U Širokom Brijegu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.Stoga ovaj grad spada u jednu od sredina sa najvećim brojem uspješnih preduzetnika, odnosno bogatih pojedinaca, piše "<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zbog-prosirenja-postojecih-proizvodnih-pogona-i-novih-investicija-postoje-zahtjevi-za-prosirenje-poslovnih-zona-trenutacno-se-u-sirokom-gradi-oko-200-stanova-a-investitori-najavljuju-nove-stambeno-poslovne-objekte-1792465">Večernji list</a>".<h2>Povoljno poslovno okruženje</h2>Gradonačelnikom Širokog Brijega Miro Kraljević rekao je da je lokalna uprava na vrijeme prepoznala važnost stvaranja povoljnog poslovnog okruženja kao jednog od osnovnih preduvjeta za privlačenje investitora i daljnji rast privrede.- Grad Široki Brijeg ima atraktivne lokacije za nova ulaganja, a gradske službe su stalna podrška svim poduzetnicima i investitorima. U Širokom Brijegu su do sada oformljene tri poslovno-industrijsko zone. U Širokom Brijegu je aktivno i posluje oko 500 poduzeća i oko 550 samostalnih djelatnosti i obrta. Privredna društva su ostvarila više od dvije milijarde KM prihoda, a dobit je bila veća od 200 miliona KM - rekao je Kraljević za "Večernji list".Prema njegovim riječima, širokobriješka privreda je pozitivan primjer rasta i razvoja.- Naši poslodavci kontinuirano šire proizvodnju i otvaraju nova radna mjesta. Stoga smo uvjereni kako će se ti trendovi nastaviti. Najava o novim pogonima i industrijskim objektima ima, a to je vidljivo na svakom koraku. Stalno imamo zahtjeve za proširenje kapaciteta poslovnih zona - istakao je Kraljević.<h2>Raste stepen zaposlenosti</h2>Dodao je da je stepen zaposlenosti sve veći, a broj zaposlenih je u kontinuiranom porastu i trenutno se bliži broju od 9.000.- Zaposlenost se povećava svaki dan, što je dobar pokazatelj. Potražnja za radnom snagom je sve veća. Vjerujemo kako će privatni sektor pronaći modele koji će zadovoljiti njihove potrebe - naveo je on.Potom je istakao kako je svjestan činjenice da nedostaje radne snage.- Mišljenja sam kako je potrebno pronaći način koji će zadovoljiti sve potrebe. Nužna nam je kvalificirana radna snaga, zbog toga je potrebna konkretna i planska saradnja svih sudionika u procesu.&nbsp;Pri tome mislim na poslodavce, sve razine vlasti i na kraju na obrazovni sektor. Poboljšanjem kvalitete života i poslovnih uvjeta otvara se prilika i za povratak naših ljudi - kazao je Kraljević. Govorio je i o svom ukupnom radu.- Vodili smo se politikom umijeća mogućega. Radili smo što je bilo moguće izvući u danom trenutku. Mislim da smo dali maksimalno i trudili se da budemo na raspolaganju građanima. Treba uvijek težiti i pokušati napraviti što je moguće bolje i više.Želimo biti sredina koja će imati razvijene sve sfere društva. Široki Brijeg je prepoznatljiv po svojoj poslovnoj zajednici. Simbioza Gradske uprave, gospodarstva i obrazovanja korak je za održivi rast i razvoj - rekao je Kraljević za "<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zbog-prosirenja-postojecih-proizvodnih-pogona-i-novih-investicija-postoje-zahtjevi-za-prosirenje-poslovnih-zona-trenutacno-se-u-sirokom-gradi-oko-200-stanova-a-investitori-najavljuju-nove-stambeno-poslovne-objekte-1792465">Večernji list</a>".

Čak šest kompanija u gradu imalo je prihode veće od 100 miliona maraka u 2023. godini

Ovaj grad u BiH nazivaju "dolinom milionera", gradonačelnik otkrio tajnu uspjeha

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je promet od 26.116,54 KM. U sklopu pet transakcija ukupno je prometovano 25.428 vrijednosnih papira.Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 565,80 poena.Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 1,25 indeksnih poena na 1.088,37 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,11 posto.Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 0,55 indeksnih poena na 1.983,26 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto.Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je pala za 14,23 indeksna poena na 11.846,19 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,12 posto.Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, je pala za 0,22 indeksnih poena na 19.166,79 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja promjenu od 0,00 posto.Na Kotaciji privrednih društava nije bilo zaključenih transakcija.Na Kotaciji fondova nije bilo zaključenih transakcija.Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je ukupan promet od 4.609,84 KM, u sklopu tri transakcije prometovano je 126 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Solana d.d. Tuzla u iznosu 2.210,67 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 66,99 KM.Na Slobodnom tržištu - ST-2 ostvaren je ukupan promet od 21.506,70 KM, u sklopu dvije transakcije prometovane su 25.302 dionice emitenta Poslovni sistem RMK d.d. Zenica. Kurs ovog emitenta iznosio je 0,85 KM.Na Slobodnom tržištu – ST3 nije bilo zaključenih transakcija.Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.Dnevni porast vrijednosti nije zabilježen, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta Poslovni sistem RMK d.d. Zenica od 50,00 posto i dostigle cijenu 0,85 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 565,80 poena

Na Sarajevskoj berzi promet 26.116,54 KM


Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 45.380,28 KM, kroz devet transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 866,72 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 12.351,96 KM, po prosječnoj cijeni od 1,08 KM po akciji.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 27.642,63 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - osma emisija u vrijednosti 18.099,62 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Nestro Petrol a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 1.822 KM, po prosječnoj cijeni od 0,911 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 2,94 posto.Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije dva emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Komunalno a.d. Milići (3,33 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,372 KM, u vrijednosti 682,24 KM, saopćeno je iz Banjalučke berze.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 866,72 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 45.380,28 KM


Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 86.729,53 KM, kroz 27 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,11 posto i iznosi 866,72 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 38.013,56 KM, po prosječnoj cijeni od 1,08 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 0,93 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 14.587,50 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - deseta emisija u vrijednosti od 13.500 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Prvo penzionersko MKD a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 26.709 KM, po prosječnoj cijeni od 29 KM. Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Nestro Petrol a.d. Banja Luka (2,91 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,885 KM, u vrijednosti 196,47 KM, saopćeno je iz Banjalučke berze.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,11 posto i iznosi 866,72 poena

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 86.729,53 KM


Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 87.904,41 KM. U sklopu 18 transakcija ukupno je prometovano 5.669 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 565,80 poena. <h2>Vrijednost indeksa</h2> Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 4,29 indeksnih poena na 1.089,62 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,39 % Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 1,57 indeksnih poena na 1.983,81 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,08 % Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 36,83 indeksnih poena na 11.860,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,31 % Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 6,73 indeksna poena na 19.167,01 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 % - Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 6.325,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 253 dionice. Kurs ovog emitenta je iznosio 25,00 KM. - Na Kotaciji fondova i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.<h2>Slobodno tržište</h2> Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 80.379,71 KM; u sklopu 16 transakcija prometovano je 5.386 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO (simbol SOSOR ) u iznosu od 47.425,80 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 14,15 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta ENKER DD TEŠANJ (simbol ENKTRK2 ) u iznosu od 1.199,70 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 30 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 39,99 KM. Na Slobodnom tržištu - ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) od 0,32 % i dostigle su cijenu od 25,00 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) od 2,18 % sa cijenom od 13,21 KM.

Na Sarajevskoj berzi promet 87.904,41 KM

Fiat Panda, pionir modela A-segmenta, zbog zanimljive izvedbe, dizajna i popularnosti ima posebno mjesto u autoindustriji.&nbsp;Pomalo ‘kutijastog’ izgleda, Fiat Panda gradski je automobil koji je prvotno predstavljen 1980. godine. Bez obzira na to što njegova uska kabina podrazumeva "laktanje" sa suvozačem i što je poznato da određeni delovi od plastike "krckaju" pri vožnji po putevima lošijeg kvaliteta ipak ostaje model sa predugim radnim vijekom koji praktično nema konkurenciju na evropskom tržištu.Fiat se nerado oprašta od benzinskog modela 500, pa će morati više da povede računa o "staroj" Pandi koja će do 2027. godine ostati na tržištu pod imenom Pandina, uporedo sa prodajom nove i modernizovane i elektrifikovane generacije simbolično nazvane Grande Panda, koja igra na kartu elektrifikacije i prilagođavanja tržišnim trendovima.Panda se proizvodi 44 godine, sve to vrijeme zbog kupaca koji žele praktičan gradski automobil sa malom potrošnjom goriva i niskim troškovima održavanja, a važno je spomenuti da je Panda jedini automobil u A segmentu koji se nudi sa 4x4 pogonom, što je odlična prednost za vožnju van asfalta i puteva.Za šest meseci, Fiat je isporučio više od 76.000 vozila i podigao prodaju ovog modela za 25 posto.Ako zanemarimo Fiat 500, čije se oproštajne zalihe polako čiste, prvi sljedeći pratilac je Toyota Aygo X sa manje od 54.000 isporuka.Važno je napomenuti i da je Toyotin mali automobil u EU skuplji za oko 2.500 eura i to je zapravo Pandina velika prednost.

Za šest meseci, Fiat je isporučio više od 76.000 vozila i podigao prodaju ovog modela za 25 posto

Fiat Panda simpatična "kocka", i dalje najprodavaniji mali auto u Evropi

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupn promet od 63.994,46 KM (21.442,46 KM redovne berzanske trgovine i 42.552 KM prijavljene trgovine). U sklopu 10 transakcija ukupno je prometovano 7.116 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 565,80 poena. <h2>Vrijednost indeksa</h2>Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 8,69 indeksnih poena na 1.093,91 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,79 posto. Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 11,80 indeksnih poena na 1.985,38 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,60 posto. Vrijednost SASE Islamskog indeksa - u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 58,24 indeksna poena na 11.897,25 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,49 posto. Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, je pala za 24,52 indeksna poena na 19.173,74 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,13 posto. Promet na Kotaciji iznosio je 7.671,76 KM; u sklopu pet transakcija prometovano je 752 vrijednosna papira. Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijek dd Sarajevo u iznosu od 7.426,60 KM; u sklopu tri transakcije prometovano je 298 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 24,92 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo u iznosu od 245,16 KM; u sklopu dvije transakcije prometovano je 454 dionice. Kurs ovog fonda iznosio je 0,54 KM. Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.<h2>Slobodno tržište</h2>Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 8.440 KM; u sklopu dvije transakcije prometovano je 490 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu od 5.940 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 13,50 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta DC Tešanj Kraševo d.d. u iznosu 3.908,70 KM; u sklopu jedne transakcije prometovano je 909 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 4,30 KM. Na Slobodnom tržištu - ST3 ostvaren je promet dionicama emitenta Klas d.d. Sarajevo u iznosu od 1.422,00 KM; u sklopu jedne transakcije prometovano je 237 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 6,00 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Klas d.d. Sarajevo od 19,76 posto i dostigle cijenu 6,00 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao Bosnalijek d.d. Sarajevo od 2,19 posto sa cijenom 24,92 KM.Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta TP Jablanka d.d. Jablanica u vrijednosti 42.552 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 4. 728 dionica - saopćeno je iz Sarajevska berze.

Na Sarajevskoj berzi promet 63.994,46 KM

Svijet danas ima 28.420 najimućnijih sa bogatstvom iznad 100 miliona dolara (eng. centimillionaires), a mahom su koncentrirani u Njujorku, Los Anđelesu, Londonu i Pekingu, prema podacima firme Wrise Wealth Management Singapore.&nbsp;Ekstremno bogati čine 0,001 posto planete i ne samo da žive dosta drugačije od "običnog" svijeta, već se i njihove strategije za ulaganje razlikuju od strategija koje slijede osobe iz kluba "1 posto najbogatijih", piše Bloomberg. <h2>Čuvaju naslijeđe</h2>Iako ne postoji neka zvanično određena granica, osobe koje se nazivaju centimilioneri imaju dobru osnovu da pristupe "klubu 0,001 posto", rekao je Kevin Teng, izvršni direktor ove kompanije. Najimućniji sa pomenutim nivoom ličnog neto bogatstva opredjeljuju se za Njujork, Los Anđeles, London i Peking zato što ti gradovi imaju snažnu finansijsku infrastrukturu, unaprijeđene ekosisteme za preduzetnike i vrlo isplativa tržišta nekretnina.Ekstremno bogate ne zanimaju brza zadovoljstva, odnosno stvari koje nisu likvidne. Ne zanimaju ih akcije kojima se javno trguje, niti kriptovalute. Cilj im je da sačuvaju svoje naslijeđe i bogatstvo. Stoga, centimilioneri često ciljaju na premium nekretnine ili imovine koje su na investicionom nivou, sagrađene u skorije vrijeme (do 15 godina unazad). Također, ulažu u porodične kancelarije zarad pokretanja dobrotvornih fondacija ili kao sredstvo rizičnog kapitala za dalje investiranje u startupe visokog rasta.<h2>Ulaganje u nekretnine</h2>Broj porodičnih kancelarija u svijetu utrostručio se od 2019., premašivši 4.500 jedinica prošle godine. Procijenjena vrijednost je šest biliona dolara. Dodatno, vremenom je postalo popularno ulaziti u sportske biznise, a u SAD to su golf, američki fudbal, bejzbol. Konkretno, milijarder Stiv Kohen (Steve Cohen) je pored bejzbola, odlučio da investira i u golf.- Investicione strategije najbogatijih pojedinaca svijeta fokusiraju se na zaštitu njihove imovine, održavanje i rast bogatstva, posebno ako njihova vrijednost prelazi 100 miliona dolara. Oni traže kombinaciju tradicionalnih i inovativnih investicionih prilika pomoću čitave armije specijalizovanih finansijskih, pravnih i poreskih savjetnika - kaže za Bloomberg Adriju Ana Rončević iz Luxury Networka (globalne grupe za luksuzni afinitetni marketing), koja je zadužena za region.Kaže da, na globalnom nivou, tradicionalna ulaganja u nekretnine u glavnim svjetskim gradovima, kao i kuće za odmor na atraktivnim lokacijama, uvijek predstavljaju najpopularniji oblik ulaganja. Rončević ističe još i trend ulaganja u tehnološke kompanije i startupe.- Najbogatije posebno zanimaju fintech, vještačka inteligencija i biotehnologija. Mnogi od ovih pojedinaca ulažu značajne iznose u rizične kapitalne investicije, tražeći visoke prinose od kompanija u ranoj fazi razvoja. Osim velikih imovina, oni drže i diverzifikovane portfelje na javnim tržištima, uključujući dionice i obveznice, kako bi uravnotežili rizik i likvidnost - kazala je Rončević.<h2>Personalizirano iskustvo</h2>Primjetno je i interesovanje za ulaganja u umjetnička djela, antikvitete i druge kolekcionarske predmete, jer oni istovremeno nude ugođaj i finansijski povrat.Od kompanije Luxury Network, koja funkcioniše kao privatni B2B članski klub, saznajemo da neke od aktivnosti koje pružaju članovima uključuju zajedničke kampanje i događaje, strateška partnerstva, razmjene resursa među članovima, ekskluzivne ponude prilagođene klijentima, ekskluzivne prezentacije i slično.Budući da Luxury Network Adria pokriva tržišta Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, Ana Rončević za Bloomberg Adriju dalje otkriva i kog su tipa njihovi klijenti u Adria regionu, kakve su im navike, mogućnosti.Inače, prema aktuelnim saznanjima, oko 85 posto klijenata sada očekuje personalizovano iskustvo. - Većinu klijenata sa velikom kupovnim moći čine uspješni preduzetnici čije firme vrijede mnogo. Uz njih, tu se nalaze i poneki naslijednici bogatih porodica, te pojedinci iz sporta. Kada govorimo o najvrijednijim industrijama koje preovlađuju među najbogatijima u Adria regionu, zastupljeno ih je dosta: od tehnologije i IT sektora, osiguranja, finansijskih usluga, agrobiznisa i prehrambene industrije, do nekretnina, građevine, turizma, ugostiteljstva, distribucije, logistike - kaže Rončević.<h2>Kamen temeljac</h2>U kontekstu ulaganja, nadovezuje se Rončević, rezidencijalne i komercijalne nekretnine ostaju kamen temeljac investicionih portfelja najimućnijih. Međutim, raste interesovanje za ulaganje u tehnologiju, kao i u obnovljive izvore energije. Ono gdje bogati pojedinci iz regiona najviše troše jesu ulaganja u luksuzne automobile, visoka moda, skupocjeni satovi i nakit. - Primjera radi, oni u svojim garažama imaju ikone luksuza kao što su Rolls-Royce, Bentley, Ferrari, Lamborghini. U modnoj industriji predvode brendovi Hermes i Louis Vuitton, od nakita i satova posjeduju vrlo rijetke kolekcionarske primjerke, ali najčešće brendove Patek Philippe, Audemars Piguet, Vacheron Constantin, Roger Dubuis, Hublot, Rolex, Cartier, Bvlgari itd. Neki od premium i luksuznih brendova koji su najzastupljeniji u Adria regionu jesu i Porche, Mercedez Benz, Audi i BMW (automobili), Louis Vuitton, Gucci i Armani (moda) Rolex i Patek Philippe (satovi), te Cartier, Tiffany &amp; Co. i Bvlgari (nakit) - zaključuje sagovornica Bloomberg Adrije.

Ekstremno bogati čine 0,001 posto planete i ne samo da žive dosta drugačije od "običnog" svijeta, već se i njihove strategije za ulaganje razlikuju

Gdje ulažu najbogatiji ljudi na svijetu: Šta vole imućni u Adria regionu

Dovođenjem najboljih ljekara, naučnika i inženjera, Teri Ragon (Terry Ragon) vjeruje da može uspjeti tamo gdje su velike vlade podbacile i izliječiti jedan od najpodmuklijih virusa u svijetu.Dan je otvaranja nove zgrade Ragon instituta, blistavog stakleno-čeličnog zdanja od 30.000 kvadratnih metara na Mejn stritu u Kembridžu, Masačusets. Guvernerka Mora Hili (Maura Healey), vlasnik Nju Inglend Petriots (New England Patriots) Robert Kraft i bivši i sadašnji predsjednici MIT-a, Harvarda i Mas Dženeral Brigama (Mass General Brigham) pijuckaju limunadu i grickaju kanapee, piše crnogorski <a href="https://forbes.vijesti.me/lideri/tajanstveni-milijarder-vjeruje-da-moze-da-izlijeci-hiv/">Forbes.</a>Hor od desetak naučnika i osoblja počinje da pjeva „Somewhere Over the Rainbow“. Svi su tu da nazdrave Filipu “Teriju” Ragonu, milijarderu i osnivaču softverske kompanije Inter Sistems (InterSystems), i njegovoj supruzi Susan, koja je takođe izvršni direktor u firmi. Ragonovi su donirali 400 miliona dolara za istraživanje usmjereno na korišćenje imunog sistema u borbi protiv bolesti. Ubrzo će, umjesto da pjevaju, ti isti naučnici sprovoditi eksperimente na blistavo bijelim i srebrnim laboratorijskim stolovima u pokušaju da izliječe jedan od najneuhvatljivijih virusa u svijetu: HIV.<h2>Projekat Menhetn za HIV</h2>„Počeli smo da razvijamo ovu ideju o ‘Projektu Menhetn’ za HIV“, kaže Ragon (74) u rijetkom intervjuu, aludirajući na američki masivni istraživačko-razvojni program za razvoj prve atomske bombe tokom Drugog svjetskog rata. „Da ste pokušali da pokrenete Menhetn projekat tokom Prvog svjetskog rata, propali biste jer tada nismo znali za kvantnu mehaniku. Ako biste čekali do Trećeg svjetskog rata, bilo bi prekasno“.Ragon, koji je jedini vlasnik Inter Sistemsa i čije bogatstvo se procjenjuje na 3,1 milijardu dolara, vjeruje – uprkos svim dokazima koji govore suprotno – da smo na pragu sličnog naučnog proboja kada je riječ o liječenju 39 miliona ljudi širom svijeta koji žive sa HIV-om, virusom koji uzrokuje AIDS.To je pomalo ludo. Uostalom, ogromne organizacije sa daleko većim resursima od Ragon Instituta provele su decenije pokušavajući da razviju vakcinu protiv HIV-a. Poslije godina ispitivanja i obećanja od 500 miliona dolara, Džonson &amp; Džonson (Johnson &amp; Johnson) je 2023. obustavio svoje posljednje veliko ispitivanje, vakcinu zasnovanu djelimično na istraživanju Ragon Instituta.Ukupno, vlade, neprofitne organizacije i kompanije potrošile su oko 17 milijardi dolara na razvoj vakcine protiv HIV-a tokom posljednje dvije decenije, prema neprofitnoj organizaciji AVAC. Nijedna nije stigla dalje od faze 3 kliničkih ispitivanja. Međutim, Ragon nije obeshrabren. On kaže da državni fondovi obično procjenjuju istraživačke predloge ne samo na osnovu njihove važnosti, već i na osnovu vjerovatnoće da će eksperiment uspjeti. To mu nikada nije imalo smisla. „Očekivali biste da većina eksperimenata ne uspije“, kaže on, zbog čega vjeruje da će njegovi napori, usmjereni na finansiranje rizičnijih, ranijih faza istraživanja, uspjeti tamo gdje su veći igrači podbacili.<h2>Veliki efekti iskorjenjivanja bolesti</h2>Potreba je velika. U bogatim zemljama, HIV i AIDS su uglavnom obuzdani skupim ljekovima, ali bolest je 2022. ubila oko 630.000 ljudi, uglavnom u podsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji. Istraživanja Ujedinjenih nacija procjenjuju da bi okončanje epidemije moglo donijeti ekonomske koristi od 33 milijarde dolara godišnje u zemljama sa nižim prihodima do 2030. godine. CDC kaže da je oko 1,2 miliona Amerikanaca HIV pozitivno; trošak liječenja svake osobe tokom života iznosi oko 420.000 dolara, prema studiji iz 2021. godine.Ragonov pristup je da okupi naučnike koji obično ne sarađuju, uključujući ljekare, inženjere, fizičare, matematičare i virusologe. Cilj je da se imunološki sistemi ljudi preprojektuju kako bi ih izliječili, što bi moglo imati dalekosežne implikacije za druge bolesti, poput tuberkuloze, malarije i raka. „Naučio sam više iz svojih neuspjeha nego iz svojih uspjeha“, kaže Ragon. „I mislim da to važi i u nauci“.<h2>Rok zvijezda u pokušaju</h2>Zaista, Ragonov decenijama dug poslovni uspjeh bio je rezultat neuspjeha u drugačijoj sferi: muzici. Nakon što je 1972. diplomirao fiziku na MIT-u, Ragon je spakovao gitaru i preselio se u London -njegovi britanski rok idoli su bili Led Cepelin (Led Zeppelin), Džef Bek (Jeff Beck) i Krim (Cream) – da bi postao rok zvijezda. To nije uspjelo.Vraćajući se u Boston očajnički tražeći posao, primijetio je da su oglasi puni ponuda za programere. Poslije nekoliko neuspjelih intervjua, bio je u trci za posao u Mediteku (Meditech), ranoj kompaniji za elektronske medicinske kartone. „Zaista ne znam mnogo o računarima“, sjeća se Ragon da je rekao na intervjuu, podižući pogled i vidjevši poster Mika Džegera (Mick Jagger). „Ali sviram gitaru“. Dobio je posao, koji se ispostavio kao ubrzani kurs u ranom programskom jeziku poznatom kao Massachusetts General Hospital Utility Multi-Programming System, ili MUMPS.Poslike godinu i po dana, Ragon je napustio Meditek da bi koosnovao kompaniju za medicinsko naplaćivanje zasnovanu na MUMPS-u. On je 1978. osnovao Interpretive Data Services, koju će kasnije preimenovati u Inter Sistems. Dok su druge kompanije za upravljanje bazama podataka, poput Orakla (Oracle) i SAP-a, nudile firmama način da strukturiraju transakcije u uredne redove i kolone, Ragon je preuzeo rizik sa drugačijom vrstom baze podataka, kodiranom u MUMPS-u i organizovanom poput grana drveta koje se povezuju sa centralnim deblom.Bila je brza i pouzdana, i ubrzo je usvojena od Ministarstva za pitanja veterana za medicinske kartone. Inter Sistems je rastao sporo: trebalo je 24 godine da dostigne prihod od 100 miliona dolara i još 21 godinu da dostigne milijardu dolara do 2023. godine.<h2>Nepopravljivi optimista</h2>Ragon ostaje optimista u vezi sa mogućnošću izlječenja HIV-a u njegovom životu djelimično zato što je preuzeo sličan metodičan i dugoročan pristup u izgradnji svog softverskog biznisa. Inspiraciju crpi od filozofa Tomasa Kuna (Thomas Kuhn), koji je tvrdio da nauka napreduje kroz duge periode sporih evolucija, koje povremeno prekidaju radikalne revolucije, koje je Kun nazvao promjene paradigme. „S vremena na vrijeme“, kaže Regon, „pojavljuje se nešto što samo preokrene svijet naopačke“.Njegova sopstvena promjena paradigme dogodila se tokom posjete bolnici u Južnoj Africi na poziv Brusa Vokera (Bruce Walker), istraživača zaraznih bolesti u Mas Dženeralu i profesora na Harvard medicinskoj školi. Bilo je to 2007. godine. Inter Sistems je upravo kupio kompaniju za elektronske zdravstvene kartone zvanu Trek Helt (TrakHealth), a Voker je želio da pokaže Ragonu softver u akciji.Sjeća se slabašne mlade žene koja je ušla u sobu za preglede i doktora koji je pokazao na pulsirajuću venu na njenom vratu, što je znak srčane insuficijencije. „Sjedio sam tamo i gledao je kako umire“, kaže Ragon, dok je čuo doktora kako je pitao vjeruje li u Isusa. „Ovo bi bio dobar trenutak da isplanirate susret sa svojim tvorcem“, sjeća se da je doktor rekao prije nego što je poslao na ulicu. Četiri hiljade žena uzrasta od 15 do 24 godine zarazi se HIV-om svake nedjelje, procjenjuju Ujedinjene nacije, od toga 3.100 u podsaharskoj Africi. Ragon je znao da mora nešto da preduzme.<h2>Zašto je ključ u elitnim kontrolorima</h2>Kada HIV uđe u tijelo, on preuzima našu ćelijsku mašineriju kako bi proizvodio nove kopije virusa. Za razliku od kovida ili malih boginja, HIV ubacuje uputstva direktno u DNK kod, što znači da će ljudski domaćin biti primoran da nastavi sa proizvodnjom kopija virusa dok god je živ.Takođe je „izuzetno varijabilan“, kaže Daniel Kurickis (Daniel Kuritzkes), šef odjeljenja za zarazne bolesti u Brigham and Women’s bolnici u Bostonu, što znači da „svaka osoba ima virus koji je malo drugačiji od [virusa] druge osobe“. Kombinacija ovih dvaju svojstava čini izuzetno teškim razvoj efikasne vakcine.Da bi savladali jedan od najtežih virusa u prirodi, istraživači u Ragon Institutu crpe inspiraciju iz nevjerovatnog i rijetkog prirodnog fenomena: ljudi koji imaju HIV, ali nemaju simptome i praktično ne mogu prenijeti virus. Poznati kao „elitni kontrolori“, njihove T-ćelije su izuzetno efikasne u napadanju i ubijanju virusa. Voker, koji je postao osnivački direktor Ragon Instituta, prvi put je sreo jednog elitnog kontrolora 1990-ih, i od tada pokušava da otkrije tajne imunološkog sistema takvih pacijenata. „Ako bismo mogli postići to stanje kod ljudi koji su zaraženi“, kaže Voker, „imali bismo funkcionalno izlječenje“.Voker očekuje da će 2025. početi fazu 1 kliničkih ispitivanja nove vakcine zasnovane na T-ćelijama koja pokušava da imitira fenomen kod elitnih kontrolora, gdje tijelo napada aminokisjeline kritične za strukturu virusa. Partneri na projektu uključuju Fondaciju Gejts (Gates Foundation), Međunarodnu inicijativu za vakcinu protiv AIDS-a i italijanskog proizvođača ljekova Rei Thera. Da li će uspjeti? „Toliko puta smo griješili, i možda ćemo griješiti i ovdje“, kaže Voker.Prije 15 godina „otprilike polovina naučnika rekla je da je vakcina nemoguća“, kaže Ragon. Da li će biti lijeka za HIV tokom njegovog života? Ne oklijeva: „Da“.

Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 3,1 milijardu dolara

Tajanstveni milijarder vjeruje da može izliječiti HIV

Mala hidroelektrana koja se gradi na izvoru Une privukla je u posljednje vrijeme dosta pažnje zbog devastacije prirode. Reagirao je i Državni inspektorat koji je podigao krivičnu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu za njenu gradnju. Investitor u elektranu je kompanija Pipra čiji su vlasnici Saša Svalina i Pierre Vice Milutin iz Kaštel Štafilića. Svalina iza sebe ima niz poduzetničkih poduhvata različitog tipa – od prodaje plemenitih metala i dragog kamenja do gradnje hotela u Splitu, piše <a href="https://forbes.n1info.hr/aktualno/cime-se-bave-investitori-u-hidroelektranu-na-uni-koja-je-uzbunila-javnost-zlato-dijamanti-hotel/">Forbes Hrvatska.</a>Gradnja hidroelektrane na izvoru Une potaknula je nedavno protest, reakcije udruženja i političara, ali i prijavu Državnog inspektorata.Vrelo Une kod kojeg se gradi elektrana Una-mlin zaštićeno je kao hidrološki spomenik prirode od 1968. godine, a danas i u sklopu mreže Natura 2000. Iz tog razloga Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražilo je od Zavoda za zaštitu okoliša i prirode da utvrdi je li zahvat izgradnje male hidroelektrane prouzrokovao štetnu posljedicu za prirodu.<h2>Američka firma braće Svalina bavi se plemenitim metalima</h2>Istovremeno, Državni inspektorat je u četvrtak, 8. augusta, izvijestio kako je podnio krivičnu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu za gradnju male hidroelektrane zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlasti.Investitor u elektranu je firma Pipra iz Kaštel Štafilića čiji su vlasnici Saša Svalina i Pierre Vice Milutin.Svalina je vlasnik niza kompanija, pri čemu je najznačajnija Starac koja se bavi eksploatacijom i preradom kamenih agregata, s naglaskom na proizvodnju proizvoda od kalcita. Na njenim web stranicama navodi se kako posjeduju tvornicu White Rock u Siveriću kod Drniša i kamenolom VID polje u Planom kod Trogira. U 2023. godini su imali 44 zaposlena uz 3,36 miliona eura prihoda i 12.954 eura dobiti.Direktor je i Grupe Toranj. Vlasnik te firme je američka kompanija S&amp;G Brothers koja se prema podacima s Interneta bavi trgovanjem plemenitim metalima i dragim kamenjem. Njen direktor također je Svalina, a s obzirom na njeno ime (Saša Svalina ima brata Gordona, a firma se zove S&amp;G Brothers, OP.FH.), može se pretpostaviti da je i vlasnik ili suvlasnik.Službene stranice američke kompanije otkrivaju kako se Svalina bavi prodajom zlatnih poluga i dijamanata iz Venecuele i Brazila. Zanimljiv detalj je da na stranici nema cijene poluga kako je to uobičajeno, nego samo informacija kako zlatne poluge nude po “vrlo zanimljivim uvjetima”.Vlasnik je i hrvatske kompanije Precious metals koja sad ima stotinjak hiljada eura prihoda, no prije nekoliko godina on je iznosio nekoliko miliona.<h2>Zgradu u Splitu gradi već 13 godina</h2>Već spomenuta Grupa Toranj nema zaposlenih i prihoda, no ima 4,78 miliona eura imovine. U medijima se spominjala kao investitor u osmospratni neboder koji se gradi na Pazdigradu u Splitu. Gradnja je počela 2011. godine, s idejom da to bude poslovna zgrada s ekskluzivnim klubom i egzotičnim restoranom s heliodromom, no 2016. godine se pisalo o prenamjeni u hotel lanca Ramada. Slobodna Dalmacija najavljivala je da bi sve moglo biti spremno 2017. godine, no zgrada je nedovršena i danas.Među aktivnijim Svalininim firmama su još Zemlja i more te White Rock. Ostale trenutno imaju minimalni prihod, a neke je i prodao.Njegov poslovni partner Pierre Vice Milutin ima znatno skromniju poslovnu povijest. Prema podacima iz obrtnog registra, imao je obrt Margarita kojem je glavna djelatnost bilo ugostiteljstvo te obrt Koralj kojem je glavna djelatnost bilo ribarstvo. Čini se da je ono njihova poveznica, s obzirom da se ribolovom bave i braća Svalina. Gordon Svalina čak je bio u timu kaštelanskih ribolovaca koji su osvojili zlatnu medalju na takmičenju u Senegalu.<h2>U priči i osuđena načelnica</h2>Firmu Pipra koja je investirala u hidroelektranu kupili su od Petra Župarića. Jutarnji list pojasnio je kako je on lokacijsku dozvolu za gradnju hidroelektrane zatražio još 2013. godine, a nakon toga i građevinsku. Nakon što je ona produžena, najavljen je početak radova u 2022. godini. U Župarićevom vlasništvu i dalje je čestica na kojoj Svalina gradi hidroelektranu. Sve oko nje što bageri ruše i gaze javno je dobro kojim upravljaju Hrvatske vode.U vrijeme kad je data saglasnost za izgradnju, načelnica općine Gračac bila je HDZ-ovka Nataša Turbić – jedna od osuđenih u aferi vjetroelektrane. Ona je tada priznala da je primila 5500 eura mita za namještanje konkursa za zakup poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima. Dobila je zatvorsku kaznu od godinu i po.S obzirom na prijavu Inspektorata i upozorenja brojnih udruga i građana na moguću devastaciju rijeke Une, slučaj planirane gradnje sigurno će biti još neko vrijeme u fokusu javnosti, a moguće da će biti i utvrđivanja odgovornosti i sankcioniranja – odgovornih. Ili zataškavanja, kako strahuju prosvjednici.

Gradnja hidroelektrane na izvoru Une potaknula je nedavno protest, reakcije udruženja i političara, ali i prijavu Državnog inspektorata

Poznato čime se bave investitori u hidroelektranu na Uni koja je uzbunila javnost

Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić ne očekuje drastičan rast kamata na kredite u Bosni i Hercegovini, te da BiH bilježi postepen ali očigledan ekonomski napredak.<h2>Rizici su očigledni</h2>Govoreći u intervju za "Oslobođenje“ o trendovima globalnih ekonomskih kretanja, postepenom ali ipak uočljivom ekonomskom oporavku u BiH te o drugim temama vezanim za finansijski sektor i banke, Mahmuzić je kazao da se održavaju zdravlje i kapaciteti bankarskog sistema. - Razumno je očekivati da će kamatne stope na depozite blago rasti, što će imati umjerene efekte i na aktivne kamatne stope na kredite. Naše tržište je slobodno, otvoreno i dinamično. Prema sadašnjem stanju, ne treba očekivati dramatičan rast kamata. Radikalna promjena može nastupiti samo u slučaju eskalacija domaćih nestabilnosti ili neželjenih prelijevanja iz drugih okruženja. Rizici su očigledni, ali vjerujem da se mogu izbjeći – rekao je Muhmuzić. Govoreći o globalnim ekonomskim kretanjima, napominje da je teret finansijske krize iz 2008. godine i dalje prisutan i da su napore za oporavak remetili naknadni događaji poput pandemije i ratova.- Mi pratimo sve relevantne izvore informacija i pripremamo procjene za potrebe posla koji obavljamo. Prema posljednjim podacima, ekonomski oporavak je blag i nedovoljan tako da i naizgled nebitni događaji, netačna ili loša vijest, mogu imati posljedice na stanja tržišta ili prognoze. Opći je dojam da na tržištu nedostaje optimizma, što može odrediti i slijed događaja. Vjerujem da se duboka recesija može izbjeći jer su ključni ekonomski i politički autoriteti svjesni rizika – ocijenio je.Kratkoročno, važno je pratiti reakcije centralnih banaka u vezi s referentnim kamatnim stopama. Čeka se odgovarajući trenutak za ublažavanje restriktivnih politika, dodaje Mahmuzić i očekuje da će korekcije kamatnih stopa biti pravovremene prije nego štete za vodeće ekonomije budu značajnije.Upitan da pojasni šta to znači za Bosnu i Hercegovinu, direktor Agencije za bankarstvo odgovara da BiH ima vlastite terete i slabosti te također bilježi postepen ali očigledan ekonomski napredak.<h2>Pratiti stanje naših ključnih ekonomskih partnera</h2> - Pored domaćih izazova, moramo pratiti stanje naših ključnih ekonomskih partnera. Negativne posljedice usporavanja vidljive su na pokazateljima odnosa vanjskotrgovinske razmjene. Dakle, pored naših strukturalnih slabosti, efekti se jasno prenose iz Evropske unije. S druge strane, napominjem da smo kreirali ambijent propuštenih prilika.&nbsp;U uslovima kada se formira novi poredak ekonomskih odnosa, mi smo fokusirani na unutrašnja pitanja koja gube svaki smisao. Nadam se da smo blizu trenutku kada ćemo shvatiti da imamo ogromne potencijale za ubrzani ekonomski rast i u okolnostima stalne globalne neizvjesnosti – rekao je između ostalog Mahmuzić.

Naše tržište je slobodno, otvoreno i dinamično, kazao je Mahmuzić 

Mahmuzić: Ne treba očekivati dramatičan rast kamata u BiH

Prema posljednjim statističkim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo broj smještajnih objekata u Kantonu Sarajevo iznosi 858. Ukupan broj soba iznosi 7.568, dok je ukupan broj kreveta 17.513. Najnoviji statistički podaci o iskorištenosti smještajnih kapaciteta u Kantonu Sarajevo pokazuju da je popunjeno 80 posto soba. I broj soba i broj kreveta u junu ove godine je veći za oko pet posto u odnosu na prošlu godinu - kazao je Feni Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice KS. <h2>Hoteli imaju najveći udio</h2>- Prema informacijama turističkih radnika, konkretno hotelijera, trenutna popunjenost dostiže i do 84 posto, a hotelijeri ne sumnjaju da će narednih dana augusta popunjenost ići na 96 do 97 posto - kazao je Fazlagić.Praveći poređenje s istim periodom prošle godine, kako ističe Fazlagić, hotelijeri tvrde da će, prema rezervacijama, biti popunjeni kao i prošle godine, odnosno kažu da su za vrijeme Sarajevo Film Festivala svi kapaciteti u Kantonu Sarajevo popunjeni.U prvoj polovini 2024. godine u Kantonu Sarajevo najviše dolazaka gostiju zabilježeno je iz Saudijske Arabije, Turske, Hrvatske, Srbije, Kine, Njemačke, SAD, Slovenije, UAE i Kuvajta.

U prvoj polovini 2024. godine u Kantonu Sarajevo najviše dolazaka gostiju zabilježeno je iz Saudijske Arabije, Turske, Hrvatske, Srbije, Kine

Fazlagić: Narednih dana popunjenost smještajnih kapaciteta će ići do 97 posto

Evropska unija je u 2023. proizvela 3,2 milijarde litara sladoleda, što je pad od 1,4 posto u usporedbi s 2022. godinom, kada je proizvedeno 3,3 milijarde litara, kažu novi podaci <a href="https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20240807-1">Eurostata</a> objavljeni prije dva dana.Među zemljama EU Njemačka je bila glavni proizvođač sladoleda u 2023. s proizvodnjom od 612 miliona litara, a slijede je Francuska s 568 miliona litara i Italija s 527 miliona litara. Osim što je najveći proizvođač sladoleda u 2023., Njemačka je proizvela u prosjeku najjeftiniji sladoled od 1,8 eura po litri. Francuska je prijavila prosječnu cijenu od 2,2 eura po litri sladoleda, dok je prosječna cijena u Italiji iznosila 2,6 eura po litri.Najskuplji sladoled proizveden je u Austriji s prosječnom cijenom od 7,7 eura po litri sladoleda, a slijede Mađarska s 4,8 eura po litri i Grčka s 3,7 eura po litri. Uz Njemačku, najjeftiniji sladoled proizveden je u Litvaniji s prosječnom cijenom od 1,9 eura po litri, a slijede Češka s 2 eura po litri i Švedska s 2,1 eurom po litri.U 2023. godini zemlje EU izvezle su 261 milion kilograma sladoleda u zemlje izvan EU, u ukupnoj vrijednosti od 1,04 milijarde eura. S druge strane, uvoz sladoleda iz zemalja koje nisu članice EU iznosio je 56 miliona kilograma, u vrijednosti od 217 miliona eura. Količina izvoza porasla je za 5 posto u usporedbi s 2022., kada je izvezeno 249 miliona kilograma, dok se izvoz izvan EU smanjio za 8 posto u 2023. godini.

Najskuplji sladoled proizveden je u Austriji s prosječnom cijenom od 7,7 eura po litri sladoleda

Proizvodnja sladoleda u EU pala je za 1,4 posto u 2023.

Berba šljive u gradačačkom kraju je u punom zamahu. U šljivicima se užurbano radi kako bi se gradačačka plava ljepotica na vrijeme ubrala te što prije našla na trpezama konzumenata u zemljama Evropske unije. Šest otkupljivača kupuje šljivu i plasira je na domaće i inozemno tržište.<h2>Industrijska prerada</h2>Otkupna cijena čanke za izvoz bila je od 90 feninga do jedne marke po kilogramu, a stelnej se kreće od 80 do 95 feninga po kilogramu. Nakupci uglavnom kupuju šljivu za industrijsku preradu po cijeni od oko pola marke po kilogramu.Ove godine očekuje se da će izvoz biti znatno veći u odnosu na raniji period. Šljive čačanske ljepotice izvezeno je više od 75 šlepera, a za najzastupljeniju sortu u gradačačkom kraju stelnej još nema zvaničnih podataka. Berači šljiva su u voćnjacima od ranih jutarnjih do kasnih popodnevnih sati. Dnevnica je 70 maraka i rade u prosjeku deset sati. Emina Subašić (18) iz Kerepa kod Gradačca kaže da je teško biti berač te da sve zavisi od gazde do gazde.I dok otkupljivači muku muče zbog izvoznih procedura, pa šljiva danima ostaje u hladnjačama, nezadovoljni su i proizvođači. Niska otkupna cijena, manjak radne snage, tržni viškovi. Raif Čolić je najveći proizvođač šljive na području Gradačca. U svojim voćnjacima ima 230 dunuma zasada šljive. Ove godine za izvoz je ubrano oko 425 tona šljive sorti čačanska rana, čačanska ljepotica i stelnej.

- Poteška je godina za plasman šljive. Kada rodi, teško je plasirati, kada ne rodi, opet je teško, jer valja namiriti troškove proizvodnje. Nisam nezadovoljan prinosom na 23 hektara, može se raditi i zaraditi. Malim proizvođačima je teže, ali i oni nađu put da prodaju tržne viškove. Iako je dobro rodila, upitan je njen plasman zbog brojnih procedura koje usporavaju otkupljivače da je dostave na strano tržište. Oni šljivu otkupljuju i lageruju, ali teško ide s izvozom - kaže Čolić.<h2>Tržišni viškovi</h2>Da problema u plasmanu tržnih viškova ima kako na domaćem tako i inozemnom tržištu, potvrdio je i Edvin Taletović, direktor Proizvođačko-marketinške grupacije “Voće i povrće” (PMG-VIP) iz Gradačca.- Sve je poskupjelo, a cijena je ostala ista ili niža u odnosu na prethodnu godinu. Proizvođači se s pravom žale na nisku cijenu otkupa. Država bi se trebala više uključiti kako bi olakšala i proizvođačima i izvoznicima. Teško je ući u velike tržne centre. Imamo problem s carinjenjem i čekanjem na granici - ističe Taletović.<h2>Gdje se izvozi</h2>Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2023. godini bosanskohercegovačke šljive najviše je izvezeno na tržište Njemačke, i to 3.279 tona, u vrijednosti od 7 miliona KM, slijede tržišta Austrije, Slovenije, Češke Republike i Poljske. Podaci s terena od proizvođača govore da je urod šljive ove godine udvostručen i očekuje se rekordna izvozna godina.

Otkupna cijena čanke za izvoz bila je od 90 feninga do jedne marke po kilogramu, a stelnej se kreće od 80 do 95 feninga po kilogramu

Berba šljive u gradačačkom kraju u punom zamahu

Bingo kad gradi, tad gradi cijela Bosna i Hercegovina. Poručuje to u razgovoru za <a href="https://biznis.ba/vijesti/bih/bingo-trenutno-radi-na-15-investicija-za-biznisba-su-otkrili-najznacajnije/89646">Biznis.ba</a> Azra Ajanović Čajić, direktorica sektora održavanja investicija najveće bh. kompanije.Ajanović Čajić kaže da Bingo u svakom trenutku radi na 10 do 15 investicija paralelno. Neke su završene, a neke su u toku.

- Bingo trenutno radi veliki logistički centar u Tuzli na površini od 42 hiljade metara kvadratnih. Pored njega Bingo gradi i tržni centar u Vitezu na površini od 8,5 hiljada metara kvadratnih. Također, planiramo dogradnju i rekonstrukciju hipermarketa u Gračanici na površini od 27 do 30 hiljada metara kvadratnih, dodatne površine. Na već postojećih pet hiljada metara kvadratne površine, Bingo dograđuje, odnosno postojeći objekat rekonstruiše - navodi Ajanović Čajić.<h2>Projekti rekonstrukcije</h2>Uveliko se radi i na projektovanju tržnog centra u Tesliću, na površini od 18 hiljada metara kvadratnih.- Paralelno radimo na projektima rekonstrukcije i dogradnje postojećih proizvodnih pogona. S tim u vezi, nedavno smo imali otvaranje dva proizvodna pogona koja smo završili u ovoj godini. Jedan od njih je pogon za šivaone Kaletex u Kalesiji, a zatim smo pustili u rad novo postrojenje na Igramu u Srebreniku - kaže ona za Biznis.ba.Za daljnje investicije u proizvodne pogone čekaju na građevinske dozvole. Prvi na listi je rekonstrukcija i dogradnja pogona „Majevice“. Riječ je pogonu za proizvodnju snack proizvoda u Srebreniku. Površina na kojoj se planira graditi prostor iznosi šest hiljada dodatnih kvadratnih metara. Procijenjena vrijednost investicije je deset miliona KM.Ajanović Čajić također spominje i još jedan bitan projekat, a to je izgradnja novog pogona tečnog deterdženta u fabrici za proizvodnju deterdženata Dita u Tuzli.- Ditu smo preuzeli prije sedam godina, digli je na noge te planiramo izgradnju dodatnih deset hiljada kvadratnih metara, u kojem ćemo pogon tečnog deterdženta izmjestiti iz trenutnog objekta, a postojeći objekat ćemo prilagoditi nekoj novoj namjeni - poručuje Azra Ajanović Čajić.Objekata je mnogo, kako izgrađenih, onih u fazi trenutne izgradnje, ali i onih planiranih, a to govori samo jedno – mnoštvo radnih mjesta. Direktorica Ajanović Čajić kaže da je sa jedne strane dosta nezahvalno govoriti o tome u ovim trenucima, ali da „Bingo kad gradi, tad gradi cijela Bosna i Hercegovina“.<h2>Brojni saradnici</h2>- Imamo saradnike iz Cazina, Mostara, Bosanske Krupe, Sarajeva, Tuzle, Srebrenika, dakle iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, pa s tim u vezi svaki put nastojimo kad radimo na određenim područjima angažovati lokalne izvođače na investiciji koja se gradi u određenom momentu - ističe.Na jednom projektu Bingo uposli od 200 do 300 ljudi najmanje, te treba imati na umu da su to sve dugoročni projekti. Ona naglašava da će ova godina biti nešto „jača“ u odnosu na 2023., kada je riječ o kumulativnim iznosima svih navedenih investicija. U prošloj godini u sklopu Bingo Retaila investirano je preko 53 miliona KM isključivo u izgradnju objekata. Međutim, Bingo tu ne staje. Preko 20 miliona KM uloženo je u projekte energetskih obnovljih izvora. Od osnivanja Binga do danas je uloženo preko jedne milijarde KM u Bosnu i Hercegovinu.- Bingo je na krovovima naših objekata instalirao u prošloj godini preko 30 solarnih elektrana. Kada je riječ o ukupnom broju solarnih elektrana koje su u funkciji, on iznosi negdje oko 45-46 sa ukupnom snagom od preko 25 megavata - kaže Ajanović Čajić za Biznis.ba.Pored solarnih elektrana, Bingo je imao projekat zamjene postojećih kotlova koji su koristili kao energent fosilna goriva novim toplotnim pumpama. U tu investiciju uloženo je deset miliona KM. Ajanović Čajić ne skriva ponos dok govori o svim ovim investicijama.- Sve što Bingo zaradi on uloži u Bosnu i Hercegovinu i na to smo zaista ponosni. To je trend koji ne staje, samo raste – zaključuje Azra Ajanović Čajić u razgovoru za Biznis.ba.

Bingo kad gradi, tad gradi cijela Bosna i Hercegovina, kaže Ajanović Čajić

Bingo trenutno radi na 15 investicija: Ovo su najvažnije

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta obišao je radove na Devetoj transverzali i radove na spoju Devete transverzale sa autoputem, s predstavnicima izvođača radova i direktorom Direkcije za puteve Kantona Sarajevo Selmirom Kovačem razgovarao o aktivnostima koje se provode na tom projektu.- Veoma sam zadovoljan što smo došli do ove faze u ovom najznačajnijem projektu za Kanton Sarajevo. Mnogo izazova je bilo i još uvijek ih ima, ali pokušavamo zajedno sa svim strana pronaći najbolja rješenja za sve. Uskoro nas očekuje i završetak radova - istakao je ministar Šteta, saopćeno je iz Službe za protokol i pres KS. Deveta transverzala je kapitalni projekt Ministarstva saobraćaja, a njenim spojem sa autoputem, dobit će se potpuno nova saobraćajna cjelina.- U narednim mjesecima imat ćemo priliku uvjeriti se u značaj ulaganja i gradnji novih saobraćajnica i nadam se da će nam svima ovo biti motiv za nove kilometre saobraćajnica, kako bi svim građanima omogućili kvalitetniji standard života - zaključio je Šteta.Završetkom radova smanjit će se gužve na ulazu i izlazu iz Sarajeva, u ovom dijelu grada koji je izuzetno opterećen, ali će biti od višestrukog značaja i za sigurnost svih učesnika u saobraćaju.Izvođač radova je kompanija "Euroasfalt", navodi se u saopćenju.&nbsp;

Deveta transverzala je kapitalni projekt Ministarstva saobraćaja, a njenim spojem sa autoputem, dobit će se potpuno nova saobraćajna cjelina.

Adnan Šteta obišao je radove na Devetoj transverzali 

Ovaj grad u BiH nazivaju "dolinom milionera", gradonačelnik otkrio tajnu uspjeha

Na Sarajevskoj berzi promet 26.116,54 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 45.380,28 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 86.729,53 KM

Na Sarajevskoj berzi promet 87.904,41 KM

Fiat Panda simpatična "kocka", i dalje najprodavaniji mali auto u Evropi

Na Sarajevskoj berzi promet 63.994,46 KM

Gdje ulažu najbogatiji ljudi na svijetu: Šta vole imućni u Adria regionu

Tajanstveni milijarder vjeruje da može izliječiti HIV

Poznato čime se bave investitori u hidroelektranu na Uni koja je uzbunila javnost

Mahmuzić: Ne treba očekivati dramatičan rast kamata u BiH

Fazlagić: Narednih dana popunjenost smještajnih kapaciteta će ići do 97 posto

Proizvodnja sladoleda u EU pala je za 1,4 posto u 2023.

Berba šljive u gradačačkom kraju u punom zamahu

Bingo trenutno radi na 15 investicija: Ovo su najvažnije

Šteta obišao gradilište Devete transnverzale, uskoro završetak radova

Biznis

Ovaj grad u BiH nazivaju "dolinom milionera", gradonačelnik otkrio tajnu uspjeha

Na Sarajevskoj berzi promet 26.116,54 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 45.380,28 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 86.729,53 KM

Na Sarajevskoj berzi promet 87.904,41 KM

Fiat Panda simpatična "kocka", i dalje najprodavaniji mali auto u Evropi

Na Sarajevskoj berzi promet 63.994,46 KM

Gdje ulažu najbogatiji ljudi na svijetu: Šta vole imućni u Adria regionu

Tajanstveni milijarder vjeruje da može izliječiti HIV

Poznato čime se bave investitori u hidroelektranu na Uni koja je uzbunila javnost

Mahmuzić: Ne treba očekivati dramatičan rast kamata u BiH

Fazlagić: Narednih dana popunjenost smještajnih kapaciteta će ići do 97 posto

Proizvodnja sladoleda u EU pala je za 1,4 posto u 2023.

Berba šljive u gradačačkom kraju u punom zamahu

Bingo trenutno radi na 15 investicija: Ovo su najvažnije

Šteta obišao gradilište Devete transnverzale, uskoro završetak radova