Proljetno sunce obasjava Volfsburg. Iz tvornice Volkswagena izlazi Karsten, 63-godišnji radnik s montažne trake. Zapali cigaretu, uzdahne i odmahne glavom. Tema razgovora su nove carine Donalda Trampa.&nbsp;- Još ekser u lijes njemačkoj autoindustriji - kaže s tugom u glasu.Prisjeća se nedavnih otpuštanja, zatvaranja pogona i skandala Dieselgate, koji je uzdrmao Volkswagen i financijski i ugledno. A sada SAD podiže carine na uvoz automobila s 2,5 na 25 posto.- Sad smo stvarno u g*vnima. Što ti drugo preostaje nego se smijati? - kaže uz gorak osmijeh.&nbsp;Ističe da u firmi radi preko 15 godina, ali dodaje: "Laknulo mi je što za dvije godine idem u penziju. Neću morati gledati kako se sve raspada."S druge strane tvornice, Ahmed žuri na vlak da pokupi djecu nakon smjene na liniji Golfa. Ponosan je na posao, ali zabrinut.&nbsp;- Unutra je sve tmurnije. Ionako smo razočarani šefovima zbog silnih grešaka. A sad nam sudbinu kroje još veći idioti - priznaje.Stefan, novi radnik u odjelu električne infrastrukture, razmišlja šire: "Ovo će kratkoročno pogoditi industriju i zemlju, ali nas može dugoročno osloboditi ovisnosti o SAD-u. Samo da nas nova vlada brzo usmjeri."<h2>Trampov udar na njemački izvoz</h2>Njemački automobili – Volkswagen, BMW, Mercedes i Porše – oduvijek su bili hit u SAD-u. Tu su i strojevi, kemikalije, lijekovi, luksuzni proizvodi poput pera Montblanka i odijela Hugo Bosa. Zbog tog velikog izvoza Njemačka ima značajan trgovinski suficit prema SAD-u, što je čini metom Trampove politike.Naslov u Bildu kaže sve: "Trampov gospodarski rat je u punom jeku, a Njemačka usred mete."Institut IW predviđa da bi njemačka ekonomija u Trampovom mandatu mogla izgubiti do 200 milijardi eura, uz pad BDP-a od 1,5%. Studija upozorava: "Ekonomska katastrofa za Njemačku." Volkswagen je lani prodao u SAD-u oko 380.000 vozila, uglavnom skupljih modela, što čini 8% ukupne prodaje. Izvoz njemačkih automobila i dijelova premašuje 37 milijardi eura.<h2>"Ne gulimo vas mi, već vaša vlada"</h2>Volkswagen reaguje: obustavljene su željezničke pošiljke iz Meksika i isporuke iz luke Emden. U poruci distributerima najavili su "uvoznu pristojbu" da pokažu tko diže cijene.- Ne gulimo vas mi, već vaša vlada - rekao je anonimni američki trgovac za njemačke medije.Tramp tvrdi da će carine privući proizvođače u SAD. No Volkswagen, BMW i Mercedes već proizvode u Americi – lani su tamo napravili 900.000 vozila. Dobavljači poput Continentala i Boša također. Ipak, uvozni dijelovi i dalje podliježu carinama, a u SAD-u njemačka autoindustrija zapošljava oko 138.000 ljudi.<h2>Cijene automobila skaču do 50.000 dolara</h2>Stručnjaci kažu da će automobili poskupjeti od 5.000 do 50.000 dolara, ovisno o klasi. Prodaja raste jer kupci žele kupiti prije poskupljenja. Ford nudi velike popuste, čak i one za zaposlenike, uz slogan: "Iz Amerike, za Ameriku."Hildegard Miler, predsjednica VDA, kritizira: "Ovo nije 'America First', ovo je 'America Alone'. SAD se udaljava od pravila svjetske trgovine."Ferdinand Dudenhfer, "automobilski papa", upozorava: "Njemački proizvođači i dobavljači bit će teško pogođeni. Ako ovo potraje, proizvodnja odlazi u SAD, a Njemačka gubi poslove." Kaže da je Tramp, ekonomski gledano, veći neprijatelj od Putina za njemačku autoindustriju.Ekonomist Marcel Fracšer poručuje: "Moramo se ojačati iznutra. Iskoristiti krizu za reforme. Zajedno s EU uzvratiti, npr. oporezivanjem američkih digitalnih divova. Budućnost stvaramo ovdje, u Njemačkoj. Vrijeme je za hrabrost."

SAD podiže carine na uvoz automobila s 2,5 na 25 posto

Njemačka autoindustrija u problemima: "Sad smo stvarno u g*vnima, sudbinu nam kroje idioti"

Njujorška berza započela je trgovanje u 15:30 po našem vremenu, a već na startu zabilježen je oštar pad u bankarskom sektoru.Američka berza krenula je s velikim gubicima, prema prvim izvještajima: indeksi Dow Jones i S&amp;P 500 pali su za 2,4 posto, dok je Nasdaq doživio još veći pad od 3 posto u uvodnim minutama.Kada se analiziraju američka tržišta, stručnjaci, trgovci i novinari prate tri ključna berzanska indeksa: Dow Jones Industrial Average mjeri kretanje 30 vodećih američkih kompanija, poznatih kao "blue chip" – firme s dugom tradicijom stabilnosti i jakim finansijskim učinkom. Standard &amp; Poor’s 500 (poznat kao S&amp;P 500) prati cijene akcija 500 najutjecajnijih kompanija i često se smatra najpouzdanijim pokazateljem zdravlja američkog korporativnog sektora. Nasdaq obuhvata oko 3.500 kompanija, s fokusom na tehnološki sektor, pa svaka veća promjena u tehnološkim akcijama značajno utječe na ovaj indeks. Istovremeni pad sva tri indeksa na početku trgovanja ukazuje na duboku zabrinutost investitora zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine. U poslovnom svijetu, berzanski indeksi služe kao ključni pokazatelji – signali kojima investitori predviđaju buduće performanse kompanija čijim akcijama trguju. Poruka s tržišta trenutno je očita: situacija nije povoljna. Uzrok su carine koje uvode dodatne troškove – a neko ih mora podnijeti. Ako kompanija preuzme teret, smanjuje se profit. Ako ga prebaci na kupce, prodaja može opasti. Smanjenje prodaje usporava poslovanje, što na kraju pogađa cijelu ekonomiju. S obzirom na to da su carine Donalda Trumpa visoke i zahvataju brojne zemlje, investitori strahuju da će se negativni utjecaji brzo osjetiti u različitim sektorima ekonomije.

Njujorška berza započela je trgovanje u 15:30 po našem vremenu, a već na startu zabilježen je oštar pad u bankarskom sektoru

Nakon uvođenja carina: Wall street otvoren uz pad sva tri indeksa

Na zajedničkom graničnom prijelazu Zupci – Sitnica danas su na jednoj lokaciji zajedno počele raditi granične policije i carinske službe Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Obavljanje svih graničnih procedura i kontrola na jednoj lokaciji trebalo bi ubrzati protok putinika i roba.Svečanim presjecanjem vrpce početak zajedničkog rada na graničnom prijelazu Zupci – Sitnica obilježili su zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak i ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović. Rekonstrukcija graničnog prijelaza Zupci počela je u martu 2024. godine zbog potrebe uređenja i proširenja ovog graničnog prijelaza, kako bi pod istim krovom bile, pored nadležnih službi iz BiH, i nadležne službe iz susjedne Crne Gore. Ukupna vrijednost izvedenih radova je 1,84 miliona KM. Rad svih službi pod istim krovom trebao bi ubrzati protok putnika i roba, rekao je Zoran Tegeltija, direktor UIO i dodao: “Otvaranje zajedničkog graničnog prijelaza Sitnica – Zupci, između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ima višestruki značaj na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou kao i brze i efikasnije kontrole, manje čekanje za putnike posebno za vrijeme turističke sezone, otvaranje prijelaza omogućava lakši pristup turistima iz Crne Gore ka unutrašnjosti Bosne i Hercegovine i obratno – turistima iz BiH ka crnogorskom primorju.”Zajednički granični prijelaz Zupci – Sitnica, jedan je od četiri zajednička granična prijelaza na kojima će ubuduće zajednički raditi granične policije i carinske službe Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Podsjećamo, 2020. godine već je otvoren prvi zajednički granični prijelaz i to na teritoriji Crne Gore, a riječ je o zajedničkom graničnom prijelazu Deleuša-Vraćenovići. Na teritoriji Crne Gore u toku je izgradnja zajedničkog graničnog prijelaza Hum - Šćepan Polje, dok je Bosna i Hercegovina u obavezi da izvrši rekonstrukciju graničnog prijelaza Klobuk - Ilino Brdo, po okončanju čega će sva četiri granična prijelaza imati zajedniču lokaciju nadležnih službi dvije države.

2020. godine već je otvoren prvi zajednički granični prijelaz i to na teritoriji Crne Gore,

Danas otvoren zajednički granični prijelaz između BiH i Crne Gore Zupci - Sitnica

Carinska stopa od 35 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine, koje je uveo američki predsednik Donald Trump, neće imati direktan uticaj na izvoz Fabrike pumpi i prečistača “Pobjeda” iz Tešnja, ali se očekuje da će indirektno uticati i na njihov izvoz te ukupno poslovanje - ocijenio je u izjavi za Fenu direktor te tešanjske kompanije Elvedin Ćosatović.On napominje kako se već neko vrijeme, prije svega zbog problema s kojima se suočava automobilska industrija u Evropi, bh. kompanije iz tog sektora suočavaju sa smanjenjem broja narudžbi za njihove proizvode.- Naša su glavna tržišta Turska i Njemačka, gdje izvozimo 35, odnosno 30 posto od cjelokupnog izvoza. Izvozimo nešto u zemlje sjeverne Afrike, Azije…Direktan izvoz u Ameriku nemamo, ali indirektno, preko naših inozemnih partnera, naši proizvodi - pumpe za ulje i vodu za kamione i traktore - svakako da završe i na američkom tržištu. Zato i očekujemo da će biti posljedica - smatra Ćosatović.Napominje kako njegova kompanija izvozi 99 posto svoje proizvodnje.Novonastala situacija, dodaje, predstavlja “veliki upitnik” za sve bh. kompanije iz automobilskog sektora, koje će pokušati iznaći određena rješenja za amortiziranje očekivanih negativnih posljedica i trendova.

 Naša su glavna tržišta Turska i Njemačka, gdje izvozimo 35, odnosno 30 posto od cjelokupnog izvoza

Ćosatović: Američke carine će indirektno uticati i na izvoz proizvoda 'Pobjede' iz Tešnja

Kada govorimo o kompanijama iz oblasti namjenske industrije, najčešće su u fokusu firme koje su u većinskom državnom vlasništvu.No, postoji i veći broj privatnih domaćih kompanija koje rade punom parom. Jedna od domaćih kompanija koje već godinama proizvode oružje je firma AC Unity Goražde.Ova uspješna firma proizvodi savremeno oružje, između ostalog pušku “Alfa SMG 9”, piše <a href="https://www.biznisinfo.ba/pogledajte-mocno-oruzje-bh-firme-o-kojoj-se-malo-prica/">BiznisInfo.ba</a>. Vlasnik ove kompanije je poznati goraždanski privrednik Redžo Bekto.Bekto je nekada bio najpoznatiji po svojoj firmi za proizvodnju metalnih dijelova Bekto Precisa, koju je 2018. preuzela njemačka kompanija EMKA. Bekto je otprilike u to vrijeme pokrenuo AC Unity.<h2>MUP USK nabavio njihovo oružje</h2>O samoj firmi AC Unity neko vrijeme nije bilo puno vijesti. No, u martu ove godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona je nabavilo njihovo oružje.Naime, nabavkom 50 pušaka “Alfa SMG 9”, domaćeg proizvođača AC Unity Goražde, preko dobavljača Danial’S Tešanj, te jedne snajperske puške, MUP USK je nastavio realiziranje dodatnog materijalno-tehničkog opremanja.<h2>Vrijednost opreme 110.000 KM</h2>Vrijednost ove opreme je u iznosu od oko 110.000 KM i ujedno garancija da su ovdašnji policijski službenici, i u materijalnom smislu adekvatno opremljeni za odgovor na sve probleme i eventualno izazove u budućnosti.Adnan Habibija, ministar unustrašnjih poslova USK, prošlog mjeseca je povtrdio da su nabavili "50 pušaka naše, domaće proizvodnje“.- To je pozitivna priča općenito za Bosnu i Hercegovinu, da imamo ovakve puške koje se proizvode u BiH. Radi se o kvalitetnom oružju. Mi se moramo riješiti ruske tehnologije, kalašnjikova itd, moramo uvesti moderno naoružanje koje koriste moderne policije - rekao je tada Habibija.

U martu ove godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona je nabavilo oružje domaće kompanije

Pogledajte moćno oružje bh. firme o kojoj se malo priča

Protekle nedjelje na snagu je stupio ljetni red letenja na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu.U okviru ljetnog reda letenja s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a prema posljednjim informacijama operirat će 27 redovnih i charter aviokompanija prema ukupno 36 destinacija širom Evrope, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike.U odnosu na prošlu godinu, nove destinacije u ljetnom redu letenja su Pariz, Girona, Karlsrue/Baden-Baden i Dizeldorf.Također, s početkom ljetnog reda letenja, vraćaju se aviokompanije koje su prethodno operirale sa sarajevskog aerodroma, dok su neke od novih linija već započele ili uskoro počinju s operacijama.U nastavku je raspored početka operacija aviokompanija koje u ljetnom redu letenja ponovo započinju s operacijama s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, kao i letova prema novim destinacijama koje se po prvi put uspostavljaju iz Sarajeva:(Ryanair) Pariz – 31.03.(Ryanair) Stockholm – 31.03.(Ryanair) Thessaloniki – 02.06.(Ryanair) Girona – 31.03.(Ryanair) Dizeldorf – 01.04.(Ryanair) Baden-Baden – 03.04.(Norwegian Air Shuttle ) Oslo – 23.06.(Ryanair) Stockholm – 01.04.(Norwegian Air Shuttle ) Copenhagen – 06.05.SAS Copenhagen – 23.04.SunExpress Izmir – 03.04.Flynas Jeddah – 02.04.Qatar Airways Doha – 31.05.Jazeera Airways Kuwait – 31.03.Kuwait Airways Kuwait – 09.06.Detaljan raspored letova, uključujući učestalost i dane operacija, putnici mogu pronaći na našoj web stranici www.sia.ba, gdje je objavljen ljetni red letenja.

Protekle nedjelje na snagu je stupio ljetni red letenja na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu

Ljetni red letenja: Ovo su nove aviolinije sa sarajevskog aerodroma

Tržišta dionica u Aziji pala su drugi dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) najavio salvu carina koje će pogoditi 180 zemalja i teritorija, dok raste zabrinutost zbog globalnog trgovinskog rata.Japanski referentni indeks Nikkei 225 danas je pao za dodatnih 3,5 posto, australski ASX 200 za više od dva posto, a singapurski indeks Straits Timesa za gotovo 3 posto je niži, javlja BBC.Južnokorejske dionice također gube tlo pod nogama, ali čini se da je to povezano s ustavnim sudom zemlje koji podržava opoziv predsjednika Yoon Suk Yeola.<h2>Problemi za TikTok</h2>Tržišta u Kini, Hong Kongu i Tajvanu zatvorena su zbog državnih praznika, a popularna video aplikacija TikTok suočava se s rokom da je kineski vlasnik proda ili da se suoči s zabranom u SAD ovog vikenda.Tramp je rekao da će, ako dođe do prodaje, razmotriti mogućnost ukidanja američkih carina na kineski uvoz, navodeći da je dogovor koji uključuje više ulagača vrlo blizu.Japan, jedan od najvećih trgovinskih partnera SAD-a i njegov najveći strani investitor, sada se suočava s "nacionalnom krizom", kazao je premijer Šigeru Išiba (Shigeru Ishiba).Govoreći ranije u parlamentu, Išiba je rekao da njegova vlada radi sa svim stranama kako bi pokušala ublažiti uticaj carina od 24 posto s kojima se Japan suočava od strane SAD-a.<h2>Rizik za globalne izglede</h2>Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva rekla je sinoć da nove carine "jasno predstavljaju značajan rizik za globalne izglede u vrijeme usporenog rasta".Izjavila je da MMF još uvijek razmatra "makroekonomske implikacije" mjera i naglasila potrebu izbjegavanja radnji koje bi mogle nanijeti veću štetu globalnoj privredi.- Apelujemo na Sjedinjene Države i njihove trgovinske partnere da konstruktivno rade na rješavanju trgovinskih napetosti i smanjenju neizvjesnosti - kazala je.Američka tržišta su, nakon Trampove odluke o carinama, zatvorena s najvećim jednodnevnim gubitkom otkako je pandemija Covida urušila privredu 2020. godine.Tramp kaže da njegovo uvođenje carina ide "vrlo dobro" i da će "tržišta procvjetati" pod njegovom novom shemom dok su jučer Dow Jones, Nasdaq i S&amp;P pali.- Tržišta će procvjetati, dionice će procvjetati, zemlja će procvjetati - rekao je Tramp.

Tržišta će procvjetati, dionice će procvjetati, zemlja će procvjetati, rekao je Tramp

Azijsko-pacifičke berze u padu, dok Tramp tvrdi da će tržište, dionice i SAD "procvjetati"

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, smatra da nije došlo do značajnijeg poremećaja na tržištu rada u prethodnom periodu. Kako kaže, istovremeno se mora voditi računa o tome da je registrirano više od 10.000 novozaposlenih.- Razlika je gotovo 5.000 radnih mjesta manje tako da su brojne najave da ćemo ostati bez 20.000 ili 40.000 radnih mjesta, definitivno, pale u vodu. S druge strane, da se te brojke negdje ne slažu, govori i zahtjev poslodavaca da nam se omogući uvoz jeftine radne snage i insistira se na povećanju kvote za zapošljavanje stranih radnika – rekao je Šatorović za "Avaz“.

Niz faktora utjecao na negativan trend: Više od 15.000 otkaza u prva dva mjeseca u FBiH

Naglasio je kako se od radnika koji imaju visoku stručnu spremu ne može očekivati da rade za 1.000 KM ili da ostanu raditi ovdje, dok im se u susjednim zemljama nude tri do četiri puta više plaće.- Morat ćemo iznivelisati te stvari, a mislim da je prvi korak smanjenje doprinosa. Ako poslodavci budu povećali sve plaće za 13 posto, budite sigurni da mi više nećemo pričati o manjku radne snage – poručio je Šatorović.

Mora se voditi računa o tome da je registrirano više od 10.000 novozaposlenih, istakao je Šatorović

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović: Brojke se ne slažu

Više od 15.000 osoba u Federaciji BiH je u prva dva mjeseca ove godine dobilo otkaze.Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, posljednjeg dana februara na evidencijama nezaposlenih bila je registrirana 258.831 osoba.<h2>Radni odnos</h2>Samo u januaru se na evidenciju nezaposlenih prijavilo 10.906 osoba, od čega 8.615 po prestanku radnog odnosa. Broj prijavljenih nezaposlenih u februaru je iznosio 8.809, od čega ih se 6.822 javilo po prestanku radnog odnosa.Brojni elementi su utjecali na taj negativni trend, odnosno pad zaposlenosti, kaže u izjavi za "Dnevni avaz“ dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Igor Živko.

Podsjeća na to da smo, prije svega, imali pad industrijske proizvodnje, kao posljedicu pada izvoza, da je došlo do poskupljenja struje, ali i promjena na globalnom tržištu, kao i povećanja minimalne plaće.Iako neki analitičari iznose da je povećanje minimalne plaće jedan od ključnih faktora za značajan broj otkaza, prof. Živko navodi da to sigurno pogađa niskoakumulativne djelatnosti.<h2>Tačan učinak</h2>- To je, zapravo, opet industrija, pogotovo kožarstvo, tekstil i drvo, a činjenica je da ne možemo u jednom trenutku sagledati mjere koje su donesene i, zapravo, pitanje je kolike će biti reperkusije. Jer, ako neko smanjuje proizvodnju koja je u vrhu lanca, svi njegovi dobavljači trpe zbog njegove smanjene proizvodnje. Međutim, mi ovog trenutka ne znamo tačan učinak, je li to privremeno i koliko će trajati – rekao je Živko.Naglasio je da moramo poticati zaposlenost, i to različitim mjerama, te otvarati mogućnosti za neke sektore kojima će se vratiti efektivnost i koji će porezno biti povoljnije tretirani.<h2>Odljev kadrova</h2>- Naravno, ne smijemo dopustiti odljev visokokvalitetnog kadra koji nam se događa, a otvara se pitanje što će nam se dogoditi nakon ove političke situacije u BiH, hoćemo li opet imati odljev ljudi, jer razlog zašto ljudi odlaze nije bio isključivo ekonomski i materijalni već se to odnosilo i na sigurnost. Dakle, ponovo imamo tu situaciju i politička nestabilnost može isto djelovati na nezaposlenost - istakao je Živko.

Ako neko smanjuje proizvodnju koja je u vrhu lanca, svi njegovi dobavljači trpe zbog njegove smanjene proizvodnje, kaže Živko

SAD su jučer uvele recipročne carine na uvoz roba iz različitih država svijeta, među kojima je i BiH. Tako će cijene proizvoda iz naše zemlje koji se izvoze na američko tržište biti carinjeni po stopi od 35 posto.U ovom trenutku teško je predvidjeti kolike će biti direktne, ali i indirektne štete po bh. ekonomiju, različiti su podaci državnih institucija o ukupnom obimu izvoza u SAD, ali izvjesno je da će najteže posljedice ovakva odluka američke administracije izazvati u domaćoj namjenskoj, odnosno odbrambenoj industriji. - U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije analiziramo novonastalu situaciju i tražimo moguća rješenja. U komunikaciji smo sa direktorima firmi namjenske industrije, koje bi mogle biti na udaru, i trenutno procjenjujemo moguće efekte odluke – kazao je za "Avaz" federalni ministar Vedran Lakić.

U ovom trenutku teško je predvidjeti kolike će biti direktne, ali i indirektne štete po bh. ekonomiju

Federalni ministar Vedran Lakić o uvođenju američkih carina za "Avaz": Analiziramo situaciju i tražimo rješenja

Dionice Applea naglo su pale jutros za skoro 9%, jer su ulagači reagirali na najavu carina predsjednika Donalda Trampa. Ovaj pad predstavlja jedan od najvećih dnevnih gubitaka vrijednosti kompanije od pandemijskog marta 2020., brišući preko 293 milijarde dolara tržišne kapitalizacije u samo nekoliko sati.Apple, zajedno s drugim velikim tehnološkim gigantima – uključujući Microsoft, Amazon, Google, Teslu i Metu – pogođen je jer većinu svojih proizvoda izrađuje u Kini, Vijetnamu i Indiji, a Trumpove carine značajno dižu troškove uvoza u SAD.Dionice Mete smanjile su se za 8%, Amazona i Tesle za 9%, Google za 4%, dok je Microsoft zabilježio pad od 3%. Analitičar Andželo Zino iz CFRA Researcha upozorio je da će teško moći prenijeti više od 5 do 10 posto povećanja troškova" na krajnju cijenu bez ozbiljnog ugrožavanja prihoda, dodajući da bi Apple mogao smanjiti udar optimizacijom opskrbnog lanca i dijeljenjem troškova s kupcima. <h2>Dugoročne posljedice&nbsp;</h2>Apple se suočava s teškim izazovima nakon što je predsjednik Donald Tramp objavio nove carine na uvoz iz Kine, Vijetnama i Indije. Ove carine, koje na kineske proizvode dosežu i do 54%, posebno ugrožavaju tehnološke firme poput Applea koje zavise od proizvodnje u tim zemljama. Stručnjaci upozoravaju da bi Apple mogao biti primoran podići cijene svojih proizvoda kako bi pokrio povećane troškove. Prema Bank of America, cijene iPhonea mogle bi skočiti za oko 9%, što bi moglo smanjiti prodaju i potražnju. <h2>Tržišna previranja</h2>Pored toga, Epl je najavio ulaganje od 500 milijardi dolara u proizvodne kapacitete u SAD-u, što se smatra potezom za smanjenje ovisnosti o stranim pogonima i izbjegavanje budućih trgovinskih ograničenja. Ove odluke dolaze usred širokih tržišnih potresa; Dow Jones Industrial Average pao je za 1.585 bodova (3,8%), dok su S&amp;P 500 i Nasdaq zabilježili gubitke od 3,4% i 4,5% nakon Trumpovih najava.

Dionice Applea naglo su pale jutros za skoro 9%, jer su ulagači reagirali na najavu carina predsjednika Donalda Trampa

Apple gubi 300 milijardi dolara zbog Trampovih carina, cijene iPhonea mogle bi skočiti 9%

Zemlje članice Evropske unije bi u srijedu, 9. aprila, trebale da glasaju o kontramjerama na američke carine na čelik i aluminijum koje je uveo lider SAD Donald Tramp (Trump).To je potvrdio jedan viši zvaničnik EU. Kako Reuters prenosi, ovaj prijedlog Komisije bit će usvojen ukoliko mu se ne usprotivi kvalifikovana većina od 15 zemalja članica, koje predstavljaju 65 posto stanovništva Evropske unije.Ranije danas je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) oštro kritikovala nove američke carine i najavila da EU već priprema kontramjere.- Evropa je u završnoj fazi prvog paketa mjera kao odgovor na prve carine na čelik, a pripremamo i dodatne mjere ako pregovori ne budu dali rezultate - istakla je Fon der Lajen.

Tramp: Pokazao grafikon naziva "recipročne carine"

Ovako izgledaju Trampove carine širom svijeta: Nameće carinu od 35 posto na robu iz BiH

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp uveo je recipročne carine za više od 180 zemalja i teritorija svijeta, uključujući tarifu od 20 posto na robu koja se uvozi iz Evropske unije.Ove tarife dolaze nakon carina od 25 posto koje su već uvedene na čelik i aluminijum.

Evropa je u završnoj fazi prvog paketa mjera kao odgovor na prve carine na čelik, rekla je Fon der Lajen

Zemlje Evropske unije spremile čelične mjere kao odgovor na Trampove carine

Uvođenje carina od strane Sjedinjenih Američkih Država na robu iz cijelog svijeta značajno će se odraziti na globalne ekonomske tokove i konkurentnost zemalja pogođenih carinama, kazao je za "Avaz" predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BIH Ahmet Egrlić. On dodaje da BiH, čiji proizvodi će se prilikom izvoza u SAD cariniti po stopi od 35 posto, nema veliki obim razmjene sa SAD-om.- Ona čini oko 1 posto od ukupne razmjene sa svijetom. Ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM. BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije, koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro - industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju – kaže Egrlić.<h2>Indirektne posljedice</h2>U VTK BiH ne očekuju značajniji direktan udar na bh. ekonomiju, ali indirektnih posljedica itekako će biti. Najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je do sada carinjena po stopi od 12 posto. - Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća - pojašnjava Egrlić. Na ovaj način najveće posljedice mogle bi imati metalska i automobilska industrija u BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. <h2>Pritisak na produktivnost i zaposlenost</h2>- Kao rezultat imat ćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Postoji opravdana zabrinutost za one kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njhovo poslovanje. U ovim uslovima, za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti njihov teret - ističe Egrlić.- Ukupne štete zbog uvođenja visokih carina od strane SAD-a u ovom trenutku teško je izračunati, ali naš sagovornik naglašava da se u donošenje mjera za smanjenje negativnih utjecaja trebaju uključiti svi relevatni akteri iz BiH. Oni trebaju sagledati i odgovore koje će naši najznačajniji trgovinski partneri preduzeti.Trenutno postoji oprijedeljenost EU aktera za recipročnim mjerama, ali istovremeno prevladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije. Generalno, ograničavanje trgovine će imati negativan uticaj na nivo ekonomske aktivnosti i pojačati bojazan od recesije - zaključuje predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.

U VTK BiH ne očekuju značajniji direktan udar na bosanskohercegovačku ekonomiju, ali indirektnih posljedica itekako će biti

Ahmet Egrlić, o carinama SAD, za "Avaz": Najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme

BBC piše da će utjecaj carina koje je objavila američka administracija imati ogromne posljedice, označavajući ih kao najveću promjenu u globalnoj trgovinskoj politici u posljednjih sto godina.Već sada se primjećuje porast prihoda od carina u SAD-u na razine nezabilježene od tridesetih godina prošlog vijeka, vremena snažnog protekcionizma. Berze, posebno u Aziji, bilježe pad vrijednosti dionica, ali prava šteta tek će se očitovati u rušenju postojećih svjetskih trgovinskih puteva, navodi BBC.<h2>Univerzalna carina od 10%</h2>Srž ove politike čini univerzalna carina od 10% na sav uvoz u SAD, koja počinje važiti sutra uveče. Uz to, zemlje s najvećim trgovinskim viškovima – nazvane "najgori prekršitelji" – suočit će se s dodatnim carinama na recipročnoj osnovi.Azijske zemlje su posebno pogođene. Carine od 30 ili 40 posto uništit će poslovanje hiljada kompanija i fabrika, možda čak i čitave ekonomije. Ključni lanci snabdijevanja koje su gradile najveće svjetske korporacije prekinut će se preko noći. BBC smatra da će to mnoge usmjeriti ka Kini.<h2>"Nacionalna izvanredna situacija"</h2>Je li ovo samo pregovarački potez? Američka administracija to ne nagovještava. Naprotiv, prihodi od carina već su predviđeni za finansiranje smanjenja poreza. Mogućnost brzog povlačenja mjera djeluje ograničeno.&nbsp;- Ovo nisu pregovori, ovo je nacionalna izvanredna situacija - izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.Cilj je eliminacija američkog trgovinskog deficita, što BBC naziva "potpunom rekonstrukcijom svjetskog ekonomskog poretka". Međutim, premještanje proizvodnje iz Azije potrajat će godinama, a ovakve carine ubrzat će poskupljenje odjeće, igračaka i elektronike.<h2>Reakcija svijeta</h2>Ključno pitanje sada je: kako će svijet odgovoriti? Evropa bi mogla privremeno imati koristi od preusmjerenih trgovinskih tokova i jeftinijih proizvoda, ali mogla bi i odlučiti bojkotirati američke brendove za potrošače.Pad prodaje Tesle pokazuje da odgovor na carine neće stizati samo od vlada – potrošači također mogu "uzvratiti udarac", piše BBC, ukazujući na mogući novi trgovinski rat putem društvenih mreža.Američka dominacija nad globalnim tržištem digitalnih usluga i društvenih mreža mogla bi biti uzdrmana, dok bi vlasti u SAD-u mogle podići kamatne stope kako bi zaustavile inflaciju, zaključuje BBC u svojoj analizi.

Prava šteta tek će se očitovati u rušenju postojećih svjetskih trgovinskih puteva, navodi BBC.

BBC: Trampove carine mijenjaju svjetsku trgovinu, razmjeri uništenja tek dolaze 

Još jedno tmurno jutro osvanulo je u Bosni i Hercegovini, ne samo u meteorološkom smislu, već i u onom mnogo ozbiljnijem – ekonomskom. Dok su svjetski analitičari već duže vrijeme upozoravali na Trampovu politiku protekcionizma, pa su tako primjerice, Crna Gora i Sjeverna Makedonija pravovremenim djelovanjem uspjeli izbjeći veće carinske stope, u BiH se, po starom dobrom običaju, malo ko time ozbiljno bavio. Smatralo se da će američke carine ostati problem Evropske unije, Kine ili Meksika. Međutim, novo otrježnjenje stiglo je kada se na listi zemalja koje su pogođene ovim mjerama našla i Bosna i Hercegovini.<h2>SAD uzvraća udarac: "Oko za oko, carina za carinu"</h2>Na konferenciji za medije, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) predstavio je grafikon koji jasno pokazuje kako BiH na američke proizvode primjenjuje carinske stope od čak 70 posto. U skladu s njegovom politikom reciprociteta, Vašington je odlučio odgovoriti istom mjerom – uvođenjem carina na bh. robu u visini od 35 posto.Međutim, BiH nije jedina pogođena. Slična sudbina zadesila je i Srbiju, kojoj su nametnute carine od 37 posto. Na listi se nalaze i druge ekonomske sile – Kina (34 posto), Indija (26 posto), Japan (24 posto) i Evropska unija (20 posto). Ove odluke su dio Trampove dugogodišnje strategije smanjenja zavisnosti SAD-a od uvoza i jačanja domaće industrije.<h2>Šta to znači za BiH?</h2>Ova odluka dolazi u trenutku kada BiH već bilježi dramatične trgovinske disbalanse. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u prvih šest mjeseci 2024. godine, ukupan obim robne razmjene iznosio je 22,01 milijardu KM, pri čemu je uvoz dostigao 14,05 milijardi KM, dok je izvoz ostao na skromnih 7,96 milijardi KM. Vanjskotrgovinski deficit je alarmantnih 6,09 milijardi KM, a sada će postati još veći jer će bh. izvoz u SAD postati znatno skuplji i nekonkurentan.Zanimljivo, BiH je već godinama tek minoran trgovinski partner SAD-u, s izvozom od svega 200 miliona KM u 2024. godini. Glavni proizvodi koje BiH plasira na američko tržište su namještaj, proizvodi od metala i prehrambeni artikli. Još 2008. godine BiH je izvozila 53 različita proizvoda u SAD, dok je danas taj broj znatno manji.<h2>Zaključak: Slijedi novo razdoblje ekonomske nesigurnosti</h2>Dok bh. vlasti i dalje pasivno posmatraju razvoj događaja, ostaje nejasno kako će se domaća ekonomija prilagoditi novim tržišnim uslovima. Izostanak ozbiljne industrijske politike i dugogodišnja zavisnost od uvoza sada dolaze na naplatu. BiH ulazi u novo razdoblje ekonomske nesigurnosti, a jedino sigurno je da će se posljedice osjetiti kroz još veću neizvjesnost za domaće proizvođače i već pritisnute građane.

Dok bh. vlasti i dalje pasivno posmatraju razvoj događaja, ostaje nejasno kako će se domaća ekonomija prilagoditi novim tržišnim uslovima

Šta će Trampove carine značiti za bh. ekonomiju: Evo šta najviše izvozimo u SAD

Predstavnici Sarajeva i španske Đirone danas su u Sarajevu zvanično pozdravili uspostavljanje direktne aviolinije između glavnog grada Bosne i Hercegovine i pomenutog grada u Španiji kao početak nove ere međusobne saradnje.Prvi let obavljen je jučer kada je na Međunarodni aerodrom Sarajevo sletio avion aviokompanije Ryanair sa 55 putnika iz Đirone.<h2>Korsna za Sarajevo</h2>Gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić ocijenio je novu avioliniju kao vrlo korisnu za Sarajevo i čitavu Bosnu i Hercegovinu između ostalog i zbog blizine Đirone i Barcelone.Dodao je da su s predstavnicima Đirone dogovorili buduće posjete delagacija privrednika i turističkih radnika kako bi produbili saradnju i otvorili mogućnosti za nova ulaganja.Predsjednik pokrajine Đirona Miguel Noguer istakao je da između dviju regija postoje izrazito prijateljske veze uspostavljene u ratnom i poratnom periodu, te da je sada vrijeme da se povežu turistički i ekonomski.Naglasio je da su ovom aviolinijom Bosni i Hercegovini otvorena vrata ne samo prema Đironi već i prema cijeloj Španiji i ostatku juga Evrope.<h2>Zajedničke aktivnosti</h2>Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović rekao je da su s kolegama iz Đirone dogovorene zajedničke aktivnosti na promociji nove aviolinije koja treba da bude profitabilna i održiva kako bi gradila odnose između dviju zemalja.Direktor aerodroma Katalonije Jordi Candela i v.d. direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Sanin Ramezić naveli su da će nova aviolinija, koja će se odvijati tri puta sedmično, u budućnosti razvijati i doprinositi boljoj povezanosti "naših naroda".

Njemačka autoindustrija u problemima: "Sad smo stvarno u g*vnima, sudbinu nam kroje idioti"

Nakon uvođenja carina: Wall street otvoren uz pad sva tri indeksa

Danas otvoren zajednički granični prijelaz između BiH i Crne Gore Zupci - Sitnica

Ćosatović: Američke carine će indirektno uticati i na izvoz proizvoda 'Pobjede' iz Tešnja

Pogledajte moćno oružje bh. firme o kojoj se malo priča

Ljetni red letenja: Ovo su nove aviolinije sa sarajevskog aerodroma

Azijsko-pacifičke berze u padu, dok Tramp tvrdi da će tržište, dionice i SAD "procvjetati"

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović: Brojke se ne slažu

Niz faktora utjecao na negativan trend: Više od 15.000 otkaza u prva dva mjeseca u FBiH

Federalni ministar Vedran Lakić o uvođenju američkih carina za "Avaz": Analiziramo situaciju i tražimo rješenja

Apple gubi 300 milijardi dolara zbog Trampovih carina, cijene iPhonea mogle bi skočiti 9%

Zemlje Evropske unije spremile čelične mjere kao odgovor na Trampove carine

Ahmet Egrlić, o carinama SAD, za "Avaz": Najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme

BBC: Trampove carine mijenjaju svjetsku trgovinu, razmjeri uništenja tek dolaze

Šta će Trampove carine značiti za bh. ekonomiju: Evo šta najviše izvozimo u SAD

Predstavljena aviolinija Sarajevo-Đirona: Velika šansa za turizam

Biznis

Njemačka autoindustrija u problemima: "Sad smo stvarno u g*vnima, sudbinu nam kroje idioti"

Nakon uvođenja carina: Wall street otvoren uz pad sva tri indeksa

Danas otvoren zajednički granični prijelaz između BiH i Crne Gore Zupci - Sitnica

Ćosatović: Američke carine će indirektno uticati i na izvoz proizvoda 'Pobjede' iz Tešnja

Pogledajte moćno oružje bh. firme o kojoj se malo priča

Ljetni red letenja: Ovo su nove aviolinije sa sarajevskog aerodroma

Azijsko-pacifičke berze u padu, dok Tramp tvrdi da će tržište, dionice i SAD "procvjetati"

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović: Brojke se ne slažu

Niz faktora utjecao na negativan trend: Više od 15.000 otkaza u prva dva mjeseca u FBiH

Federalni ministar Vedran Lakić o uvođenju američkih carina za "Avaz": Analiziramo situaciju i tražimo rješenja

Apple gubi 300 milijardi dolara zbog Trampovih carina, cijene iPhonea mogle bi skočiti 9%

Zemlje Evropske unije spremile čelične mjere kao odgovor na Trampove carine

Ahmet Egrlić, o carinama SAD, za "Avaz": Najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme

BBC: Trampove carine mijenjaju svjetsku trgovinu, razmjeri uništenja tek dolaze

Šta će Trampove carine značiti za bh. ekonomiju: Evo šta najviše izvozimo u SAD

Predstavljena aviolinija Sarajevo-Đirona: Velika šansa za turizam