U Narodnom pozorištu u Mostaru, u okviru programa obilježavanja 75 godina postojanja ove ustanove, u petak navečer je odigrana predstava "Drama o Mirjani i ovima oko nje", prema tekstu Ivora Martinića, u režiji Nermina Hamzagića nastala u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.- Prije svega čestitam na zaista velikom jubileju. S obzirom u kojem vremenu živimo , da jedno kazalište doživi 75 godina i da se i dalje bori je zaista veliko. Meni je uvijek lijepo doći u Mostar. Ja sam u Mostaru završila i akademiju , te me jako lijepe uspomene vežu za ova grad. Pred mostarskom publikom je uvijek zadovoljstvo igrati, tako da ni ovaj put nije drugačije - istaknula je glumica Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Snežana Vidović.Ljubitelje pozorišne umjetnosti, u okviru programa obilježavanja jubileja, u petak, 27. prosinca u 20 sati očekuje premijera predstave „Hasanaginica“, autora Mirze Begovića u režiji Irfana Kasumovića, nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Mostar s BKC „Alija Izetbegović“ Kalesija, Narodnim pozorištem Tuzla i Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Mostar.

Pred mostarskom publikom je uvijek zadovoljstvo igrati, tako da ni ovaj put nije drugačije, rekla je Vidović 

"Drama o Mirjani i ovima oko nje" oduševila mostarsku publiku

Galerija savremenih umjetnosti "Manifesto“ otvorila je vrata za samostalnu izložbu respektabilne bh. umjetnice Saše Tatić pod nazivom "Drago mi je da si tu“.&nbsp;Svi zainteresirani izložbu mogu pogledati do nedjelje, 22. decembra 2024. godine.<h2>Objasniti sebe</h2>Tatić je za "Dnevni avaz“ rekla kako je izložba je nastala iz teksta procesuirajući vlastiti odnos s porodicom koja, živeći u Bosni, propušta veliki dio života koji živi u Berlinu.- Spoznajući koliko nesuglasica, nerealnih shvatanja i nepoznanica se usljed toga stvara u međusobnom odnosu, ovaj tekst nastao je iz želje da objasnim sebe, onog što emotivno i praktično proživljavam na lokaciji koju sam odabrala. Naziv se sam izrodio kao zaključak koji ima univerzalnu svrhu – bilo da je komunikacija dobra ili loša, znanje o međusobnim životima ograničeno ili široko, svaka posjeta uvijek je i više nego poželjna. Kako i sam naziv kaže – "Drago mi je da si tu” – rekla je Tatić.Kroz izložbu Tatić nastoji raščlaniti položaj žena u dijaspori i naglasiti šta sa sobom danas nosi ta uloga iz perspektive života mlade, uspješne žene.- Ne bih se ograničila samo na umjetnost, mislim da se specifičnost baš te ženske pozicije treba naglasiti kad god i gdje god za to mogućnost postoji. Kako i na koji način briga koju usvojimo i naučimo njegovati odrastanjem u našoj sredini, teško se mijenja promjenom lokacije. To su vrijednosti koje čvrsto ostaju usađene u žene, te velika distanca samo dodatno može da oteža sprovođenje oblika odgovornosti prema roditeljima koji neminovno stare, a nemaju na koga da se oslone nego na svoju djecu, u ovom slučaju kćerke – kazala je Tatić.Živeći svoj život, ono što proživljava i s čim se susreće, Tatić kreira stvaranjem.<h2>Pozitivne strane</h2>- Imam sreću da me iskustvo na umjetničkoj sceni BiH i Berlina dodatno obogaćuje, te samim tim mogu da doprinosim razumijevanju, pa čak i obogaćivanju obje scene. Život van BiH mi je omogućio i učvrstio lokalne kontakte isto koliko i internacionalne. Po prirodi sam jako optimistična osoba, pa tako i na ovo gledam samo sa pozitivne strane. Sve što Bosna ne može da mi pruži, uzimam iz svog novog okruženja i obrnuto – poručila je Tatić.Trenutno izložbu Tatić gleda kao na svojevrsno zaokruživanje protekle godine koja joj je u velikoj mjeri bila usmjerena na poboljšavanje porodičnih odnosa.- Uz sva ispunjena i neispunjena očekivanja, razočarenja i ohrabrenja, to će i dalje biti predmet mog interesa jer mi je do toga stalo, ali naredni period bit će usmjeren ka radu na sebi, onom što me kao osobu zadovoljava, plaši, čini sretnom ili tužnom, i vjerujem da će se taj proces odraziti u nadolazećim projektima i radovima – dodala je Tatić.<h2>Aktivna učesnica</h2>Tatić je uključena u lokalnu i međunarodnu umjetničku scenu. Jedna je od suosnivačica umjetničkog udruženja „Fully Funded Residencies“, koje zagovara jednakost i inkluziju. Također je članica feminističke i lijevo orijentirane organizacije „Crvena“ u Sarajevu.

Sve što Bosna ne može da mi pruži, uzimam iz novog okruženja

Bh. umjetnica Saša Tatić: Vrijednosti čvrsto usađene u žene

Sarajevski umjetnik Midhat Kapetanović oglasio se na društvenim mrežama oko tragedije do koje je došlo u osnovnoj školi u zagrebačkom kvartu Prečko, a u kojem je mladić (19) nožem napao učiteljicu i djecu, pri čemu je jedno dijete preminulo. U bolnici je još nekoliko povrijeđenih.Kapetanović objavio je dvije ilustracije koje su, kao i mnoge ilustracije prije toga koje su prikazivale zajedništvo, dirnule ljude u regionu. Jedna od njih je uplakani Zagi, kraj koje piše: 'Nisam dovoljno jak da bih bio samo tužan. Probat ću bijes, jer nemam druge opcije'.A na drugoj se, uz Zagija, nalaze i Vučko i Pobjednik. Oni simbolično predstavljaju Zagreb, Beograd i Sarajevo.- Samo zajedno - piše uz tu ilustraciju.Kapetanovićeve ilustracije posebno su dirnule građane Hrvatske nakon zagrebačkog potresa 2020. godine. Tada je na društvenim mrežama osvanula slika Vučka koji drži Zagija ispod ruke te zajedno hodaju preko ruševina.&nbsp;

Kapetanović objavio je dvije ilustracije koje su, kao i mnoge ilustracije prije toga koje su prikazivale zajedništvo, dirnule ljude u regionu.

Sarajevski umjetnik posvetio je ilustracije tragediji u Zagrebu

Prva regionalna nagrada „Ćamil Sijarić” uručena je u Centru za kulturu Bijelo Polje, književniku Svetislavu Basari za roman „Rekapitulacija“, čime je završena dvodnevna manifestacija „Sijarićevi književni dani”. Naime, ovom književniku je dodijeljena nagrada za najbolje prozno djelo u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a uručio je jedan od glavnih protagonista ovog priznanja, bivši direktor bjelopoljskog Centra za kulturu, Jasmin Ćorović.Predsjednik žirija Kemal Musić je, obrazlažući odluku istakao da su u konkurenciji za ovu nagradu članovi predložili 17 knjiga.-	Svetislav Basara je prisutan na našim književnim scenama više od 40 godina i svojim djelom svrstava se među najvrijednije književne stvaraoce na post-jugoslovenskom prostoru. Nagrađeno djelo „Rekapitulacija” je roman o krizi identiteta, polu-ljudskih vrijednosti i posrnuću balkanskog čovjeka. Ovaj roman ukazuje i na krizu u književnosti, na poremećene vrijednosti i uticaj nametnutih autoriteta – istakao je Musić.Dodao je da je to roman o anomaliji predpolitičkog društva, prenaglašenosti, hiperprodukciji, pretjerivanju, lažnom moralu i lažnom patriotizmu, kvazireligiji i kvazikulturi, upumpavanju sladunjavih emocija iz niskih pobuda.Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, čestitajući nagradu kazao je kako se nada da će njegovo umno pero biti u dugogodišnjoj stvaralačkoj moći.-	Bogomdani naum da se u malenom selu Šipovice u bjelopoljskoj opštini rodi duhovni gorostas, koji će u svojim knjigama iznijeti tradicionalističke islamske i drugih religijskih svjetova dragocjene mudrosti, koje će osvijetliti životnu recentnu stvarnost. Pridružen plejadi bjelopoljskih književnika Ristu Ratkoviću, Miodragu Bulatoviću, Avdu Međedoviću, Dragomiru Brajkoviću, ovaj stvaralac je dao značajan doprinos književnosti i uopšte crnogorskoj kulturi. Rafinirano, bravurozno, sa elegantnom lakoćom posvećivao se portretisanju svojih likova iz Bihorskog vilajeta, sa umjetničkom nadogradnjom praveći paradigmatične situacije i portrete. Čast je imati zvanje dobitnika nagrade ,,Ćamil Sijarić“, jer je značaj ovog književnika dalekosežan, a njegov talenat pisanja izuzetan - naglasio je Smolović.Basara je zahvalio žiriju što je odabrao njegovu knjigu u jednoj oštroj konkurenciji.-	Svaka nagrada donosi radost, a meni je drago jer je ova nazvana po jednom piscu koji je u visokom rangu. Glavni motor da napišem ovu knjigu jesu zadnjih 35 godina koje mi sjede na glavi - istakao je Basara.Regionalnu književnu nagradu ,,Ćamil Sijarić“ za najbolje prozno djelo u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj pokrenuo je bjelopoljski Centar za kulturu i ona će se svake godine dodjeljivati 18. decembra, na dan rođenja ovog književnika, piše Pobjeda.

Svetislav Basara je prisutan na našim književnim scenama više od 40 godina, kaže Musić

Basari uručena nagrada "Ćamil Sijarić": "Glavni motor da napišem ovu knjigu su zadnjih 35 godina koje mi sjede na glavi"

U Narodnom pozorištu Sarajevu u subotu, 21. decembra, u 10 sati bit će upriličena svečanost povodom obilježavanja četrdeset godina od prvog izdanja Međunarodnog festivala Sarajevo - Sarajevska zima. U sklopu „Organic Art Life Party SWF“ učestvovat će glumica dramskog ansambla NPS Mona Muratović i solista Opere NPS Hana Salihović.<h2>40. rođendan</h2>- Organskom hranom umjetnosti pozivamo vas na naš zajednički 40. rođendan Sarajevo Winter Festa 21. 12. 2024. po vašem izboru i u vašoj režiji na mjestima koja volite i u kojima radite i podsjetimo se šta je svakome za nas bilo prije, tokom i nakon 1984. godine. Razmislimo što smo sve mogli učiniti bolje i drugačije i šta sve može učiniti bolje i drugačije. "Nova generacijama - 40 plus" inspirisana vlastitim, porodičnim i komšijskim saznanjima i iskustvima da ne zaboravimo da svima nama treba prelaziti preko studentskog mosta Festina lente ma koliko i gdje nam se žurilo.Pozivamo vas na "Dijalog na ulici" i u pripremi XL Sarajevo Winter i Olimpijade kultura 2025. i sa umjetnicima i sugrađanima da svoj vrt na kontinentu i Evropu i svijet učinimo boljim mjestom za dostojanstven život u miru i slobodi – izjavio je osnivač i direktor Festivala SWF Ibrahim Spahić.Festival je pod stalnim pokroviteljstvom bosanskohercegovačkih institucija, UNESCO i Vijeća Evrope.Visoki pokrovitelj jubilarnog 40. Sarajevo Winter Festa i Olimpijade kultura Sarajevo 2025. je dr. Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<h2>MeđunarodnI festival Sarajevo - Sarajevska zima</h2>Tokom 1.793 festivalska dana, izvedeno je pred višemilionskom publikom, 4.705 performansa, koncerata, izložbi, teatarskih predstava, filmova, susreta pisaca i intelektualaca, arhitekata i naučnih i kulturnih stvaralaca, uz učešće 45.700 sudionika iz BiH i svijeta. Pod imenom Sarajevo Winter Fest održane su i održavaju se programi bez prestanka od osnivanja Festivalskog programa i u najznačajnijim institucijama i scenama gradova na svim kontinentima. Festival dodjeljuje tradicionalne nagrade Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebreno drvo za vrhunska dostignuća i afirmaciju umjetnosti i slobode govora. Festival je dobitnik Šestoaprilske nagrade Sarajeva i brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za svoju misiju povezivanja kultura i civilizacija svijeta.

Festival je pod stalnim pokroviteljstvom bosanskohercegovačkih institucija, UNESCO i Vijeća Evrope

U NPS-u  svečanost povodom obilježavanja 40 godina od prvog izdanja Međunarodnog festivala Sarajevo - Sarajevska zima

Za kraj godine, u drugoj polovini mjeseca decembra, Kamerni teatar 55 je za svoju cijenjenu publiku pripremio najgledanije predstave.Već danas, 20. decembra, u 20 sati možete pogledati predstavu "Majka“ u režiji Dine Mustafića. Predstava "Majka" Kamernog teatra 55, u režiji Dine Mustafića i prema tekstu Floriana Zellera, osvojila je prestižnu nagradu Grand Prix Susreta za najbolju predstavu u cjelini na Internacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta BiH 2024. godine. Uz glavnu nagradu za predstavu, članovi tima Kamernog teatra 55 ostvarili su i zapažene pojedinačne uspjehe:- Dino Mustafić osvojio je nagradu za najbolju režiju, - Adisa Vatreš Selimović nagrađena je za izuzetnu scenografiju, - Irena Popović Dragović dobila je nagradu za muziku u predstavi.Glumci koji igraju u predstavi su Tatjana Šojić, Mehmed Porča, Elma Juković i Enes Kozličić.Za 21. decembar je planirano izvođenje predstave “Sin”, također, u režiji Dine Mustafića. Glumci koji igraju u predstavi su Davor Golubović, Admir Glamočak, Sabina Bambur, Džana Pinjo i Amar Selimović.Za 23. decembar Kamerni teatar 55 nudi svojoj publici jednu od najgledanijih komedija "Mirna Bosna”, u režiji Saše Peševskog. Autor ovog djela po kojem je nastala predstava “Mirna Bosna” jeste Boris Lalić. Glumci koji igraju u predstavi su Feđa Štukan, Gordana Boban, Vanesa Glođo i Davor Golubović.Za 26. i 27. decembar naša publika će moći da uživa u izvrsnoj predstavi "Malograđanska svadba", u režiji Paola Magellija, a prema tekstu Bertolda Brechta.Glumačku podjelu čine sljedeći glumci: Ermin Bravo, Gordana Boban, Ejla Bavčić, Sabit Sejdinović, Maja Izetbegović, Dina Mušanović, Muhamed Hadžović, Amar Selimović, Enes Kozličić i Nedim Džinović.Vaše ulaznice možete rezervisati na broj 033 550 476, ili putem e-maila rezervacije@kamerniteatar55.ba , a iste preuzeti svakim radnim danom od 13 sati do 20 sati, te subotom od 15 sati do 20 sati.Ovim putem našoj publici želimo ugodne praznične dane sa željom da i sljedeće godine Kamerni teatar 55 bude njihov izbor za mjesto okupljanja, druženja i gledanja predstava.

"Majka", "Sin", "Mirna Bosna" i "Malograđanska svadba"

Kamerni teatar 55 najavljuje predstave do kraja godine: Šta sve možete gledati narednih dana

Zenički mješoviti hor "Art sonore" predstavio je večeras u tom gradu CD pod nazivom "Bosanske sevdalinke i gradske pjesme", koje su u protekle skoro tri godine postojanja hora priredili te izvodili "a capella" na svojim nastupima u zemlji i inostranstvu.Sve aranžmane priredio je dirigent hora prof. Sajid Jusić, koji je istakao kako su ovog puta objavili 13, od ukupno 16 pjesama koje su do sada izvodili.- Sevdalinke, u okviru rada našeg hora, zauzimaju jedno posebno mjesto. Priredili smo i jedan cjelovečernji koncert, sastavljen isključivo od sevdalinki i u "a capella" izvedbi. Pjesme su obrađene isključivo na moj način i otpjevane na način kako mi to radimo i na koncertima - kazao je Jusić.<h2>Repertoar primljen i van granica BiH</h2>Sve kompozicije, dodao je, provjerili su na koncertima, koje su izvrsno primljene i izvan granica Bosne i Hercegovine.- Nedavno smo imali koncert i u Splitu, gdje je tamošnja publika burnim aplauzima ispratila i prihvatila naš nastup. Bukvalno su na nogama ispratili posljednju kompoziciju - kazao je Jusić, koji je podvukao kako ansanbl vrlo rado pjeva sevdalinke i gradske pjesme.Sevdalinka nađe svoje mjesto, dodao je, nađe i na njihovim koncertima na kojime izvode pjesme drugih žanrova. Album sa sevdalinkama, najavio je, godinama će doživljavati izmjene i dopune, a već večeras će biti dostupan i na YouTube kanalu tog hora.<h2>Mali tiraž</h2>Tiraž je, dodao je, samo 60 primjeraka, jer nije cilj da album bude komercijalan i na tržištu, nego samo da članovi hora, kojih je oko 35, ali i prijatelji hora imaju "fizičku uspomenu" na rad tog hora.- Koncert sa ovim sevdalinkama trebao bi da obiđe što više gradova u BiH. Smatram da bi i u inostranstvu na najljepši način predstavio naše muzičko stvaralaštvo - istakao je Jusić te zahvalio članovima hora koji je slijedio njegove zamisli.Zahvalan je i AMUS-u, koji je stao iza njihovog projekta te im omogućio izdavanje CD-a, a član Upravnog odbora AMUS-a Enver Šadinlija večeras je bio i gost zeničke promocije. Šadinlija je podsjetio kako je 4. decembra ove godine, dugogodišnja aktivnost Federalnog ministarstva kulture i sporta te svih onih koji vole pjesmu-sevdalinku, rezultirala uvrštavanjem sevdalinke u kulturnu baštinu UNESCO-a.- Dobili smo međunarodnu zaštitu sevdalinke, kao autohtone svjetske kulturne baštine. U stvari, UNESCO nama, mislim BiH ništa poklonio. Samo je verifikovano ono što se znalo, što mi znamo šta je sevdalinka - koliko je vrijedna, kakva je njema tradicija, porijeklo, mjesto življenja...UNESCO je, svojim pečatom, nama dao zadaću da je i dalje čuvamo u najboljem, najkvalitetnijem obliku, da bi i dalje ostajala na toj listi. Sevdalinka ima različite načine interepretacije - kazao je Šadinlija, koji je izrazio zadovoljstvo kako se posljednjih godina pokazuje u modernim objavama.<h2>Čuvanje sevdalinke</h2>U tom svjetlu vidi i doprinos zeničkog hora, koji svojim izvedbama sevdalinku čuva kao umjetnost i u jednom drugom umjetničkom izrazu.- Ali, to rade na najkvalitetniji mogući način. Uostalom, profesor Sajid Jusić je, prije svega, čovjek koji je obrazovan u tom pogledu, ali i kao, manje-više, svi iz te generacije koji smo upamtili zlatno doba sevdalinke, on to ima u srcu i on to voli. Kada se spoji struka i ljubav, dobije se jedan proizvod s kojim se mirne duše može ići na sve velike svjetske pozornice - poručio je Šadinlija, koji je jedan od najvećih poznavalaca sevdalinke.Jusić je podsjetio kako su početkom ovog mjeseca imali zapažen i nastup na Festivalu "Loline horske večeri" u Sarajevu.

Sve aranžmane priredio je dirigent hora prof. Sajid Jusić, koji je istakao kako su ovog puta objavili 13, od ukupno 16 pjesama koje su do sad izvodili

Zenički hor Art sonore predstavio CD sa ukupno 13 sevdalinki u "a capella" izvedbi

Kabare "Let Us Be" u režiji Sanjina Arnautovića i muzičkoj režiji Nikoline Vujić, premijerno je izveden 19. decembra 2024. u 12 i 14 sati u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Općina Novo Sarajevo, Grbavička bb u sklopu programa "Pozorište na kućnoj adresi".U kabareu "Let Us Be" uloge su ostvarili Nikolina Vujić, Anastasija Dunjić, Iva Prgić, Issa Osmić, Nedim Šuvalija i Sanjin Arnautović. Autorski tim čine i koreografkinja Amila Terzimehić, korepetitorica Lejla Jusić, te montažer muzike Muhamed Bajramović.<h2>Kabare "Let Us Be"&nbsp;</h2>Narodno pozorište Sarajevo u saradnji sa Akademijom scenskih umjetnosti realiziralo je kabare "Let Us Be", koji je uspio da sarajevskoj publici izmami osmijeh i uljepša dane kroz jedinstveni jezik muzičkog teatra.Cilj ovog projekta jeste uključiti mlade umjetnike, koji će zajedno sa svojim iskusnijim kolegama izvoditi kultne hitove iz svijeta muzičkog teatra. "Let Us Be" nije samo kabare, to je poziv na akciju odnosno potrebu na bolje razumijevanje, empatiju, ljubav, ljudskost i prepoznavanje iskrenih vrijednosti. Zadatak ovog projekta jeste osnaživanje mladih umjetnika i kreiranje novih prostora za muzički teatar, umjetničku formu koja je itekako potrebna na prostoru naše zemlje.Pokrovitelj kabarea "Let Us Be" je Općina Novo Sarajevo i Međunarodni Centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo.<h2>"Svjetlo i sjena ženskog iskustva"</h2>

U okviru zatvaranja specijalnog programa "Pozorište na kućnoj adresi" u Općini Novo Sarajevo, postavljena je izložba "Svjetlo i sjena ženskog iskustva" autorice Jasmine Babić. Izložba je otvorena od 19. decembra 2024. godine do 3. januara 2025. godine u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo. Izložbu "Svjetlo i sjena ženskog iskustva" možete pogledati svakim radnim danom od 10 do 18 sati.Izložbom "Svjetlo i sjena ženskog iskustva" nastoji se istaknuti bogatstvo ženskih iskustava i uloga unutar zajednice kroz umjetnički izraz dokumentarne fotografije.Kroz autentične priče i portrete, projekt će naglasiti kompleksnost ženskog iskustva, ističući snagu, ranjivost i važnost žena u društvu. Autorica izložbe je Jasmina Babić, grafička obrada i priprema za štampu Izabela Šljivo.<h2>"Pozorište na kućnoj adresi"</h2>Projekat "Pozorište na kućnoj adresi" je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo, sadrži niz umjetničkih programa sa sljedećem sadržajem - umjetničke vinjete iz scensko muzičke umjetnosti, poetske nastupe, izvođenje songova i arija sa klasičnog repertoara, plesne performanse, muzičko - scenske performanse, stand up komediju i predstave. Program je prilagođen svim generacijama.Cilj projekta "Pozorište na kućnoj adresi" je da kroz angažman profesionalnih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima Kantona Sarajevo, a kroz suradnju sa lokalnim zajednicama odnosno općinama.

Izložbom "Svjetlo i sjena ženskog iskustva" nastoji se istaknuti bogatstvo ženskih iskustava i uloga unutar zajednice 

Pozorište na kućnoj adresi: Premijerno izveden kabare i postavljena izložba 

Narodno pozorište Sarajevo (NPS) pripremilo je novogodišnju čaroliju za kraj 2024. godine.&nbsp;U terminima 19, 20. i 21. decembra, publika će imati priliku uživati u baletnoj bajci u dva čina, "Krcko Oraščić". Sve izvedbe počinju u 19:30.Kako su saopštili iz NPS-a, u baletu će nastupiti solisti i ansambl Baleta NPS-a uz muzičku pratnju Sarajevske filharmonije, kojom će dirigovati maestra Samra Gulamović. Naslovne uloge Krcka Oraščića i Maše tumače solista Oleg Karatsev, solistica Tamara Ljubičić, te članica baletnog ansambla Toko Tatekave.Scenografiju potpisuje Josip Lovrenović, dok je za kostimografiju zadužena Amna Kunovac Zekić.U predstavi će učestvovati i učenici Osnovne muzičke škole "Mladen Pozajić", Osnovne muzičke i baletne škole "Novo Sarajevo", Srednje muzičke škole Sarajevo, kao i ansambl "Cantabile".Balet "Krcko Oraščić", prvobitno je izveden 19. decembra 1892. godine u koreografiji Mariusa Petipa. Njegova popularnost od tada neprestano raste, te se danas smatra nezaobilaznim dijelom repertoara evropskih i svjetskih pozorišta.

Balet "Krcko Oraščić", prvobitno je izveden 19. decembra 1892. godine u koreografiji Mariusa Petipa

Baletna čarolija u dva čina, "Krcko Oraščić"

Baletna bajka "Krcko Oraščić" u Narodnom pozorištu Sarajevo za kraj 2024. godine

Istaknuta bh. umjetnica Arleta Ćehić osvojila je prestižnu "OSTEN“ nagradu na Osten Biennialu Skopje 2024., a svečani čin preuzimanja nagrade zakazan je za 6. februar 2025. godine.Čehić se decenijama uspješno bavi i baletskom pedagogijom, koreografijom, kostimografijom, skulpturom, a za "Dnevni avaz“ istakla je da svakom godi bilo kakvo priznanje, počevši od rutine dnevnih obaveza, a kamoli kada dođe od nepristrasnog suda očiju iz daleka.<h2>Kreativna energija</h2>- To mi je validna potvrda da sam na dobrom putu. Oduvijek biram mjesto i kontekst pojavljivanja mog rada, i do sada sam zadovoljna postignutim. Utoliko više što su moja kreativna energija i vrijeme posvećeni, s druge strane, i baletskom odgoju djece – kazala je Čehić.Polje umjetničkog izražavanja kod Ćehić je multidisciplinarno i multimedijalno, a po vokaciji je prof. likovnih umjetnosti – akademska skulptorka i prof. baletske pedagogije.

- Moj put ima dvije bogate discipline koje se u mnogim segmentima prožimaju i nadopunjuju. U likovnoj umjetnosti djelujem u oblasti skulpture, slikarstva, fotografije, videozapisa te režije. Mediji kojima se koristim su assemblage, rady made, instalacija – dodala je Ćehić.Od materijala najčešće koristi staro željezo, kamen i drvo, ali, kako kaže, uvijek je otvorena i za druge materijale.<h2>Otkrivanje poveznice</h2>- Moje promišljanje je konceptualno i oslanja se na apstraktni minimalizam i suprematizam. U okviru svega navedenog, s jedne strane decenijama razvijam već postojeće postulate, ili, pak, povremeno imam neki novi ciklus koji se puno razlikuje od prethodnog. Međutim, tek nakon izvjesnog vremena, kada otkrijem poveznicu, shvatim zašto sam ga trebala uraditi. Moj kompletan rad je jedan veliki dinamički proces, uvijek spreman na izmjenu ili dopunu – rekla je Ćehić.Iako stvara i oduševljava i van granica BiH, uspijeva održati ravnotežu između stvaranja na globalnoj sceni i ostajanja povezana sa svojim korijenima i lokalnim zajednicama.<h2>Najbolje tek dolazi</h2>Ne postoji trenutak koji smatra prekretnicom u svojoj umjetničkoj karijeri, jer svako mjesto nosi nešto svoje.- Ne gledam unazad. Jedino kad moram nabrojati gdje sam sve izlagala svoje radove. Svako mjesto me je obogatilo na specifičan način. Inače, najvažniji trenutak u mom umjetničkom razvoju tek dolazi u narednoj godini – izdvojila je Ćehić.

Decenijama razvijam već postojeće postulate, ili, pak, povremeno imam neki novi ciklus koji se puno razlikuje od prethodnog

Ćehić: Oduvijek biram mjesto pojavljivanja 

Bh. umjetnica Arleta Ćehić za "Dnevni avaz": Moj rad je dinamički proces

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu večeras je bio premali da primi sve zainteresirane za promociju knjige "Kuća u saksiji" Seada Hasovića, poznatog bh. novinara i bivšeg urednika "Dnevnog avaza".Hasović je ovim djelom obilježio 50. godišnjicu novinarskog rada, a u knjizi su sadržane izabrane kolumne i intervjui iz impozantne novinarske karijere. <h2>Neprocjenjivo blago</h2>Divnu noć započeo je glumac Miki Trifunov uz energično i emotivno recitovanje stihova, dok je muzičar Aid Rifatbegović zvukom gitareni fantastičnim glasom uveličao je ovu promociju.

Recezenti su bili Asim Mujkić, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i novinarka Semira Degirmendžić.Govorili su o "Kući u saksiji" kao neprocjenjivom blago.Autor Sead Hasović zahvalio se prisutnima i prisjetio se avog dolaska iz rodnog Brčkog u ratno Sarajevo rekavši da ovaj grad ne čine zgrade, već duh i ljudi, spomenuvši Trifunova, Fahrudina Radončića, Josipa Pejakovića, Zorana Bečića...<h2>Novinar kao posmatrač u životu</h2>- Novinar je čovjek koji u životu učestvuje kao posmatrač. Te "urođene mane", kako je nazva kolega Miloš Mišović, pišući predgovor knjizi majstoru novinskih reportaža Tihomiru Lešiću, ne može se osloboditi do kraja života, a ako se to desi, desila se velika izdaja: ili je on izdao novinarstvo ili je novinarstvo izdalo njega.Ova profesija zahtijeva cijelog čovjeka, hoće slugu, a ne gospodara. Tu prestaje i prva zabluda novinara da će, zahvaljujući toj profesiji, biti stalno slobodan, a, ustvari, vazda je obavezan, i danju i noću, jer još nije pronađen ključ kako u sebi razdvojiti novinara koji je na poslu i novinara koji se odmara - dio je pogovora Seada Hasovića.

Ova profesija zahtijeva cijelog čovjeka, hoće slugu, a ne gospodara, kaže Hasović

Promocijom "Kuće u saksiji", Sead Hasović obilježio 50 godina novinarske karijere

Djelo mlade umjetnice Ane-Marije Tomić postavljeno je u okviru izložbe ''Unrooted: Resilience Amidst Crisis'' koju organizira UNFPA u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku.Instalacija tematizira online nasilje koje pogađa žene, istražujući njegov utjecaj kroz simboliku i interakciju stvarnog i digitalnog svijeta. - Ideju za performans Zea Mays dala mi je moja baka Jelka Jurešić. Često razgovaram s bakom i slušam fragmente kompozicije njenog osamdesetogodišnjeg života. Slušam i čujem. Jednom sam razgovarala s bakom o nepravedno zapostavljenim i do tada neprimijećenim osušeni, kukuruzima na zidu – rekla je umjetnica Tomić za "Avaz".

Središnji dio instalacije čini sama umjetnica koja kleči na kukuruzu, simbolički prikazujući kaznu. Iza nje, putem projektora, prikazuju se emotikoni – znakovi nasilja i uznemiravanja u virtualnom prostoru. Ovaj vizualni prikaz pojačava osjećaj izolacije i zatvorenosti koji često prati žrtve online zlostavljanja. Posebnu ulogu u instalaciji ima tišina, koja evocira osjećaj usamljenosti i nesigurnosti. Rad postavlja ključna pitanja: kako reagiraju naši virtualni prijatelji kada svjedoče nasilju te kako posmatrači u stvarnom svijetu reagiraju na ono što vide?- Dok je fizičko nasilje dobro shvaćen i osuđivan, svi drugi oblici nasilja nad ženama se pogrešno smatraju kao manje teškim u nedostatku vidljivih fizičkih povreda – rekla nam je Ana-Marija.Izložba "Unrooted: Resilience Amidst Crisis", koja traje do 7. veljače 2025. godine, okuplja umjetnike iz 16 zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Azerbejdžan, Brazil, Egipat, Južnu Afriku, Ukrajinu i Siriju. Rad Ane-Marije Tomić snažno odjekuje univerzalnim temama otpora i borbe protiv nasilja te skreće pažnju na važnost podrške žrtvama u svijetu koji postaje sve više digitalan.

Zea Mays: Umjetnička instalacija talentirane i svestrane Ane-Marije Tomić u New Yorku koja progovara o tišini nasilja nad ženama

Ana-Marija Tomić za ''Avaz'': Baka Jelka mi je dala ideju za performans

Izložba pod nazivom "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta", u organizaciji Udruženja za kulturu i umjetnost "Crvena", bit će otvorena 20. decembra 2024. godine, u 19:00 sati, u prostorijama "Crvene" na adresi Augusta Brauna 14/3.Na izložbi će biti predstavljeni radovi osam bosanskohercegovačkih umjetnica&nbsp; Adele Jušić, Alme Gačanin, Jelene Fužinato, Kasje Jerlagić, Lane Čmajčanin, Mile Panić, Milene Ivić i Saše Tatić.<h2>Faze modrice</h2>Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta" nastoji kroz različite umjetničke pristupe razmotriti sistemsko nasilje nad ženama.&nbsp; Naslov izložbe upućuje na proces iscjeljenja od nasilja, koristeći metaforu modrice. Svaka boja - modra, ljubičasta, zelena i žuta - simbolizira različite faze boli, traume i oporavka. Modrice nisu samo posljedice udarca, već i vizualni prikaz odgovora tijela na ozljedu, proces koji se mijenja iz tamnog u svijetlo dok započinje proces liječenja. Ova metafora odražava putovanje koje mnoge žene doživljavaju.<h2>Osam umjetnica</h2>Cilj izložbe je ukazati na pravce kojima će društva morati krenuti u procesu konačnog prekida s režimima nasilja, dominacije i prisile. Također, izložba ukazuje na cilj izlječenja, transformacije i revolucije. Ova izložba je dio šire priče o tom putovanju, jer osam umjetnica postavlja pred publiku osam osobnih obračuna s nasiljem, koje ima univerzalni karakter, ali također pokazuje nebrojene oblike i lica tog iskustva. Umjetnice na različite načine odgovaraju na nasilje koje se svakodnevno doživljava, i to u institucionalnim i kapilarnim oblicima, uvijek prisutno, spremno da oduzme još jednu ženu.&nbsp;Ova izložba nije samo umjetnički događaj. Ona je čin solidarnosti, borbe i otpora, kako navode same umjetnice.Izložba je realizirana kroz program Feministika uz podršku Fondacije "Kvinna till Kvinna", Mediteranskog ženskog fonda, Globalnog fonda za žene i Međunarodnog centra "Olof Palme".&nbsp;Bit će otvorena do 20. januara 2025. godine, svakog radnog dana (osim praznika), od 12 do 18 sati.

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta" nastoji kroz različite umjetničke pristupe razmotriti sistemsko nasilje nad ženama

Izložba pod nazivom "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta"

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta": Umjetnički odgovor na sistemsko nasilje nad ženama

Promocija knjige "Dok zrijem: pabirčenja po patrljcima prošlosti" autora Alena Kalajdžije bit će održana u ponedjeljak, 23. decembra 2024. godine u 18:30 sati u Narodnoj biblioteci Mostar..Knjigu će promovirati prof. dr. Dijana Hadžizukić i prof. dr. Lejla Žujo Marić.Ovo je prva knjiga dr. Kalajdžije iz oblasti književnosti, koja sadrži 27 priča i crtica. Kroz njih se istražuju individualna i lična pitanja, pokušavajući ih prikazati u kontekstu općih društvenih kretanja koja oblikuju identitet i kulturu zajednice iz koje pojedinac potiče.- Priče se bave različitim aspektima ljudskog odrastanja, suočavanjem s problemima, egzilom i obrazovanjem. Kroz njih sam pokušao prikazati kako funkcionira društveni sistem u kojem pojedinac traži svoj identitet. Ove priče, iako nesvjesno, dominantno govore o problemima identiteta, naročito u kontekstu Bosne i Hercegovine, i mislim da će upravo iz tog razloga biti zanimljive čitateljima - kazao je Kalajdžija, prenosi Mostarski.ba.

Ovo je prva knjiga dr. Kalajdžije iz oblasti književnosti, koja sadrži 27 priča i crtica

Mostar: Promocija knjige autora Alena Kalajdžije

Održana je završna press konferencija Sarajevo Film Festivala povodom tradicionalne Noći kina, a ovaj događaj, u saradnji s Gradom Sarajevom i UNESCO-om, poklanja publici Sarajeva besplatne filmske projekcije širom grada, uz osvrt na ključne aktivnosti SFF-a u protekloj godini, kao i datum sljedećeg, 31. Sarajevo Film Festivala.<h2>Doprinos kulturi</h2>Na konferenciji je govorio Saša Magazinović šef delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope o značaju Konvencije Vijeća Evrope.- Dobar dan svima. Drago mi je da godinu završavamo ovakvim događajima. Ovom prilikom želim zahvaliti Sarajevo Film Festivalu na doprinosu našoj kulturi i državi. Konvencija Vijeća Evrope donosi velike mogućnosti za našu filmsku industriju. Producenti iz Bosne i Hercegovine sada mogu raditi u drugim zemljama, a strani producenti kod nas, uz jednak tretman. To otvara vrata za uključivanje glumaca, režisera i drugih filmskih radnika u globalne projekte, čime jačamo našu poziciju na svjetskoj sceni - kazao je Magazinović.<h2>Mogućnosti za nove generacije</h2>Također, naglasio je važnost filmske industrije kao ambasadora naše zemlje.&nbsp;- Ljude u svijetu najčešće povezujemo sa sportistima, režiserima i umjetnicima. Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin, jer oni najbolje predstavljaju Bosnu i Hercegovinu na globalnoj sceni - dodao je Magazinović.

Drago mi je da godinu završavamo ovakvim događajima, dodao je

Saša Magazinović: "Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin"

Pred punom salom u Domu mladih u utorak navečer je odigrana komedija "Večeras smo sami“.&nbsp;Publika je aplauzima nagradila glumce, a dvoranom se prolamao smijeh. Glumački par Nataša Aksentijević i Semir Gicić zabavili su publiku.Ovo je duhovita i dinamična komedija u kojoj blistaju stend ap komičar Semir Gicić i glumica Nataša Aksentijević.&nbsp;Ova predstava donosi priču o ljubavnom životu dvoje ljudi čija se veza ljulja između strastvene ljubavi i nemilosrdnih sukoba. Kroz duhovite dijaloge, neočekivane situacije i prepoznatljive trenutke iz svakodnevice, publika je uživala u priči koja istovremeno zabavlja i podsjeća na složenost ljubavnih odnosa.

"Drama o Mirjani i ovima oko nje" oduševila mostarsku publiku

Bh. umjetnica Saša Tatić: Vrijednosti čvrsto usađene u žene

Sarajevski umjetnik posvetio je ilustracije tragediji u Zagrebu

Basari uručena nagrada "Ćamil Sijarić": "Glavni motor da napišem ovu knjigu su zadnjih 35 godina koje mi sjede na glavi"

U NPS-u svečanost povodom obilježavanja 40 godina od prvog izdanja Međunarodnog festivala Sarajevo - Sarajevska zima

Kamerni teatar 55 najavljuje predstave do kraja godine: Šta sve možete gledati narednih dana

Zenički hor Art sonore predstavio CD sa ukupno 13 sevdalinki u "a capella" izvedbi

Pozorište na kućnoj adresi: Premijerno izveden kabare i postavljena izložba

Baletna bajka "Krcko Oraščić" u Narodnom pozorištu Sarajevo za kraj 2024. godine

Bh. umjetnica Arleta Ćehić za "Dnevni avaz": Moj rad je dinamički proces

Promocijom "Kuće u saksiji", Sead Hasović obilježio 50 godina novinarske karijere

Ana-Marija Tomić za ''Avaz'': Baka Jelka mi je dala ideju za performans

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta": Umjetnički odgovor na sistemsko nasilje nad ženama

Mostar: Promocija knjige autora Alena Kalajdžije

Saša Magazinović: "Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin"

Predstava "Večeras smo sami“ oduševila publiku

Kultura

"Drama o Mirjani i ovima oko nje" oduševila mostarsku publiku

Bh. umjetnica Saša Tatić: Vrijednosti čvrsto usađene u žene

Sarajevski umjetnik posvetio je ilustracije tragediji u Zagrebu

Basari uručena nagrada "Ćamil Sijarić": "Glavni motor da napišem ovu knjigu su zadnjih 35 godina koje mi sjede na glavi"

U NPS-u svečanost povodom obilježavanja 40 godina od prvog izdanja Međunarodnog festivala Sarajevo - Sarajevska zima

Kamerni teatar 55 najavljuje predstave do kraja godine: Šta sve možete gledati narednih dana

Zenički hor Art sonore predstavio CD sa ukupno 13 sevdalinki u "a capella" izvedbi

Pozorište na kućnoj adresi: Premijerno izveden kabare i postavljena izložba

Baletna bajka "Krcko Oraščić" u Narodnom pozorištu Sarajevo za kraj 2024. godine

Bh. umjetnica Arleta Ćehić za "Dnevni avaz": Moj rad je dinamički proces

Promocijom "Kuće u saksiji", Sead Hasović obilježio 50 godina novinarske karijere

Ana-Marija Tomić za ''Avaz'': Baka Jelka mi je dala ideju za performans

Izložba "Modra, Ljubičasta, Zelena, Žuta": Umjetnički odgovor na sistemsko nasilje nad ženama

Mostar: Promocija knjige autora Alena Kalajdžije

Saša Magazinović: "Podrška filmskoj industriji nije samo ekonomski, već i patriotski čin"

Predstava "Večeras smo sami“ oduševila publiku