Evropljani strahuju od povratka Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću, a ko nas može kriviti nakon što je rekao da će "ohrabriti" Ruse da "čine šta god žele" saveznicima koji ne plaćaju dovoljno za njihovu odbranu? Ipak, taj bi komentar trebao probuditi one u Evropi koji misle da su američki rezervoari resursa i volje beskonačni. Tramp odražava rastuću američku frustraciju mnogim saveznicima koji se odbijaju suočiti sa surovom međunarodnom stvarnošću: da se suparnici ubrzano naoružavaju, a jedini garant sigurnosti ostaju veliki, a možda i neodrživi vojni izdaci SAD.Evropa je uživala u desetljećima dugom odmoru od obaveze najvažnijeg aspekta države: ulaganja u sigurnost. Činilo se da su benigni međunarodni uvjeti 90-ih i ranih 2000-ih bili uvod u miroljubivu globalnu zajednicu. Sada je jasno da se napredak prema globalnoj harmoniji ne događa, a njegovanje takvih iluzija je opasno.Neki, posebno na evropskom istočnom ratištu potpuno su se probudili u realnosti takmičenja i rata. Ali druge, poput Njemačke i Italije, troše znatno ispod 2 posto bruto domaćeg proizvoda (NATO obaveza) na odbranu – pri čemu većina tog novca ide na birokratiju, a ne na oružje.Evropa se treba bojati svojih neprijatelja. Agresivna Rusija, koja gura prema zapadu, neće stati ni nakon što Vladimir Putin ode s vlasti. Tokom proteklih deset godina Rusija je povećala svoje izdatke za odbranu za 300 posto, dok su zemlje EU povećale svoje za samo 20 posto. Kvalitet zapadnog oružja možda je bolji, ali rat u Ukrajini pokazuje da je i kvantitet važan.Dok Tramp u pohodu na drugi predsjednički mandat javno izjavljuje da ga ostatak svijeta manje-više ne interesira, Evropa ostaje smušena, neodlučna i pitanje je koliko uopće sposobna za vlastitu odbranu. A ako dodamo radikalnu desnicu koja će na predstojećim izborima za Evropski parlament izvjesno znatno ojačati, imamo itekako razloga bojati se i za budućnost BiH. I krajnje ozbiljno shvatiti izjavu Dodika da će proglasiti nezavisnost u slučaju Trampovog dolaska na vlast.

Ima li razloga bojati se za budućnost BiH

Jesmo li spremni za Trampa

Košarkaški fanatici u Bosni i Hercegovini noćima ne spavaju, a sve zbog Jusufa Nurkića, koji briljira u najjačoj ligi na svijetu – NBA.On je ovog ljeta prešao u ekipu Finiks Sansa i nije mu dugo trebalo da se uklopi u tim koji od početka sezone važi za jednog od favorita za titulu prvaka. Jedan je od najvažnijih slagalica šampionskog tima, a godi mu igranje i uz zvijezde kakve su Kevin Durent (Durant), Devin Buker (Booker) i Bredli Bil (Bradley Beal).Nurkić tačno zna šta je njegov posao i to odlično radi. Doveden je da pojača odbranu, da zakrpi rupe koje nije mogao Deandre Ejton (DeAndre Ayton), a osim što je zaštitnik svog obruča, Jusuf je sjajan i u napadu. Svoje napadačke sposobnosti demonstrirao je protiv moćnog Entonija Dejvisa (Anthony Davis) i njegovih Lejkersa.Ubacio je 18 poena i uhvatio čak 22 lopte. Samo jedan skok mu je nedostajao za rekord karijere – 23, koliko je zabilježio protiv Sakramento Kingsa 2019. godine.Jusuf prosječno ima dabl-dabl učinak, a trenutno je na 11,8 poena i 10,3 skoka po utakmici.„Bosanska zvijer“ opravdava svoj nadimak, a osim što je sjajan košarkaš, div je velikog srca. Prate ga brojne humanitarne akcije u koje je bio uključen.Jusuf Nurkić rođen je 23. avgusta 1994. godine u Svojatu, malom naselju u Živinicama. U NBA je zakoračio 2014. godine. Nosio je tri godine dres Denvera, nakon čega je stigao u Portland. Poslije šest godina u Portlandu preselio se u Finiks.

Doveden da pojača odbranu, a odličan je i u napadu

Jusuf Nurkić: Genije iz Svojata

Sramota je da državni policajci u našoj državi jedva preživljavaju od svojih primanja. Davati mizerne plaće za tako opasan posao nema nikakve logike. Kako su kantonalnim službenicima, koliko-toliko, plaće dostojne života čovjeka?Pa jer se valjda kantonalne vlasti i bave time. A državne – jok! Prepustili su policajce same sebi.Kažu, nedostaje policajaca u Graničnoj policiji kako bi poboljšali sigurnost granice naše Bosne i Hercegovine. To je posebno do izražaja došlo tokom migrantske krize. Kako neće nedostajati kad ljude „bacate“ na periferije države, a pri tome nemaju pokrivene troškove puta ni/ili smještaja?Dok viši činovi imaju i više plaće i druge beneficije. Neka, i trebaju, za to su se školovali i izborili napredujući u karijeri.Ali zar nije suludo da državni policajci, među koje spadaju i službenici Granične policije, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT), doslovno nose glavu u torbi prilikom obavljanja svakodnevnih, naizgled banalnih poslova, za to primaju mizerne plaće?I onda se čude vrli ministri i drugi kako to da imamo manjak policajaca. A isti ti ministri, i u ovom sazivu Vijeća ministara kao i u prošlima, prstom ne miču da promijene stanje, da zadrže postojeće i potencijalno zaposle nove. Jer zašto bi?! Nije da im to spada u radnu obavezu. Ili spada? Sve dok oni uredno svoje basnoslovne plaće drže u novčaniku koga briga za onog tamo nekog policajca koji je odvojen od porodice dok štiti vaše i naše gu*ice. A plaćeni prekovremeni sati na nivou su mašte djeteta koje priželjkuje jednoroga. Možda i ono tu čudnu životinju dobije prije nego naši policajci dostojne plaće ako se oni koji bi morali već jednom ne probude i ne poduzmu nešto u vezi s tim.

Zar nije suludo da državni policajci, koji doslovno nose glavu u torbi prilikom obavljanja svakodnevnih poslova imaju mizerna primanja

Plaća ili jednorog

Fudbaleri Liverpula su nakon produžetaka pobijedili Čelzi (1:0) i osvojili Liga kup, svoj prvi trofej u sezoni, a za to je najzaslužniji bio sjajni Virdžil van Dajk (Virgil van Dijk). Popularni „Redsi“ su u ovo finale ušli i više nego desetkovani zbog povreda brojnih zvijezda koje nisu bile u stanju pomoći.Kao i mnogo puta u prošlosti, Van Dajk je preuzeo svu odgovornost i povukao svoju ekipu. Defanzivac po vokaciji je u nekoliko navrata zaustavljao opasne protivničke napade, a onda je došla i 118. minuta rovovske bitke u finalu Liga kupa, kada je i pokazao svoje napadačke sposobnosti.Nakon ubačaja iz kornera Nizozemac je ostao sam na desetak metara od gola i sjajno plasiranim udarcem matirao je nemoćnog golmana Čelzija za erupciju slavlja na kultnom Vembliju.Era Liverpula kakvog poznajemo polako se bliži kraju. Odlazi njemački stručnjak Jirgen Klop (Jurgen Klopp), a s njim i atomski fudbal Liverpula, kao i mnoge zvijezde.Među igračima koji će mijenjati sredinu naljeto spominje se upravo i Virdžil, ali ovaj trenutak će zauvijek ostati urezan u sjećanju kako njegovom tako i navijača velikana s Enfilda, kao dan kada je Nizozemac donio svojoj ekipi deseti, jubilarni trofej Liga kupa.

Donio Liverpulu jubilarni trofej u Liga kupu

Virdžil van Dajk: Ikona ere

Situacija u vezi s Ukrajinom morala bi biti jasan signal Americi da obrati pažnju na Bosnu i Hercegovinu i ozbiljnije secesionističke poruke Milorada Dodika, kojeg Rusija bezdušno podržava.Ovu rečenicu, u istoj ovoj rubrici, objavili smo 16. februara 2022. godine, četiri dana pred početak brutalne ruske agresije na Ukrajinu.I zbog ove rečenice i teksta „Avaz“ i potpisnik ovih redova postali su meta napada Ruske ambasade u BiH, gdje nam je poručeno: „I ako ćemo biti prisiljeni da odgovorimo udarcem na provokacije cinika, licemjera i manipulatora, to će biti udarac iz dubine ruske duše.“I dvije godine kasnije, na godišnjicu napada na Ukrajinu, ništa se nije promijenilo. Agresija i dalje traje, Putinove igre se nastavljaju, Ruska ambasada prijeti kome stigne, a podrška Rusije Republici Srpskoj je neupitna.To potvrđuje i sastanak Milorada Dodika s ruskim diktatorom u Moskvi. I poruke iste, Rusija je snažno uz RS u mjesecu kada su svi digli ruke od agresora i kada im Evropa uvodi nove sankcije zbog tlačenja ukrajinskih civila.Ali Putinove igre br. 2 i dalje su na snazi. Opasne poruke i teze da nas Amerika uvlači u NATO već su viđen scenarij. I očekivan i providan. Dodik po svome, a Putinu je potreban remetilački faktor na zapadnom Balkanu, kada mu sve više leđa okreću i Srbija i Aleksandar Vučić, a samo poletni Dodik trči u zagrljaj.I danas, dvije godine kasnije, ostajemo pri tezi koju smo napisali – treba biti na oprezu, s Rusima se, tvrde stručnjaci, nikad ne zna!

Sve što smo napisali prije dvije godine, četiri dana pred početak brutalne ruske agresije i danas

Putinove igre 2

Jedan od najprgavijih igrača u historiji evropskog i svjetskog fudbala sigurno je stoper Porta Pepe. Portugalski defanzivac, nekoliko dana pred svoj 41. rođendan, još jednom je pokazao zašto toliko dugo traje uprkos svim svojim manama.U utakmici osmine finala Lige prvaka protiv favoriziranog Arsenala uspostavio je defanzivnu kliniku pred golom. To je išlo toliko daleko da su frustrirani protivnici šutirali grumene zemlje od bijesa.Pepe je majstor provokacije. Uvijek spreman da se uvuče pod kožu, a veteranskom smirenošću opet da ne padne na iste fore koje je „prodao“ suparnicima nekoliko minuta ranije.Najveća premija, bolja čak i od one novčane, bila je pobjeda na kultnom Dragau, a da nisu dopustili protivnicima da naprave makar jednu ozbiljnu priliku.Također, Pepe se upisao u historiju kao najstariji igrač u polju koji je igrao utakmicu Lige prvaka. Portugalac je tako oborio rekord koji je postavio legendarni Rajan Gigs (Ryan Giggs) prije deset godina.Mnogi su zaboravili na Pepea, koji je u prošlosti bio oličenje mesara u svijetu fudbala. Pogotovo dok je nastupao za madridski Real i dok je činio pakleni tandem sa Serhijom Ramosom (Sergio).Ipak, on i u poznim igračkim godinama pruža nevjerovatne partije. Koliko će još, niko ne zna. Ono što je sigurno, dok bude igrao, bit će jedan od najboljih na toj poziciji.

Prgavi Portugalac upisao se u historiju Lige prvaka

Pepe: Neuništivi kostolomac

Da će trojka biti nekoherentna i rastrgana grupa, s obzirom na sve različite ideološke, interesne i klijentelističke interese koji unutar nje vladaju, mogli smo očekivati. Ipak, teško je bilo pretpostaviti da će biti baš toliko nerazumni i neodgovorni da dozvole da ih te razlike kod svakog bitnijeg pitanja dovedu do zastoja, blokada i prepucavanja. Niti jedna ozbiljna politička grupacija koja sebi želi dobro, a kamoli šta više, takve stvari sebi ne bi dozvoljavala, jer u javnost šalju nepogrešivu sliku o potpunom amaterizmu i neozbiljnosti.Posljednja trakavica koju su nam priredili tiče se izbora direktora Kliničkog centra, gdje ministar Nediljko Rimac nije dao saglasnost za imenovanje Ismeta Gavrankapetanovića na ovu poziciju zbog navodnog nedostatka neophodnih menadžerskih kvalifikacija, a u javnosti se uveliko špekulira da stvar nije samo do Rimca nego do suprotstavljenih interesa unutar same trojke.U ovom tekstu se tim nagađanjima nećemo baviti, no svakako ćemo zaključiti da je nedopustivo da vlasti u FBiH još u startu nisu imale riješena i dogovorena pitanja ključnih kadrovskih imenovanja.Naravno, sapunica iz KCUS-a ne treba čuditi ako se uzme u obzir da im je samo za smjenu bivše direktorice Sebije Izetbegović, jednog od glavnih razloga što se bivša opozicija uopće ujedinjavala, trebalo nekoliko mjeseci. I da stvar bude gora, KCUS je još samo jedna od desetina institucija čije uprave koje je postavila bivša vlast, nakon mjeseci vladanja, još nisu ni takli.A šta je tek sa silnim reformskim zakonima, infrastrukturnim projektima i ostalim izazovima koji stoje pred novom vladom?Da ne bude zabune, nesposobna i neorganizirana vlast i dalje je bolja od kriminalne vlasti i pokušaja privatizacije države od jedne porodice, no to zasigurno nije promjena kojoj smo se nadali. I na osnovu koje se mogu nadati da na pozicijama ostanu nakon 2026. godine.

Jedva su smijenili Sebiju, a na imenovanje novog direktora još ćemo čekati

Odbijena saglasnost za imenovanje Ismeta Gavrankapetanovića za direktora KCUS-a

Poslije lopova, diletanti

Talentirani 22-godišnji veznjak Kelna Denis Huseinbašić novi je igrač reprezentacije Bosne i Hercegovine.Nakon brojnih peripetija i nejasnoća oko njegovog statusa jučer je stigla zvanična potvrda – Huseinbašić je naš i bit će veliko pojačanje za „Zmajeve“. Bio je između Njemačke i BiH, ali sada je konačno poznato za koju reprezentaciju će igrati.I ranije je trebao igrati za BiH, ali se u martu prošle godine nije pojavio na okupljanju zbog „privatnih obaveza“. Ljetos je potom igrao za mladu reprezentaciju Njemačke na Evropskom prvenstvu. Navijači u BiH su mislili da je Huseinbašić izgubljen, spominjali su ga kao „novi slučaj Zlatana Ibrahimovića“, ali, srećom, biser njemačkog bundesligaša igrat će za BiH.Radi se o igraču koji igra jednostavno, ne petlja loptom, razumije igru, a dobar je i u završnici. Ove sezone je sakupio tri asistencije na 18 utakmica za Keln. Huseinbašić je pažnju na sebe skrenuo nevjerovatnim skokom. U dvije godine je napredovao od omladinskog pogona četvrtoligaša do Bundeslige. Nije to prošlo neopaženo, pa su ga Nijemci zvali u mladu reprezentaciju, a od sada će nositi dres Bosne i Hercegovine.Denis Huseinbašić rođen je 3. jula 2001. godine u Erbahu, Njemačka. Njegov otac Remzija je iz Fojnice, majka Taiba iz Banje Luke, a, kako tvrde ljudi bliski veznjaku – on voli Bosnu. Sada će imati priliku to i dokazati.

Konačno je odlučio i izabrao Bosnu i Hercegovinu

Denis Huseinbašić: Novi "Zmaj"

Koliko BiH ima siromašnih građana? Koliko ih je na granici siromaštva? Koliko je ljudi koji jedva mogu da se prehrane? Kakvo je socijalno stanje u zemlji? Kolika je stopa rizika od siromaštva? Na ova i brojna druga, slična pitanja odgovora nema, jer u statističkom sistemu BiH rubrike pokazatelja siromaštva su skoro deceniju prazne.A to je sasvim dovoljan pokazatelj kako bh. vlasti gledaju na problem siromaštva i, uopće, socijalne nejednakosti i pravde. Dok, s jedne strane, na to zatvaraju oči i ne žele vidjeti stvarnu sliku, s druge, naše se vlasti zapravo boje istine. Jer stvarno bi stanje pokazalo da je socijalna situacija u BiH zastrašujuća.Iako kao zmija noge kriju podatke o siromašnim građanima, oni se s vremena na vrijeme pojave kao rezultat istraživanja nevladinih i međunarodnih organizacija, a posljednji, koji su, istina, rađeni prije osam godina, porazni su. Više od jedne petine stanovništva, ili 23 posto u BiH je siromašno. Drugi podaci kažu da gotovo polovina djece u BiH živi u siromaštvu, kao i 80 posto penzionera.Na stranu statistika, iz dana u dan svjedočimo raznim pokazateljima o tome da je BiH jedna od najbjednijih zemalja u Evropi, od kontejnera koje građani prevrću u potrazi za otpacima, do redova u javnim kuhinjama, činjenice da pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom jedva prelazi 45 posto, a minimalnom ni 22 posto, time što građani svakodnevno odlaze van granica BiH u potrazi za boljim životom.Zar nije porazan najsvježiji podatak da su u susjednoj Hrvatskoj Bosanci i Hercegovci na drugom mjestu po broju dozvola za boravak i rad, odmah poslije Nepala, a iza nas su Indija i Filipini?!Našim vlastima očigledno nije. Njihova pohlepa, koja se, između ostalog, ogleda u besramno visokim primanjima i raznim privilegijama, jer u pojedinim kantonima ministri imaju startnu plaću od gotovo 5.000 KM, i želja za moći jače su od svega.Zato je kudikamo lakše strašiti građane jedni drugima, proizvoditi tenzije i konflikte, dok mnogi sa zebnjom zavlače ruke u prazne novčanike i dok gladni sve više gladuju.

Iz dana u dan svjedočimo raznim pokazateljima o tome da je BiH jedna od najbjednijih zemalja u Evropi

Strah od istine

Predsjednik RS Milorad Dodik oglasio se na društvenim mrežama nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.&nbsp;Putin mu je na današnjem sastanku uručio i Orden Aleksandra Nevskog. Dodik je istakao da je ovaj Orden dobio za veliki “doprinos razvijanju saradnje Rusije i BiH i jačanju partnerstva sa RS”.- Hvala predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu koji mi je danas ukazao veliku čast uručivši mi Orden Aleksandra Nevskog - napisao je Dodik na društvenoj mreži X.

<blockquote class="twitter-tweet">Хвала предсједнику Русије Владимиру Путину који ми је данас указао велику част уручивши ми Орден Александра Невског. Овај орден добио сам за велики допринос развијању сарадње Русије и БиХ и јачању партнерства са Републиком Српском. <a href="https://t.co/GmZZbWTpdX">pic.twitter.com/GmZZbWTpdX</a>&mdash; Милорад Додик (@MiloradDodik) <a href="https://twitter.com/MiloradDodik/status/1760316804713381896?ref_src=twsrc%5Etfw">February 21, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dodik je istakao da je ovaj Orden dobio za veliki “doprinos razvijanju saradnje Rusije i BiH i jačanju partnerstva sa RS”

Dobio i Orden: Dodik se oglasio nakon sastanka s Putinom

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine će 23. februara na megdan Kipru, a tri dana kasnije će ugostiti Francusku u kvalifikacijama za Eurobasket. U centru pažnje bit će selektor „Zmajeva“ Adis Bećiragić.Zbog povreda su mu otkazali kapiten Miralem Halilović i Džon Roberson (John), a bek Igokee Kosta Kondić će radije na odmor nego u reprezentaciju. Tako su Bećiragićevi planovi u startu poremećeni, a Savez mu nije uspio „srediti“ ni Tarika Biberovića, koji će igrati za Tursku.Za razliku od Kondića, kojem je odmor draži od reprezentacije, Bećiragić svako obraćanje započinje istom rečenicom: „Pozdravljam one koji vole ovu državu i ovu reprezentaciju.“Veliki je patriota, u to nema sumnje, ali će sada morati izvući neku kartu iz rukava. Bio je na udaru kritika nakon ispadanja s prekvalifikacijskog turnira za Olimpijske igre, a sada je na njemu da dokaže svoje znanje dežurnim kritičarima.Njih je uvijek bilo i bit će, ali Bećiragić želi obradovati svoju zemlju i odvesti je na Eurobasket. Na prošlom smo srušili Mađare i aktuelne prvake Evrope Slovence. Bilo je lijepo gledati Džanana Musu, Jusufa Nurkića, Miralema Halilovića i ostale kako se bore uz armiju navijača.Adis Bećiragić rođen je 18. juna 1969. u Sarajevu. Selektor „Zmajeva“ je od 17. juna 2022. godine, a uporedo vodi i Trepču, s kojom dominira na Kosovu s omjerom 18-2.

Izostanci mu poremetili planove, a dežurni kritičari ga čekaju na volej

Adis Bećiragić: Na ispitu

Od pandemije i izolacije do inflacije, domaćih policijskih parada, ratova u svijetu i onih kojima se prijeti kod nas, nema šta se nije natovarilo na leđa prosječnom građaninu ove zemlje, pa se svaki viška fening iz kućnog budžeta prosljeđuje u fondove za crne dane, za „ne daj Bože“.A iskustvo nas uči da uvijek može biti gore. Ovo je jedno od dva racionalna objašnjenja podataka Centralne banke BiH da su ukupni depoziti na kraju prošle godine iznosili 31,11 milijardi KM, da su u decembru bili veći za 172,4 miliona nego u novembru i za čak 1,88 milijardi KM nego na kraju prethodne godine. Od tog iznosa, ušteđevina na računima građana za godinu je porasla za 1,48 milijardi maraka.Drugo objašnjenje čini se realnijim. Većina građana s prosječnim plaćama i penzijama viškova baš i nema, a eventualnih stotinu ili dvije maraka, ako preostanu nakon što se mjesec preživi, radije će završiti u kućnoj kasici ili jastučnici nego da se zbog njih – a ne bismo ni zbog sramote – odlazi do šaltera banaka.Uostalom, „stoja“ koja se mađioničarskim trikom sačuva u jednom, već u sljedećem mjesecu negdje mora otići. Zato je izvjesnije da je onih 1,88 milijardi na račune smjestila malobrojnija grupa uspješnih, sposobnih i vrijednih, ali i onih što su se „snašli“ i koji u krizama najbolje funkcioniraju.Na ostale se odnosi drugi dio izvještaja, koji kaže da su građani BiH, zaključno s decembrom prošle godine, dužni 23,55 milijardi i da je ukupna vrijednost kreditnih zaduženja za godinu porasla za 1,48 milijardi KM. Više puta već je rečeno da je bez kredita teško planirati i radost i žalost, ogrjev, zimnicu, a o solidnijem automobilu ili krovu nad glavom da i ne govorimo.Kako god tumačili podatke CBBiH, da stanje nije dobro, vidi se iz aviona. Nije dobro što većina građana ni najosnovnije potrebe ne može osigurati bez zaduženja, ali je porazno i to što manji dio populacije ne zna gdje da uloži svoj novac, pa na računima trenutno “leži” oko 15 koridora 5C.

Bez kredita teško je planirati i radost i žalost, ogrjev, zimnicu, a o solidnijem automobilu ili krovu nad glavom da i ne govorimo

15 koridora 5C

Novi crnogorski premijer Milojko Spajić, koji je na čelo crnogorske vlade izabran nedavno, obećao je da će ova država, osim čvrstog koraka ka EU i s već postignutim članstvom u NATO-u, brzo postati evropski Singapur.On je ovo izjavio prilikom jučerašnjeg prijema pomoćnika državnog sekretara SAD za evroazijska pitanja Džejmsa Obrajana (James O’Brien), koji je pohvalio crnogorsko rukovodstvo na čvrstom putu Crne Gore, koja je, kako je kazao, jak partner NATO saveza, te je snažno podržao Crnu Goru na putu ka EU.I dok je crnogorski premijer Spajić govorio o tome da je Crna Gora veoma uspješno zatvorila najviše pregovaračkih poglavlja za prijem u EU i reprizi singapurskog uspjeha, istovremeno se u medijima pojavio Igor Dodik.On je na platformi X napao Spajića, kojem se ranije divio, tvrdeći da je isti dobio „amneziju“ jer je kazao kako je dan RS neustavan.Još gore, mlađi Dodik ga je direktno optužio za „gubitak identiteta“ i stavova za koje se zalagao te mu poručio da njime „rukovode dvije strane ambasade, a ne narod, što se, sigurno, neće dobro završiti“.Upravo u istom danu podrške SAD Crnoj Gori i želje da se ona singapurski razvija – što je politika budućnosti u regionu – pojavio se anahronizam mladog Dodika i pokušaj vraćanja Crne Gore u politiku prošlosti, politiku sukoba, miješanja u unutrašnje stvari susjednih država i sukobljavanja na anahronim temama prošlosti.Inače, 36-godišnji Spajić je obrazovanje stjecao u Japanu na Osaka i Saitama univerzitetu. Zvanje magistra stekao je u Francuskoj na HEC Paris, koji je, prema ''Financial Timesu'', broj jedan škola u Evropi za finansije. Nakon toga osnovao je svoj startup i radio u Tokiju i Singapuru, u globalnoj bankarskoj grupaciji ''Goldman Saks''. U vladi Zdravka Krivokapića bio je ministar finansija i socijalnog staranja.

Istoga dana kada prima u posjetu Džejmsa Obrajana, koji daje podršku Crnoj Gori, Spajića je brutalno izvrijeđao Igor Dodik

Milojko Spajić: Sudar različitih svjetova

Na dobrom smo putu prema Evropskoj uniji. Kako se nekada u školama radilo, tako sada naši političari stavljaju kvačice pored ispunjenih obaveza, odnosno uvjeta koje je Evropska komisija stavila pred nas.Od 14 prioriteta ispostavilo se da su ipak četiri ključna. Dva smo ispunili, dva se još čekaju. A niko više ni riječi o izmjenama Izbornog zakona BiH. Pa čak ni visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Osim ponekog poziva, tu i tamo, da je neophodno usvojiti izmjene, pa makar one koje se tiču izbornog procesa. A od pompeznih najava nametanja izmjena, odnosno korištenja bonskih ovlasti – ništa.Rok koji je Šmit stavio pred vlasti davno je prošao, a oni se s mrtve tačke nisu pomjerili. Uzdrmao ih je Šmit prvobitno, a onda sve po starom. Čim to više nije primarna tema u javnosti, čim se na vladajuće ne vrši kakav-takav pritisak, ušute se. Možemo s vremena na vrijeme čuti Milorada Dodika kako proziva Šmita i prijeti da će blokirati put ka EU ukoliko se Šmit umiješa i iskoristi ovlasti koje mu pripadaju.I drugi političari su mišljenja da se visoki predstavnik ne bi trebao umiješati u ovo, samo to ljepše upakuju pa prezentiraju javnosti. No, ako Šmit to ne učini, hoće li oni usvojiti neophodne izmjene Izbornog zakona?Je li Šmit prepao vladajuće na državnom nivou, pa se taktički povukao puštajući da vidi šta su i koliko spremni učiniti, ili je obrnuto, možda se Šmit uplašio potencijalnih reakcija i odgovora na korištenje bonskih ovlasti?!Ipak, i ptice na grani znaju (mada su i one u posljednje vrijeme zbunjene) da se naši Hrvati, Bošnjaci i Srbi nikada neće moći sami dogovoriti. Jer, eto, uvijek je neko ugrožen i zakinut. A to kako narod generalno živi, nije ni bitno.

Ako Šmit ne nametne izmjene Izbornog zakona, je li realno očekivati da vlasti to učine

Ko se koga uplašio

Aleksandar Damjanović predvodio je košarkaše Bosne do trofeja Kupa Mirze Delibašića, prvog koje je sarajevski velikan osvojio nakon dugih 14 godina čekanja.Nakon što nisu uspjeli proći kvalifikacije te nekoliko loših rezultata u domaćem prvenstvu, Aleksandar Damjanović imenovan je za novog trenera „Studenata“.„Vojnik“ Bosne ranije je bio trener prvog tima, asistent i šef stručnog štaba razvojnog tima, posložio je ekipu i krenuo u pohod na trofej(e).Debi je imao protiv starog rivala Slobode, koju su „Studenti“ pregazili sa 102:75, što je bila najava velikih stvari.Damjanović je s Bosnom u prvenstvu ostvario čak 13 pobjeda na 14 utakmica - izgubivši samo od Proma u Donjem Vakufu u 10. kolu.„Studente“ nije obeshrabrio taj poraz, nanizali su potom osam pobjeda u prvenstvu, te još četiri u Kupu. Dugih 14 godina Bosna nije osvojila Kup Mirze Delibašića, a onda je sada na tom putu pregazila Igokeu i Široki Brijeg.Skenderija je bila ispunjena, a navijači su ponovo skandirali „Bit će Bosna opet šampion“. Najavio je to i Damjanović nakon finala Kupa.Aleksandar Aco Damjanović rođen je 15. jula 1973. godine u Sarajevu. Sada je vratio sjaj sarajevskom ponosu - KK Bosna.

Srušio Igokeu, a potom i Široki za prvi trofej nakon 14 godina

 Damjanović: "Studenti" igraju fantastično

Aleksandar Damjanović: Preporodio Bosnu

Dom naroda BiH u petak je usvojio Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, što je jedan od tri uvjeta za počinjanje pregovora naše države s Evropskom unijom o članstvu. Poruke Angeline Ajhorst (Eichorst) bile su vrlo jasne - ako BiH, pored spomenutog, do početka marta usvoji još zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima, može očekivati i otvaranje pregovora.Ipak, mnogi su imali razloga za zabrinutost kada je Milorad Dodik zaprijetio da će evropske zakone blokirati sve dok se ne donese odluka o izbacivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a Dragan Čović u cijeli paket pokušao je ugurati još i izbor članova Predsjedništva, nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) zatražio tehničke izmjene Izbornog zakona.Tu se stvorio strah da bi evropski put BiH mogao biti blokiran i da se naša zemlja našla pod novim atakom ucjena i blokada. Ipak, to se, srećom, nije desilo, Dodik je po ko zna koji put blokirao, a naša država je napravila važan korak da otkoči evropski put.Stranke trojke ponovo su platile danak lošem PR-u, jer je SDfA-ovska propagandna mašinerija i ove događaje spremno dočekala da prikaže kako su Dodiku i Čoviću navodno sve prepustili i popustili. Iako će pitanja Izbornog zakona i Ustavnog suda potencijalno i dalje ostati na stolu, pogrešno ih je trpati u isti koš s trenutnim zahtjevima EU i dozvoljavanje toga politički je vrlo nepametno.Umjesto toga, prioritet treba dati evropskom putu, a izazove rješavati jedan po jedan. Tako možemo računati i na konkretan rezultat, ali i na rješavanje sistemskih izazova za našu zemlju.Isti dan kada je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca, Sud BiH donio je odluku da se suspendiranom predsjedniku tog suda Ranku Debevcu i bivšem direktoru OSA-e Osmanu Mehmedagiću produži pritvor za još mjesec.Bolji dani za BiH možda ipak dolaze. Imamo razloga vjerovati da je pokrenut cunami deratizacije ove države koji neće biti zaustavljen.

Jesmo li spremni za Trampa

Jusuf Nurkić: Genije iz Svojata

Plaća ili jednorog

Virdžil van Dajk: Ikona ere

Putinove igre 2

Pepe: Neuništivi kostolomac

Poslije lopova, diletanti

Denis Huseinbašić: Novi "Zmaj"

Strah od istine

Dobio i Orden: Dodik se oglasio nakon sastanka s Putinom

Adis Bećiragić: Na ispitu

15 koridora 5C

Milojko Spajić: Sudar različitih svjetova

Ko se koga uplašio

Aleksandar Damjanović: Preporodio Bosnu

Neko u EU, neko u zatvor

Kolumne

Jesmo li spremni za Trampa

Jusuf Nurkić: Genije iz Svojata

Plaća ili jednorog

Virdžil van Dajk: Ikona ere

Putinove igre 2

Pepe: Neuništivi kostolomac

Poslije lopova, diletanti

Denis Huseinbašić: Novi "Zmaj"

Strah od istine

Dobio i Orden: Dodik se oglasio nakon sastanka s Putinom

Adis Bećiragić: Na ispitu

15 koridora 5C

Milojko Spajić: Sudar različitih svjetova

Ko se koga uplašio

Aleksandar Damjanović: Preporodio Bosnu

Neko u EU, neko u zatvor