U vezi protjerivanja šest državljana iz nekoliko zemalja, veoma je važno da su institucije i agencije za provedu zakona vrlo energične reagirale, kaže stručnjak za sigurnost, profesor Ahmed Kico. On cijeni da sigurnosni sistem u BiH ima mogućnost da intervenira i da sigurnosno interesantna lica drži pod nadzorom ili u krajnjoj liniji protjera iz države.- S druge strane, ove aktivnosti pokazuju da je prijetnja po sigurnost BiH vro intenzivna s aspekta organiziranog kriminaliteta, terorizma, pa i krijumčarenja migranata. To su ključne prijetnje i za region. One se mogu dovoditi u vezu i sa hibridnim prijetnjama prema BiH u kontekstu mogućih hibridnih operacija u i prema našoj zemlji. Međutim, ovo pokazuje da je moguće efikasno uvezivanje svih agencija za provođenje zakona i da se na adekvatan način štiti sigurnost BiH, a indirektno i regije i EU. Očekujem još intenzivnije povezivanje našeg sigurnosnog sistema sa sistemima iz regije, a posebno iz EU, te NATO-om i SAD – kaže Kico.

Očekujem još intenzivnije povezivanje našeg sigurnosnog sistema sa sistemima iz regije, a posebno iz EU, te NATO-om i SAD

Profesor Ahmed Kico za "Avaz": Prijetnja po sigurnost BiH vrlo intenzivna 

U noći sa 13. na 14. januara Čaršijska džamija u Prijedoru ponovno je bila meta vandalskog napada, potvrđeno je iz Islamske zajednice. Ovaj incident dolazi nešto više od mjesec dana nakon što je isti objekat bio napadnut, a tom prilikom nastradao je i imam Omer ef. Redžić. Ovaj čin je ponovo izazvao zabrinutost među povratnicima, koji se već decenijama poslije rata suočavaju sa osjećajem nesigurnosti i neadekvatnom reakcijom nadležnih institucija.Povjereništvo Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina-Prijedor održalo je hitnu sjednicu te oštro osudilo napad i pozvalo nadležne institucije entiteta Republika Srpska, posebno Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, da što prije rasvijetle ovaj slučaj.- Očekujemo od MUP-a RS da uloži sve napore kako bi se ovaj slučaj, kao i prethodni napadi na Islamsku zajednicu i njene uposlenike, u potpunosti rasvijetlio. Oštre sankcije prema počiniocima su nužne kako bi se spriječilo dalje ponavljanje ovakvih vandalskih činova. - izjavio je Feni Edin Šupuković, predsjednik Povjereništva.Upozorio je na kako ovakvi napadi povratnicima šalju poruke nesigurnosti i straha.- Ovakvi incidenti ozbiljno dovode u pitanje sposobnost institucija da zaštite povratnike, koji su jedna od najosjetljivijih kategorija građana u Bosni i Hercegovini - dodao je Šupuković.U svjetlu posljednjih događaja, Povjereništvo Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina-Prijedor poziva gradonačelnika Prijedora, Slobodana Javora, te Forum za bezbjednost grada da jasno i nedvosmisleno osude ove napade.- Njihova javna reakcija je ključna za slanje poruke povratnicima da nisu sami i da je sigurnost svih građana prioritet - zaključeno je na sjednici Povjereništva.

Ovaj čin je ponovo izazvao zabrinutost među povratnicima, koji se već decenijama poslije rata suočavaju sa osjećajem nesigurnosti

Čaršijska džamija u Prijedoru na meti vandala

Rok od 60 dana koji je visoki predstavnik Kristijan Šmit&nbsp; (Christian Schmidt) dao Vijeću ministara da predloži zakon kojim će se riješiti pravno i finansijsko pitanje sedam kulturnih institucija od državnog značaja ističe naredne sedmice, tačnije 21. januara.No, po svemu suđeći, od toga neće biti ništa, što je potvrdila i ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak za "Dnevni avaz".- Problem sa neriješenim pravnim statusom određenog broja ustanova kulture traje od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Radi se o složenom ustavnom, pravnom, ali i političkom problemu koji postoji skoro 30 godina. Kao što vam je poznato, nalog visokog predstavnika nije razmatran na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Samim time ni zaduženja iz naloga nisu prenesena na konkretne institucije, odnosno ministarstva - kazala je ministrica Bošnjak za "Avaz".

Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH za "Avaz": S optimizmom čekamo 21. januar

Dodala je da u vezi sačinjavanja prijedloga za rješavanje problematike institucija kulture, a svjesni važnosti i značaja ovog pitanja, Ministarstvo civilnih poslova BiH je 30.5.2024.godine, odnosno, prije posljednjih dešavanja u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, kao i prije intervencija i naloga visokog predstavnika - iniciralo formiranje Radne grupe sa zadatkom iznalaženja prijedloga rješenja kojim bi se unaprijedio status institucija nauke i kulture, a koji bi nakon pribavljenih mišljenja nadležnih entitetetskih i kantonalnih ministarstava bio dostavljen na razmatranje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.- Nažalost, na inicijativu Ministarstva se nisu odazvali predstavnici svih institucija koji su pozvani. Međutim, Ministarstvo, s članovima/predstavnicima institucija koji su se odazvali, nastavlja sa aktivnostima s ciljem iznalaženja rješenja ovog problema - rekla je ministrica Bošnjak za "Avaz".

Kao što vam je poznato, nalog visokog predstavnika nije razmatran na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Bošnjak za "Avaz": Zaduženja iz naloga visokog predstavnika o ustanovama kulture nisu prenesena na ministarstva

Fadil Novalić i iz zatvora uspijeva ostati u centru pažnje bh. javnosti. Iako je već mjesecima iza rešetaka, Novalić ili barem neko ko to radi u njegovo ime, svako malo nam se oglašava na Facebooku. Komentira političke odnose u zemlji, analizira ekonomske politike, "raskrinkava“ međunarodnu zajednicu, dijeli lekcije, moralizira i opetovano ponavlja refren o sebi kao navodnom mučeniku i žrtvi montiranog procesa.<h2>Prijetnje i samice</h2>Tako je u posljednjoj jadikovki Novalić potvrdio da mu je zabranjeno telefonski komunicirati, može samo preko advokata po ranijoj najavi. To pravo mu je, kako je objavio jedan sarajevski portal, ukinuto zbog stalnih objava na Facebooku, a upravo je ovu vijest on potvrdio putem Facebooka.U svojoj objavi Novalić tvrdi da su mu ugrožena osnovna ljudska prava.- Nametnuti režim mi je nelegalno oduzeo zakonski garantovano pravo na telefonske pozive. Ponudili su mi da se nagodim - da se prestanem oglašavati ovdje, kako bi mi vratili pravo koje mi ne mogu oduzeti ni po kojem osnovu. Prijetili su mi i samicom bez ikakvog obrazloženja. Ovakvo grubo kršenje ljudskih prava je rezervisano za Bošnjake, koje istinski mrze. To imajte na umu - naveo je Novalić.Onda se uporedio s Ratkom Mladićem.- Ratko Mladić nije izgubio pravo na pozive kada se iz zatvora javio u TV program uživo i Srbima poručio „ljubi vas deda Ratko“. Ovo su bazična ljudska prava koja uživaju čak i ratni zločinci. Ta vrsta pritiska neće uroditi plodom. Od nagodbe nema ništa. Ja ću nastaviti da komuniciram s vama i da razotkrivam štetu koju nametnuta Trojka čini Federaciji, i nikakve mjere me u tome neće spriječiti - naveo je u objavi.<h2>Dirljiv pokušaj</h2>„Dirljiv“ je Novalićev pokušaj da sebe predstavi kao neviđenu žrtvu torture i navodnog terora režima, no u ovom slučaju stvari su, ipak, mnogo jednostavnije. Naime, zatvorska kazna ne podrazumijeva samo gubitak slobode, nego i brojnih građanskih prava, uključujući i ono na javno oglašavanje. To su zatvorska pravila koja vrijede za sve osuđenike. Neki izuzeci se mogu napraviti za zatvorenike koji zbog dobrog vladanja uživaju određene pogodnosti, naprimjer, da im se dozvoli da daju intervju za medije ili izdaju knjigu. Međutim, po bh. zakonima, korištenje interneta i oglašavanje putem istog strogo je zabranjeno. Naravno, iz razumljivih sigurnosno-rehabilitacijskih razloga.Zamislimo, u suprotnom, da se Mevlidu Jašaraviću, osuđenom za teroristički napad na Ambasadu SAD, dozvoli da se javno oglašava iz zatvora i širi svoju terorističku agendu? Ili ubicama osuđenim na maksimalne zatvore kazne? Ili ratnim zločincima osuđenim za genocid i druge najgore vrste zločina.Dakle, jasno je da je zabrana korištenja i oglašavanja na društvenim mrežama neophodni dio zatvorske kazne. No, možda SDA-ovi bivši i sadašnji funkcioneri misle da se zakoni i pravila ne odnose na njih i da je država njihovo vlasništvo, te da mogu činiti što im se prohtije.Stvarna Novalićeva namjera je, naravno, krajnje sračunata. Narod je posebno osjetljiv i saosjećajan prema nevino zatvorenim, a Novaliću je cilj da upravo kroz forsiranje narativa o montiranom i političkom procesu sebi pripremi teren za veliki povratak na političku scenu. Problem je, samo, što Facebook propaganda neće moći izbrisati dokaze iz optužnice protiv njega u predmetu“Respiratori“, a ostat će i trag i o još brojnim neprocesuiranim aferama – od sumnji u korupciju u vezi s namjenskom industrijom i Novalićevim privatnim firmama preko zatvaranja „Fabrike duhana Sarajevo“ do uništavanja „Cimosa“ u Srebrenici. <h2>Poređenje s Mladićem</h2>Pošto je Novalić odlučio samog sebe da uporedi s osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem, tvrdeći da čak i on ima veće pravo, jer mu je, navodno, dozvoljeno oglašavanje u medijima, valja raskrinkati i ovu laž. Naime, Mladiću nikad nije bilo dozvoljeno javno oglašavanje. Njegovo javljanje u program desilo se tako što je njegov sin Darko, koji ima pravo razgovarati s ocem, osuđenog ratnog zločinca uključio na spikerfon u trenutku dok je gostovao u emisiji Milomira Marića.Nakon toga reagirao je Haški sud koji je upravi zatvora u Ševeningenu naredio istragu te su Mladiću uvedene restrikcije zbog narušavanja pravila pritvora.Jedna od većih misterija je ko i kako, zapravo, piše i objavljuje Novalićeve statuse na Facebooku. Prema informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“, riječ je o jednoj poznatoj sarajevskoj novinarki bliskoj SDA. Novalić joj putem telefona izdiktira svoje ideje ili ih napiše na papirić, nakon čega ona to pretoči u Facebook statuse.

Novaliću je cilj da upravo kroz forsiranje narativa o montiranom i političkom procesu sebi pripremi teren za veliki povratak na političku scenu

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

Tokom 2024. godine šest osoba protjerano je iz BiH zbog toga što su predstavljale prijetnju nacionalnoj sigurnosti i javnom poretku u našoj zemlji, navodi se u izvještaju Službe za poslove sa strancima BiH, otkriva „Dnevni avaz“.<h2>Imigracioni centar </h2>Radi se o šest od ukupno 16 stranih državljana za koje je Služba dobila informacije od sigurnosnih agencija.- Od 16 sigurnosno interesantnih stranih državljana Služba je tokom 2024. godine, preduzimanjem radnji iz svoje nadležnosti i pojačanih aktivnosti kontrole kretanja i boravka stranaca u BiH, pronašla, procesuirala i izrekla mjere protjerivanja za šest stranih državljana iz Ruske Federacije, Iraka, Afganistana, Srbije i Crne Gore, koji predstavljaju prijetnju javnom poretku i sigurnosti BiH, dok se ostale osobe nisu nalazile na teritoriji BiH – navodi se u izvještaju.Mjera protjerivanja u tri slučaja je izvršena, dok su tri preostala strana državljana još smještena u Imigracionom centru.Tako je u martu prošle godine iz BiH, kako saznaje „Dnevni avaz“, preko Međunarodnog aerodroma Sarajevo, protjeran Nazmudin Bisultanov (Nazhmuddin), državljanin Ruske Federacije. U oktobru je u matičnu državu Srbiju isporučena Njurija Mustafić, a u istom mjesecu je protjeran i državljanin Crne Gore Elvin Mrkonjić. Sve troje se dovode u vezu s terorizmom.<h2>Nema ulaska </h2>U Imigracionom centru nalaze se tri strana državljana. Radi se o ruskom državljaninu Arturu Akhmadovu, koji je prijetnjom sigurnosti BiH proglašen također zbog terorizma. Kao i Fadil Abdulah Džuburi (Abdullah Juburi) iz Iraka. Državljanin Afganistana Nadžibulah Karimzada (Najibulah) također čeka na izvršenje mjere protjerivanja, ali zbog organiziranog kriminala.Svi oni evidentirani su u bazi podataka kojoj pristup ima i Granična policija BiH, pa će svaki pokušaj ponovnog ulaska u državu biti odbijen.<h2>Teroristički napadi u BiH</h2>27. juna 2010. godine počinjen je brutalni teroristički napad u Bugojnu. Bačena je eksplozivna naprava na tamošnju policijsku stanicu. Ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, a policajka Edina Hindić teško ranjena. Kaznu zatvora od 35 godina je Sud BiH izrekao je Harisu Čauševiću.2011. godine u teroristički pohod krenuo je i Mevlid Jašarević. Ispalio je 105 metaka iz automatske puške u pravcu Ambasade SAD u Sarajevu, ranivši policajca Mirsada Velića.27. aprila 2015. godine 24-godišnji Nerdin Ibrić pucao je na policijsku stanicu u Zvorniku. Ubio je Dragana Đurića, ranio još dvojicu policajaca. Ubijen je i sam tokom krvavog pohoda.&nbsp;U novembru 2015. godine Enes Omeragić u sarajevskom naselju Rajlovac ubio je dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH. Nakon što ga je policija okružila u porodičnoj kući izvršio je samoubistvo.&nbsp;24. oktobra 2024. godine maloljetnik je napao policajce u stanici u Bosanskoj Krupi. Ubio je jednog policajca, a drugog teško ranio.&nbsp;

Protjerani Nazmudin Bisultanov i Artur Akhmadov iz Rusije, Njurija Mustafić iz Srbije, Elvin Mrkonjić iz Crne Gore, Fadil Abdulah Džuburi iz Iraka

Inspektori Službe za poslove sa strancima: Otkriveno više lica opasnih po nacionalnu sigurnost

Objavljujemo imena državljana Iraka, Afganistana, Rusije, Crne Gore i Srbije: Ko su protjerani iz BiH zbog terorizma

U zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine danas je održan drugi sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica iz jula 1995. godine. Razgovarano je o aktivnostima i pripremama za obilježavanje.Predsjednik Orgzanizacionog odbora Hamdija Fejzić, zahvalio je članovima Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću i Željku Komšiću na doprinosu u čuvanju sjećanja na genocid i učešću u organizaciji i pripremama za obilježavanje 30. godišnjice genocida.Smatra važnim, što se sastanci Organizacionog odbora za obilježavanje održavaju u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te je upoznat sa aktivnostima koje provodi Koordinacioni odbor formiran od člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i rade sinhronizovano na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice genocida.- Danas smo usvojili i Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida. Ostavili smo prostor za eventualne dopune i prijedloge, te očekujemo da do kraja februara usvojimo konačan program obilježavanje 30. godišnjice genocida - istakao je Fejzić, saopćeno je iz Organizacionog odbora. - Moramo biti svi svjesni i odgovornosti koju nosi obilježavanje 30-te godišnjice genocida. Svi pododbori su počeli raditi i pripremati aktivnosti - kazao je on.Fejzić je zahvalio svima koji na bilo koji način doprinose organizaciji i sjećanju na 11. juli 1995. godine i genocid nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica i podsjetio da je Organizacioni odbor jedino tijelo koje je zaduženo za organizaciju i obilježavanje godišnjice genocida.- Nažalost imamo i onih koji nastoje da idu mimo Organizacionog odbora, i za sebe izvuku određenu korist - istakao je Fejzić.Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe BiH do sada su identifikovane dvije žrtve genocida kojima će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 11. jula 2025. godine.

Do sada su identifikovane dvije žrtve genocida kojima će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 11. jula 2025. godine

Organizacioni odbor usvojio Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sastao se sa šefom Delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU u BiH Luiđijem Sorekom (Luigi Soreca). Tokom razgovora razmatrana su ključna pitanja za budući razvoj odnosa između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.Razgovarano je također i o implementaciji reformske agende, napretku Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, kao i izazovima s kojima se BiH suočava na tom putu, poput imenovanja glavnog pregovarača i očuvanja profesionalnosti i digniteta Ustavnog suda BiH.Sagovornici su naglasili važnost poštivanja zakona i elementarnih evropskih vrijednosti za postizanje vladavine prava, sigurnosne, političke i ekonomske stabilnosti - saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Razgovarano je također i o implementaciji reformske agende

Komšić i Soreka razgovarali o napretku BiH u procesu evropskih integracija

Na suđenju za zločine u Bugojnu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je na sjednicama Ratnog predsjedništva bilo riječi o zarobljenicima i da se sjeća da je trebalo da budu prebačeni u Zenicu.Senadu Dautoviću, koji je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Bugojnu i član Ratnog predsjedništva, predočeni su zapisnici sa dvije sjednice iz avgusta 1993. godine, u kojima se navodi da je potrebno što prije dostaviti spisak ekstremnih zarobljenika koji će biti prebačeni u Zenicu. U drugom zapisniku se ponovo navodi da je potrebno dostaviti spisak kako bi Ratno predsjedništvo zauzelo stav.- Sjećam se da je raspravljano, trebalo je da dođe do transporta zarobljenika, jer su svi trebali da budu prebačeni u KPZ u Zenici - rekao je Dautović.On je kazao da misli da se pod ekstremnim mislilo na one koje je trebalo procesuirati. Kazao je da se ne može sjetiti ko je na tome insistirao. Na pitanja Odbrane Dževada Mlaće, Dautović je kazao da nije bio ni na jednoj sjednici Ratnog predsjedništva na kojoj je razmatrana likvidacija zarobljenika.- Ne, sigurno nije bilo, ja bih se prvi usprotivio - rekao je svjedok, dodajući da nikad nisu dobili traženi spisak, niti je vidio neku odluku koja se toga tiče.On je braniteljici Sabini Mehić rekao da je fratar Janko Ljubos, koji je bio uvažavan i uticajan, pokušavao - pod pritiskom porodica - spriječiti transport zarobljenika.<h2>Logistički problemi</h2>Na pitanja Odbrane Selme Cikotića, Dautović je potvrdio da je u Bugojnu bila složena situacija i da je došao veliki broj izbjeglica, te su u Ratnom predsjedništvu rješavali logističke probleme.On je kazao da je krajem 1993. postavljen za pomoćnika komandanta Operativne grupe (OG) Zapad. Braniteljici Edini Rešidović je kazao da je komanda OG-a Zapad bila mala, da su je činili Cikotić i još dva čovjeka.- To je mala formacija, više koordinaciono tijelo - rekao je svjedok.<h2>Mučenja i ubistva zarobljenika</h2>Dautović je ranije osuđen na sedam godina zatvora za zločine u Bugojnu, te nije polagao zakletvu, jer je proglašen krivim za činjenično povezana djela.Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, a Cikotić kao bivši komandant OG-a Zapad Armije BiH. Mlaći je na teret stavljeno da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotiću da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine krivična djela, kao i da nije preduzeo mjere na njihovom kažnjavanju zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.<h2>Zapisnici sa sjednica</h2>Svjedok Zeir Mlivo kazao je da je 1993. bio predsjednik Izvršnog odbora u Bugojnu i da je povremeno prisustvovao sjednicama Ratnog predsjedništva. Tužilac Mladen Vukojičić mu je predočio zapisnike sa sjednica na kojima je tražen spisak zarobljenika, ali je Mlivo rekao da se on toga ne sjeća.- Ja se nisam bavio tim pitanjima - rekao je svjedok, koji je tokom svjedočenja napomenuo da ima zdravstvenih problema.Tužilac ga je podsjetio da je u istrazi kazao da je, ukoliko je nešto unošeno u zapisnik o čemu nije raspravljano na sjednici, to mogao narediti samo Mlaćo, jer je imao uticaj. Mlivo je potvrdio te navode.<h2>Kopanje rovova</h2>Odbrani je kazao da Ratno predsjedništvo nije zauzelo neki stav o ratnim zarobljenicima.Svjedok Ivan Klasić kazao je da je bio pripadnik Hrvatskog vijeća obrane i da je zarobljen 25. jula. On je ispričao kako su sa stadiona "Iskre" u septembru vođeni na radove. Kazao je da je bio spisak od 50 ljudi i da je on bio među prvih 20 koji su odvedeni u Pajić Polje u Gornjem Vakufu.- Tu boravimo u školi i svaki dan na radove, kopamo zemunice i rovove - rekao je Klasić, dodajući da je na njih pucano dok su desetak data obavljali te radove.Suđenje se nastavlja 21. januara.

Senadu Dautoviću, koji je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Bugojnu i član Ratnog predsjedništva, predočeni su zapisnici sa dvije sjednice

Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok ispričao da je spominjan transport zarobljenika u Zenicu

Sud Bosne i Hercegovine je 10. januara potvrdio optužnicu u predmetu 'Rajko Milić i drugi' koja Rajka Milića, Miodraga Pavlovića, Radenka Zarića, Vukašina Draškovića i Milana Tomića tereti da su radnjama detaljno opisanim u optužnici počinili krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) i b) KZBiH, u vezi s članom 180. stav 1. i u vezi sa članom 31. KZBiH, saopćeno je iz navedenog suda.Optužnica ih tereti da su za vrijeme oružanog, široko rasprostranjenog i sistematičnog napada od 6.7.1995. do 1.11.1995. od pripadnika VRS-a i MUP-a RS, usmjerenog na pripadnike bošnjačkog naroda u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica, znajući za namjeru glavnih izvršilaca udruženog zločinačkog poduhvata da istrijebe nacionalnu i vjersku skupinu Bošnjaka, svjesno i htijući pomagali i podržavali organizirano ubijanje muških pripadnika skupine Bošnjaka koji su bili zatočeni u fiskulturnoj sali u naselju Roćević, općina Zvornik.Optuženi Miodrag Pavlović se tereti da u navedenom periodu, ispred škole u Roćeviću, hladnim oružjem lišio života neutvrđen broj zatočenika, a optuženi Radenko Zarić, Miodrag Pavlović, Vukašin Drašković i Milan Tomić da su zajedno s njima poznatim osobama učestvovali u organiziranom premještaju zarobljenika iz navedene škole u kamione kojima su prevezeni na lokalitet šljunkare na obali rijeke Drine u naselju Kozluk, općina Zvornik, te se optuženi Rajko Milić, Radenko Zarić, Vukašin Drašković i Milan Tomić terete da su na navedenoj lokaciji učestvovali u streljanju tih zarobljenika čiji posmrtni ostaci su naknadno zatrpani u masovne grobnice, a zatim i premješteni u više sekundarnih masovnih grobnica.

Rajka Milića, Miodraga Pavlovića, Radenka Zarića, Vukašina Draškovića i Milana Tomića se tereti za genocid

Potvrđena optužnica u predmetu "Rajko Milić i drugi"

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Rajka Milića, Miodraga Pavlovića, Radenka Zarića, Vukašina Draškovića i Milana Tomića za genocid počinjen 1995. godine, javlja <a href="https://detektor.ba/2025/01/14/protiv-pet-osoba-potvrdjena-optuznica-za-genocid/">Detektor.</a><h2>Organizovano ubijanje i mučenje</h2>Prema saopćenju Suda, oni se, između ostalog, terete da su - za vrijeme oružanog, široko rasprostranjenog i sistematičnog napada od 6. jula do 1. novembra 1995. od strane pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i Ministarstva unutrašnjih podslova RS-a, usmjerenog na pripadnike bošnjačkog naroda u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica, znajući za namjeru glavnih izvršilaca udruženog zločinačkog poduhvata da istrijebe Bošnjake - pomagali i podržavali organizovano ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su bili zatočeni u fiskulturnoj sali u naselju Roćević kod Zvornika.- Optuženi Miodrag Pavlović se tereti da je u navedenom periodu ispred škole u Roćeviću hladnim oružjem lišio života neutvrđen broj zatočenika, a optuženi Radenko Zarić, Miodrag Pavlović, Vukašin Drašković i Milan Tomić da su, s njima poznatim licima, učestvovali u organiziranom premještaju zarobljenika iz navedene škole u kamione, kojima su isti prevezeni na lokalitet šljunkare na obali rijeke Drine u naselju Kozluk - stoji u saopćenju.<h2>Strijeljanje zarobljenika</h2>Također se dodaje da se Milić, Zarić, Drašković i Tomić terete da su na navedenoj lokaciji učestvovali u strijeljanju tih zarobljenika, čiji posmrtni ostaci su naknadno zatrpani u masovne grobnice, a zatim i premješteni u više sekundarnih masovnih grobnica.Detektor je ranije izvijestio da je Tužilaštvo protiv njih podiglo optužnicu, te saopštilo da se terete kao nekadašnji pripadnici Vojne policije Zvorničke i Bratunačke brigade VRS-a.Detektor je također početkom decembra izvijestio da je Tužilaštvo zatražilo pritvor za Milića, Pavlovića, Zarića i Tomića, kao i da im je Sud BiH odredio mjere zabrane.Tužilaštvo nije predlagalao pritvor za Draškovića s obzirom na to da se trenutno nalazi na izdržavanju kazne zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen u selu Lokanj kod Zvornika 1992. godine.Detektor je u "Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH" analizirao haške presude u kojim je utvrđeno da je veći broj zarobljenih Srebreničana dovezen autobusima iz Bratunca u školu u Roćeviću, gdje ih je nekoliko ubijeno. Također se navodi i da su zarobljeni kamionima iz škole prevezeni do šljunkare u Kozluku na obali Drine, gdje su pogubljeni. Nije bilo preživjelih, a pogubljeno je najmanje 800 ljudi.

Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Rajka Milića, Miodraga Pavlovića, Radenka Zarića, Vukašina Draškovića i Milana Tomića za genocid

Protiv pet bivših pripadnika VRS i VP potvrđena optužnica za genocid

Na suđenju za zločine na području Zvornika, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je zapisnike iz istrage troje svjedoka, javlja <a href="https://detektor.ba/2025/01/14/pero-radic-i-ostali-ulozeni-iskazi-svjedoka-iz-istrage-2/">Detektor</a>.Tužiteljica Zorica Đurđević je u spis uložila iskaze iz istrage preminulih svjedoka Mlađena Petrovića i Koste Erića, koji uz saglasnost Odbrana nisu čitani. Odbrane nisu imale primjedbi na Petrovićev iskaz, ali su ocijenile da iskaz drugog svjedoka nije relevantan.- Da je iole relevantan, ja bih se bunio. Nije vezano za ovaj događaj, nije protiv ovih ljudi, nema rečenice o 27., 28. i 29. maju - rekao je branilac Dejan Bogdanović.Tužiteljica Zorica Đurđević je kazala da iskaz Erića ulaže na okolnosti načina sahranjivanja lica iz optužnice.U spis je uložen i iskaz svjedokinje "M", za koju je ranije vještačenjem utvrđeno da je sposobna da svjedoči, ali da bi putovanje i davanje iskaza mogli predstavljati rizik po njeno zdravlje.Za ubistva najmanje 48 osoba i progon stanovništva bošnjačke nacionalnosti iz Jusića u maju 1992. godine, optuženi su Pero Radić, Božo Vidović, Branko Studen i Vlado Ristanović.Suđenje se nastavlja 28. januara.

Na suđenju za zločine na području Zvornika, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je zapisnike iz istrage troje svjedoka

Pero Radić i ostali: Uloženi iskazi svjedoka iz istrage

Stevanović se tereti da je tokom 8. i 9. jula 1992., u okviru napada na Zvornik, kao pripadnik Trećeg bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), s drugim osobama sudjelovao u ubistvima između 400 i 500 civila bošnjačke nacionalnosti u "Gerinoj klaonici" u Karakaju, saopćeno je iz Suda BiH, javlja <a href="https://detektor.ba/2025/01/14/potvrdjena-optuznica-za-zlocine-kod-zvornika/">Detektor</a>.U saopćenju je navedeno da su civili prethodno bili zatočeni u Domu kulture u Pilici, odakle su u nekoliko tura - u pratnji optuženog Stevanovića i drugih osoba - dovezeni u "Gerinu klaonicu", gdje su ubijeni.U optužnici se, kako je saopćeno, navodi da je širok i sistematičan napad vojnih, paravojnih i policijskih snaga takozvane Srpske Republike BiH, a potom Republike Srpske - koji je bio usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva općine Zvornik - trajao od 8. aprila pa najmanje do kraja augusta 1992., te da je optuženi znao da njegove radnje čine dio tog napada.Iz Tužilaštva BiH je ranije saopćeno da je Stevanović državljanin Srbije i BiH.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Stevanovića zbog zločina protiv čovječnosti na području Zvornika

Potvrđena optužnica za zločine kod Zvornika protiv Radinka Stevanovića, bivšeg pripadnika VRS

Zoran Milanović pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, i u narednih pet godina će biti predsjednik Hrvatske. To je tamošnjim medijima bio povod da se podsjete njegovog imovinskog statusa i koliko zarađuje i uporede primanja sa njegovih kolega iz regiona.Najmanju plaću u regionu od šefova država ima predsjednica Sjeverne Makedonije, Gordana Siljanovska-Davkova, oko 1.500 eura (oko 3.000 KM), a najveću predsjednik Albanije Bajram Begaj – 3.860 eura (7.398,14 KM) mjesečno, prenosi Bankar.me.Uz osnovne plate, šefovi država imaju pravo i na: službenu rezidenciju, troškove prIJevoza, reprezentacije, osiguranje.Evo koliko koji predsjednik zemalja regiona mjesečno zarađuje:<h2>Predsjedništvo BiH</h2>Članovi Predsjedništva BiH (Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić) primaju oko 2.920 eura (5.596,52 KM), prema podacima iz oktobra 2023.

Što se tiče Crne Gore, predsjednik Jakov Milatović prima oko 2.420 eura (4.638,21 KM)<h2>Aleksandar Vučić (Srbija)</h2>

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prema posljednjim podacima Agencije za borbu protiv korupcije zarađuje 221.862,21 dinara neto, ili oko 1.894 eura (3.630,07 KM).<h2>Gordana Sijanovska Davkova (Sjeverna Makedonija)</h2>

Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova zarađuje oko 1.500 eura (oko 3.000 KM) mjesečno.<h2>Zoran Milanović (Hrvatska)</h2>

Zoran Milanović, koji će još pet godina provesti na Pantovčaku, na poziciji na kojoj zarađuje 3.587,79 eura (oko 6.875 KM).<h2>Nataša Pirc Musar (Slovenija)</h2>

Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar ima plaću od oko 3.322 eura (6.367 KM), prema službenim podacima Slovenske vlade iz decembra 2023. godine.<h2>Bajram Begaj (Albanija)</h2>

Predsjednik Albanije Bajram Begaj ima plaću od oko 3.860 eura (7.398,14 KM) mjesečno.<h2>Rumen Radev (Bugarska)</h2>

Predsjednik Bugarske Rumen Radev zarađuje oko 3.000 eura (oko 6.000 KM) mjesečno.

Predsjednik Albanije Bajram Begaj ima plaću od oko 3.860 eura (7.398,14 KM) mjesečno

Evo kolike su plaće lidera zemalja u regionu: Najmanje zarađuje predsjednica Sjeverne Makedonije, a ko je na vrhu liste?

Na današnjem vanrednom sastanku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta, na kojem je održana rasprava s povjerenicom Evropske komisije za proširenje Martom Kos, zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier pozvao je na ubrzavanje pristupa zemalja zapadnog Balkana u evropsko područje bez roaminga, te za fleksibilniji zakonodavni okvir za boravak vozača sa zapadnog Balkana u EU.On je naglasio da je trenutni sporazum telekomunikacijskih operatera i zemalja zapadnog Balkana o smanjenju cijena podatkovnog roaminga, koji se primjenjuje od 1. oktobra 2023., pohvalan korak prema poboljšanju regionalne povezivosti, ali da dobrovoljna priroda sporazuma ograničava njegov domet. Stier je podsjetio da je dogovor o roamingu s Ukrajinom značajno napredniji, te zatražio da se nađe rješenje za bržu integraciju i zemalja zapadnog Balkana u područje bez roaminga.Osim toga, u svom obraćanju povjerenici Kos, Stier je ukazao na trenutni zakonodavni okvir po kojem prijevoznici roba i ljudi iz zemalja zapadnog Balkana u EU mogu boraviti samo 90 dana u periodu od pola godine, što značajno sputava prijevoznike u obavljanju poslova prijevoza, a s druge strane onemogućava lakšu integraciju u jedinstveno tržište EU.Povjerenica za proširenje Marta Kos najavila je detaljniju analizu ovih pitanja na koja će odgovoriti naknadno.

Ukazao na trenutni zakonodavni okvir po kojem prijevoznici roba zapadnog Balkana u EU mogu boraviti samo 90 dana u periodu od pola godine

Zastupnik Davor Ivo Stier pozvao na promjenu pravila za prijevoznike iz regiona

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ponudio je Sjedinjenim Američkim Državama pomoć zbog razornih požara koji su opustošili Los Anđeles.- Svjedoci smo stravičnih scena u kojima vatrena stihija danima uništava sve pred sobom, a nadležne službe ulažu nadljudske napore u ovoj neravnopravnoj borbi.&nbsp;Želim iskazati izraze dubokog saosjećanja građanima, vlastima, ambasadoru Marfiju&nbsp; i uposlenicima ambasade Sjedinjenih Američkih Država zbog stradalih u stravičnim požarima u Los Anđelesu - istakao je Nikšić.Naglasio je kako su Sjedinjene Američke Države dokazani prijatelj naše zemlje.- I najmanje što možemo u ovom trenutku je da iskažemo solidarnost koju smo nebrojeno puta mi dobili od Sjedinjenih Američkih Država. Za svaku vrstu pomoći i podrške Vlada Federacije BiH bit će na raspolaganju Ambasadi SAD - poručio je Nermin Nikšić.

Najmanje što možemo u ovom trenutku je da iskažemo solidarnost koju smo nebrojeno puta mi dobili od Sjedinjenih Američkih Država

Nikšić i Marfi: SAD su dokazani prijatelj BiH

Nikšić ponudio pomoć Ambasadi SAD zbog razornih požara u Los Anđelesu

Najveći grad u RS, Banja Luka, tri mjeseca poslije održanih lokalnih izbora nema konstituisanu Skupštinu grada niti su odbornici položili zakletvu, a zakonski rok ističe početkom februara.Dakle, za nešto manje od mjesec dana trebalo bi da bude konstituisana Skupština grada, ali sudeći po političkim odnosima u Banjoj Luci, teško da će se to desiti.U slučaju da Skupština grada ne bude konstituisana u roku, Zakon o lokalnoj samoupravi RS predviđa mogućnost da Narodna skupština RS raspusti Skupštinu grada i raspiše nove izbore za gradsku skupštinu.<h2>Radojičić: Većina ne želi da skupština radi</h2>Igor Radojičić, lider Pokreta “Svojim putem” i bivši gradonačelnik Banje Luke, koji je na proteklim izborima dobio mandate za odbornika u Skupštini grada Banja Luka, za Fenu kaže da oni koji imaju skupštinsku većinu, odnosno mogu da sastave većinu - trenutno ne žele da Skupština radi.- A ovi drugi, tj. gradonačelnik sa svojima, nemaju većine i ne mogu da rade. Grad je na privremenom finansiranju i polako ulazi u sve veće probleme. Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa mogućnost da NSRS raspusti lokalnu skupštinu i raspiše nove izbore za Skupštinu grada. I to bi moglo već negdje u martu da bude, formalno gledajući - objašnjava Radojičić.Međutim, tvrdi da bi raspisivanje novih izbora za Skupštinu grada bilo samo iscrpljivanje.- Rezultat bi bio sličan, gradonačelnik i dalje ostaje - biraju se samo odbornici. To je ogroman i nepotreban utrošak vremena i sredstava - poručuje Radojičić.Dakle, po njegovom mišljenju, ova i ovakva Skupština bi trebalo da počne da radi svoj posao.- Najstariji odbornik treba da sazove nastavak konstitutivne sjednice Skupštine grada - zaključuje Radojičić.<h2>''Pat pazicija''</h2>Branislav Čerek, koji je uime Narodnog fronta dobio odbornički mandat u Skupštini grada Banja Luka, ocjenjuje da imamo "pat poziciju" kada je u pitanju konstituisanje Skupštine grada.- Očigledno je da partije koje su slavodobitno proglasile pobjedu na proteklim izborima (PDP i SNSD) ne mogu ili ne žele da skupe taj minimum od 16 potpisa kako bi se konstitutivna sjednica održala i na kojoj bi se izabralo rukovodstvo Skupštine, kao i ostala tijela - navodi Čerek.On podsjeća da je gradončelnik Draško Stanivuković za predsjednika Skupštine grada predložio odbornika Dragana Milanovića iz PDP. Kako je Čerek informisan, gradonačelnik je taj prijedlog posalo svim parlamentarnim strankama.- Međutim, da li ne zna ili se pravi da ne zna, skupštinska većina ne znači ko će biti predsjednik Skupštine. Na kraju krajeva, predsjednik Skupštine se bira na način koji je definisan Poslovnikom Skupštine Grada Banja Luka. Svakako se predsjednik ne bira u kafani, restoranu, na ulici ili putem maila - poručuje Čerek.Ako je, kako dodaje, "pobjednicima" stvarno stalo do građana Banje Luke, logično bi bilo da se zajedno dogovore i da formiraju većinu.- U proteklom mandatu su pokazali da se lako dogovore oko stvari poput kabriolet dvorane, izmjene regulacionih planova pa sve do zamjene zemljišta sa firmom Korićanac. Dakle mogu da se dogovore, to smo svi vidjeli - ocjenjuje Čerek.Sve ovo što se dešava, kako smatra, sugeriše da su na sceni pripreme za parlamentarne izbore 2026., pa je nemoguće prognozirati da li će se ispoštovati zakonski rok od 90 dana da se konstituiše Skupština grada.- Stav Narodnog fronta je jasan od prvog dana, a to je da mi nećemo biti dio skupštinske većine, bilo da istu okupi Stanivuković, bilo da je okupi SNSD - podsjeća Čerek.<h2>Građani ispaštaju</h2>Konstitutivna sjednica Skupštine grada Banja Luka je bila zakazana za 17. decembar. Sjednicom je predsjedavao najstariji odbornik Marinko Umičević iz SNSD. On je u veoma kratkom roku sjednicu prekinuo “jer niko nije skupio 16 potpisa za većinu”.Od tada kreću političke razmirice na relaciji SNSD, koji je dobio najveći broj odborničkih mandata u Skupštini grada, i PDP čiji kandidat je izabran za gradonačelnika.U SNSD su poručili da će biti opozicija, iako imaju najviše odbornika - 11 od ukupno 31. Vlada mišljenje da SNSD može da formira skupštinsku većinu sa partnerima s kojima prave koaliciju na republičkom nivou. PDP je dobio sedam odbornika.U međuvremenu, građani najviše ispaštaju. Dok se ne formira Skupština grada ne može da bude provedena u djelo odluka Ustavnog suda RS koji je proglasio neustavnim način naplate javnog parkiranja u gradu. Već tri mjeseca u tom pogledu vlada haos, a Grad mjesečno gubi oko 100.000 KM jer ne naplaćuje javni parking.Takođe, Banja Luka je doslovno tri dana bila neočišćena od snijega, a gradonačelnik je izjavio da su zimske službe imale “hiljade izgovora”. Tih dana nije odvožen ni kužni otpad iz kontejnera zbog čega je bijes građana kulminirao.Građani Banja Luke očekuju da se stvari pokrenu s mrtve tačke.

Profesor Ahmed Kico za "Avaz": Prijetnja po sigurnost BiH vrlo intenzivna

Čaršijska džamija u Prijedoru na meti vandala

Bošnjak za "Avaz": Zaduženja iz naloga visokog predstavnika o ustanovama kulture nisu prenesena na ministarstva

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

Objavljujemo imena državljana Iraka, Afganistana, Rusije, Crne Gore i Srbije: Ko su protjerani iz BiH zbog terorizma

Organizacioni odbor usvojio Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Komšić i Soreka razgovarali o napretku BiH u procesu evropskih integracija

Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok ispričao da je spominjan transport zarobljenika u Zenicu

Potvrđena optužnica u predmetu "Rajko Milić i drugi"

Protiv pet bivših pripadnika VRS i VP potvrđena optužnica za genocid

Pero Radić i ostali: Uloženi iskazi svjedoka iz istrage

Potvrđena optužnica za zločine kod Zvornika protiv Radinka Stevanovića, bivšeg pripadnika VRS

Evo kolike su plaće lidera zemalja u regionu: Najmanje zarađuje predsjednica Sjeverne Makedonije, a ko je na vrhu liste?

Zastupnik Davor Ivo Stier pozvao na promjenu pravila za prijevoznike iz regiona

Nikšić ponudio pomoć Ambasadi SAD zbog razornih požara u Los Anđelesu

Ističe rok za formiranje banjalučke Skupštine, grad u sve većim problemima, građani nezadovoljni

BiH

Profesor Ahmed Kico za "Avaz": Prijetnja po sigurnost BiH vrlo intenzivna

Čaršijska džamija u Prijedoru na meti vandala

Bošnjak za "Avaz": Zaduženja iz naloga visokog predstavnika o ustanovama kulture nisu prenesena na ministarstva

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

Objavljujemo imena državljana Iraka, Afganistana, Rusije, Crne Gore i Srbije: Ko su protjerani iz BiH zbog terorizma

Organizacioni odbor usvojio Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Komšić i Soreka razgovarali o napretku BiH u procesu evropskih integracija

Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok ispričao da je spominjan transport zarobljenika u Zenicu

Potvrđena optužnica u predmetu "Rajko Milić i drugi"

Protiv pet bivših pripadnika VRS i VP potvrđena optužnica za genocid

Pero Radić i ostali: Uloženi iskazi svjedoka iz istrage

Potvrđena optužnica za zločine kod Zvornika protiv Radinka Stevanovića, bivšeg pripadnika VRS

Evo kolike su plaće lidera zemalja u regionu: Najmanje zarađuje predsjednica Sjeverne Makedonije, a ko je na vrhu liste?

Zastupnik Davor Ivo Stier pozvao na promjenu pravila za prijevoznike iz regiona

Nikšić ponudio pomoć Ambasadi SAD zbog razornih požara u Los Anđelesu

Ističe rok za formiranje banjalučke Skupštine, grad u sve većim problemima, građani nezadovoljni