Popularni muzički festival za djecu, Mali šlager, vratio se nakon 18 godina pauze i večeras je održan u dvorani "Mirza Delibašić" KSC-a Skenderija. U preko dva sata programa na festivalskoj sceni u Skenderiji nastupilo je stotinjak učesnika – članovi velikog orkestra Muzičke produkcije BHRT-a, hor Malog šlagera, izvođači takmičarskih pjesama, izvođači u revijalnom programu, te voditelji (Ana-Marija Tomić i Ilhana Pojata u ulogama Mudrice i Dobrice, i Aldin Tucić).Praznik dječije pjesme ponudio je odlične nastupe mladih izvođača a članovi žirija Malog šlagera 2024 - dirigent i muzički pedagog Mehmed Bajraktarević, književnica Ferida Duraković, dugogodišnja urednica programa za djecu BH radija1 Snježana Galić Ibrulj, muzička urednica Maja Barlić Materne, dirigentica i muzička pedagoginja Alma Karić, kantautor Zlatan Fazlić Fazla i Senka Hodžić, muzička urednica u MP BHRT - birali su dobitnike festivalskih nagrada u pet kategorija. Osim stručnog žirija u izboru najbolje pjesme učestvovala je i publika koja je za svoje favorite mogla glasati putem SMS-a.U kategoriji Najbolja interpretacija nagradu je dobila mlada Aman Osmanović za izvedbu pjesme "Cvrčak". Nagradu za najbolju muziku dobila je Vermina Kazaferović, autorica muzike za pjesmu "Pogledaj" koju su izveli Jasmina Čaluk i Emin Saki Šoto.Nagrada za najbolji aranžman pripala je Nenadu Tešiću za istu pjesmu, dok je najbolji tekst djelo Miroslava Pilja koji je napisao stihove za numeru "Frka, trka, panika" koju je izveo Dani Balić.Publika je za najbolju pjesmu odabrala numeru "O čistoći" koju su otpjevale Asli Omerović i Azra Džubur, dok je najprestižnija nagrada, ona za najbolju pjesmu festivala Mali šlager 2024, zbirom glasova publike i stručnog žirija pripala pjesmi "Pogledaj" i njenim mladim izvođačima Jasmini Čaluk i Eminu Sakiju Šoti.Od samog početka zabave djeca u publici su plešući, pjevajući, bodreći mlade izvođače pokazala zašto su festivali poput ovog potrebni i važni. Mali šlager, naime, nije samo muzički festival već i važan kulturni događaj koji podstiče razvoj talenata te ljubav prema umjetnosti i univerzalnim vrijednostima kod najmlađih. Takvom utisku doprinio je i odlični scenario Malog šlagera čiji je autor novinar i dječiji pisac Slavko Klisura koji je kroz razigrani igrokaz podcrtao važnost ljubavi, prijateljstva, zajedništva a posebno zdravog i odgovornog odnosa prema čovjekovoj okolini - planeti Zemlji, saopćeno je iz BHRT-a koji je bio organizator događaja.

Organizator događaja bila je Bosanskohercegovačka televizija

Nakon 18 godina pauze održan Mali šlager

Predstava "Bosanac na odmoru" koja drži pažnju posljednjih godina i puni sale širom regije postala je pravi hit u teatarskim krugovima. Monokomedija u kojoj pažnju drži Rijad Gvozden, jedan od najistaknutijih glumaca na našoj sceni, je za "Dnevni avaz" rekao da želi publici pružiti priliku da barem na tih sat i po zaborave na svakodnevne brige. <h2>&nbsp;Univerzalna poruka</h2>- Iz ljubavi prema teatru i glumi rodila se ova priča koja, čini se, nosi univerzalnu poruku i humor s kojim se mnogi mogu poistovjetiti. Kada mi je moj prijatelj prije desetak godina dao tekst, nisam mogao ni zamisliti da će doživjeti ovakav uspjeh. Kad vidim ljude koji predstavu gledaju više puta, osjećam ogromnu zahvalnost i sreću. Najveća nagrada za svakog umjetnika je da vidi kako njegov rad ostavlja trag - rekao je Gvozden.

Jedan od najzahtjevnijih glumačkih zadataka je upravo monokomedija, kazao je Gvozden te dodao da je malo glumaca koji se mogu uspješno nositi s tim izazovom jer sve ovisi o jednom čovjeku.<h2>Gubitak fokusa</h2>- Kada igraš s partnerima na sceni, uvijek možeš računati na njihovu energiju i podršku. Publika je nemilosrdna; ona osjeti svaki trenutak nesigurnosti, svaki gubitak fokusa. Ako ne držiš pažnju od početka do kraja, sve se može raspasti. Uprkos težini ovog zadatka, istinski volim raditi ovakve komade. Na sceni osjećam nevjerovatnu slobodu, kao da sam došao da i sam uživam u dobroj komediji. Smijem se zajedno s publikom - izdvojio je Gvozden.Trenutno je u pripremama za TV seriju u kojoj će igrati glavnu ulogu, a snimanje bi trebalo početi na proljeće.- Radujem se i novoj monokomediji koju je napisao moj prijatelj Asif Džananović. Tekst nosi naslov „Šuti i trpi“ i nastao je nakon što je Asif prisustvovao izvođenju moje predstave „Bosanac na odmoru“. Zanimljivo je da je ovaj tekst zamišljen kao svojevrsni prvi dio „Bosanca na odmoru“. Planiram da taj komad postavim najkasnije početkom jeseni, i vjerujem da će naići na odlične reakcije - poručio je Gvozden.U "Bosancu" se svi mogu prepoznati, pa tako i Gvozden, kazao je, te dodao da je predstava univerzalna priča o našim navikama i situacijama kroz koje smo svi prošli barem jednom.- Često mi nakon predstave prilaze ljudi s osmijehom, želeći da podijele svoje doživljaje i iskustva, govoreći kako se prepoznaju u određenim situacijama. Taj trenutak povezanosti između lika kojeg igram, publike i mene kao osobe je nevjerovatan - rekao je Gvozden.<h2>Izazovne uloge</h2>Svaka uloga nosi svoje izazove, posebno ako glumac želi da se istinski poveže s likom i prenese njegove emocije i osjećaje publici. - Nikada ne volim raditi površno. Ako bih morao izdvojiti najzahtjevniju ulogu, to bi bio Muharem iz filma „Quo Vadis, Aida?“. To je lik koji vrlo malo govori, ali nosi ogromnu unutrašnju težinu. Takve uloge su posebno izazovne jer se emocije i priča prenose suptilno, bez puno riječi, kroz pogled, geste i tišinu - poručio je Gvozden.

Iz ljubavi prema teatru i glumi rodila se ova priča koja, čini se, nosi univerzalnu poruku i humor s kojim se mnogi mogu poistovjetiti

Glumac Rijad Gvozden za "Dnevni avaz": Smijem se zajedno s publikom

Naredne sedmice u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) s početkom u 20h sarajevska publika će imati priliku pogeldati dvije predstave.&nbsp;<h2>"Alice u krevetu"&nbsp;17. decembra</h2>Predstava "Alice u krevetu" je nastala 2023. godine u koprodukciji Internacionalnog teatarskog festivala MESS, SARTR-a i Maladype teatra iz Mađarske kao doprinos obilježavanju 90 godina od rođenja Susan Sontag, američke autorice, aktivistkinje, esejistice i publicistice.&nbsp;Predstava na fantasmogorični način priča priču o stvarnoj historijskoj ličnosti Alis Džejms (Alice James) (1848.-1892.), sestri svjetski renomiranog američkog romanopisca Henrija Džejmsa (Henryja Jamesa) i velikog psihologa i filozofa Vilijama Džejmsa (Williama Jamesa).&nbsp;U predstavi igraju Snežana Bogićević, Ana-Mia Karić, Kemal Rizvanović, Sanjin Arnautović, Matea Mavrak, Hana Zrno i Enes Kozličić.<h2>"Mjera za mjeru"&nbsp;&nbsp;19. decembra</h2>Predstava "Mjera za mjeru", rađena prema originalnoj drami Vilijama Šekspira (William Shakespeare), a u režiji Mirka Radonjića, je na hrabar i jedinstven način, kroz različita teatarska sredstva, tretira vrlo aktuelnu tematiku i predstavlja svijet današnjice, posebno mizogini stavovi i odnos prema ženama.&nbsp;

Značaj ove predstave je i pozicija iz koje se odabralo govoriti, a to je pozicija likova koji u tekstu imaju najmanje prostora, ali su žrtve licemjerstva, o kojem tekst "Mjera za mjeru" inicijalno i govori. Uloge ostvaruju Snežana Bogićević, Ana Mia Karić, Adnan Kreso, Hana Zrno, Kemal Rizvanović, Matea Mavrak, Faruk Hajdarević i Emir Fejzić.&nbsp;Predstava je namijenena za publiku 16+.

Predstava "Alice u krevetu" je nastala 2023. godine u koprodukciji Internacionalnog teatarskog festivala MESS, SARTR-a i Maladype teatra iz Mađarske

Predstave "Alice u krevetu" i "Mjera za mjeru" ponovo na sceni SARTR-a

Zahvaljujući suradnji s Centrom za kulturu Tuzla i uz podršku pokrovitelja festivala, sinoć je svečano otvoren 22. TKT Fest, tradicionalna manifestacija u organizaciji Teatra kabare Tuzla.Otvorenje festivala obilježeno je pozorišnom izložbom "Svijet bajke i teatra za djecu u Teatru kabare Tuzla" autora Damira Altumbabića, koji se publici obratio zajedno s Ivanom Petrović.Program festivala nastavlja se večeras na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla, gdje će biti izvedena predstava "Tri riječi", adaptacija pripovijedaka Antona Pavloviča Čehova. Predstava će biti prikazana u 20 sati.&nbsp;Ova produkcija nastala je u koprodukciji UG Eminent i JU Bosanski kulturni centar TK, a režiju potpisuje Damir Mahmutović. Ulogu tumače Damir Mahmutović i Elvis Sivčević.<h2>Neostvarene ljubavi</h2>Predstava "Tri riječi" govore o neizgovorenim riječima koje često nose najveću emotivnu težinu. Pitanje ljubavi, života i sreće postavlja se kroz nježno, ali i duhovito razmatranje ljubavi - od djetinjstva do zrelijeg doba. Predstava istražuje neostvarene ljubavi i neizgovorene riječi koje su nas sve, barem jednom, zaustavile na usnama. Kroz introspektivne monologe, likovi govore o prošlim ljubavima koje nisu bile izrečene, a sada ih nosimo kao tajnu. Šutnja koju često nosimo u srcu kasnije nas proganja, jer su to riječi koje su ostale neizgovorene - „Ja te volim“.Kroz dramaturšku obradu, likovi se vraćaju u prošlost, govoreći o ljubavi koja ih je oblikovala. Kroz evociranje sjećanja na djetinjstvo i zreliju dob, likovi nastoje pronaći oprost za nedorečene riječi i neostvarene ljubavi. Predstava nas podsjeća da nikada ne zaboravimo reći one tri najvažnije riječi, koje mogu donijeti iscjeljenje i olakšanje duši.Ljubav, patnja, radost, strast - sve emocije koje muče likove u predstavi, prikazane su i kroz glazbeni element koji daje posebnu draž cijeloj izvedbi. Predstava nas poziva da izgovaramo ono što osjećamo, jer nijedna riječ nije suvišna kada dolazi iz srca.

Program festivala nastavlja se večeras na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla, gdje će biti izvedena predstava "Tri riječi"

Svečano otvoren 22. TKT Fest u Tuzli: Početak kulturne manifestacije uz vrhunske predstave

Povodom obilježavanja 75. godišnjice Narodnog pozorišta Mostar, u petak, 20. decembra 2024. godine, s početkom u 20 sati, na Velikoj sceni pozorišta bit će izvedena gostujuća predstava Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, "Drama o Mirjani i ovima oko nje".&nbsp;Ova predstava temelji se na tekstu Ivora Martinića, a režiju potpisuje Nermin Hamzagić."Drama o Mirjani i ovima oko nje" priča je o ženi koja u svom životu ima samo kćerku, godine, sjećanja i stan koji mrzi. Iako to tvrdi, Mirjana zapravo jedino što ima, to su ljudi oko nje. Njihovi životi, njihova otuđenost, brige i emotivne drame čine njen svijet. Mirjana je žena u četrdesetim godinama koja se bori sa životom u kojem nije bilo velikih događaja, već malih, svakodnevnih problema i osjećanja. Ovo je drama o propaloj srednjoj klasi, o ženi koja s vremenom postaje nevidljiva u društvu, o životu koji je daleko od velikih ideja, ali bogat emotivnim iskustvima.U predstavi igraju Snežana Vidović, Tamara Miličević-Stilić, Faketa Salihbegović-Avdagić, Enes Salković, Selma Mehanović, Saša Handžić, Uranela Agić i Benjamin Bajramović. Dramaturgiju potpisuje Asja Krsmanović.Povodom jubileja Narodnog pozorišta Mostar, ulaz na predstavu je besplatan, no potrebno je prethodno preuzeti ulaznice na blagajni pozorišta, svakim radnim danom od 10:30 do 14 sati.

Mirjana je žena u četrdesetim godinama koja se bori sa životom u kojem nije bilo velikih događaja, već malih, svakodnevnih problema i osjećanja

Detalj sa predstave "Drama o Mirjani i ovima oko nje"

"Drama o Mirjani i ovima oko nje": Gostujuća predstava iz Zenice povodom 75. godišnjice Narodnog pozorišta Mostar

U prepunoj Sali Narodnog pozorišta Sarajevo otvoren specijalni program „Pozorišne notte“, u sklopu kojeg je izveden koncert gitariste i kompozitora Mirze Redžepagića.Gitarista i kompozitor Mirza Redžepagić zajedno sa vrhunskim muzičarima iz Španije i Sjedinjenih Američkih Država Maitom Arregiom, Imamom Hamdanijem i Evom Catalom sarajevskoj publici poklonili su jedinstven umjetnički doživljaj, donoseći jedinstvenu fuziju flamenca, jazza i world musica.Gosti koncerta bili su članovi kvarteta SA Sinfonietta.S Mirzom na sceni nastupili su svjetski muzičari: Maite Arregi, španska pijanistica poznata po jedinstvenom stilu u kojem kombinuje jazz, soul i hip hop; Imam Hamdani, američki gitarist pakistanskog porijekla iz New Yorka, koji spaja indijske rage s jazzom i bluesom; te Eva Catalá, bubnjarka i kompozitorka iz Valencije, koja je aktivna na flamenco i latin jazz sceni u Španiji. "Posebna mi je čast što se koncert održao u Narodnom pozorištu Sarajevo– instituciji koju smatram hramom kulture Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Predstaviti svoju muziku u ovakvom prostoru i pred ovakvom publikom za mene predstavlja istinsku privilegiju." – izjavio je gitarista i kompozitor Mirza Redžepagić.Ulaznice za specijalni program “Pozorišne notte“, koji će ponovo biti upriličen u januaru i martu, mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

S Mirzom na sceni nastupili su svjetski muzičari

Koncertom Mirze Redžepagića otvoren specijalni program Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Roman "Alfir" Irfana Horozovića promoviran je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Piščeva supruga, književnica i slikarka Ajnuša Horozović kazala je da ovo neobična promocija, jer se osim tri knjige koje su na stolu, nigdje više ne može naći primjerak “Alfira”.- Roman je izdat u Hrvatskoj i kompletan tiraž je rasprodan, a nažalost nikad nije obajavljen u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da će ova promocija izazvati interes i da će “Alfir” zaintrigirati izdavače i/ili nadležna ministarstva. Inicirala sam ovaj koncept, ovu promociju kao jednu kosmičku podršku našem Irfanu u ovim najtežim trenucima njegovog života – kazala je Horozović.<h2>Roman o prognanicima</h2>Promotorice su bile Indira Kučuk-Sorguč, književnica i direktorica Muzeja Sarajeva i prof. dr. književnosti Šeherzada Džafić.Indira Kučuk-Sorguč kaže da otkrila djela Irfana Horozovića nakon rata te da je vrlo brzo postala zaljubljenik prvenstveno njegove proze, ali i ličnosti. Podsjetila je da je kao mlada novinarka i teatarska kritičarka pisala osvrte na predstave nastale prema Horozovićevim tekstovima te da je velika šteta što ih danas nema na pozorišnim daskama.- Veoma je teško je govoriti o čovjeku koji trenutno na bolesničkoj postelji, ali je istovremeno toliko vitalan da mi sada ovdje govorimo o djelu koje se tiče svih nas. “Alfir” je roman o prognanicima, onima koji traže svoje mjesto pod nebeskim svodom, a istovremeno je roman koji o njima govori na način da počnemo da smatramo da je povratak neophodan, bilo stvarni ili u snu – kazala je Kučuk-Sorguč.Šeherzada Džafić je doktorsku disertaciju „Prostori fakcije, fikcije i fantastike u djelu Irfana Horozovića“ odbranila na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.- Mnogi ne znaju da su u Zagrebu Horozoviću posvetili čitav jedan semester, odnosno izučava se na Filozofskom fakultetu kao poseban kolegij. Moj rad citirali su u Makedoniji, Bugarskoj, Austriji i svako prevođenje priča i djela Irfana Horozovića na neki drugi jezik čini da on raste, postaje svjetski pisac, a tamo i jeste njegovo mjesto. Irfan Horozović je svjetla tačka svjetske književnosti i jedan od onih rijetkih pisaca koji su proroci. Za svako njegovo djelo za deset ili 20 godina poslije nastanka uvidimo da je bilo proročko – kazala je Džafić.<h2>Daroviti književnik i dramski pisac</h2>Irfan Horozović je bosanskohercegovački književnik i dramski pisac. Objavio je više od četrdeset naslova (od kojih su neki doživjeli nekoliko izdanja i/ili izvođenja).Dramski tekstovi izvođeni su mu na radiju (Šesta smrt Benjamina Talhe, Zadovoljština, Kuburović, Posuđena rečenica), u teatrima (Ružičasta učiteljica, Soba, Pehlivan Arif Tamburija, Šeremet, Proba, Tri Sabahudina) i na televiziji (Šeremet). Neki od tih tekstova prevedeni su i igrani u Švedskoj i Poljskoj. Jedna adaptacija knjige Talhe pod nazivom Priče iz Šedrvanskog vrta postavljena je u Rimu.Po njegovom scenariju (napisanom prema vlastitoj priči Leda na zahtjev Zagreb-filma) snimljen je sedamdesetih godina animirani film Leda II u režiji Ivana Tomičića i, potom, igrani film Zaboravljena poslovica u režiji Dubravka Bibanovića, 2003. (u produkciji FTV).Dobitnik je za svoja književna djela Nagrade “Sedam sekretara Skoja” (1972), Nagrade grada Banje Luke “Veselin Masleša” (1980), Nagrade Udruženja književnika BiH (1988), Nagrade za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. godinu, Nagrade “Meša Selimović” (za najbolji roman objavljen u 2002. na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore), Nagrade 25. novembar za životno djelo (2017) te drugih nagrada i priznanja, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Roman je izdat u Hrvatskoj i kompletan tiraž je rasprodan, a nažalost nikad nije obajavljen u Bosni i Hercegovini

Promoviran roman "Alfir" Irfana Horozovića

"Hasanaginica", jedna od najpoznatijih i najtragičnijih balada Bosne i Hercegovine, ponovo će oživjeti na pozornicama, a pemijerno će biti izvedena u sutra, 14. decembra na sceni Narodnog pozorišta u Tuzli.Nakon premijere, predstava će biti izvedena i u Kalesiji, u BKC "Alija Izetbegović", u nedjelju, 15. decembra.&nbsp;Sljedeće izvedbe očekuju nas u Tuzli, na sceni Narodnog pozorišta, 17., 18. i 19. decembra, a predstava će gostovati i u Zenici, 26. decembra, u Bosanskom narodnom pozorištu.&nbsp;Na kraju, predstava će biti izvedena i u Mostaru, 27. decembra 2024. godine, čime će zatvoriti ovogodišnju turneju."Hasanaginica" je priča o ljubavi, borbi, i patnji, a njeno izvođenje na pozorišnoj sceni obećava da će biti snažan emotivni doživljaj za sve posjetitelje.&nbsp;Pozorište u Tuzli, Zenici, Kalesiji i Mostaru poziva publiku da se pridruži ovom jedinstvenom teatarskom iskustvu i uživa u izvedbi koja na novi način oživljava jednu od najvažnijih narodnih balada Balkana.

Nakon premijere, predstava će biti izvedena i u Kalesiji, u BKC "Alija Izetbegović", u nedjelju, 15. decembra

"Hasanaginica" na pozorišnim scenama: Premijera na sceni Narodnog pozorišta Tuzla

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u ponedjeljak 16. decembra, sa početkom u 19:30 sati, biti će izvedena hit predstava "Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" autora i režisera Harisa Pašovića.U naslovnoj ulozi "Marlene Dietrich" gledat ćemo jednu od najboljih glumica u regionu Mirjanu Karanović. Pored Mirjane u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković.Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada Marlen Ditrih (Marlen Dietrich) je bila više od filmske zvijezde - bila je mit.&nbsp;- Jedna veoma neobična žena, veoma posebna, koja je u svom životu uvijek pravila nekonvencionalne izbore, često rizikujući reakciju svoje okoline - bilo privatne, profesionalne ili reakciju u svojoj domovini. Ja sam napisao dramu o jednom imaginarnom suđenju Marlene Dietrich, u kojem je optužena zbog svog životnog stila; svojih neortodoksnih stavova o braku i porodici; svoje nezavisne prirode; svom erotizmu i svom učešću u američkoj vojsci tokom drugog svjetskog rata. U drami, troje mladih tužilaca, jedna žena i dva muškarca, optužuju Marlenu da nije bila dovoljno patriota, da nije bila dobra majka, da je imala izvanbračne veze, i da je izdala svoju zemlju. To su ozbiljne optužbe i oni navode primjere iz njenog života koji potkrepljuju, po njihovom mišljenju, tu optužnicu - kazao je Pašović.Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj. Kompozitor predstave je Dino Šukalo i Studio "Modra rijeka". Za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, a za videoart Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a videoprodukcija je "Source production"."Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" autora i režisera Harisa Pašovića rađena je u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale u saradnji sa BNP Zenica.Ulaznice za predstavu mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme <a href="https://www.karter.ba/">www.karter.ba</a> ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada Marlen Ditrih (Marlen Dietrich) je bila više od filmske zvijezde - bila je mit

Mirjanu Karanović u ulozi Marlene Dietrich

Mirjana Karanović u ulozi "Marlene Dietrich" 16. decembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Bosanskohercegovački književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović upriličili su u Briselu, Liježu i Eupenu književne večeri te bh. dijaspori predstavili svoja autorska djela.Adžović je izrazio zadovoljstvo zbog susreta koje su imali s Bosancima i Hercegovcima u nekoliko gradova u Belgiji.- Ovo je bilo moje prvo književno gostovanje u Belgiji i počašćen sam time što sam pozvan. Kao i uvijek kada gostujem van Bosne i Hercegovine, i ovoga puta su susreti i druženja sa bh. dijasporom bili emotivni, meni dragocjeni. Sa svakog ovakvog putovanja nosim mnogo lijepih uspomena i pozitivnih utisaka. Zahvalan sam i ambasadoru Erolu Avdoviću koji je svojim prisustvom dao značaj našim književnim večerima – kazao je Adžović.Također je i Rezak Hukanović iskazao zahvalnost ugodnim druženjem sa bh.dijasporom koje će, kako je rekao, ostati u lijepom sjećanju jer su podijelili zajednički osjećaj ljubavi prema domovini.Ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji Erol Avdović upriličio je prijem za Adžovića i Hukanovića, u okviru obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.- Zahvalan sam našim književnicima Ruždiji Adžoviću i Rezaku Hukanoviću što su došli u Belgiju i svojim književnim večerima i druženjem sa bh. dijasporom uveličali obilježavanje značajnog datuma za našu državu, Dana državnosti Bosne i Hercegovine – kazao je ambasador Avdović.

Ovo je bilo moje prvo književno gostovanje u Belgiji i počašćen sam time što sam pozvan, kazao je Adžović

Književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović predstavili se publici u Briselu, Liježu i Eupenu

Tradicionalna manifestacija "Zimski salon knjige“ u svom 22. izdanju večeras je otvorena u gradskoj galeriji Collegium Artisticum Sarajevo u organizaciji Izdavačke kuće Art Rabic. Centralni događaj Sajma bio je otvaranje izložbe "Velikani bosanskohercegovačkog slikarstva".Direktor IK Art Rabic Goran Mikulić u izjavi za Fenu kazao je da ove godine na Sajmu učestvuje devet izdavača iz BiH i regije. Knjige će biti izložene na 20-ak štandova, a ulaz će biti besplatan.Mikulić je najavio da će salon biti popraćen i drugim sadržajima poput predstavljanja knjiga, izložbi i susreta, a tu je i program namijenjen najmlađoj populaciji.- Pokušao sam Sajam približiti posjetiocima, ako ne znaju šta bi kupili za predstojeće praznike najprikladniji poklon je knjiga, a manifestacije poput ove prilika su za kupovinu knjige po povoljnijim uvjetima. Treba se družiti sa knjigom bez obzira da li je to Nova godina ili ne, malo je otrcano da kažem da je 'knjiga najbolji prijatelj', meni jeste - kazao je Mikulić.Osim izbora novih naslova knjiga iz Bosne i Hercegovine i susjedstva, promocija knjiga i druženja s autorima, u sklopu "Zimskog salona knjige" večeras je otvorena izložba "Velikani bosanskohercegovačkog slikarstva", koja obuhvata radove slikara Ibrahima Ljubovića, Ljube Laha, Affana Ramića i Marija Mikulića.Zimski salon knjige će trajati do 22. decembra, a kao i svake godine posjetiocima će ponuditi značajne popuste.

Zimski salon knjige će trajati do 22. decembra, a kao i svake godine posjetiocima će ponuditi značajne popuste

U galeriji Collegium Artisticum otvoren "Zimski salon knjige"  

Osmi Dani novog slovenačkog filma bit će održani u organizaciji Ambasade Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point.U okviru Dana slovenačkog filma biće prikazana ostvarenja "Promatranje" režija Janez Burger, "Probudi me" u režiji Marka Šantića i "Obiteljska terapija" režiserke Sonje Prosenc.Ulaz na projekcije koje počinju u 20.00 sati je slobodan.

U okviru Dana slovenačkog filma biće prikazana ostvarenja "Promatranje" režija Janez Burger, "Probudi me"

Dani novog slovenačkog filma od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point

Povodom Dana ljudskih prava Ibrahim Spahić, direktor Internacionalnog Festivala "Sarajevska zima" objavio je dobitnike tradicionalnih nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebrno drvo ličnostima koje afirmišu slobodu stvaralaštva, BiH u svijetu i promoviraju civilizacijsku baštinu. Spahić je čestitao Dan ljudskih prava sa željom da život, sloboda i mir budu inspiracija za bolji i humaniji svijet u kojem živimo.Dobitnici nagrade Sloboda, za slobodu stvaralaštva su: Violeta Smailović Huart, violinistica; Stjepan i Tatjana Roš, arhitekti; Vesna Mišanović, šahista,velemajstor; Mihajlo Atijas, dizajner; Marina Finci, grafičar; Jusufuf Hadžifejzović, slikar; Bojan Šarčević, vizualni umjetnik te Nina Aleksandra Knežević.Dobitnici nagrade Srebrena pahuljica, za afirmaciju BiH u svijetu, su: Državna komisija BiH za saradnju sa UNESCO-om za afirmaciju materijalne i nematerijalne baštine BiH u svijetu, članovi zajednice Nine Dragon Heads koji 25 godina za SWF povezuju svijet umjetnika; društva La Benevolencija, Napredak, Preporod i Prosvjeta, Ivan Cankar; za kulturnu misiju Elvedina Muzaferija, Lejla Njemčević, Lana Pudar, Džanan Musa, Edin Džeko te porodica Sipović.Dobitnici nagrade Srebrno drvo, za baštinu BiH su: Arhiv BiH, Zemaljski muzej BiH, ANUBiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Umjetnička galerija BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka slijepih i slabovidnih osoba BiH, Narodno pozorište, Olimpijski muzej XIV ZOI, Muzej Sarajevo, SARTR, Kamerni teatar, Pozorište mladih, UNSA, KUD "Seljo", Vijeće Europe povodom 75. godišnjice i 70. godišnjice Europske Konvencije o kulturi, Asocijacija bijenala mladih umjetnika Europe i Mediterana, Asocijacija deklaracija za prava Mediterana, Projekat Effe/Efa, Projekat Fama, saopćeno je iz Festivala "Sarajevska zima".&nbsp;

Spahić je čestitao Dan ljudskih prava sa željom da život, sloboda i mir budu inspiracija za bolji i humaniji svijet u kojem živimo

Festival "Sarajevska zima": Objavljeni dobitnici nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebreno drvo

"6. Flota u Miljacki - Sarajevske ratne priče" naziv je nove knjige dugogodišnjeg novinara te istaknutog bivšeg bosanskohercegovačkog diplomate Zlatka Dizdarevića koja će biti predstavljena večeras u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.O knjizi će govoriti Ferida Duraković, Mile Stojić, Pero Jurišin, Dragana Glumac, Al Dino i autor Zlatko Dizdarević.- Što bi kamiondžija Vučurević iz Trebinja rekao: 'Da je zaista kakva, ne bi bila Šesta, već Prva.', zapisao je Zlatko Dizdarević u svojim Sarajevskim ratnim pričama lipnja 1992., kad su se bilmezi s brda oko Dubrovnika već prebacili na brda oko Sarajeva, a Šesta flota iz naše ratne mitologije uplovila u sarajevsku. Čitali smo Zlajine Sarajevske ratne priče kao Dnevnik Anne Frank u realnom vremenu, dnevničke zapise iz grada-logora, sa strepnjom otvarajući Slobodnu Dalmaciju i čekajući još jedan njegov zapis, još jedan dan kao cijeli još jedan život - zapisao je u predgovoru knjige Boris Dežulović. Predstavljanje knjige najavljeno je za 19.30 sati.

O knjizi će govoriti Ferida Duraković, Mile Stojić, Pero Jurišin, Dragana Glumac, Al Dino i autor Zlatko Dizdarević

U BKC-u večeras predstavljanje knjige "6. Flota u Miljacki-Sarajevske ratne priče" Zlatka Dizdarevića


Protekla sedmica obilovala je značajnim kulturnim događajima širom Bosne i Hercegovine, a šta se to dešavalo možete pogledati u novoj epizodi emisije “Kultart”.

U Kamernom teatru 55 završeni su “Dani Jurislava Korenića,” gdje su dodijeljene nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja, uključujući nagrade za režiju, glumačke izvedbe i predstave.Narodno pozorište Sarajevo obilježilo je premijeru prve bosanskohercegovačke opere “Tvrtko, kralj bosanski”, koja je oduševila publiku svojim muzičko-scenskim spektaklom.&nbsp;Istovremeno, Bosansko narodno pozorište Zenica nastavilo je turneju u Živinicama i Kaknju, s predstavama “Limuni” i “Crvenkapica i dobri vuk”.Sarajevski Bosanski kulturni centar otvorio je Sedmi sajam knjige "Knjige u nišama", koji je okupio izdavače iz BiH i regiona, slaveći pisanu riječ i domaće autore.&nbsp;Uz to, Narodno pozorište Sarajevo zaključilo je godinu rekordnim brojem rasprodatih predstava, potvrđujući svoj status kulturnog lidera na sceni BiH.

Sarajevski Bosanski kulturni centar otvorio je Sedmi sajam knjige "Knjige u nišama"

Emisija "Kultart": Kraljevska opera, izvedbe i književne niše

Višestruko nagrađivana predstava "Hedda Gabler" rađena po tekstu norveškog književnika Henrika Ibsena, u režiji Nermina Hamzagića, bit će izvedena u četvrtak, 12. decembra na sceni Narodnog pozorišta, sa početkom u 19:30 sati.U predstavi igraju Mona Muratović, Ermin Sijamija, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Jasna Diklić i Belma Salkunić-Bektešević.Dramski tekst "Hedda Gabler" norveškog pisca i dramatičara Henrika Ibsena jedan je od najkompleksnijih ali i najvještije napisanih tekstova u historiji svjetske dramske književnosti a lik Hedde Gabler, tvrde kritičari, jedan od najsloženijih i najintrigantnijih.- Žudeći za nemogućim idealom lijepog i dostojanstvenog, a pristajući na banalnost življenja u modernom društvu, Hedda je jedan od najnepredvidljivijih, najuzbudljivijih i najslojevitijih likova ikada napisanih. Pišući Heddu Gabler, psihološku dramu o ženi zatočenoj u kući, braku i životu koji nije željela, Ibsen slika portret ranog industrijskog društva u kome je tehnologija omogućila masovnu proizvodnju, ali je istovremeno preoblikovala društvene vrijednosti, pa se zadovoljstvo mjeri potrošnjom, vrijednost pronalazi u kompeticiji, a samorealizacija čovjeka se očituje u tome da li je uspješno ispunio svoju društvenu funkciju. Granice individualne slobode iscrtane su linijama društveno prihvatljivog, i svaki pokušaj odstupanja predstavlja napad na krhki poredak društvenih odnosa - napisali su Nermin Hamzagić i Asja Krsmanović.Dramaturgiju i adaptaciju teksta potpisuje Asja Krsmanović, scenografkinja je Mirna Ler, kostimografska rješenja povjerena su Irmi Saje i Vanji Ciraj, a na scenskom pokretu radio je Thomas Steyaert koji potpisuje i muziku.Ulaznice se mogu kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, te putem platforme <a href="https://www.karter.ba/">www.karter.ba </a>ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Nakon 18 godina pauze održan Mali šlager

Glumac Rijad Gvozden za "Dnevni avaz": Smijem se zajedno s publikom

Predstave "Alice u krevetu" i "Mjera za mjeru" ponovo na sceni SARTR-a

Svečano otvoren 22. TKT Fest u Tuzli: Početak kulturne manifestacije uz vrhunske predstave

"Drama o Mirjani i ovima oko nje": Gostujuća predstava iz Zenice povodom 75. godišnjice Narodnog pozorišta Mostar

Koncertom Mirze Redžepagića otvoren specijalni program Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Promoviran roman "Alfir" Irfana Horozovića

"Hasanaginica" na pozorišnim scenama: Premijera na sceni Narodnog pozorišta Tuzla

Mirjana Karanović u ulozi "Marlene Dietrich" 16. decembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović predstavili se publici u Briselu, Liježu i Eupenu

U galeriji Collegium Artisticum otvoren "Zimski salon knjige"

Dani novog slovenačkog filma od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point

Festival "Sarajevska zima": Objavljeni dobitnici nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebreno drvo

U BKC-u večeras predstavljanje knjige "6. Flota u Miljacki-Sarajevske ratne priče" Zlatka Dizdarevića

Emisija "Kultart": Kraljevska opera, izvedbe i književne niše

Nagrađivana dramska predstava "Hedda Gabler" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Kultura

Nakon 18 godina pauze održan Mali šlager

Glumac Rijad Gvozden za "Dnevni avaz": Smijem se zajedno s publikom

Predstave "Alice u krevetu" i "Mjera za mjeru" ponovo na sceni SARTR-a

Svečano otvoren 22. TKT Fest u Tuzli: Početak kulturne manifestacije uz vrhunske predstave

"Drama o Mirjani i ovima oko nje": Gostujuća predstava iz Zenice povodom 75. godišnjice Narodnog pozorišta Mostar

Koncertom Mirze Redžepagića otvoren specijalni program Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Promoviran roman "Alfir" Irfana Horozovića

"Hasanaginica" na pozorišnim scenama: Premijera na sceni Narodnog pozorišta Tuzla

Mirjana Karanović u ulozi "Marlene Dietrich" 16. decembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Književnici Ruždija Adžović i Rezak Hukanović predstavili se publici u Briselu, Liježu i Eupenu

U galeriji Collegium Artisticum otvoren "Zimski salon knjige"

Dani novog slovenačkog filma od 12. do 14. decembra u kinu Meeting Point

Festival "Sarajevska zima": Objavljeni dobitnici nagrada Sloboda, Srebrena pahuljica i Srebreno drvo

U BKC-u večeras predstavljanje knjige "6. Flota u Miljacki-Sarajevske ratne priče" Zlatka Dizdarevića

Emisija "Kultart": Kraljevska opera, izvedbe i književne niše

Nagrađivana dramska predstava "Hedda Gabler" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo