I dok je u ostatku svijeta normalno da se vrijeme kada se bliži kraj godine provodi na način da se smiruju tenzije, vlada normalnija atmosfera i svi se okreću najbližim, to u Bosni i Hercegovini nije slučaj.Kod nas svjedočimo potpuno suprotnom, odnosno pojačanju tenzija, koje dosežu svoj vrhunac.Tako moramo slušati priče o tome da li je Milorad Dodik zdrav i sposoban za suđenje, da li će i kada mu biti održano ročište.Ne ulazeći u to ko je u pravu, a ko u krivu, prosto je nevjerovatno da sudski vještak tvrdi jedno, a ljekarski tim nešto dijametralno suprotno.Dobili smo nekoliko dana na vremenu, jer je ročište prolongirano, no drami ćemo svjedočiti pred Novu godinu, tačnije 30. decembra.Ali ni to nije dovoljno, pa Narodna skupština RS raspravlja o tome da li treba rušiti ustavni poredak.Priča se o tome da se predsjednik RS Milorad Dodik ne odaziva na pozive Suda BiH, da se bojkotuje rad državnih institucija, da se prekinu evropske integracije, iako se u njih često javno kunu.U svakoj normalnoj državi ovo odmah pali alarme, ali BiH po mnogo čemu nije normalna država.Provodili se ovi zaključci ili ne, sama rasprava o njima je skandalozna, a da stvar bude apsurdnija, iza svega stoje ljudi koji su pod brojnim sankcijama, poput predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića.I postavlja se pitanje kako je situacija za nekoliko dana došla od usvajanja dva evropska zakona do toga da se u državi sve raspada, iako ništa nije nametalo takav scenarij. Sve u svemu, crno nam se piše.

U svakoj normalnoj državi ovo odmah pali alarme, ali BiH po mnogo čemu nije normalna država

Praznične tenzije

Benjamin Mujkić primljen je na najstariji univerzitet u Sjedinjenim Američkim Državama i jedan od najcjenjenijih – Harvard. I to u ranom roku. Dječak velikog uma, iz male zemlje, na putu je da cijeli svijet čuje za njega.Skromni mladi matematičar iz Novog Travnika učenik je četvrtog razreda Druge gimnazije u Sarajevu, a već je promijenio historiju. Prvi put je u BiH došla zlatna medalja s Internacionalne matematičke olimpijade u Velikoj Britaniji, koju je on ponosno okačio o svoj vrat.U nesigurnim vremenima za sve, i roditelje i njihovu djecu, Benjamin i slični njemu bacaju svjetlo na ispravni put i utabaju ga za generacije koje dolaze.Iako mlad, već sada pokazuje prave vrijednosti. Skroman, vrijedan i uporan, hrabro gazi u nove pobjede i ne dozvoljava da ga strah spriječi da pokuša ostvariti svoje snove. Iako je mislio da neće uspjeti, ipak je odvažno aplicirao na prestižne fakultete, što je rezultiralo pozitivnom odlukom na šta svaki građanin ove zemlje može biti ponosan.Ipak, skromno, zasluge pripisuje i svojim roditeljima za koje kaže da su mu uvijek bili najveća podrška. Njima svi treba da čestitamo, odličan su posao obavili i pokazali kako dijete može visoko da leti kada mu pomognete da raširi krila.

Skroman, vrijedan i uporan, hrabro gazi u nove pobjede

Benjamin Mujkić: Briljantan um

Košarkaški reprezentativac Bosne i Hercegovine Kenan Kamenjaš briljira u dresu Budućnosti iz Podgorice. Nakon što je nedavno zablistao u dresu reprezentacije u historijskom meču protiv Hrvatske, popularni Kameni je sjajne igre prenio i u klupsku košarku.U pobjedi protiv Krke u 13. kolu ABA lige (97:87) proveo je 27 minuta na parketu, što mu je bilo dovoljno da postavi svoj rekord u regionalnom takmičenju po broju ubačenih koševa. Kameni je ubacio 28 poena, a zabilježio je i deset skokova te upisao jednu asistenciju.Osim što je sjajan košarkaš, Kamenjaš je i odličan čovjek. Svako ko ga poznaje, ima samo riječi hvale za njega, a korak dalje otišao je Sejo Bukva koji je otkrio njegovu priču. Putovao bi na relaciji Vareš – Sarajevo na dva treninga dnevno, a nije zapostavljao ni školu. Uz to je uvijek žurio kući da pomogne svojoj majci.- Odmah sjeda na radnički autobus koji ide u šest sati, dođe, odradi trening, ja mu platim doručak, ručak, vrati se kući ode u školu u drugu smjenu, odradi zadaću, pomogne majci i opet navečer dođe, odradi trening – otkrio je Bukva za Balkan Rules Podkast.Kenan Kamenjaš je rođen 7. januara 2000. godine u Varešu. Počeo je u KK Koš, a onda je igrama u Sparsima privukao pažnju Budućnosti. Jedno vrijeme je igrao za Studentski centar, filijalu ekipe iz Podgorice. Ove sezone je jedan od najboljih igrača ABA lige, a blista i u Eurokupu, gdje je bio MVP 12. kola.

Igra u fenomenalnoj formi, a postavio je i lični rekord u ABA ligi

Kenan Kamenjaš: Neumoljiv u reketu

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit (Christian Schmidt) pozvao je Vijeće ministara BiH da pronađe rješenje za funkcionisanje ustanova kulture od značaja za državu.Iz OHR-a je danas saopćeno da je mjesec dana nakon što je donio Nalog kojim se podržava funkcioniranje ustanova kulture od značaja za BiH, visoki predstavnik Šmit još jednom podsjetio koliko je bitno da Vijeće ministara pokaže fokusiranost, odlučnost i odgovornost u donošenju rješenja koje će otkloniti dugoročne izazove s kojima se ove institucije suočavaju.- Vijeće ministara mora pronaći odgovarajuće i održivo rješenje za ovo pitanje u zadatom roku kako bi osiguralo pravnu i finansijsku stabilnost ovih ustanova kulture. U suprotnom, to bi ugrozilo očuvanje zajedničkog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Ako se ispune potrebni uslovi, ove ustanove, čuvari identiteta i istorije BiH, bit će u puno boljoj poziciji da ispune svoju misiju očuvanja i omogućavanja pristupa ovom naslijeđu budućim generacijama, što je od najvećeg značaja za BiH - saopćeno je iz OHR-a.Šmit je 21. novembra donio odluku kojom je riješio problem finansiranja i funkcioniranja Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH), kao i još šest institucija kulture od posebnog značaja za državu.Visoki predstavnik je u govoru ispred NUBBiH-a rekao da će odlukom biti onemogućene blokade i prestanak funkcioniranja i drugih kulturnih institucija od državnog značaja, kao što su Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Kinoteka BiH i Umjetnička galerija BiH.

Šmit je 21. novembra donio odluku kojom je riješio problem finansiranja i funkcioniranja Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH

OHR pozvao Vijeće ministara BiH da riješi pitanje ustanova kulture

U Hercegovini je posljednjih mjesec prilično napeto. Na hiljade prosvjetnih radnika od Ivana do Ivanice je u generalnom štrajku jer su, prije svega, nezadovoljni svojim primanjima. Traže 15 posto više plaće, a Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona im nudi maksimalnih 10 posto. Oni u klin, Vlada u ploču, reklo bi se. I, kao u trileru s dobrim zapletom, situacija postaje sve napetija, jer prosvjetari svako malo izlaze na ulice Mostara boreći se za svoja prava, a vlasti ih tuže i propituju zakonitost štrajka.„Zbog bezbjednosti“ se zabranjivao i štrajk prosvjetara u Kantonu Sarajevo i sindikati su utuživani, a „hercegovački slučaj“ je dodatno začinila ministrica Naida Hota-Muminović koja bi „svojim“ prosvjetnim radnicima zabranila podršku kolegama od Konjica do Neuma. Štaviše, najavljeni štrajk upozorenja u svim školama u FBiH proglasila je nezakonitim, a očekivanja da će je učitelji, nastavnici i profesori poslušati, sudeći po svemu, doživjet će fijasko.Za svaku pohvalu je da su sindikalci mobilizirali svoje članstvo, da se solidariziraju jedni s drugima, jer u spirali poskupljenja plaće kakve imaju naši prosvjetari ne mogu pokriti troškove potrošačke korpe.I, dok se sindikalnim vođama diže kosa na glavi od izjava, objava i koječega kantonalnih dužnosnika, dotle se postavlja pitanje gdje su nestali građanski aktivizam i protesti kada su sve druge oblasti u pitanju. Naš evropski put je krajnje upitan, ali kao da nas nije briga. U Gruziji su uslijedili masovni protesti poslije najave vladajuće partije da će obustaviti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Naš zastoj se s nepodnošljivom lakoćom samo nijemo posmatra ili se po vlastima „plete“ u komentarima, pretežno anonimnim na društvenim mrežama.Nema aktivizma niti šetnji kada se imenuju podobni, a ne sposobni na ona važna i bitna mjesta i pozicije, pa i škole, kada se štimaju konkursi po principu – ja tebi - ti meni, kada građani zavlače ruku u sve praznije džepove dok naše društvo izjeda korupcija, kada kišni armagedon poput nedavnog dovodi do smrti, plavi i uništava kuće iznad kojih lokalni tajkuni grade kamenolome... Val nezadovoljstva zbog loših plaća je razumljiv.Svi biju bitke za bolju osnovicu, za više koeficijente, ali borba za našu budućnost bi možda trebala biti na prvom mjestu. Jer, uglavnom, šuti se na sve, osim kad su plaće u pitanju. Da se ne dogodi - dobili smo na mostu, izgubili na ćupriji i da nam se ne zamanta od stalnog vrćenja u krug.

Naš evropski put je upitan, ali kao da nas nije briga. Kod nas se šuti na sve, osim kad su plaće u pitanju

Gdje nam je nestao glas?

Gotovo cijela regionalna javnost ostala je u šoku nakon incidenta koji se ne pamti, makar u srbijanskom nogometu, kada je trener Vojvodine Nenad Lalatović, najprije verbalno, a potom i fizički nasrnuo na Feđu Dudića, trenera FK Radnički 1923.I, dok je Lalatović pokazao svoje pravo primitivno lice, ali i koliko poštuje svoj nekadašnji klub, a pogotovo svog kolegu trenera, naš nogometni znalac Dudić, uprkos silini uvreda i prijetnji, čak i onih po nacionalnoj osnovi koje je u tom naletu primio, pokazao je da je pravi gospodin.Nijednog trenutka nije dopustio spustiti se na nivo provokatorskog, odvratnog ponašanja ruralnog tipa, kakvim se pokazao Lalatović. Štaviše, Dudić je potpuno smireno i staloženo uličaru pokazao kakve manire i odgoj ima jedan nogometni stručnjak kakav i jeste, što, uostalom, pokazuju njegovi rezultati.Dudića je podržao i Sindikat profesionalnih fudbalera BiH, najavivši svu potrebnu pravnu i drugu pomoć. Feđa Dudić je rođen 1. februara 1983. godine. U svojoj trenerskoj karijeri je vodio GOŠK, Velež i Sarajevo.

Nije dopustio spustiti se na nivo provokatorskog ponašanja Lalatovića

Feđa Dudić: Gospodin trener

Sukobe unutar sebe Trojka više ne pokušava ni kriti. Naravno, na desetke je primjera njihovih neslaganja, razmimoilaženja, međusobnih ukopavanja, podvaljivanja, svađa, prozivki, sujeta, no posljednji događaji dovode do međusobne frontalne paljbe. Nakon što je ministrica pravde KS (Darja Softić-Kadenić) odbila (s pravom) potpisati nelegalno rješenje o promjeni uprave u Fudbalskom savezu KS i tako osujetila ambiciju ministra kulture i sporta KS Kenana Magode da zasjedne i u upravu Nogometnog saveza, od ministra, sve uz blagoslov i podršku njegove stranke, uslijedila je rafalna paljba po ministrici. Uzvratio je Peđa Kojović, koji je Magodu više puta nazvao nasilnikom, na šta je SDP potkačio NS s uhapšenim ministrom Bošnjakom i pozvao Kojovića da konačno preuzme odgovornost i zamijeni ga na čelu Ministarstva prostornog uređenja. Ponovo je uzvratila Naša stranka saopćenjem u kojem je poručila da su tu poziciju spremni prepustiti svojim partnerima ako ih već optužuju za skriveni interes, ali, i mnogo ozbiljnije, pozvali na pregovore o novom sazivu Vlade KS...Ko je ovdje u krivu, ko je ovdje u pravu, prosudite sami. Ono što je svakako mnogo bitnije jeste ukupni epilog, a to je da stvari ne funkcionišu. Trojka je već bezmalo pet godina na vlasti u Kantonu Sarajevu, a dvije u Federaciji.Neki pomaci u glavnom gradu jesu napravljeni, no... Tanko je to. Sarajevo nije postalo, kako nam je upravo Kojović nekoć najavljivao, metropola od kasabe. I dalje je to jedan zagađeni, prljavi, zapušteni, haotični i u večernjim satima potpuno pusti grad. A tek na nivou Federacije i države svjedočimo potpunoj izgubljenosti, nesnalaženju i nespremnosti da se uhvati u koštac s ključnim izazovima.Utisak koji se stiče jeste da Trojka tek sada pomalo shvata da je vlast nešto mnogo teže, kompleksnije, izazovnije, napornije i ozbiljnije nego što su to zamišljali u svojim opozicionim glavama. A kada shvatite da ste nedorasli zadatku, tad u pravilu kreće međusobno optuživanje i prebacivanje krivice. I tako do ponovne opozicije.&nbsp;&nbsp;

Kada shvatite da ste nedorasli zadatku, tad u pravilu kreće međusobno optuživanje i prebacivanje krivice

Sukobe unutar sebe Trojka više ne pokušava ni kriti

Zar je važno ko je kriv

Crnogorski stručnjak Zoran Kašćelan vraća Bosnu u vrh regionalne košarke. Kada je preuzimao sarajevske "Studente“, odlučno je poručio: "Naš cilj je donijeti Bosni titule te se vratiti u vrh regionalne košarke“.I na dobrom je putu. Bosna je trenutno prvi tim Prvenstva Bosne i Hercegovine, a velikom pobjedom na paklenom gostovanju kod Sutjeske iz Nikšića (75:73) izboren je plasman među osam najboljih ABA 2 lige.Osim što Bosna niže trijumfe, sakuplja bodove, najveća pobjeda je, zapravo, povratak publike. Sarajlije su željne sporta, košarke i uspjeha, a Kašćelan i društvo su ih vratili u Skenderiju. Jasno, nije lagano vratiti bivšeg prvaka Evrope na mjesto gdje je nekad bio, ali Kašćelan i igrači, uz podršku predsjednika Dubravka Barbarića, na dobrom su putu."Bit će Bosna opet šampion“, grmi s tribina Skenderije kada igraju "Studenti“, a Kašćelan je za to najzaslužniji.Rođen je 1. decembra 1986. na Cetinju, u Crnoj Gori. On je trenersku karijeru započeo u ŽKK Lovćen, potom je s klupe predvodio žensku reprezentaciju Crne Gore, a nakon toga i KK Lovćen, Podgoricu, Spars te od 2022. godine banjalučki Borac. Kao košarkaš, bio je prvotimac Lovćena, Leotara, bugarskog Yambola, užičke Slobode te sarajevskih Sparsa.

Osim što Bosna niže trijumfe, sakuplja bodove, najveća pobjeda je, zapravo, povratak publike

Kašćelan: Vratiti Bosnu u vrh regionalne košarke

Zoran Kašćelan: Vraća stari sjaj Bosne

Pedeset godina Ilija Petrović iz Gojevića kod Fojnice priželjkivao je da vidi uživo Ajfelov toranj u Parizu. Toliko je to želio, a istovremeno bio svjestan da ne može sebi to priuštiti, pa je odlučio sagraditi svoj Ajfelov toranj, koji je držao u dvorištu. Tako je svakog dana mogao gledati u impozantnu građevinu, jednu od najpoznatijih u cijelom svijetu.Spletom nesretnih okolnosti, nakon poplava koje su pogodile dio FBiH početkom oktobra, upoznao je humanitarca Miru Jandrića iz Mostara, koji je obilazio poplavljena područja. Kada je došao do kuće Petrovića, drugi su mu objasnili šta znači Ajfelov toranj u dvorištu. Petrović je zbog poplava proveo dan i po na tavanu, gdje se sakrio od vode koja mu je uništila veliki dio doma.Zahvaljujući dobrim ljudima, ponešto je uspio renovirati.S druge strane, Jandrić je otišao kući i razmišljao o starcu iz Gojevića, koji mu se toliko urezao u sjećanje. Nije, kako je rekao, mogao pojmiti da neko voli toliko jednu građevinu, a pritom je nije vidio uživo. I odlučio je odvesti ga u Pariz te mu tako ostvariti najveći san. Zajedno s pomoći drugih.To je bilo dvodnevno putovanje, ali sasvim dovoljno za Petrovića da se nagleda Ajfelovog tornja. Nezaboravno iskustvo za obojicu, a srca su im napunjena.

Odlučio odvesti Iliju Petrovića u Pariz, kako bi mu ispunio želju da vidi Ajfelov toranj

Jandrić i Petrović: Nezaboravno iskustvo

Miro Jandrić: Drugom ostvario san!

S približavanjem Nove godine, dobili smo prošireni spisak osoba koje su sankcionirane od Sjedinjenih Američkih Država. Nezavidan broj osoba iz BiH, posebno entiteta RS, već se nalazi na njemu, a među njima je i sami politički vrh – predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.Tu su i Milorad Dodik i brojni drugi zvaničnici iz RS, potpomognuti onima iz FBiH, a od jučer im se pridružio i državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac zajedno s Aleksandrom i Mirkom Dobrićem, Vlatkom Vukotićem, te kompanijama "Best servis“, "Nimbus inovacije“, "Vorto“ i "Zelena Jabuka“.Ne dijelim ljude ni političare na naše i njihove, pa mi je stoga žao zbog novih sankcija. Odnosno, to su iste sankcije koje ne utječu na sankcionirane preko noći, ali ostavljaju veće i dublje tragove.Ne, ne žalim pojedince koji su se našli na crnoj listi, već narod!Narod je taj koji ispašta. Sankcionirani neće moći putovati u Ameriku, imati imovinu, šta sve ne, ali građani, narodi ove države suočavaju se s dugotrajnim posljedicama poput manjka investicija. Jer ko bi htio dati pare u državu čiji zvaničnici se povezuju s korupcijom, ugrožavanjem sigurnosti i stabilnosti jedne države, a to čine podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, između ostalog, kojeg tretiraju kao švedski stol – uzmu šta im se sviđa, ostavljaju sve što nije prema njihovoj volji i/ili predstavljaju to totalno drugačijim nego što zaista jeste. Ili otvoreno prijete cijepanjem države, nekakvim otcjepljenjima.Pa ko bi normalan htio dati pare, trud, volju u državu u kojoj se čak i njeni građani plaše da bi sutra mogla geografski drugačije izgledati! Ali zato siromaštva na sve strane. I za to nikoga nije briga.

Građani su ti koji ispaštaju zbog crnih lista na kojima je politički vrh države

Košarac: Posljednji zvaničnik koji je dospio na crnu listu

Žali Bože naroda

Poduzetnik i vlasnik firme magaraca "Mali farmer“ Alen Jusupović iz Zavidovića bilježi samo uspjehe. Već 12 godina radi s plemenitim magarcima, a još kao student je pokrenuo projekt za koji je dobio sredstva.Danas je to preraslo u pravi porodični biznis.Osim magarećeg mlijeka, koji je primarni proizvod "Malog farmera“, prave i kozmetiku, a odnedavno je u javnosti odjeknulo da je Jusupović uplovio u novi projekt.Riječ je o kapsulama u kojima je upravo magareće mlijeko. I to tehnologijom kojom se konzervira i hrana astronautima. A kako je to uspio?Prema projektu SERDA-e i Vlade Švedske, nabavio je liofilizator koji služi za sušenje i zamrzavanje. Kako je objasnio za "Dnevni avaz“, to je najbolji način na svijetu za konzerviranje organske materije, odnosno hrane.- Dobivamo suhu tvar i skontali smo da je najlakše da to pakujemo u kapsule, kako bismo olakšali transport – rekao nam je Jusupović.Prije 15-ak dana proizveli su prve kapsule, koje su na testiranju. A kada budu dostupne za prodaju, moći će se kupiti samo na „Malom farmeru“.Alen Jusupović rođen je 11. oktobra 1989. godine u Zenici, ali je cijeli život u Zavidovićima. Oženjen je i otac jednog djeteta.

Radi na proizvodnji magarećeg mlijeka u kapsulama

Alen Jusupović: Pomjera granice

Još na "ničijoj zemlji“, Bosna i Hercegovina je jedna od država zapadnog Balkana koja na različite načine plaća danak unutrašnjih podjela, blokada i političkih akrobacija kojima se veliki dio građana nastoji uvjeriti da ova zemlja svoju budućnost treba tražiti negdje drugdje osim u okrilju Evropske unije. Samo jedan detalj, aktuelan ovih dana, dovoljan je da razumijemo gdje treba biti ishodište svih politika na ovim prostorima, da alternative nema i da svako oklijevanje nosi posljedice koje bi u narednom periodu mogle biti još pogubnije.Nastranu sada ko je takve sporazume potpisivao i je li o posljedicama mogao na vrijeme razmisliti, ali svjedoci smo kako samo jedno pravilo, ono koje ne dozvoljava profesionalnim vozačima kamiona da se na prostoru EU zadrže duže od 90 dana tokom perioda od šest mjeseci, cijelu transportnu industriju u regionu baca na koljena. Stotine vozača je izvan stroja, suočeno s novčanim kaznama i mjerama zabrane ulaska u EU, a prema ovom pravilu i s ograničenjem da u jednoj kalendarskoj godini šest mjeseci ne mogu raditi. Osim što će ubrzati odlazak profesionalnih vozača iz BiH i ovo deficitarno zanimanje učiniti deficitarnijim, domaće prijevozničke firme sada mogu samo nijemo posmatrati kako konkurencija iz država EU preuzima njihov posao. Zato ne čudi reakcija asocijacija prijevoznika iz država regiona, koji su sada jedinstveno zatražili da se izuzmu iz primjene pravila 90/180, pa zaprijetili i blokadama saobraćaja iz i prema Evropi.Ako je jedan paragraf dovoljan da izazove ovakve štete, s kakvim se još posljedicama suočavamo samo zbog činjenice da smo još izvan dijela svijeta koji funkcionira prema jedinstvenim pravilima i djeluje u skladu s vlastitim interesima? Jasno je da nije riječ samo o fondovima i finansijskim sredstvima koja ne dobivamo, već čitavom nizu propisa koji će nam zadavati glavobolje sve dok ne napravimo reforme koje se od nas očekuju i prihvatimo pruženu ruku iz Brisela. Ako ništa drugo, pravila EU ujedinila su barem vozače zapadnog Balkana, ali i Turske, Moldavije i Ukrajine. Možda se konačno oko evropskog cilja ujedine i politike koje nas drže tu gdje smo.

Stotine vozača je izvan stroja, suočeno s novčanim kaznama i mjerama zabrane ulaska u EU

Transport na koljenima

U vremenu kada su nam glave „zakucane“ za mobitele pa ne vidimo šta se oko nas dešava, kada je empatije sve manje, pojavi se neka priča koja nam vrati nadu u čovječanstvo.Jedna takva priča stiže iz Bihaća, gdje je Bišćanin Alija Ramakić spasio 19-godišnju djevojku koja je skočila u Unu. Nije Alija razmišljao sekunde, rizikovao je svoj život kako bi spasio tuđi. Hrabro je skočio u ledenu Unu i sačuvao mladi život.O tome koliko je ovo bio hrabar podvig, dovoljno govori činjenica da su se zbog hladnoće rijeke oboje našli u nesvjesnom stanju. Brzom reakcijom hitne pomoći su oboje spašeni.Alija se oporavlja od ovog nemilog događaja, za medije nije htio mnogo pričati, samo je istaknuo da osjeća zadovoljstvo i sreću da se sve završilo pozitivnim ishodom, kao i da je djevojka spašena, što je najbitnije.- Želim da obavijestim sve koji su se zabrinuli da smo oboje dobro. Cura se pokušala ubiti, skočila je u rijeku Unu i ja skočim za njom da je spasim, na kraju su nas oživljavali. Nisam ni pomislio da mi je srce moglo puknuti od hladnoće – rekao je Ramakić nakon herojskog poteza.

Bez razmišljanja skočio u ledenu Unu da spasi djevojku

Ramakić: Rizikovao svoj život da spasi tuđi

Alija Ramakić: Heroji su među nama

Dok se na političkoj sceni strasti ne smiruju, pa su se i zakazane sjednice Vijeća ministara BiH preselile u sferu nagađanja, dotle ostaje činjenica da građani ovu godinu ispraćaju sve zaduženiji i siromašniji.Prognoze za narednu 2025. nisu dobre. Sve skuplji život kuca na vrata stanovnicima ove zemlje. Jer ih iza ugla čekaju nova poskupljenja. A, kako to u BiH biva, kada samo jedna usluga ili proizvod poskupi, uslijedi čitava lavina daljih poskupljenja.Gotovo paralelno s najavljenim poskupljenjima svega i svačega, stižu i obećanja o višem minimalcu u Federaciji BiH.Od Nove godine niko više ne bi trebao raditi za 619 KM, koliko trenutno iznosi minimalna plaća, ali se ne zna ni za koliko će taj iznos biti povećan. Ostaje nada da to neće biti, kako se u javnosti spekulira, 700 KM i da će naša politička družina na vlasti prije nego se razbježe za novogodišnje praznike odriješiti kesu i spriječiti novi egzodus cijele armije radne snage.Jer, nije lako sabirati i oduzimati te hvatati korak sa sve težim poskupljenjima. Znaju to dobro naši penzioneri, umjetnici preživljavanja. Njima su obećane svojevrsne reforme Zakona o PIO. Ako ih ne bude, u narednoj godini mogu očekivati povećanje penzija za mizernih dva posto.I, dok se u ovoj zemlji hronično pretače iz šupljeg u prazno, dok naši silni znalci upozoravaju na sve veću krizu, sve dublju ekonomsku nejednakost, ali i katastrofalnu demografsku situaciju, i ono malo nade da ćemo koraknuti prema Evropi naši političari polako gase.

I ono malo nade da ćemo koraknuti prema Evropi naši političari polako gase

Iz šupljeg u prazno

Nakon što je srušen režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada (Bashar al-Assad), nameću se brojna pitanja šta i kako dalje u ovoj arapskoj zemlji. Nova vlast poručuje da će uspjeti sačuvati zemlju od teritorijalnog raspada u kojem mnoge etničke zajednice, ali i susjedne države, vide svoj interes. Oduševljenje i slavlje sirijskog naroda traje danima. U isto vrijeme, na vidjelo izlaze zlodjela sirijskog diktatora.Odmah nakon što je Asad sa svojom porodicom pobjegao u Moskvu, u mnogim evropskim zemljama se počelo raspravljati šta da rade sa sirijskim izbjeglicama.Grčka je obustavila davanje odgovora sirijskim tražiocima azila. Poručili su da se treba otvoriti put sigurnog povratka u njihove domove. Francuska je počela raditi na obustavi zahtjeva za azil, kojih je registrovala više od četiri hiljade. Hrvatska je također dala upute da se zahtjevi državljana Sirije ne primaju do daljnjeg. Švedska, koja je primila drugi najveći broj izbjeglica, nakon Njemačke, odlučila je pauzirati odluke o zahtjevima za azilom i deportacijama. Iste mjere poduzele su Norveška, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Mogli bismo reći da to nije nimalo čudno, jer je čak i prijelazni sirijski premijer Mohamed al-Bašir (Mohammed al-Bashir) izjavio kako će njegov prvi cilj biti povratak miliona sirijskih izbjeglica iz inozemstva.Od svih evropskih država, najviše se o ovoj temi raspravlja u Njemačkoj, zemlji koja je primila najveći broj izbjeglica. Poruke o njihovom vraćanju u Siriju dolaze u vrijeme izborne kampanje. Neće nimalo čuditi ako neki političari budu svoju kampanju gradili na ovoj temi. Iz CDU-a su poručili kako će iznajmiti avione za to i svakoj osobi dati po 1.000 eura. Ipak, čuju se i drugačije poruke. Njemačke bolnice pokušat će zadržati sirijske radnike, jer bi, kako kažu, njihov odlazak ugrozio funkcionisanje zdravstvenog sistema. Gotovo milion ljudi sirijskog porijekla je u Njemačkoj, a samo približno 5.000 je dobilo azil. Ko će izbjeglice vratiti u Siriju, ratom opustošenu zemlju, kojoj predstoji dugotrajna obnova? Za hiljadu eura?

Evropske države su obustavile davanje odgovora tražiocima azila

Nova vlast poručuje da će uspjeti sačuvati zemlju od teritorijalnog raspada

Povratak Sirijaca u domovinu

Fudbalski reprezentativac Bosne i Hercegovine Denis Huseinbašić postigao je novi gol u ovoj sezoni. U trijumfu Kelna, koji je ekipu podigao na vrh tabele, naš reprezentativac postigao je treći gol.Huseinbašić vodi „Jarčeve“ ka Bundesligi, igrajući u sjajnoj formi, ali i opravdavajući zašto je godinama igrao za sve mlade reprezentacije Njemačke. Nijemci su se i svim silama trudili da zadrže našeg veznjaka, ali je on tada odabrao srcem i odlučio zaigrati za Bosnu i Hercegovinu.Sigurno je da će i 23-godišnji veznjak napraviti „boom“ kada ponovo uđe u Bundesligu, jači za veliko iskustvo igranja u jednoj od najjačih drugih liga svijeta, popularnoj „Cvajti“.Ove sezone je u 16 utakmica upisao dva gola i asistenciju za Keln, ali njegova kontrola tempa i sposobnost da ubrza ili uspori igru u svakom trenutku je na nivou velikih majstora.Za reprezentaciju Bosne i Hercegovine nastupio je na šest utakmica, upisavši jednu asistenciju i sigurno da predstavlja svijetlu budućnost selekcije, kojoj su potrebni igrači baš poput njega.Glavna je karika Kelna, a prije ili kasnije postat će i u našoj selekciji i pomoći joj da se dokopa vrha evropskog fudbala.

Praznične tenzije

Benjamin Mujkić: Briljantan um

Kenan Kamenjaš: Neumoljiv u reketu

OHR pozvao Vijeće ministara BiH da riješi pitanje ustanova kulture

Gdje nam je nestao glas?

Feđa Dudić: Gospodin trener

Zar je važno ko je kriv

Zoran Kašćelan: Vraća stari sjaj Bosne

Miro Jandrić: Drugom ostvario san!

Žali Bože naroda

Alen Jusupović: Pomjera granice

Transport na koljenima

Alija Ramakić: Heroji su među nama

Iz šupljeg u prazno

Povratak Sirijaca u domovinu

Denis Huseinbašić: Vodi "Jarčeve" ka Bundesligi

Kolumne

Praznične tenzije

Benjamin Mujkić: Briljantan um

Kenan Kamenjaš: Neumoljiv u reketu

OHR pozvao Vijeće ministara BiH da riješi pitanje ustanova kulture

Gdje nam je nestao glas?

Feđa Dudić: Gospodin trener

Zar je važno ko je kriv

Zoran Kašćelan: Vraća stari sjaj Bosne

Miro Jandrić: Drugom ostvario san!

Žali Bože naroda

Alen Jusupović: Pomjera granice

Transport na koljenima

Alija Ramakić: Heroji su među nama

Iz šupljeg u prazno

Povratak Sirijaca u domovinu

Denis Huseinbašić: Vodi "Jarčeve" ka Bundesligi