U glavnom danskom gradu, Kopenhagenu, 5. oktobra održana je svečana manifestacija "Dan Bosne 2024", povodom obilježavanja 835. godišnjice objave Povelje Kulina bana, najstarijeg pisanog dokumenta bosanske državnosti.Ovaj značajan događaj, koji se već treću godinu zaredom održava u Kopenhagenu, organizovalo je Udruženje bh. učitelja u Danskoj, u suradnji s Bosanskim kulturnim centrom. Cilj manifestacije je očuvanje sjećanja na dugovječnost i značaj Bosne.Ove godine, manifestacija je bila obeležena tugom zbog razarajućih poplava koje su pogodile BiH. Dio programa bio je posvećen žrtvama tih poplava, a prikupljena sredstva u znak solidarnosti s unesrećenima biće uplaćena na račun humanitarne organizacije Most-Bro.Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Danskoj, Nj.E. Anesa Kundurović Miljak, u svom govoru izrazila je solidarnost s pogođenim stanovništvom i osvrnula se na humanitarnu krizu u Gazi. Naglasila je značaj bh. dijaspore u Danskoj u jačanju veza između dvije zemlje i važnost njihove uloge.U okviru programa, gosti su imali priliku uživati u prezentacijama o bosanskoj tradiciji i kulturnom naslijeđu. Sanela Čičkušić, predsjednica udruženja "Žene za tradiciju" iz Živinica i nositeljica titule "Super žena 2021", predstavila je rad svog udruženja, rukotvorine i unikatni nakit inspirisan bosanskom tradicijom.&nbsp;

Specijalni gost manifestacije bio je dr. Safet Bektović, profesor teologije sa Univerziteta u Oslu, koji je održao predavanje o tradiciji komšiluka u Bosni. Govoreći o važnosti očuvanja ove vrijednosti, naveo je primjere komšijske solidarnosti tokom rata, zaključivši da je tradicija komšiluka, iako narušena, ostala jedna od ključnih vrijednosti bh. društva.Akademik i filolog prof. dr. Esad Duraković, iako nije mogao lično prisustvovati događaju, poslao je video poruku u kojoj je s ponosom govorio o opstojnosti Bosne. Pozvao je na oprez zbog trenutnih izazova s kojima se zemlja suočava, ističući važnost stalne borbe za njene vrijednosti. Bosnu je opisao kao simbol otpora i ideju koja nadilazi pojam države, naglašavajući: "Bosna je opstala uprkos svemu, i zato ona nije samo država, ona je ideja, sveta zemlja Bosna."U kulturno-zabavnom dijelu programa, učesnici su uživali u nastupima horova "Iskre" i "Nostalgija", dok je mlada Zara Ibrović svojim emotivnim izvođenjem pjesme o Sarajevu izmamila simpatije publike.

Cilj manifestacije je očuvanje sjećanja na dugovječnost i značaj Bosne

U Kopenhagenu obilježena 835. godišnjica bosanske državnosti

Tragedija u Jablanici dirnula je srca mnogih. Među njima je i penzioner Ramiz Tomi Kadrić (75), nekadašnji privatnik iz njemačkog mjesta Probscela, koji je odlučio da svojom starom Škodom krene na put dug 1.250 kilometara kako bi donio neophodnu pomoć unesrećenim.Za Tomija svi kažu da je nevjerovatno prijatna osoba, prijateljski nastrojen prema svima. Kako i sam potiče iz Bosne i Hercegovine, Jablanica je dio koji jako dobro poznaje i već je 2019. godine nosio pomoć tamo. Naime, ovaj čovjek već decenijama pomaže Bosni i Hercegovini, a sada su mu se javili poznanici iz Jablanice, pitajući ga da li on može nešto da učini.Ko god poznaje Tomija, dobro zna da ovaj penzioner nije imao mira od noći kada su se desile strašne poplave. On je čovjek koji jednostavno mora da pomogne. Već je dobio donaciju iz Bavarske od jednog bogatog bračnog para i to će biti osnova za njegove pakete pomoći Jablanici. Ako sve bude u redu, planira da krene 13. oktobra, svojom starom Škodom koja je već prešla 300.000 kilometara.Kada dođe u Jablanicu, doniranim novcem planira da kupi namirnice i spakuje pakete pomoći jer će tako pomoći lokalnoj ekonomiji, a istovremeno će da izbjegne birokratske peripetije koje otežavaju uvoz namirnica iz Njemačke. Pakete će dati na raspolaganje lokalnom Centru za socijalni rad koji će ih dalje distribuirati najugroženijim. On kaže da je 100 posto siguran da će pomoć stići do onih kojima je najpotrebnija.On dodaje da nije bitno koje vjere i nacije su ljudi, njemu to nikada nije bilo važno niti je razlikovao ljude po tome:- Pomažem ljudima, a ne vjeri i naciji - kaže on. Na pitanje koliko dugo još planira da putuje i pomaže, s obzirom na godine, Tomi odgovara kratko:- Vidjet ćemo dokle ćemo izdržati ja i moja stara Škoda.

Kako i sam potiče iz Bosne i Hercegovine, Jablanica je dio koji jako dobro poznaje i već je 2019. godine nosio pomoć tamo

Starom Škodom iz Njemačke kreće da pomogne Jablanici

Održan je peti Networking jesenji bazar udruženja Business Woman of Bosnia and Herzegovina (BWBH) u Beču. Okupio je učesnike iz Austrije, BiH ali i Hrvatske.&nbsp;<h2>Uvažavanje raznolikosti</h2>Udruženje BWBH aktivno se zalaže za podršku malim poduzetnicima u Austriji, koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ali i poduzetnicima u Bosni i Hercegovini. Jesenji bazar je način da se podrže ova nastojanja uz uvažavanje raznolikosti i kreativnosti članova Udruženja. Iz Udruženja ističu da su jako ponosni što su prepoznati i od strane poduzetnika iz susjednih balkanskih zemalja. Bazar nudi bogat asortiman proizvoda, uključujući rukotvorine, odjeću, nakit i kulinarske specijalitete.Tako su iz Kenya.jewelry ove godine predstavili svoj unikatni nakit inspiran afričkom kulturom, dok su Amra Savel i brend Birdbead oduševili prisutne sjajnom simbiozom oblika, boja i uzoraka. Tradicionalni bosanski uzorci su neizostavni na svakom bazaru, pa su se tako i ove godine mogli pronaći razni asesoari, poput cekera i kajševa brenda "Ćilim u srcu", odjevni predmeti iz modnog studija Latifa fashion, ali i suveniri i ukrasi sa simbolima Sarajeva brenda Sarajevo Symbols.Kreativnost i talenat prikazani su i kroz odjevne predmete, koje su ove godine izložili bosanski brendovi ETIQUETTE i SARAROSE, te hrvatska dizajnerica Andrijana Subotić Pjajčik sa svojim brendom About Style Power. Ljubitelji kozmetike i šminke su svoje favorite mogli pronaći na stolovima brendova Faveda doo, J’DORE and more, Ringana i Slavie, dok su Udruženje HERBA - zelena dolina, MYKOTHEKE i Sihafarashah donijeli poseban dašak prirode kroz kozmetičke i prehrambene produkte.Ljubav prema prirodi na poseban način iskazuje i ZERO Waste Shop and space, koji, kako im i samo ime kaže, prave produkte strogo vodeći računa o samoodrživosti I zaštiti okoliša, dok će prirodu u vaše domove donijeti SOLIDMADE GmbH kroz izvrsne komade namještaja od drveta obrađenog sa posebnom pažnjom. Unikate za vaše domove prikazala je i porodica Muharemović kroz svoje mandala radove tehnikom tačkanja, te umjetničke slike.<h2>Prilika za umrežavanje</h2>Osim prodajnih brendova, svoja znanja, kompetencije i biznise predstavile su ostale članice Udruženja BWBH na svojim promo stolovima. Ove godine mogli ste saznati više o Creative corner-u, ordinaciji La Vita Bioresonanz, studiju za brendiranje, web dizajn i digitalni marketing Shapely STUDIO, oftamološkoj ordinaciji doktorice Lejle Pašić-Muradić, te radionicama za lični razvoj Emine Eppensteiner.Humanitarnom karakteru bazara i ove godine je doprinijelo Udruženje "Srce za djecu oboljelu od raka", obzirom da sva sredstva prikupljena prodajom njihovih proizvoda idu za djecu oboljelu od raka, ali i svi prisutni koji su se odazvali akciji prikupljanja sredstava za porodice unesrećene prirodnom nepogodom u Bosni i Hercegovini.Osim kupovine, bazar je bio izvrsna prilika za umrežavanje i razmjenu ideja, omogućivši posjetiocima da se povežu sa poduzetnicima i članovima Udruženja, ali i upoznaju sa kulturnom raznolikošću i poduzetništvom ovih dviju zemalja. Iz Udruženja BWBH pozivaju sve zaniteresirane da im se pridruže i i sami profitiraju članstvom u Udruženju i učešćem u ovakvom i sličnim događajima.

U ponudi je bogat asortiman proizvoda, uključujući rukotvorine, odjeću, nakit i kulinarske specijalitete

Održan peti Networking jesenji bazar u Beču

Povodom obilježavanja 835 godina od potpisivanja Povelje Kulina bana Bosansko akademsko društvo u Austriji upriličilo je manifestaciju u Diplomatskoj akademiji u Beču.<h2>Tradicionalno okupljanje</h2>Ovaj događaj, koji slavi najstariji očuvani dokument bosanske državnosti, postao je tradicionalno okupljanje Bosanki i Bosanaca, kao i prijatelja Bosne s ciljem podizanja svijesti o historijskim vezama između Bosne i Austrije.Uz bogati kulturno-umjetnički program, ove godine društvo je obilježilo i 30 godina od osnivanja Bosanskog akademskog društva u Austriji. U sklopu manifestacije uručene su nagrade za studente, naučnike i umjetnike koji su postigli izvanredne rezultate u 2024. godini.Na ovogodišnjoj svečanosti, počasno članstvo u Bosanskom akademskom društvu Austrije dodijeljeno je velikom prijatelju Bosne i Hercegovine: bivšem visokom predstavniku u BiH Dr. Volfganfu Petrišu (Wolfgangu Petritschu), kao i bivšem predsjedniku Republike Hrvatske Dr. Stjepanu Mesiću.- Na neki način, Bosna je moja druga domovina. Kada vidim kvalitet umjetnika i znanstvenika, imao bih želju da bosanski političari budu podjednako kvalitetni kao bosanska muzika, umjetnost i znanost kazao je Petriš. <h2>Očuvanje baštine</h2>Predsjednik Bosanskog akademskog društva Sirađ Duhan naglasio je važnost očuvanja bosanske historije i kulturne baštine.- Ovom prilikom zajedno slavimo našu bogatu historiju, ali nastavljamo graditi mostove između Bosne i Austrije kroz akademsku, kulturnu i društvenu saradnju. Pozivamo sve Bosanke i Bosance, te prijatelje naše zemlje, da nam se pridruže u ovim našim nastojanjima - naveo je on.Povodom katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini, Bosansko akademsko društvo u Austriji odlučilo je, iz solidarnosti s unesrećenima, sva sredstva prikupljena od ulaznica i dobrovoljnih priloga donirati humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba.

Iz solidarnosti s unesrećenima, sva sredstva prikupljena od ulaznica i dobrovoljnih priloga donirat će humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba

Bosansko akademsko društvo obilježilo 835 godina od potpisivanja Povelje Kulina bana

Sado Maksuti je imao 10 dana kada se iz Makedonije doseilo u Prijedor u kojem su već ranije živjeli njegovi djed i nana. Zbog toga Prijedor doživljava kao svoj grad, ali ga je tokom rata morao napustiti. Sado je imao samo 16 godina kada je izbjegao u Švicarsku bez roditelja. Otac mu je ubijen, majka otišla sa sestrama u Makedoniju. Od teškog života, Maksuti je mukotrpnim radom i trudom postao ugledni biznismen koji je sarađivao s brojnim zvijezdama, a sada je ispunio i svoj san - vozi automobil AresS1 - isti onaj kojeg vozi Cristiano Ronaldo.<h2>Otac mu ubijen u Prijedoru 1992. godine</h2>“Bio sam i ostao Prijedorčanin. Moj djed je od 1947. godine živio u Ljubiji kod Prijedora. Ja sam završio osnovnu školu „16. maj“ u Prijedoru, tu sam stekao puno drugova, a igrao sam i za omladinski pogon „Rudara“. Moj otac Aziz je bio poznat i omiljen poslastičar u Prijedoru, ali je, nažalost, ubijen tokom rata 1992. godine. Te godine sam i ja izbjegao u Švicarsku, gdje sam imao težak život bez roditelja i porodice, jer je moja majka sa sestrama otišla u Makedoniju. Sa šesnaest godina sam došao kod rođaka u Švicarsku. Moja porodica se tradicionalno bavila ugostiteljstvom. Pradjed je od 1910. do 1923. godine imao restoran u Beogradu. Roditelji su prijerata 90- tih godina prošlog vijeka kupili radnju, koju su 1991. renovirali, a ponovo je otvorili u januaru 1992. Uslijedio je rat, tako da je ostalo na meni da teško radim kako bih vratio dugove mojih roditelja, a u isto vrijeme sam pazio na majku, djeda i baku”, počinje svoju životnu priču Maksuti.<h2>Od nogometa do organizatora koncerata</h2>Prvi dani i mjeseci izbjeglištva u Švicarskoj su mu bili teški. Nedostajala mu je porodica, grad u kojem je dotad lijepo živio, drugari iz škole, ali i saigrači iz Rudara. U Švicarskoj je nastavio igrati nogomet koji mu je liječio tugu i skretao misli sa svega lošeg što je njegova porodica prošla i doživjela.“Igrajući nogomet sam stekao jako puno prijatelja. Igrao sam za FC Winterthur. Inače, u Winterthuru živim od 1992. godine. Sa organizacijom koncerata u Švicarskoj sam počeo 1998.godine. Sve je to nekako vezano za ugostiteljstvo koje mi je bilo u krvi. Upoznao sam društvo i najprije pravio žurke za 300 ljudi. Prva žurka je bila upravo u Winterthuru. Posao je s vremenom rastao, tako da sam došao na nivo organizacije festivala na kojima je bilo do 65.000 ljudi. Sarađivao sam sa mnogim pop i R&amp;B zvijezdama – 50 Centom, Pitbullom, Calvinom Harrisom, Akonom, Snoop Doggom, Ritom Orom, Eminemom”, kaže uspješni Bosanac makedonskog porijekla.

Preokret u biznisu mu se dogodio 2011. godine, kada je krenuo u posao sa nekretninama.“Na ovaj biznis sam se potpuno preusmjerio 2014. godine, a do tada sam još uvijek organizirao festivale. Danas radim nekoliko stotina stanova godišnje”, govori Sado.<h2>Luksuzni automobili – velika ljubav</h2>Velika ljubav su mu luksuzni automobili i ponosni je vlasnik italijanskog superautomobila AresS1, koji je proizveden u limitiranoj seriji od 24 primjerka u cijelom svijetu, a kojeg je platio 650.000 eura. Trenutna cijena mu je milion eura.“Kao dijete sam volio aute. Tata je prije rata imao Ladu, a ja sam mu uvijek govorio da kupi bolji. Od 1999. vozim luksuzne automobile. Najskuplji je Ares S1, a u garaži imam nekoliko luksuznih automobila. Životna želja mi je da nađem i kupim model Lade 1600 special, u crvenoj boji, koju želim da restauriram. Ares S1 sam prvi dobio, a naručili su ga i Ronaldo i Supercar Blondie. Ovog vikenda u Italiji prisustvujem skupu koji organizira Supercar Owners Circle, na kojem se predstavljaju najluksuzniji automobili na svijetu. On se svake godine održava u drugoj državi, a dolaze jako poznate ličnosti sa svih kontinenata, i iz Formule 1”, govori Maksuti.<h2>Prijedor nije zaboravio</h2>Jednom godišnje dolazi u Prijedor da se sastane sa prijateljima. Porodična kuća mu je srušena, ali radnja njegovih roditelja još uvijek postoji.“Do dan danas imam kontakt i jako prisan odnos sa školskim prijateljima. Svake godine dođem da obiđem grob mog oca u Prijedoru. Rođen sam kao Albanac, odrastao kao Bosanac, a danas živim kao Švicarac. Veliki prijatelj sa kojim se družim u Švicarskoj je Haris Dubica, poznati bosanskohercegovački reditelj spotova. I dalje sam veliki ljubitelj nogometa i sa mojim poslovnim saradnikom Rolfom Schubigerom redovno pratim utakmice švicarskog kluba St.Gallen”, kazao je Sado.

Bio sam i ostao Prijedorčanin. Moj djed je od 1947. godine živio u Ljubiji kod Prijedora

Bosanac iz Prijedora sa 16 godina izbjegao u Švicarsku: Sarađivao sa 50 Centom, Pitbullom, Eminemom i automobila AresS1

Samir Bečić, Bosanac s adresom u SAD i jedan od najuglednijih fitness trenera u toj državi, trebao bi 6. septembra u Vašingtonu dobiti prestižnu nagradu predsjednika Vijeća za sport, fitnes i ishranu (PCSFN).&nbsp;Nagrada Hero je među najvišim priznanjima koje dodjeljuje Predsjedničko vijeće.&nbsp;Samir Bečić je kazao da je ponizan i počastvovan što će dobiti nagradu Hero od strane Predsjedničkog vijeća PCSFN.- Dobiti priznanje sa titulom "Heroja" je nevjerovatno značajno, jer odražava kolektivne napore svih onih koji su mi se pridružili u promoviranju zdravlja i fitnesa u Americi. Ova nagrada me inspiriše da nastavim sa ovim vitalnim radom i nastojim da napravim još veći uticaj na živote mojih sugrađana Amerikanaca - naglasio je.Osim ovog nadolazećeg priznanja, Samir Bečić je u Hjustonu proslavljen, a dobio je više nagrada. Gradonačelnik Silvester Tarner je 1. novembra 2022. godine proglasio „Dan Samira Bečića“ u znak priznanja za četiri godine službe kao službenog cara fitnesa u Hjustonu i 20 godina kao zdravstveni savjetnik prethodnih gradonačelnika. Ovo priznanje je dodatno prošireno 10. januara 2023., kada su gradonačelnik Turner i 16 članova Vijeća grada Hjustona, pozdravili Bečićevo zalaganje za zdravlje i kondiciju širom Amerike. 2023. godine mu je američki predsjednik Džo Bajden dodijelio nagradu za životno djelo. Ovo priznanje naglašava Bečićevu doživotnu posvećenost društvenom radu. Sa više od 8.000 sati posvećenih volonterizmu, ove nagrade ističu njegov izuzetan građanski doprinos i njegove napore da ojača zajednice kroz snagu zdravlja i kondicije.

Nagrada Hero je među najvišim priznanjima koje dodjeljuje Predsjedničko vijeće

Samir Bečić, Bosanac s adresom u SAD, dobit će 6. septembra u Vašingtonu prestižnu nagradu

Almin Karamehmedović zvanično je imenovan za predsjednika ABC Newsa, jedne od dvije najveće TV mreže u Americi.Karamehmedović je od avgusta 2014. sa Dejvidom Muirom (David) nadgledao produkciju i dnevne operacije World News Tonight.&nbsp;<h2>Naslijedio Gudvin</h2>On preuzima ulogu predsjednika nakon što je Kim Gudvin (Goodwin) u maju objavila kako planira da se povuče.Predsjednica Debra O'Konel (O'Connell), News Group i Networks, Disney Entertainment, u međuvremenu je vodila ABC News. Od januara 2022. godine, Karamehmedović je također nadgledao razvoj vijesti jer se njegova uloga proširila na višeg izvršnog producenta sa izvršnog producenta.Kao predsjednik, Karamehmedović će nadgledati svakodnevne operacije ABC News-a i predvoditi timove koji stoje iza World News Tonight sa Dejvidom Muirom, Good Morning America, The View, 20/20, Nightline, ABC News Live, ABC News Studios i specijalnim pokrivanje događaja.<h2>Dostići nove visine</h2>- Almin je svoju karijeru posvetio ABC News-u, ovladavajući svakom ulogom i podižući izvrsnost u novinarstvu povezujući se sa gledaocima na vrlo smislen i dubok način koji im rezonuje - rekao je O'Konel.Za Karamehmedovića je kazao da je nadaleko cijenjen, iskusan novinar najvišeg reda.- Ne sumnjam da će ABC News pod njegovim vodstvom dostići nove visine - dodao je on.Povodom svega oglasio se i Almin Karamehmedović.- Ovoj ulozi pristupam s velikim poštovanjem i poniznošću, ne samo prema stotinama kolega širom svijeta čiji neumorni doprinosi podstiču nepokolebljivo i nepristrasno izvještavanje ABC Newsa, već i prema gledaocima kojima služimo - rekao je on, prenosi <a href="https://www.hollywoodreporter.com/business/business-news/abc-news-almin-karamehmedovic-president-1235978086/?fbclid=IwY2xjawEwQN9leHRuA2FlbQIxMQABHeRNbSyOFXDDU1Y54rlNkbSbz-guoZZj1WBKDnFz50dWUSmj3x7izU7FXQ_aem_ufXHufTQff1GtOqg7ddV6w">ABC News.</a>Ogromnim uspjehom Karamehmedovića ponosan je brat Belmin.- Majstore, prekuc'o si igricu, svaka ti čast, srce mi je k'o planina, moj duboki naklon i šešir do poda. Voli te brat - poručio je Belmin Karamehmedović.

Ovoj ulozi pristupam s velikim poštovanjem i poniznošću, kazao je Karamehmedović

Almin Karamehmedović imenovan za predsjednika ABC Newsa

Samir Bečić, jedan od najuglednijih fitness trenera u SAD, prošlog mjeseca je, kako nam je rekao, imao čast da prisustvuje državnom prazniku Ukrajine - Danu Ustava, ali i Nacionalnom molitvenom doručku.<h2>Javno mnijenje</h2>Ovaj uspješni Bosanac i Hercegovac, porijeklom iz Ključa, iz kojeg se odselio prvo u Minhen, a potom je migrirao u SAD, dobio je poziv od ukrajinske vlade i predsjedničkog ureda Volodimira Zelenskog da dođe u Kijev i svojim prisustvom uveliča njihov praznik.- Imao sam desetine sastanaka s najvišim zvaničnicima Ukrajine iz najvažnijih sfera njihovog društva. Poznajem ukrajinskog generalnog konzula u SAD Vitalija Tarasijuka (Vitalii). To je jedan izvanredan čovjek. Kod njega sam lobirao da Ukrajina podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim narodima. Oni su pozvali ljude koji, prema njihovom mišljenju, imaju utjecaj na javno mnijenje - kazao je Bečić za "Avaz“.

Naglasio je da mu je bila velika čast što je predstavljao Ameriku na jednom takvom značajnom događaju.- Ponizan sam zbog toga što je čast pripala baš meni među tako utjecajnim ljudima. Zahvaljujem ukrajinskoj vladi na neviđenom gostoprimstvu. Kad su saznali da sam rođen u Bosni i Hercegovini, to gostoprimstvo dobilo je dodatnu dimenziju. Rekli su mi da u Evropi niko ne može razumjeti Ukrajince kao Bosanci i Hercegovci i da oni tek sad vide kroz što je prolazila Bosna i Hercegovina - istakao je Bečić.<h2>Rat iscrpljuje</h2>Dodao je da, s obzirom na to da je rođen u BiH, da je to njegova domovina, ima moralnu dužnost da se zalaže za mir u Ukrajini.

- U Ukrajini sam primijetio da se ljudi malo ili skoro nikako ne smiju, bilo da se radi o mlađoj ili starijoj populaciji. Rat iscrpljuje ljude, ali oni to herojski izdržavaju. To je veoma ponosan narod koji ima veliko srce i ljubav prema svojoj domovini. Oni su mi rekli da ne brane samo Ukrajinu nego da su zaštitnici Evrope - zaključio je Bečić.<h2>Vrhunski profesionalci</h2>Bečić je u Ukrajini predstavljao Ameriku.- Bio sam tamo s izvanrednom grupom ljudi iz Amerike, od kojih sam mnogo naučio i s kojima sam se sprijateljio. To su vrhunski profesionalci i bila mi je čast što sam imao priliku da zajedno predstavljamo Ameriku - kazao je Bečić.Upoznaso je neke od članova ukrajinskog parlamenta, uključujući Anu Anatolivnu Purtovu i biskupa Vitalija Krivitskog iz Rimokatoličke crkve u Ukrajini.

Lobirao da Ukrajina podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim narodima

Samir Bečić u Ukrajini predstavljao Ameriku: Kad su saznali da sam rođen u BiH, gostoprimstvo je dobilo novu dimenziju

Povodom obilježavanja genocida u Srebrenici jučer je u centru Čikaga postavljena i na pola koplja spuštena zastava BiH.&nbsp;Inicijativu je podnijelo Udruženje "Bratstva Bošnjaka preživjelih genocid - BBGS" iz kojeg su kazali da je intonirana i himna naše države.&nbsp;Dobili su dozvolu za postavljanje zastave BiH&nbsp; u centru grada, gdje se nalazi i spomenik španskom slikaru Pablu Pikasu (Picasso).&nbsp;Pored državne zastave, članovi Udruženja su podigli i poruku na kojoj piše da su gradsko vijeće Čikaga 19. jula 2023. i Generalna skupština UN-a u maju ove godine proglasili 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a da Kongres Sjedinjenih Američkih Država podržava trenutni genocid u Gazi.

Inicijativu je podnijelo Udruženje "Bratstva Bošnjaka preživjelih genocid - BBGS" iz kojeg su kazali da je intonirana i himna naše države

Kraj Pikasovog spomenika u Čikagu obilježena godišnjica genocida u Srebrenici

Povodom 29. godišnjice genocida I Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“ jučer je organizirao Marš mira i javni skup u Beču. U Marša mira je učestvovalo više od 2.000 ljudi, koji su kroz jednu od glavnih bečkih ulica sa velikim transparentom “Don’t forget Srebrenica” pješačili do Trga heroja, gdje se nalazi rezidencija predsjednika Republike Austrije. Na Trgu heroja je održan javni skup, na kojem su se obraćali Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Robert Laimer, zastupnik u državnom parlamentu Republike Austrije, Ćamil Duraković, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Ernst Woller, predsjednik bečkog parlamenta, Nedžad Avdić, preživjeli genocida u Srebrenici, Hind Hafuda i Eidel Malowicki, ambasadorice MJLC i Damir Saračević, predsjednik saveza bh. udruženja u Austriji „Consilium Bosniacum“.&nbsp;Video porukom učesnicima se obratio i Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.- Veoma smo ponosni što su se na današnjem skupu okupili ljudi različitih nacija, da bi se na ovaj način zalagali za mir, te mogli biti slobodni i živjeti u slobodnom društvu - kazao je Damir Saračević, predsjednik Saveza “Consilium Bosniacum”. Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković je pozvao na pokretanje inicijative ozbiljnih ulaganja u istočnu Bosnu, što bi mladima dalo trajnu priliku da rade i da ne napuštaju svoja ognjišta. Ministar Hurtić je istakao dvije obaveze svih nas prema Srebrenici. Jedna je potraga za ubijenima i čuvanje sjećanja na njih, dok je druga obaveza podrška preživjelima iz istočne Bosne u povratku i podizanju njihovog kvaliteta života.

Oni su pješačili kroz jednu od glavnih bečkih ulica do Trga Heroja, gdje se nalazi rezidencija predsjednika Austrije

Više od 2.000 ljudi u Maršu mira u Beču za žrtve genocida u Srebrenici

Iako takva odluka nije nimalo laka, jer podrazumijeva rastanak sa zavičajem i najbližima, stotine hiljada građana BiH svoju sreću odlučile su potražiti u zapadnoj Evropi. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BIH, samo u Sloveniji i Njemačkoj u posljednjih desetak godina svoj novi dom pronašlo je blizu 100.000 Bosanaca i Hercegovaca. <h2>Mobing i nepravda</h2>Broj onih koji su otišli bez posredovanja državne agencije višestruko je veći. Nepravda, nestabilnost, besperspektivnost su među osnovnim motivima odlaska koji je poprimio razmjere egzodusa. &nbsp;- Pokušavao sam raditi u nekoliko firmi, a onda i privatno, ali nije bilo opcije da se tu planira budućnost. Nepotizam, mobing, nepravda, to ljude tjera, sve to prelije čašu - kaže Goraždanin Mustafa Topuz, koji unazad tri godine s porodicom živi u Nordhornu na sjeveru Njemačke.

Sjeća se da je sa suprugom Irmom plakao prije nego što će napustiti Goražde, a danas kaže da je takvu odluku i prije trebao donijeti. Po zanimanju je varilac i radi na proizvodnji tankova za ulja, goriva, vodu i plin. Plaća u Goraždu iznosila je manje od 1.000 KM, a isti posao, ali samo 37 sati sedmično, u Njemačkoj vrijedi i šest puta više. - Kad odeš na posao sa stresom, pa tako sedmicu, mjesec, godinu, onda ljudi obole. Ima i ovdje svašta, ali je zakon isti za sve, bilo da si iz Bosne, Kambodže ili Njemačke. Primanja su neuporediva, ne samo iz mog primjera. Ono što sam postigao za tri godine ovdje, normalnim radom i urednim plaćanjem obaveza, u Bosni ne bih mogao za 10 do 12 godina. Iz BiH sam mogao otići na more jednom godišnje, ali “kukuriku” što se kaže, gledaj koliko ćeš potrošiti. Ovdje je i socijalna pomoć oko 2.000 eura... Pa puter je 1,3 eura, a kod nas u BiH 10 KM - kaže Topuz. Admir Brajlović iz Ustikoline od 2010. je radio u Italiji, a sada je u Njemačkoj. Sa suprugom i dvojicom sinova živi u njemačkom Lophajmu. Radi na montaži kalupa za građevinarstvo.- Početak je bio težak, ali s vremenom se ustabiliš, imaš lagodan život, a djeci možeš omogućiti ono što žele. Moja plaća ovdje je kao četiri plaće radnika s istim poslom u Bosni. Zato, kad odem ujutro na kafu, vidim sve više novih ljudi iz BiH, Hrvatske, Srbije. Nakon mene došao mi je i brat, radi u Željeznicama Njemačke i zadovoljan je - kaže Brajlović. <h2>Magistar novinarstva</h2>Marija Tokić-Miličević iz Mostara s mužem i sinom već sedam godina živi u njemačkom Ingolštatu. Magistar novinarstva i profesorica razredne nastave domovinu je napustila s oficirskim činom poručnice u OSBiH.- Napustila sam vojnu službu zbog loše komunikacije, neprofesionalnosti u lancu zapovijedanja i narušenih ljudskih odnosa. Užasno je bilo teško pomiriti se s tim, ali, Bogu hvala, danas beremo plodove svoga truda i rada. Zadovoljni smo i sretni - kaže Marija.<h2>Otišao zbog loše situacije</h2>Doktor stomatologije iz Goražda Nedim Pršeš kaže da su finansijski razlozi bili najmanje važni te da su presudile sve lošija situacija u BiH i procjena da profesionalno neće moći napredovati. Govori njemački jezik, pa je destinaciju bilo lako odabrati i danas s porodicom živi u Ludvigsburgu kod Štutgarta.- Uvjeti rada su neuporedivi, koristimo najsavremeniju opremu i tehnologiju. Nikad ne dam da se kaže nešto loše o Goraždu i BiH, jer situacija je jednostavno takva, a zahvaljujući znanju koje smo tamo stekli, i ovdje brzo postignemo uspjeh. Mnogo mi se sviđa što pacijenti cijene i vjeruju ljekarima, a finansijski uvjeti mnogo su bolji. Sada imam tri i po puta višu plaću - kaže Pršeš.&nbsp;&nbsp;

- Početak je bio težak, ali s vremenom se ustabiliš, imaš lagodan život, a djeci možeš omogućiti ono što žele. Moja plaća ovdje je kao četiri plaće radnika s istim poslom u Bosni. Zato, kad odem ujutro na kafu, vidim sve više novih ljudi iz BiH, Hrvatske, Srbije. Nakon mene došao mi je i brat, radi u Željeznicama Njemačke i zadovoljan je - kaže Brajlović.<h2>Magistar novinarstva</h2>Marija Tokić-Miličević iz Mostara s mužem i sinom već sedam godina živi u njemačkom Ingolštatu. Magistar novinarstva i profesorica razredne nastave domovinu je napustila s oficirskim činom poručnice u OSBiH.

- Napustila sam vojnu službu zbog loše komunikacije, neprofesionalnosti u lancu zapovijedanja i narušenih ljudskih odnosa. Užasno je bilo teško pomiriti se s tim, ali, Bogu hvala, danas beremo plodove svoga truda i rada. Zadovoljni smo i sretni - kaže Marija.<h2>Otišao zbog loše situacije</h2>Doktor stomatologije iz Goražda Nedim Pršeš kaže da su finansijski razlozi bili najmanje važni te da su presudile sve lošija situacija u BiH i procjena da profesionalno neće moći napredovati. Govori njemački jezik, pa je destinaciju bilo lako odabrati i danas s porodicom živi u Ludvigsburgu kod Štutgarta

- Uvjeti rada su neuporedivi, koristimo najsavremeniju opremu i tehnologiju. Nikad ne dam da se kaže nešto loše o Goraždu i BiH, jer situacija je jednostavno takva, a zahvaljujući znanju koje smo tamo stekli, i ovdje brzo postignemo uspjeh. Mnogo mi se sviđa što pacijenti cijene i vjeruju ljekarima, a finansijski uvjeti mnogo su bolji. Sada imam tri i po puta višu plaću - kaže Pršeš.&nbsp;&nbsp;

Ono što sam postigao za tri godine ovdje, normalnim radom i urednim plaćanjem obaveza, u Bosni ne bih mogao za 10 do 12 godina, kaže Topuz

Bosanci i Hercegovci o životu i radu u najjačoj državi EU: Njemačka - obećana zemlja za radnike iz BiH

Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, nastavila je u evropskim državama s ciklusom tribina i izložbi pod nazivom "Svijet pamti Srebrenicu: Lekcije iz Genocida u Evropi". <h2>Cilj podizanje svijesti</h2>Tako su tribina i izložba održani i u Theaterzaal Ledeberg u Gentu, Belgija, 28. juna 2024. godine. Ovaj i drugi događaji, u okviru projekta The World Remembers Srebrenica (remember.ba), imaju za cilj podizanje svijesti o strahotama genocida u Srebrenici, kao i promicanje dijaloga o važnosti sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti.Događaj je počeo prijemom i otvorenjem izložbe koja sadrži fotografije, dokumente i predmete vezane za genocid u Srebrenici, pružajući posjetiteljima dubok uvid u događaje iz jula 1995. godine. Tribina je održana nakon uvodnih obraćanja Muhameda Jusića, direktora Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Berzada Pašanovića, predstavnika džemata VZW Ensarija u Belgiji i Nj.E. Erola Avdovića, ambasadora Bosne i Hercegovine u Kraljevini Belgiji. Na tribini je autor i istraživač genocida pri Univerzitetu u Sarajevu dr. Hikmet Karčić, koji je i autor spomenute izložbe, podijelio svoja saznanja o genocidu u Srebrenici i njegovom značaju za savremenu Evropu. Njegovo predavanje je obuhvatilo historijske okolnosti koje su dovele do genocida, aktuelne napore na očuvanju sjećanja i lekcije koje svijet može naučiti iz ovog tragičnog događaja.<h2>Sjećanje na žrtve</h2>Nakon predavanja, održana je dijaloška sesija s publikom kojom je moderirala Hanna Karalić. Sesija je pružila priliku prisutnima da postave pitanja i podijele svoja razmišljanja o temi genocida, te se, između ostaloga, govorilo o načinima kojima se može spriječiti ponavljanje takvih zločina i kako podržati proces pomirenja. Događaj je završen neformalnim druženjem na kojem su gosti nastavili razgovor s ciljem daljnje razmjene ideja i iskustava među sudionicima.Tokom programa jedan od zaključaka se odnosio i na ulogu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je bila ključna u očuvanju sjećanja na žrtve i promicanju procesa pomirenja. Nakon genocida, Islamska zajednica je pružala duhovnu podršku preživjelima i pomagala u izgradnji Memorijalnog centra u Srebrenici.&nbsp;

Na tribini je autor i istraživač genocida pri Univerzitetu u Sarajevu dr. Hikmet Karčić

U Belgiji održane izložba i tribina o genocidu u Srebrenici

Organizacija "BH UK Network" uputila je pismo premijeru Velike Britanije Rišiju Sunaku (Rishi) u kojem je izrazila zahvalnost za pomoć Vlade pri usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (GSUN).Također traže da se shodno sadržaju Rezolucije "pouke iz genocida u Srebrenici uvrste u nacionalni nastavni plan i program kako bi buduće generacije bile educirane o posljedicama i prevenciji genocida".- Zahvalni smo Vladi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske na njenom supokroviteljstvu i glasanju za Rezolucije o Srebrenici. Usvajanje rezolucije ima veliki značaj za preživjele i porodice ne samo genocida u Srebrenici, već i za one koji su doživjeli masovne zločine širom Bosne i Hercegovine - navodi se.Podsjećaju da se usvojenom rezolucijom osuđuje “svaki pokušaj negiranja genocida u Srebrenici i ohrabruje svaki napor da se počinioci privedu međunarodnim sudovima”.- To je odredba koja poziva sve zemlje da ispune svoje obaveze prema Konvenciji UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Ponosni smo što vidimo da je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučno u svojoj odgovornosti da spriječi dalju viktimizaciju preživjelih i njihovih porodica kroz poricanje. To je jasan znak podrške Bosni i Hercegovini u omogućavanju pomirenja i stabilnosti u regionu. Usvajanjem rezolucije šalje se i jasna poruka cijelom svijetu da genocid ne može i neće proći nekažnjeno. U ovim trenutnim vremenima, takva poruka je od posebnog značaja - dodaja se u saopštenju "BH UK Network".Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GSUN) 23. maja 2024. godine usvojila je rezoluciju o genocidu u Srebrenici prema kojoj će se 11. juli obilježavati kao Međunarodni dan obilježavanja i sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine.

Podsjećaju da se usvojenom rezolucijom osuđuje svaki pokušaj negiranja genocida u Srebrenici

Organizacija "BH UK Network" uputila pismo britanskom premijeru

Bh. dijaspora pisala britanskom premijeru: Pouke iz genocida u Srebrenici uvrstiti u nacionalni nastavni plan

Protekla tri dana Neum je bio domaćin skupa USAID-ovog projekta Diaspora Invest na kojem su predstavnici i predstavnice 30 partnerskih lokalnih samouprava razgovarali o jačanju saradnje s dijasporom. <h2>Prva faza projekta</h2>Jedna od glavnih poruka skupa je ta da dijaspora želi nastaviti s ulogom pokretača promjena, a tome svjedoči i nedavni angažman stručnjaka iz iseljeništva koji su osnovali neformalnu grupu Poslovnog savjetodavnog vijeća bh. dijaspore. Vijeće okuplja 21 osobu iz 11 zemalja svijeta, a njihov cilj je pomoći u širenju pozitivnih priča iz naše zemlje, kreiranje mreže saradnika i privlačenje investitora, saopćeno je iz USAID-a.Dobrila Boba Vukmanović, projektna menadžerica USAID-a u BiH, podsjetila je da je prva faza projekta Diaspora Invest za pet godina svojim rezultatima premašila očekivanja.- Za nas je to bio veoma inovativan, ali i rizičan poduhvat jer nijedan donator nije imao tako sveobuhvatan projekt koji se u potpunosti fokusirao na dijasporu. U toj prvoj fazi podržali smo 164 kompanije koje su povezane s dijasporom. Uglavnom su to bile nove kompanije, prosječne starosti 11 mjeseci. U zemlju smo doveli novi kapital i počeli jednu sjajnu priču - kazala je Vukmanović.Dodala je kako je prva faza projekta daje iznimne rezultate.- Zbog toga smo pokrenuli drugi projekt u iznosu od 15,7 miliona dolara, čije rezultate već vidimo kroz mnogo aktivnosti, uključujući i ovaj skup. Fokusirani smo na rad s 30 lokalnih zajednica kao nositelje razvojnih projekata u svojim okruženjima, u čemu dijaspora ima ključnu ulogu. Činjenica da danas imamo predstavnike 30 općina i gradova znak je da u ovako maloj zemlji postoji jasno opredjeljenje da, kroz uključivanje dijaspore, treba praviti poslovne iskorake i stvarati pozitivno okruženje - izjavila je Vukmanović.Među tih 30 općina i gradova je i Mostar gdje su odobrene četiri aplikacije za sufinanciranje dijasporskih investicija.Prema riječima Željke Dujmović iz mostarske gradske uprave, rezultati su ih pozitivno iznenadili i vjeruju da će doprinijeti njihovom daljem razvoju.Općina Berkovići prva se priključila drugoj fazi projekta Diaspora Invest. Iako je u pitanju mala lokalna zajednica, napravljeni su važni koraci ka unapređenju uvjeta za potencijalne ulagače iz dijaspore.- Postavljena anketa za umrežavanje dijaspore ulijeva nam nadu da smo prepoznali ljude koji su spremni ulagati i pomoći svom mjestu. Mislim da ćemo odavde svi otići s idejama za unapređenje svog rada i načine putem kojih možemo dovesti nove investitore - istaknuo je Draško Džombeta iz Berkovića.Učesnici su mogli čuti i iskustva iz Cazina, gdje je krajem prošle godine održan veoma uspješan i iznimno posjećen poslovni forum dijaspore, čiji rezultat je bila razmjena iskustava i širenje pozitivne energije u vezi s ovom temom.Prvom investicijom pohvalili su se iz Ljubinja, a da ovakva okupljanja značajno doprinose vidljivosti općina i gradova potvrdio je Džanan Serdarević iz općine Centar Sarajevo, poručivši da vjeruje kako lokalne zajednice u BiH imaju znanje, ali trebaju više raditi na tome da postanu vidljivije investitorima iz dijaspore.Predstavnici lokalnih samouprava posebno su pohvalili fleksibilnost koju su dobili u ovom projektu, a od irskog stručnjaka za dijasporu Martina Russella čuli su korisne savjete o tome kako promijeniti percepciju javnosti i uključiti dijasporu u lokalni razvoj.- Kada razmišljamo o dijasporskom angažmanu, uglavnom razmišljamo o tome šta oni mogu uraditi za nas, šta i kako mogu uložiti, ne pitajući se šta mi odavde možemo uraditi da ih privučemo. Posljednje o čemu govorimo su ljudi, a ljudi donose odluke o povratku, prijenosu ideja, iskustava, pa i investiranju - rekao je, među ostalim, Russell.Poručio je da treba krenuti od tri ključna pitanja za dijasporu: šta možemo učiniti za vas (šta vam možemo ponuditi); da ste vi na našem mjestu, šta biste uradili i znate li nekoga ko bi ulagao?<h2>Komunikacija na društvenim mrežama</h2>Armin Alijagić iz udruženja „Naša perspektiva“ govorio je o najboljim praksama u organizaciji i promociji poslovnih događaja za dijasporu, materijalima koji se kreiraju za ove poslovne forume, s fokusom na video materijale i investicijske brošure koji imaju dugoročnu vrijednost.Drugi dan skupa bio je posvećen komunikaciji na društvenim mrežama kao korisnom alatu za učinkovit angažman dijaspore, kao i vještinama za predstavljanje investicijskog potencijala i ponude, dok se trećeg dana govorilo o rodnoj inkluziji i naporima na umrežavanju dijaspore.Druga zajednica Mreže praktičara bila je izvrsna prilika za razmjenu informacija, iskustava, ali i izazova, čime su stvorena vrijedna partnerstva za budući razvoj, navodi se u saopćenju.

Vijeće okuplja 21 osobu iz 11 zemalja svijeta, a njihov cilj je pomoći u širenju pozitivnih priča iz naše zemlje

Dijaspora nastavlja pokretati nove razvojne inicijative

Bosanka Leila Agić, članica Socijalističke partije Belgije, osvojila je i drugi mandat u Briselskom parlamentu. Podršku koju je dobila na izborima u nedjelju doživljava kao potvrdu da je ono što je radila kao zastupnica regionalnog parlamenta bilo dobro za građane.<h2>Ponovila rezultat</h2>- Drago mi je i što je moja stranka, u kontekstu kad desnica jača u cijeloj Evropi, zadržala svoju poziciju i ponovila rezultat od prije pet godina. Iako je, zbog pada zelenih, desnica pobijedila, mi imamo iste rezultate, što je za nas uspjeh. Drago mi je što ću nastaviti svoj posao i drago mi je što sam, barem mislim, ponos naše zajednice koja živi u Briselu. Bitno mi je pokazati mlađim generacijama da i mi možemo ostvariti uspjeh i na političkom planu - kazala je Agić za “Avaz”.Njena majka je iz Modriče, otac iz Vučkovaca kod Gradačca, a Leila je rođena u Briselu 1995. godine. Da će politika biti ono čime će se baviti, dalo se naslutiti još u djetinjstvu.- Uvijek sam bila zainteresirana za sve što se dešava oko mene. I kao dijete, više sam voljela slušati o čemu razgovaraju stariji nego igrati se s djecom. Vrlo mlada sam se uključila u politiku, s 18 u svoju stranku, postala sam predsjednica mladih Socijalističke partije, s 23 godine ušla sam u Općinsko vijeće Molenbeka, jedne od briselskih općina, a godinu kasnije i u Briselski parlament - priča nam Leila.<h2>Ljudska prava</h2>Kao zastupnica izborila se za važne odluke, koje se odnose na mobilnost u gradu, ljudska prava, a na njenu inicijativu prvi put je osnovana i parlamentarna komisija za prava žena. Ponosna je što je u posljednjih pet godina postala i majka male Aide.- Evropa ide udesno. Poslije kriza uvijek se igra na strah i mislim da se to ponovo vraća i na Balkan. Nemam vremena pratiti sva dešavanja u BiH, ali Rezolucija o genocidu u Srebrenici mi je bila bitna. Uvijek mi je bilo teško da vidim da mi ovdje u Belgiji 11. jula obilježavamo godišnjicu i nosimo „Cvijet Srebrenice“, a u Bosni se to ne obilježava na cijeloj njenoj teritoriji - kaže Leila Agić.<h2>Istina i pravda</h2>Leila Agić istakla je kako je žalosno da smo, 30 godina poslije rata, još u takvoj situaciji.- Zato dajem punu podršku predsjedavajućem Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, koji je prije nekoliko sedmica bio ovdje. Mislim da njegova pozicija nije laka, ali da se treba nastaviti boriti za istinu i pravdu - dodala je Agić.

Njena majka je iz Modriče, otac iz Vučkovaca kod Gradačca, a Leila je rođena u Briselu 1995. godine

Bosanka osvojila drugi mandat u Briselskom parlamentu: Leila Agić ponos bh. zajednice

Sevdah na Dunavu već ima desetogodišnju tradiciju u Lincu i Gornjoj Austriji, te je postao interkulturalna platforma za susret. U smislu sporazuma o kulturnoj saradnji između Austrije i Bosne i Hercegovine, kulturno-znanstvena mreža Centar savremenih inicijativa - CSI je u subotu navečer po deseti put organizirala večer umjetnosti i kulture pod nazivom “Sevdah na Dunavu” u prelijepoj historijskoj dvorani Redoutensaal u centru grada Linca!Umjetnici koji su obogatili svečanost te večeri su bili muzička grupa iz Bosne i Hercegovine DIVANHANA, s kojom je CSI prije 10 godina započeo taj projekt, te grupa izvođača austrijske tradicionalne muzike “Die Gmiatlichen” iz Bad Goiserna. S obzirom da CSI Austrija ove godine obilježava i 20 godina postojanja i djelovanja udruženja, Centar je u saradnji sa bh. firmom Vispak organizirao dolazak i najveće džezve na svijetu, te je publici besplatno servirana bosanska kahva. Svečanost je otvorena kratkim filmom o CSI-u, te je zatim prisutne pozdravio predsjednik Centra savremenih inicijativa Austrija i saveza “Consilium Bosniacum” Damir Saračević. Događaj su svojim obraćanjima obogatili Prof. dr. Josef Weidenholzer (bivši poslanik u Evropskom parlamentu i počasni konzul Bosne i Hercegovine za Gornju Austriju), Siniša Bencun (ambasador Bosne i Hercegovine u Austriji), Alma Zadić (ministrica pravosuđa Republike Austrije), Bedrana Ribo (zastupnica u austrijskom parlamentu), Andreas Stangl (predsjednik Radničke komore Gornje Austrije) i Tina Blöchl (dogradonačelnica grada Linca).  Kroz program su vodili Semra Jašarević i Esmir Ćatić, dok je televizija “dorftv” događaj prenosila uživo. Projekt su podržali: Ambasada BiH u Austriji, pokrajina Gornja Austrija, grad Linc, savez “Consilium Bosniacum”, Volkhilfe, migrare i mnoge druge organizacije i firme.

U Kopenhagenu obilježena 835. godišnjica bosanske državnosti

Starom Škodom iz Njemačke kreće da pomogne Jablanici

Održan peti Networking jesenji bazar u Beču

Bosansko akademsko društvo obilježilo 835 godina od potpisivanja Povelje Kulina bana

Bosanac iz Prijedora sa 16 godina izbjegao u Švicarsku: Sarađivao sa 50 Centom, Pitbullom, Eminemom i automobila AresS1

Samir Bečić, Bosanac s adresom u SAD, dobit će 6. septembra u Vašingtonu prestižnu nagradu

Almin Karamehmedović imenovan za predsjednika ABC Newsa

Samir Bečić u Ukrajini predstavljao Ameriku: Kad su saznali da sam rođen u BiH, gostoprimstvo je dobilo novu dimenziju

Kraj Pikasovog spomenika u Čikagu obilježena godišnjica genocida u Srebrenici

Više od 2.000 ljudi u Maršu mira u Beču za žrtve genocida u Srebrenici

Bosanci i Hercegovci o životu i radu u najjačoj državi EU: Njemačka - obećana zemlja za radnike iz BiH

U Belgiji održane izložba i tribina o genocidu u Srebrenici

Bh. dijaspora pisala britanskom premijeru: Pouke iz genocida u Srebrenici uvrstiti u nacionalni nastavni plan

Dijaspora nastavlja pokretati nove razvojne inicijative

Bosanka osvojila drugi mandat u Briselskom parlamentu: Leila Agić ponos bh. zajednice

Sevdah na Dunavu: Večer umjetnosti i kulture u Lincu

Dijaspora

U Kopenhagenu obilježena 835. godišnjica bosanske državnosti

Starom Škodom iz Njemačke kreće da pomogne Jablanici

Održan peti Networking jesenji bazar u Beču

Bosansko akademsko društvo obilježilo 835 godina od potpisivanja Povelje Kulina bana

Bosanac iz Prijedora sa 16 godina izbjegao u Švicarsku: Sarađivao sa 50 Centom, Pitbullom, Eminemom i automobila AresS1

Samir Bečić, Bosanac s adresom u SAD, dobit će 6. septembra u Vašingtonu prestižnu nagradu

Almin Karamehmedović imenovan za predsjednika ABC Newsa

Samir Bečić u Ukrajini predstavljao Ameriku: Kad su saznali da sam rođen u BiH, gostoprimstvo je dobilo novu dimenziju

Kraj Pikasovog spomenika u Čikagu obilježena godišnjica genocida u Srebrenici

Više od 2.000 ljudi u Maršu mira u Beču za žrtve genocida u Srebrenici

Bosanci i Hercegovci o životu i radu u najjačoj državi EU: Njemačka - obećana zemlja za radnike iz BiH

U Belgiji održane izložba i tribina o genocidu u Srebrenici

Bh. dijaspora pisala britanskom premijeru: Pouke iz genocida u Srebrenici uvrstiti u nacionalni nastavni plan

Dijaspora nastavlja pokretati nove razvojne inicijative

Bosanka osvojila drugi mandat u Briselskom parlamentu: Leila Agić ponos bh. zajednice

Sevdah na Dunavu: Večer umjetnosti i kulture u Lincu