ilon Mask (Elon Musk) u četvrtak je rekao da podržava eliminisanje poreskih olakšica od 7.500 dolara za kupce električnih vozila, ponovivši još jednom stav koji je izrekao u julu. Ukidanje olakšica moglo bi pomoći Tesli, a Trampov tranzicioni tim navodno ozbiljno razmišlja o toj ideji uprkos činjenici da joj se većina proizvođača u autoindustriji protivi, prenosi <a href="https://forbes.vijesti.me/biznis/mask-poziva-na-ukidanje-poreskih-olaksica-za-elektricna-vozila-tesli-bi-pomoglo-ali-mnogima-ne/">Forbes.</a>- Mislim da bi trebalo da se riješimo svih olakšica - rekao je Mask u četvrtak u Kapitolu, odgovarajući na pitanje novinara o tome podržava li ukidanje olakšica za kupovinu električnih vozila, izvijestio je Politico.Mask je slično mišljenje iznio i u julu, napisavši u objavi na X-u (nekadašnjem Twitteru): “Maknite sve subvencije. To će samo pomoći Tesli.”Ukidanje poreskih olakšica moglo bi nanijeti veću štetu drugim proizvođačima električnih vozila nego Tesli, najvećem svjetskom proizvođaču električnih automobila. Taj potez smanjio bi konkurenciju i izazvao potencijalni pad potražnje koji bi mogao prisiliti druge kompanije da smanje proizvodnju, kažu stručnjaci.Tramp je tokom kampanje zagovarao ukidanje “mandata za električna vozila” aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden). Iako nije konkretno govorio o poreskim olakšicama, njegov tranzicijski tim ih navodno planira ukinuti, izvijestio je prošlog mjeseca Reuters pozivajući se na neimenovane izvore.<h2>Proizvođači se protive ukidanju olakšica</h2>Savez za inovacije u automobilizmu, koji predstavlja sve velike svjetske proizvođače osim Tesle, u oktobru je pozvao Kongres da zadrži olakšice. Pozvali su se na strahove koje izaziva sve žešća konkurencija iz Kine, izvijestio je tada CNN. Savez je u novembru takođe poslao pismo Trampovom tranzicijskom timu s istom molbom, prenio je Reuters.Mask je svoj posljednji komentar po pitanju poreskih olakšica iznio u Kapitolu u četvrtak, gdje se sastajao s političarima kako bi raspravili o planovima Odsjeka za efikasnost vlade. To je novoosnovani Trampov savjetnički odbor za rezanje javne potrošnje kojeg bi trebalo da vode Mask i Vivek Ramasvami (Vivek Ramaswamy).Subvencije za električna vozila primjenjuju se na kupovinu novih električnih automobila, a uvedene su u sklopu velikog Bajdenovog zakona za smanjenje inflacije.Omogućava i olakšice od 4.000 dolara za kupovinu polovnih električnih vozila. Bajdenova administracija u julu je izvijestila da je zbog ovih olakšica cijena električnih vozila pala 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.<h2>Nove regulacije</h2>Administracija je takođe izdala nove regulacije u martu, kojima je cilj povećati udio prodatih električnih automobila u SAD-u sa 7,6 na 56 posto svih prodatih automobila. To je bilo u skladu s Bajdenovim planom da se do kraja decenije prepolove emisije stakleničkih gasova.Prošlog mjeseca, guverner Kalifornije Gevin Njusom (Gavin Newsom) najavio je da će ta savezna država uvesti poreske olakšice od 7.500 dolara ako Tramp zaista odluči ukinuti saveznu mjeru.Taj plan možda se neće odnositi na Teslu, izvijestili su Bloomberg i New York Times. Mask je tu vijest nazvao “suludom” u objavi na svojoj društvenoj platformi.

Mask je tu vijest nazvao “suludom” u objavi na svojoj društvenoj platformi

Mask poziva na ukidanje poreskih olakšica za električna vozila: Tesli bi pomoglo, ali mnogima ne

Mikrokreditni sektor u bh. entitetu RS za devet mjeseci ostvario je neto dobit od 47.860.000 KM, što je više za 23,28 posto nego u istom periodu prošle godine, objavila je Agencija za bankarstvo RS.Prema preliminarnim podacima, dobit mikrokreditnih društava u prvih devet mjeseci iznosila je 48.123.000 KM i veća je za 24,24 posto u odnosu na isti period lani, dok je manjak prihoda nad rashodima mikrokreditnih fondacija u prva tri kvartala iznosila 263.000 KM.Ukupni prihod mikrokreditnog sektora tokom prva tri kvartala bio je 115.101.000 KM i veći je za 28,29 posto nego u istom periodu 2023, dok su ukupni rashodi iznosili 676.241.000 KM i veći su za 33,2 posto u odnosu na uporedni period prošle godine.Ukupni krediti mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u RS za devet mjeseci iznosili su 628.638.000 KM i veći su za 15,44 posto u odnosu na 2023. godinu.Od ukupnih kredita mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u RS u prva tri kvartala, 609.279.000 KM odnosi se na kredite fizičkih lica koji su veći za 14,75 posto u odnosu na 2023. godinu, dok se 19.359.000 KM odnosi na kredite pravnih lica, a veći su za 42,14 posto u odnosu na 2023. godinu.Od ukupnih kredita fizičkih lica, 562.301.000 KM odnosi se na dugoročne, a 44.457.000 KM na kratkoročne kredite, dok se kod pravnih lica 14.016.000 KM odnosi na dugoročne, a 5.270.000 KM na kratkoročne kredite.&nbsp;

Ukupni krediti mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u RS za devet mjeseci iznosili su 628.638.000 KM

Neto dobit mikrokreditnog sektora u RS veća od 47 miliona: Ostvaren rast za 23,28 posto

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 53.189,70 KM, a u sklopu 12 transakcija ukupno je prometovano 3.648 vrijednosnih papira.Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala, kao ni vrijednosti indeksa SASX-30 i indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN.Vrijednosti indeksa SASX-10 i SASE Islamskog indeksa - u saradnji sa BBI, SASX-BBI, su zabilježile minimalan porast od 0,01 posto.Promet na Kotaciji iznosio je 2.008,50 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovano je 103 vrijednosna papira.Na Kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu 1.950 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovano je 78 dionica sa cijenom 25 KM, dok je na Kotaciji fondova trgovano dionicama ZIF-a Prof Plus d.d. Sarajevo u iznosu 58,50 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovano je 25 dionica po cijeni 2,34 KM.Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu 31.469,30 KM, a kroz devet transakcija prometovano je 2.260 dionica. Cijena emitenta porasla je za 0,10 posto i sada iznosi 13,92 KM.Zatim slijedi emitent BNT-TMIH d.d. Novi Travnik sa prometom 19.711,90 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovano je 1.285 dionica. Kurs tog emitenta iznosio je 15,34 KM, i nije se mijenjao u odnosu na prethodno trgovanje, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Promet na Kotaciji iznosio je 2.008,50 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovano je 103 vrijednosna papira

Na Sarajevskoj berzi promet 53.189,70 KM

Porezna uprava Federacije BiH obavještava javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar - novembar 2024. godine uplatili 7.217.875.095 KM javnih prihoda, što je u odnosu na januar - novembar 2023. godine više za 543.555.306 KM ili za 8,14 posto. U struktura javnih prihoda za period januar - novembar 2024. godine porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba naplaćeni su u iznosu 697.037.519 KM, porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni su iznosu 620.061.991 KM; porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 88.248.776 KM; porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 45.326.169 KM; zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 405.639 KM; takse i naknade su naplaćene u iznosu 701.106.649 KM; novčane kazne su naplaćene u iznosu 67.262.782 KM; članarine su naplaćene u iznosu 15.911.950 KM, te ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 4.010.315 KM.<h2>Doprinosi&nbsp;</h2>U periodu januar-novembar 2024. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 4.978.096.734 KM.U strukturi doprinosa u periodu januar-novembar 2024. godine naplaćeni su: doprinosi za PIO/MIO u iznosu 2.781.188.967 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.967.797.925 KM, te doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 229.109.842 KM.U Federaciji BiH broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. novembar 2024. godine je 552.148. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. novembar 2023. kada je broj zaposlenih iznosio 545.619, ovaj broj je veći za 6.529, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. oktobar 2024. godine kada je iznosio 551.291, veći je za 857.<h2>Stanje broja zaposlenih</h2>Stanje broja zaposlenih na dan 30. novembra 2024. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku https://pufbih.ba/v1/public/upload/files/30_11_2024.pdfNa dan 30. novembra 2024. godine u Federaciji BiH zaposleno je 306.969, ili 55,60 posto muškaraca i 245.179, ili 44,40 posto žena.Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30. novembra 2024. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 105.121 fiskalnih uređaja, putem kojih je u novembru 2024. evidentiran ukupan promet u iznosu 5.599.561.730,28 KM.U odnosu na 30. novembar 2023. broj fiskalnih uređaja je veći za 5.085, a evidentirani promet u novembru 2024. godine je manji u odnosu na novembar 2023. godine za 17.501.730,37 KM.<h2>Općine&nbsp;</h2>Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 30. novembra 2024. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 6.917 fiskalnih uređaja.Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 30. novembra 2024. godine je Općina Dobretići na čijem području je instalirano šest fiskalnih uređaja.Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupni promet putem fiskalnih uređaja u novembru 2024. godine je Općina Ilidža, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 461.128.676,49 KM.Općina na kojoj je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u novembru 2024. godine je Općina Dobretići na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 136.710,30 KM.Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun. Izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni.Porezna uprava, također, zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i poziva porezne obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu s poreznim i drugim važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja, saopćeno je iz Porezne uprave Federacije BiH.&nbsp;

Ovo je lista najbogatijih ljudi iz BiH za 2024. godinu

Najsigurniji avioni prema posljednjem izvještaju: Modeli koji nisu imali smrtnih slučajeva

Otvoren 14. tradicionalni sajam "Jablanički dani zdrave hrane, ljekobilja i pčelarstva 2024."

Loše vijesti za ljubitelje kafe u BiH, cijene u porastu

Konferencija Alma Ras: Inovacijama i kvalitetom potvrđujemo lidersku poziciju

Na SASE ostvaren promet od 21.389,08 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 50.991,03 KM

Gordan Pavlović preuzima poznati sarajevski tržni centar?

Nikšić: Javni dug u odnosu na BDP smanjen za pet posto

Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju oktobra iznosile 17,04 milijarde KM

Subaru na vrhu, Jeep na dnu: Rangiranje automobila za 2025. godinu prema Consumer Reports

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

Mask poziva na ukidanje poreskih olakšica za električna vozila: Tesli bi pomoglo, ali mnogima ne

Neto dobit mikrokreditnog sektora u RS veća od 47 miliona: Ostvaren rast za 23,28 posto

Na Sarajevskoj berzi promet 53.189,70 KM

Porezni obveznici FBiH u periodu januar-novembar uplatili više od 7,2 milijarde KM javnih prihoda

Biznis

Ovo je lista najbogatijih ljudi iz BiH za 2024. godinu

Najsigurniji avioni prema posljednjem izvještaju: Modeli koji nisu imali smrtnih slučajeva

Otvoren 14. tradicionalni sajam "Jablanički dani zdrave hrane, ljekobilja i pčelarstva 2024."

Loše vijesti za ljubitelje kafe u BiH, cijene u porastu

Konferencija Alma Ras: Inovacijama i kvalitetom potvrđujemo lidersku poziciju

Na SASE ostvaren promet od 21.389,08 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 50.991,03 KM

Gordan Pavlović preuzima poznati sarajevski tržni centar?

Nikšić: Javni dug u odnosu na BDP smanjen za pet posto

Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju oktobra iznosile 17,04 milijarde KM

Subaru na vrhu, Jeep na dnu: Rangiranje automobila za 2025. godinu prema Consumer Reports

Raste uvoz plemenitih metala u BiH: Za 11 mjeseci uvezli duplo više zlata nego lani!

Mask poziva na ukidanje poreskih olakšica za električna vozila: Tesli bi pomoglo, ali mnogima ne

Neto dobit mikrokreditnog sektora u RS veća od 47 miliona: Ostvaren rast za 23,28 posto

Na Sarajevskoj berzi promet 53.189,70 KM

Porezni obveznici FBiH u periodu januar-novembar uplatili više od 7,2 milijarde KM javnih prihoda