Ponuda slovenačke NLB banke za preuzimanje austrijske Addiko banke nije uspjela, jer je stekla samo 36,39 posto akcija, a minimalni prag bio je 75 posto.- Nedavna ponuda za preuzimanje koju je dala Nova Ljubljanska banka (NLB) za otkup svih preostalih akcija Addiko banke nije dostigla minimalni prag prihvatanja od 75&nbsp;posto koji je postavio NLB. Stoga je ponuda propala - saopćeno je iz austrijske bankarske grupacije koja ima filijalu i u Crnoj Gori.<h2>Djelimična ponuda za otkup</h2>NLB je ponudu za preuzimanje Addiko banke objavila početkom juna i za dionicu prvo ponudila 20 eura, umanjeno za eventualne buduće isplate dividendi. Sredinom jula slovenačka grupacija, koja posluje i u Crnoj Gori, povećala je ponuđenu cijenu i za dionicu Addiko bank ponudila 22 eura, umanjeno za eventualne buduće isplate dividendi. Ponuda je važila do 16. avgusta do 17 sati.Dobrovoljnu djelimičnu ponude za otkup koju je dala Agri Europe Cyprus Limited (AEC), srpskog biznismena Miodraga Kostića, prihvatili su akcionari koji imaju 12.853 akcija u Addiko banci.- Prema tome, uz uslov dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja i nepostojanja prigovora, AEC će steći vlasništvo nad ovih 12.853 akcija po zaključenju transakcije. Ukupno, pod uslovom da se ispune preostali uslovi ponude (npr. regulatorna odobrenja, svi detalji u dokumentu ponude objavljenom na web stranici Austrijske komisije za preuzimanje), AEC bi posjedovao udio od 10,06&nbsp;posto u Addiko banci - navela je uprava austrijske banke.Agri Europe je za akciju Addiko banke nudio 16,24 eura sa dividendom.<h2>Ocjena dioničara</h2>Iz Addiko banke poručuju da ove objave nemaju uticaja na poslovanje banke sa klijentima.- Addiko banka ostaje u potpunosti posvećena svom strateškom planu, dajući prioritet inovacijama u digitalnom bankarstvu i izvrsnosti u korisničkom servisu. Nedavno primijećeno povećanje interesovanja investitora predstavlja jasnu potvrdu našeg poslovnog modela i strateškog pravca, i stoga naglašava povjerenje tržišta u sposobnost Addiko banke da isporuči održiv i profitabilan rast.&nbsp;Imamo povjerenje u naš tim i naše sposobnosti, i radujemo se jačanju naše pozicije kao vodeće specijalizovane banke za potrošače i mala i srednja preduzeća (MSP) - saopćeno je iz Addiko banke.Predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak naveo je u saopćenju za javnost da je NLB svim dioničarima Addiko banke predložila transparentnu ponudu te im pokušala omogućiti prodaju dionica pod jednakim uslovima i po odgovarajućoj cijeni.- Razumijemo i poštujemo da svi dioničari to nisu tako ocijenili i nisu prihvatili ponudu, iako smo i dalje uvjereni da brojne prednosti i strateške koristi moguće povezanosti obiju grupa ostaju nepromijenjene - kazao je.Zahvalio je dioničarima koji su prihvatili ponudu, posebno upravi i nadzornom odboru i poručio da NLB ostaje posvećena daljem poslovnom razvoju i ostvarivanju nove poslovne strategije, uključujući i moguće druge prilike za preuzimanja.Za Addiko banku bila je zainteresovana i srpska Alta Pay group, ali je povukla zahtjev.Evropska centralna banka (ECB) nedavno je oduzela glasačka prava kompanijama Alta Pay i Diplomat Pay. ECB je ocijenila da djeluju usklađeno i za sada im je zabranjeno raspolagati ukupnim 19,62-postotnim udjelom u Addiko banci. Ova mjera će biti na snazi sve dok ECB ne utvrdi da kupovina tog udjela nije zabranjena prema austrijskom zakonu o bankarstvu. Alta Pay posjeduje 9,63 akcija, a Diplomat pay 9,99 posto, prenosi <a href="https://forbes.vijesti.me/aktuelno/propao-pokusaj-nlb-a-da-preuzme-addiko-banku/">Forbes.me</a>.

NLB je ponudu za preuzimanje Addiko banke objavila početkom juna i za dionicu prvo ponudila 20 eura

Propao pokušaj NLB-a da preuzme Addiko banku

Kroz mostarski aerodrom u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prošlo je više od 21.000 putnika, što je više nego tokom cijele prošle godine, kada je ponovno revitaliziran njezin rad.Ponovno uspostavljanje redovite avionske linije Croatia Airlinesa sa Zagrebom, a onda i Air Serbia s Beogradom, uz sufinanciranje operacija iz gradskog i kantonalnog budžeta s drugim odredištima, oživjelo je poslovanje Aerodroma Mostar, koja je bila skoro prekinula operacije u vremenu epidemije koronavirusa.<h2>U julu dva i pol puta bolji rezultat nego lani</h2>Kako su izvijestili iz Zračne luke Mostar, 21.045 putnika je letjelo u prvih sedam mjeseci ove godine preko te luke. To je više nego tijekom cijele prošle godine kada je bilo 20.525 putnika. Od početka godine ostvareno je 679 letova. Samo tokom jula kroz Zračnu luku Mostar prošlo je 6389 putnika u odnosu na 2576 koliko je bilo u srpnju prošle godine, što je skoro dva i pol puta bolji rezultat. Još bolji rezultati očekuju se u kolovozu, u kojemu je u prvih petnaest dana prošlo kroz tu luku gotovo 5000 putnika. <h2>Letovi u evropske metropole</h2>Iz Mostara i u Mostar tokom ljeta može se letjeti i za Minhen, Rim, Bari i Veronu. Uprava Zračne luke nastoji postići dogovor s niskotarifnim Ryan Airom i povezati se s Italijom, Poljskom i Sjevernom Irskom, otkuda dolazi veliki broj hodočasnika u Međugorje.&nbsp;

Iz Mostara i u Mostar tokom ljeta može se letjeti i za Minhen, Rim, Bari i Veronu.

Mostarski Aerodrom: Ostaje direktor Ljubić

Mostarski aerodrom u sedam mjeseci imao putnika kao cijele prošle godine

Jedan čitatelj avioportala Zamaaero poslao je fotografiju olupine bivšeg aviona ATR 72 nekadašnje bh. kompanije B&amp;H Airlinesa.Kako se navodi, ova olupina stoji na njemačkom autoputu Minhen – Salzburg uz jedno stajalište.Podsjetimo da je B&amp;H Airlines bio nacionalna aviokompanija Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu.Jedno vrijeme suvlasnik kompanije je bio Turkish Airlines.Turci su se zbog neslaganja povukli iz firme koja je kasnije propala pod teretom dugova.Posljednji komercijalni let B&amp;H Airlinesa je obavljen u ljeto 2015. godine.

Kako se navodi, ova olupina stoji na njemačkom autoputu Minhen – Salzburg uz jedno stajalište

Olupina aviona bh. kompanije na autoputu u Njemačkoj

Ukupan iznos direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini iznosio je 1,895 milijardi KM, saopćila je Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH). <h2>Turska deveta</h2>U odnosu na godinu ranije, ukupne strane investicije više su za 455 miliona KM.Na prvoj poziciji najvećih ulagača je Ruska Federacija s 376,3 miliona KM, a slijedi Srbija, koja je prošle godine u BiH investirala 355,6 miliona KM. Nizozemska je u BiH investirala 237,7 miliona KM, Njemačka 204,9 miliona KM, a Hrvatska 187,2 miliona KM. Ukupan iznos ulaganja iz Slovenije iznosio je 173,3 miliona KM, a iz Velike Britanije 149 miliona KM. Na osmom mjestu je Austrija s 97,9, Turska je deveta sa 78,7 miliona KM, a listu top 10 najvećih investitora zaključuje Danska, čije su kompanije u našu zemlju usmjerile 35,9 miliona KM.<h2>Naftni proizvodi</h2>Tokom prošle godine najveće investicije registrirane su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (362,4 miliona KM), zatim u finansijske uslužne djelatnosti (304,3 miliona KM), telekomunikacije (288,9 miliona KM), proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju (224,1 miliona KM), trgovinu (151,5 miliona KM), te u trgovinu namalo (120,9 miliona KM).Njemačka je u BiH uložila u prošloj godini 204,9 miliona KM, a Hrvatska 187,2 miliona KM. Slovenija je prošle godine investirala 173,3 miliona KM, a Velika Britanija 149 miliona KM.

Tokom prošle godine najveće investicije registrirane su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

Ukupne strane investicije više za 455 miliona KM

Zabilježen rast stranih ulaganja: Rusija najveći investitor u BiH

Mađarski zračni prijevoznik Wizz Air ove sedmice kupcima je predstavio jedinstvenu kartu pod nazivom “All You Can Fly”, kojom nude neograničene letove za 500 eura, prenosi NL Times.Nakon petka u ponoć, cijena se povećala na 599 eura. Tvrde da je ovo prva karta takve vrste u Europi, a može se zaključiti i da im je pothvat bio uspješan jer je trenutno rasprodana.Pravila za one koji su ju uspjeli kupiti su sljedeća - letovi moraju biti unutar 72 sata od rezervacije, troškovi prtljage nisu uključeni i plaća se naknada od 10 eura po rezervaciji. Može se koristiti za sve letove Wizz Aira od 25. septembra i vrijedi godinu dana.Avioprijevoznik koji je osnovan 2003. godine i leti sa aerodroma Eindhoven u Nizozemskoj prema odredištima u srednjoj i istočnoj Europi, nedavno je bio na lošem glasu. Britanska potrošačka organizacija Which? nazvala ih je najgorim zračnim prijevoznikom prošle godine, nakon što su treću godinu zaredom imali najviše kašnjenja.Trenutno putnici koji polaze iz Eindhovena mogu letjeti bez presjedanja do 17 odredišta u Albaniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Italiji, Litvi, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj i Srbiji.Karta "All You Can Fly" pokriva cijelu njihovu međunarodnu mrežu ovisno o dostupnosti, a putnici mogu letjeti u više od 50 zemalja iz 50 gradova.

Nakon petka u ponoć, cijena se povećala na 599 eura

Aviokompanija s kojom Bosanci i Hercegovci često putuju ima unikatnu ponudu: ‘Neograničeni letovi za 500 eura!‘

Svijet danas ima 28.420 najimućnijih sa bogatstvom iznad 100 miliona dolara (eng. centimillionaires), a mahom su koncentrisani u Njujorku, Los Anđelesu, Londonu i Pekingu, prema podacima firme Wrise Wealth Management Singapore.&nbsp;Ekstremno bogati čine 0,001 posto planete, i ne samo da žive dosta drugačije od "običnog" svijeta, već se i njihove strategije za ulaganje razlikuju od strategija koje slijede osobe iz kluba "1 posto najbogatijih", piše <a href="https://ba.bloombergadria.com/prestiz/stil/63076/gdje-ulaze-0001-odsto-najbogatijih-na-svijetu/news/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0BMAABHe-ktOQE7m3qbvcuOcvvrWTWInDHhvUfXevi_anma9YKgxWHwVWFU6NdYg_aem_BZowPKAGrUUgh_j0fbhKsw&amp;utm_medium=paid&amp;utm_source=fb&amp;utm_id=120210797932380475&amp;utm_content=120210798064470475&amp;utm_term=120210797932400475&amp;utm_campaign=120210797932380475">Bloomberg Adria</a>.- Iako ne postoji neka zvanično određena granica, osobe koje se nazivaju sentimilioneri imaju dobru osnovu da pristupe "klubu 0,001 posto - rekao je Kevin Teng, izvršni direktor ove kompanije.&nbsp;Najimućniji sa pomenutim nivoom ličnog neto bogatstva opredjeljuju se za Njujork, Los Anđeles, London i Peking zato što ti gradovi imaju snažnu finansijsku infrastrukturu, unaprijeđene ekosisteme za preduzetnike i vrlo isplativa tržišta nekretnina.Ekstremno bogate ne zanimaju brza zadovoljstva, odnosno stvari koje nisu likvidne. Ne zanimaju ih akcije kojima se javno trguje, niti kriptovalute. Cilj im je da sačuvaju svoje naslijeđe i bogatstvo.&nbsp;Stoga, sentimilioneri često ciljaju na premium nekretnine ili imovine koje su na investicionom nivou, sagrađene u skorije vrijeme (do 15 godina unazad). Također, ulažu u porodične kancelarije zarad pokretanja dobrotvornih fondacija ili kao sredstvo rizičnog kapitala za dalje investiranje u startupe visokog rasta.Broj porodičnih kancelarija u svijetu utrostručio se od 2019, premašivši 4.500 jedinica prošle godine. Procijenjena vrijednost je šest biliona dolara. Dodatno, vremenom je postalo popularno ulaziti u sportske biznise, a u SAD to su golf, američki fudbal, bejzbol. Konkretno, milijarder Steve Cohen je pored bejzbola, odlučio da investira i u golf.<h2>Gdje ulažu bogati</h2>- Investicione strategije najbogatijih pojedinaca svijeta fokusiraju se na zaštitu njihove imovine, održavanje i rast bogatstva, posebno ako njihova vrijednost prelazi 100 miliona dolara. Oni traže kombinaciju tradicionalnih i inovativnih investicionih prilika pomoću čitave armije specijalizovanih finansijskih, pravnih i poreskih savjetnika - kaže za Bloomberg Adriju Ana Rončević iz Luxury Networka (globalne grupe za luksuzni afinitetni marketing), koja je zadužena za region.Kaže da, na globalnom nivou, tradicionalna ulaganja u nekretnine u glavnim svjetskim gradovima, kao i kuće za odmor na atraktivnim lokacijama, uvijek predstavljaju najpopularniji oblik ulaganja. Rončević ističe još i trend ulaganja u tehnološke kompanije i startupe.- Najbogatije posebno zanimaju fintech, vještačka inteligencija i biotehnologija. Mnogi od ovih pojedinaca ulažu značajne iznose u rizične kapitalne investicije, tražeći visoke prinose od kompanija u ranoj fazi razvoja. Osim velikih imovina, oni drže i diverzifikovane portfelje na javnim tržištima, uključujući dionice i obveznice, kako bi uravnotežili rizik i likvidnost.Primjetno i interesovanje za ulaganja u umjetnička djela, antikvitete i druge kolekcionarske predmete, jer oni istovremeno nude ugođaj i finansijski povraćaj.<h2>Personalizovano iskustvo</h2>Od kompanije Luxury Network, koja funkcioniše kao privatni B2B članski klub, saznajemo da neke od aktivnosti koje pružaju članovima uključuju zajedničke kampanje i događaje, strateška partnerstva, razmjene resursa među članovima, ekskluzivne ponude prilagođene klijentima, ekskluzivne prezentacije i slično.Budući da Luxury Network Adria pokriva tržišta Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, Ana Rončević za Bloomberg Adriju dalje otkriva i kog su tipa njihovi klijenti u Adria regionu, kakve su im navike, mogućnosti.Inače, prema aktuelnim saznanjima, oko 85 odsto klijenata sada očekuje personalizovano iskustvo.- Većinu klijenata sa velikom kupovnim moći čine uspješni preduzetnici čije firme vrijede mnogo. Uz njih, tu se nalaze i poneki naslijednici bogatih porodica, te pojedinci iz sporta. Kada govorimo o najvrijednijim industrijama koje preovlađuju među najbogatijima u Adria regionu, zastupljeno ih je dosta: od tehnologije i IT sektora, osiguranja, finansijskih usluga, agrobiznisa i prehrambene industrije, do nekretnina, građevine, turizma, ugostiteljstva, distribucije, logistike.U kontekstu ulaganja, nadovezuje se Rončević, rezidencijalne i komercijalne nekretnine ostaju kamen temeljac investicionih portfelja najimućnijih. Međutim, raste interesovanje za ulaganje u tehnologiju, kao i u obnovljive izvore energije. Ono gdje bogati pojedinci iz regiona najviše troše jesu ulaganja u luksuzne automobile, visoka moda, skupocjeni satovi i nakit.- Primjera radi, oni u svojim garažama imaju ikone luksuza kao što su Rolls-Royce, Bentley, Ferrari, Lamborghini. U modnoj industriji predvode brendovi Hermes i Louis Vuitton, od nakita i satova posjeduju vrlo rijetke kolekcionarske primjerke, ali najčešće brendove Patek Philippe, Audemars Piguet, Vacheron Constantin, Roger Dubuis, Hublot, Rolex, Cartier, Bvlgari itd.&nbsp;Neki od premium i luksuznih brendova koji su najzastupljeniji u Adria regionu jesu i Porche, Mercedez Benz, Audi i BMW (automobili), Louis Vuitton, Gucci i Armani (moda) Rolex i Patek Philippe (satovi), te Cartier, Tiffany &amp; Co. i Bvlgari (nakit)", zaključuje sagovornica <a href="https://ba.bloombergadria.com/prestiz/stil/63076/gdje-ulaze-0001-odsto-najbogatijih-na-svijetu/news/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0BMAABHe-ktOQE7m3qbvcuOcvvrWTWInDHhvUfXevi_anma9YKgxWHwVWFU6NdYg_aem_BZowPKAGrUUgh_j0fbhKsw&amp;utm_medium=paid&amp;utm_source=fb&amp;utm_id=120210797932380475&amp;utm_content=120210798064470475&amp;utm_term=120210797932400475&amp;utm_campaign=120210797932380475">Bloomberg Adrije</a>.

Ekstremno bogati čine 0,001 posto planete, a među njih se ubrajaju oni sa bogatstvom iznad 100 miliona dolara

Gdje ulažu najbogatiji ljudi na svijetu, a gdje imućni u Adria regionu

Nakon što je objavljen dokument koji se odnosi na Informaciju o problemima i iznalaženju rješenja za stanje u Međunarodnom aerodromu Tuzla i Konačni izvještaj o utrošku sredstava istog preduzeća, a koje je sačinilo Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona, otvorene su brojne polemike.U dokumentu su detaljno opisana dešavanja na Međunarodnom aerodromu u Tuzli od trenutka kada je aviokompanija Ryanair prekinula saradnju, a Wizz Air zatvorio bazu, pa do danas. U dokumentima je naznačen i plan djelovanja nadležnih kada je u pitanju rad tuzlanskog aerodroma.<h2>Prioriteti za pregovaranje</h2>Nakon toga se obratio zrakoplovni stručnjak iz Hrvatske Alen Šćurić, koji je u tekst za <a href="https://zamaaero.com/16/08/2024/analize/plan-rjesavanja-problema-tuzle/?utm_source=feedly&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=plan-rjesavanja-problema-tuzle">Zamaero</a> komentarisao navode. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:- Prvo aerodrom je objavio sa kojim aviokompanija će imati prioritet za pregovaranje. I tu je ispravno objavljen Turkish, Norwegian, Eurowings, Transavia, Wizz Air, Ryanair, Tailwind, Pegasus i Freebird.No, nerealno je objaviti i gubiti vrijeme na:&nbsp; EasyJet koji ne leti za BiH niti će uskoro letjeti, Air Serbiu jer je Beograd puno preblizu da bi se linija za Beograd pokretala, Condor leti samo za Split i Prištinu, oni su leisure kompanija i nema nikakve šanse da će letjeti za Tuzlu.Air Montenegro neće sigurno pokretati liniju za Podgoricu ili Tivat, pa oni su ukinuli i Banju Luku (gdje jako puno lokalnog stanovništva ima nekretnine u Crnoj Gori i tamo ljetuje) radi slabog yielda gdje bi onda pokretali Tuzlu.SAS jako teško, oni su jedva pokrenuli jednu jedinu liniju sa samo jednim sedmičnim polaskom samo u top sezoni za Sarajevo, ne lete za Beograd, Zagreb, Ljubljanu, Podgoricu, Skopje, kakve tu šanse ima Tuzla?Flyflite Malta – koja je to kompanija, ja nikada nisam čuo za nju. AirBaltic, koji ne leti ni za Sarajevo i Zagreb a letjet će za Tuzlu? Austrian – jako teško, oni ne pokazuju volju za letove prema Banjoj Luci, Nišu, Ohridu, Puli, Rijeci, Ljubljani, Mostaru, pa će jako teško onda pokazati volju za letove prema Tuzli.Sundair je leisure kompanija koja sigurno neće letjeti za Tuzlu. Bulgaria Air, pobogu, pa oni ne lete ni za masu glavnih aerodroma, ne lete ni za jednu zračnu luku u regiji, čak ni za Beograd i Zagreb, kakva je šansa da im Tuzla bude prva zračna luka u regiji?<h2>Samo regionalne linije</h2>Sun-air je franšizer Britisha, lokalna skandinavska kompanija koja leti samo regionalne linije i još je pritom opako smanjila broj letova radi loših finansija, oni neće letjeti niša južnije od sjeverne Njemačke, a kamoli Tuzlu, nemaju ni jedan jedini let u široj regiji. Finnair ne leti za Zagreb, Sarajevo, Beograd, Prištinu, Skopje, Podgoricu, ali će letjeti za Tuzlu? Nordic Regional airlines je regionalna feeding kompanija Finnaira koja nema ni jedan jedini let u regiji, ne da nema šanse da oni lete za Tuzlu nego je to čisti nonsens.KM Malta Airlines nema ni jedan jedini let u regiji, čak ni za Zagreb i Beograd. Nema nikakve šanse da oni lete za Tuzlu. KLM leti samo za najveće aerodrome u regiji, ne let čak ni za Ljubljanu, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skopje pa stoga nema ni najmanje šanse da oni krenu letjeti za Tuzlu. LOT jako teško, oni imaju mali broj letova i za Sarajevo i drže se najvećih zračnih luka regije, ne lete za male aerodrome.TAP Portugal, e ovo je tek glupost, pa TAP ne leti ni za jednu zračnu luku u regiji, ne leti ni za Zagreb i Beograd, pobogu. Air Europa, o majko mila još i veća glupost od TAP-a, oni ne lete ni za jednu jedinu zračnu luku u Istočnoj Europi, ni u jednu luku šire regije. Iberia ne leti za Sarajevo, Beograd, Skopje, Prištinu, Podgoricu, a letjet će za Tuzlu?Azerbaijan Airlines – pa koliko oni imaju letova u regiji i široj regij, oni ne lete ni za Sarajevo, Beograd, Zagreb… FlyOne – letovi iz Moldavije za Tuzlu, pobogu pa oni ne lete ni za Beograd, Zagreb, Sarajevo, Split, Dubrovnik, Ljubljanu, Skopje, Prištinu… Swiss – jako teško, oni lete samo za najveće luke, ne lete čak ni za Zagreb. Jet2 je leisure kompanija koja leti samo za Split, Dubrovnik i Tivat, oni isključivo lete za turističke destinacije gdje prodaju jedinstven program turistima hotela, lokalnih transfera i letova.Pregovaranje sa ovim kompanijama značilo bi samo trošenje vremena i resursa, bez ikakvih rezultata, ti letovi se neće desiti. Stoga se energija i novac trebaju usmjeriti na gornje kompanije koje su realne i gdje Tuzla ima šanse. No, istovremeno nisu na listu stavili AJet sa kojim su postigli dogovor, Croatiu, Vueling, Aegean (koji leti za Banja Luku), SunExpress i Corendon koji su svi daleko logičnija opcija od gore navedenih.Aerodrom je objavio da je Ryanair prvi puta odustao od letova radi promjene uprave. A što sam ja toliko puta pisao? Drugi puta Ryanair je otišao radi fakture Direkcije za civilno zrakoplovstvo od 1,53 EUR po putniku (poslanu u III mjesecu) na što Ryanair nije htio pristati. Resorno kantonalno ministarstvo napravilo je prijedlog mjera za prevladavanje ovog stanja. Prva mjera odnosi se na gore spomenuto intenzivno pregovaranje sa aviokompanijama i pokretanje novih linija. Razumljivo i to je svakako prioritet!<h2>Finansijski poticaji</h2>Druga mjera je program novih finansijskih poticaja od strane Vlade Tuzlanskog kantona i Turističke zajednice Tuzlanskog kantona. Iako prethodno financiranje Lumiwings od 1,25 milijuna EUR nije dalo željene rezultate smatra se da projekt mora ići dalje i da se sredstva trebaju logičnije i svrsishodnije trošiti. Jasno je da bez poticaja i to bitno većih od 1,25 milijuna EUR neće biti novih linija u Tuzli. Poticaji bi bili podržani i od Aerodroma Tuzla koji bi istovremeno dao popuste na hendling i lending. Treća mjera se odnosi na kreiranje strategije razvoja avioruta u Tuzli. Koja strategija razvoja? Jasni su potencijali Tuzle i mogućnosti otvaranja novih linija. Locirane su aviokompanije (iako većina pogrešno). Nema tu dalje strategije. Dakle ako se taj dokument i napravi on bi bio ponavljanje teza prve mjere i dodatnih pola stranice dokumenta. Dakle mjera je nonsens, da se samo nešto nađe na papiru.Četvrta mjera je reorganizacija rada i sistematizacije radnih mjesta. Da to je i više nego potrebno, poglavito nakon odlaska Wizz Aira i ogromnog smanjenja prometa. Iskreno Aerodrom je već u X. mjesecu trebao smanjiti broj radnika za bar 50%. No, on to nije napravio i sada su isti ogromno opterećenje Aerodroma koje mora pokrivati lokalna zajednica. No, ovdje dokumenta predviđa ukidanje vatrogasne jedinice i korištenje lokalne vatrogasne jedinice. Dokument navodi da većina ostalih aerodroma tako rješava vatrogastvo aerodroma i da je Tuzla jedna od rijetkih koja ima vlastitu vatrogasnu postrojbu. Nonsens i totalna neistina. Nemoguće je da aerodroma nema vlastitu vatrogasnu jedinicu. Da to naprave Tuzla bi izgubila status aerodroma, vatrogasnu kategorizaciju i ne bi mogla ostvariti ni jedan jedini let. Ova mjera je potpuno nepoznavanje funkcioniranja aerodrom i kategorizacije vatrogasne spreme.Peta mjera je nastavak kapitalnih investicija u aerodrom kako bi se povećala konkurentnost. Stoji. No, ovdje treba jasno različiti koje su to kapitalne investicije nužne i hitne. Atrij, treći gate i parkiralište od 320 mjesta u novim relacijama to svakako nisu. Ali svjetla uzletno-sletne staze, ILS CAT 3 i navigacijska oprema to svakako jesu, a ti projekti nisu kratkoročno planirani. I sve ovo traje puno predugo. Samo eksproprijacija dijela šume se provodi već sedam godina. Kaže se da je atrij, parkiralište i treći gate pred dovršavanjem. Nažalost to govore već godinu i pola. Već godinu i pola samo što nije dovršeno.Šesta mjera je stvaranje preduvjeta za prijevoz tereta (cargo). Ovu tlapnju stalno ponavljaju mali aerodromi poput Maribora, Osijeka, Rijeke, Banje Luke i Niša. Gospodo, nema cargo prometa. Tuzla bi uz sav trud mogla imati stotinjak tona carga godišnje. A to nije ni izblizu dovoljno i ne opravdava investiciju u cargo terminal. Čak ni uz postojanje infrastukturalih objekata NATO-a koji bi se mogli pretvoriti u cargo. Dovoljno carga za ozbiljan promet nemaju čak ni Beograd, Zagreb i Ljubljana, a Sarajevo ima tek 2.764 tone carga godišnje. To je jedva za kakav-takav cargo centar. Pa ne misli valjda Tuzla da će preuzeti od Sarajeva sav cargo promet. To je jako nerealno.Plan predlaže optimizaciju troškova poslovanja. Hvale vrijedno, ali svi aerodromi to planiraju i nikada ne uspiju realizirati. Plan predviđa i povećanje energetske efikasnosti Tuzle izgradnjom fotonaponske elektrane u suradnji sa Elektroprivredom BiH. Ugovor na izgradnji solarne elektrane od 10 MW je već potpisan. To je hvale vrijedno. No Ministarstvo odbrane BiH od kraja 2023. još nije dalo saglasnost za ovaj projekt, pa isti nije krenuo u realizaciju - napisao je.

Finnair ne leti za Zagreb, Sarajevo, Beograd, Prištinu, Skopje, Podgoricu, ali će letjeti za Tuzlu, pita Šćuric

Zrakoplovni stručnjak o Aerodromu Tuzla: Locirane su aviokompanije, iako većina pogrešno, Nema tu dalje strategije

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 56.102,33 KM, kroz 24 transakcije. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,39 posto i iznosi 870,10 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 4.840 KM, po prosječnoj cijeni od 1,10 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 1,85 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 15.212,24 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - deseta emisija u vrijednosti 15.212,24 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Nestro Petrol a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 22.890,84 KM, po prosječnoj cijeni od 1,02 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 11,96 posto."Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Nestro Petrol a.d. Banja Luka (11,96 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 1,02 KM, u vrijednosti 22.890,84 KM."Od akcija na slobodnom tržištu pad cijena akcija zabilježile su akcije tri emitenta, od čega su akcije preduzeća Ušće Bosne VP a.d. Šamac ostvarile pad od 43,02 posto i trgovalo se po cijeni od 0,20 KM po akciji, u vrijednosti 200 KM, sapćeno je iz Banjalučke berze.&nbsp;

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 15.212,24 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 56.102,33 KM

Ranije nego ikad, u Hercegovini je krenula berba grožđa. Vremenske prilike doprinijele su odličnom urodu, pa će berači i strojevi u vinograde ranije od uobičajenog.&nbsp;U vinogradima Hercegovina Vina berba je prošle godine, a i ranijih godina, krenula početkom septembra, dok je berba ove godine već krenula.Kada je riječ o cijenama grožđa i vina one se neće puno mijenjati.- Cijene će kod nas biti jednake kao i lani, no primjetno je da su one negdje porasle za 10 ili 20 posto u odnosu na prošlu godinu kada ga je većina bila prodana za 2 KM po kilogramu. Kada je riječ o vinu, njegova cijena je prošle godine bila između 6 i 7 KM. I tu je moguć porast za 10 ili 20 posto s obzirom na poskupljenje svega ostalog - izjavio je za Hercegovina.info voditelj proizvodnje Mario Miličević.S obzirom na poskupljenje svih repromaterijala, radne snage i svih ostalih osnovnih potrepština, može se reći kako su cijene ostale pristojne u odnosu na kvalitetu onoga što vinogradi i vinari na kraju plasiraju prema tržištu.

Kada je riječ o cijenama grožđa i vina one se neće puno mijenjati

Počela berba grožđa u Hercegovini: Očekuje se jedna od najplodnijih godina 

Wizz Air je najavio zimsku obustavu svoje linije između glavnog grada Emirata, Abu Dabija, i Sarajeva.Letovi će sada završiti 29. septembra, umjesto prvobitno planiranog 26. oktobra.Slično kao i prošle godine, avioprijevoznik neće održavati operacije između dva grada tokom zimskog razdoblja.

Slično kao i prošle godine, avioprijevoznik neće održavati operacije između dva grada tokom zimskog razdoblja

Wizz Air u septembru ukida liniju iz Sarajeva

U Širokom Brijegu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.Stoga ovaj grad spada u jednu od sredina sa najvećim brojem uspješnih preduzetnika, odnosno bogatih pojedinaca, piše "<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zbog-prosirenja-postojecih-proizvodnih-pogona-i-novih-investicija-postoje-zahtjevi-za-prosirenje-poslovnih-zona-trenutacno-se-u-sirokom-gradi-oko-200-stanova-a-investitori-najavljuju-nove-stambeno-poslovne-objekte-1792465">Večernji list</a>".<h2>Povoljno poslovno okruženje</h2>Gradonačelnikom Širokog Brijega Miro Kraljević rekao je da je lokalna uprava na vrijeme prepoznala važnost stvaranja povoljnog poslovnog okruženja kao jednog od osnovnih preduvjeta za privlačenje investitora i daljnji rast privrede.- Grad Široki Brijeg ima atraktivne lokacije za nova ulaganja, a gradske službe su stalna podrška svim poduzetnicima i investitorima. U Širokom Brijegu su do sada oformljene tri poslovno-industrijsko zone. U Širokom Brijegu je aktivno i posluje oko 500 poduzeća i oko 550 samostalnih djelatnosti i obrta. Privredna društva su ostvarila više od dvije milijarde KM prihoda, a dobit je bila veća od 200 miliona KM - rekao je Kraljević za "Večernji list".Prema njegovim riječima, širokobriješka privreda je pozitivan primjer rasta i razvoja.- Naši poslodavci kontinuirano šire proizvodnju i otvaraju nova radna mjesta. Stoga smo uvjereni kako će se ti trendovi nastaviti. Najava o novim pogonima i industrijskim objektima ima, a to je vidljivo na svakom koraku. Stalno imamo zahtjeve za proširenje kapaciteta poslovnih zona - istakao je Kraljević.<h2>Raste stepen zaposlenosti</h2>Dodao je da je stepen zaposlenosti sve veći, a broj zaposlenih je u kontinuiranom porastu i trenutno se bliži broju od 9.000.- Zaposlenost se povećava svaki dan, što je dobar pokazatelj. Potražnja za radnom snagom je sve veća. Vjerujemo kako će privatni sektor pronaći modele koji će zadovoljiti njihove potrebe - naveo je on.Potom je istakao kako je svjestan činjenice da nedostaje radne snage.- Mišljenja sam kako je potrebno pronaći način koji će zadovoljiti sve potrebe. Nužna nam je kvalificirana radna snaga, zbog toga je potrebna konkretna i planska saradnja svih sudionika u procesu.&nbsp;Pri tome mislim na poslodavce, sve razine vlasti i na kraju na obrazovni sektor. Poboljšanjem kvalitete života i poslovnih uvjeta otvara se prilika i za povratak naših ljudi - kazao je Kraljević. Govorio je i o svom ukupnom radu.- Vodili smo se politikom umijeća mogućega. Radili smo što je bilo moguće izvući u danom trenutku. Mislim da smo dali maksimalno i trudili se da budemo na raspolaganju građanima. Treba uvijek težiti i pokušati napraviti što je moguće bolje i više.Želimo biti sredina koja će imati razvijene sve sfere društva. Široki Brijeg je prepoznatljiv po svojoj poslovnoj zajednici. Simbioza Gradske uprave, gospodarstva i obrazovanja korak je za održivi rast i razvoj - rekao je Kraljević za "<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zbog-prosirenja-postojecih-proizvodnih-pogona-i-novih-investicija-postoje-zahtjevi-za-prosirenje-poslovnih-zona-trenutacno-se-u-sirokom-gradi-oko-200-stanova-a-investitori-najavljuju-nove-stambeno-poslovne-objekte-1792465">Večernji list</a>".

Čak šest kompanija u gradu imalo je prihode veće od 100 miliona maraka u 2023. godini

Ovaj grad u BiH nazivaju "dolinom milionera", gradonačelnik otkrio tajnu uspjeha

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je promet od 26.116,54 KM. U sklopu pet transakcija ukupno je prometovano 25.428 vrijednosnih papira.Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 565,80 poena.Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 1,25 indeksnih poena na 1.088,37 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,11 posto.Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 0,55 indeksnih poena na 1.983,26 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto.Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je pala za 14,23 indeksna poena na 11.846,19 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,12 posto.Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, je pala za 0,22 indeksnih poena na 19.166,79 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja promjenu od 0,00 posto.Na Kotaciji privrednih društava nije bilo zaključenih transakcija.Na Kotaciji fondova nije bilo zaključenih transakcija.Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je ukupan promet od 4.609,84 KM, u sklopu tri transakcije prometovano je 126 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Solana d.d. Tuzla u iznosu 2.210,67 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 66,99 KM.Na Slobodnom tržištu - ST-2 ostvaren je ukupan promet od 21.506,70 KM, u sklopu dvije transakcije prometovane su 25.302 dionice emitenta Poslovni sistem RMK d.d. Zenica. Kurs ovog emitenta iznosio je 0,85 KM.Na Slobodnom tržištu – ST3 nije bilo zaključenih transakcija.Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.Dnevni porast vrijednosti nije zabilježen, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta Poslovni sistem RMK d.d. Zenica od 50,00 posto i dostigle cijenu 0,85 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 565,80 poena

Na Sarajevskoj berzi promet 26.116,54 KM


Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 45.380,28 KM, kroz devet transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 866,72 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 12.351,96 KM, po prosječnoj cijeni od 1,08 KM po akciji.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 27.642,63 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - osma emisija u vrijednosti 18.099,62 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Nestro Petrol a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 1.822 KM, po prosječnoj cijeni od 0,911 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 2,94 posto.Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije dva emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Komunalno a.d. Milići (3,33 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,372 KM, u vrijednosti 682,24 KM, saopćeno je iz Banjalučke berze.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 866,72 poena

Na Banjalučkoj berzi promet 45.380,28 KM


Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 86.729,53 KM, kroz 27 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,11 posto i iznosi 866,72 poena.Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 38.013,56 KM, po prosječnoj cijeni od 1,08 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 0,93 posto.Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 14.587,50 KM. Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama MKD PRO FIN d.o.o. Istočno Sarajevo - deseta emisija u vrijednosti od 13.500 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Prvo penzionersko MKD a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 26.709 KM, po prosječnoj cijeni od 29 KM. Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Nestro Petrol a.d. Banja Luka (2,91 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,885 KM, u vrijednosti 196,47 KM, saopćeno je iz Banjalučke berze.&nbsp;

Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,11 posto i iznosi 866,72 poena

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 86.729,53 KM


Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 87.904,41 KM. U sklopu 18 transakcija ukupno je prometovano 5.669 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 565,80 poena. <h2>Vrijednost indeksa</h2> Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 4,29 indeksnih poena na 1.089,62 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,39 % Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 1,57 indeksnih poena na 1.983,81 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,08 % Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 36,83 indeksnih poena na 11.860,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,31 % Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 6,73 indeksna poena na 19.167,01 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 % - Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 6.325,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 253 dionice. Kurs ovog emitenta je iznosio 25,00 KM. - Na Kotaciji fondova i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.<h2>Slobodno tržište</h2> Na Slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je promet od 80.379,71 KM; u sklopu 16 transakcija prometovano je 5.386 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO (simbol SOSOR ) u iznosu od 47.425,80 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 14,15 KM. Na Slobodnom tržištu - ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta ENKER DD TEŠANJ (simbol ENKTRK2 ) u iznosu od 1.199,70 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 30 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 39,99 KM. Na Slobodnom tržištu - ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) od 0,32 % i dostigle su cijenu od 25,00 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) od 2,18 % sa cijenom od 13,21 KM.

Na Sarajevskoj berzi promet 87.904,41 KM

Fiat Panda, pionir modela A-segmenta, zbog zanimljive izvedbe, dizajna i popularnosti ima posebno mjesto u autoindustriji.&nbsp;Pomalo ‘kutijastog’ izgleda, Fiat Panda gradski je automobil koji je prvotno predstavljen 1980. godine. Bez obzira na to što njegova uska kabina podrazumeva "laktanje" sa suvozačem i što je poznato da određeni delovi od plastike "krckaju" pri vožnji po putevima lošijeg kvaliteta ipak ostaje model sa predugim radnim vijekom koji praktično nema konkurenciju na evropskom tržištu.Fiat se nerado oprašta od benzinskog modela 500, pa će morati više da povede računa o "staroj" Pandi koja će do 2027. godine ostati na tržištu pod imenom Pandina, uporedo sa prodajom nove i modernizovane i elektrifikovane generacije simbolično nazvane Grande Panda, koja igra na kartu elektrifikacije i prilagođavanja tržišnim trendovima.Panda se proizvodi 44 godine, sve to vrijeme zbog kupaca koji žele praktičan gradski automobil sa malom potrošnjom goriva i niskim troškovima održavanja, a važno je spomenuti da je Panda jedini automobil u A segmentu koji se nudi sa 4x4 pogonom, što je odlična prednost za vožnju van asfalta i puteva.Za šest meseci, Fiat je isporučio više od 76.000 vozila i podigao prodaju ovog modela za 25 posto.Ako zanemarimo Fiat 500, čije se oproštajne zalihe polako čiste, prvi sljedeći pratilac je Toyota Aygo X sa manje od 54.000 isporuka.Važno je napomenuti i da je Toyotin mali automobil u EU skuplji za oko 2.500 eura i to je zapravo Pandina velika prednost.

Propao pokušaj NLB-a da preuzme Addiko banku

Mostarski aerodrom u sedam mjeseci imao putnika kao cijele prošle godine

Olupina aviona bh. kompanije na autoputu u Njemačkoj

Zabilježen rast stranih ulaganja: Rusija najveći investitor u BiH

Aviokompanija s kojom Bosanci i Hercegovci često putuju ima unikatnu ponudu: ‘Neograničeni letovi za 500 eura!‘

Gdje ulažu najbogatiji ljudi na svijetu, a gdje imućni u Adria regionu

Zrakoplovni stručnjak o Aerodromu Tuzla: Locirane su aviokompanije, iako većina pogrešno, Nema tu dalje strategije

Na Banjalučkoj berzi promet 56.102,33 KM

Počela berba grožđa u Hercegovini: Očekuje se jedna od najplodnijih godina

Wizz Air u septembru ukida liniju iz Sarajeva

Ovaj grad u BiH nazivaju "dolinom milionera", gradonačelnik otkrio tajnu uspjeha

Na Sarajevskoj berzi promet 26.116,54 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 45.380,28 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 86.729,53 KM

Na Sarajevskoj berzi promet 87.904,41 KM

Fiat Panda simpatična "kocka", i dalje najprodavaniji mali auto u Evropi

Biznis

Propao pokušaj NLB-a da preuzme Addiko banku

Mostarski aerodrom u sedam mjeseci imao putnika kao cijele prošle godine

Olupina aviona bh. kompanije na autoputu u Njemačkoj

Zabilježen rast stranih ulaganja: Rusija najveći investitor u BiH

Aviokompanija s kojom Bosanci i Hercegovci često putuju ima unikatnu ponudu: ‘Neograničeni letovi za 500 eura!‘

Gdje ulažu najbogatiji ljudi na svijetu, a gdje imućni u Adria regionu

Zrakoplovni stručnjak o Aerodromu Tuzla: Locirane su aviokompanije, iako većina pogrešno, Nema tu dalje strategije

Na Banjalučkoj berzi promet 56.102,33 KM

Počela berba grožđa u Hercegovini: Očekuje se jedna od najplodnijih godina

Wizz Air u septembru ukida liniju iz Sarajeva

Ovaj grad u BiH nazivaju "dolinom milionera", gradonačelnik otkrio tajnu uspjeha

Na Sarajevskoj berzi promet 26.116,54 KM

Na Banjalučkoj berzi promet 45.380,28 KM

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 86.729,53 KM

Na Sarajevskoj berzi promet 87.904,41 KM

Fiat Panda simpatična "kocka", i dalje najprodavaniji mali auto u Evropi