Na današnji dan 1955. godine, preminuo je bosanskohercegovački ljekar i pisac Isak Samokovlija. Naš nobelovac Ivo Andrić nazvao ga je jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač.Medicinski fakultet Samokovlija je završio u Beču 1917. godine, gdje je, na jednoj plesnoj večeri, upoznao mladu Hedu Bruner (Hedda Brunner), svoju buduću suprugu, s kojom je dobio troje djece: Mišu, Mirjanu i Rikicu.Nakon Prvog svjetskog rata Samokovlija se vratio u BiH i zaposlio kao ljekar u rodnom Goraždu, zatim u Fojnici, da bi 1925. počeo raditi u bolnici „Koševo“, današnjeg naziva Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Kako je sam često kazivao, imao je mnogo posla kao ljekar, pa je pisao noću, kada bi završio s poslom, jer je književnost bila njegova najveća ljubav.Godine 1946., Samokovlija je objavio svoju najpoznatiju pripovijetku „Nosač Samuel“, koja je, prema mišljenju književnih kritičara, njegovo najbolje djelo. Napisavši drame „On je lud“ i „Fuzija“ okušao se i kao dramski pisac. Prema njegovim djelima realizirano je više pozorišnih i TV dramatizacija: „Plava Jevrejka“, „Ženidba nosača Samuela“, „Simha“,„Ratni hljebovi“...&nbsp;

<h2>Rođen Molijer, najcjenjeniji književnik u zapadnoj kulturi uopće</h2>1622. – Rođen Žan Batist Poklen Molijer (Jean-Baptiste Poquelin Moliere), francuski komediograf i glumac, jedan od velikana humoristične satire te najcjenjenijih književnika u zapadnoj kulturi uopće. U Parizu je osnovao pozorišnu družinu "Slavno pozorište" ("L'Illustre Theatre") za koju je prerađivao italijanske komedije i s kojom je 12 godina obilazio provinciju. Ismijavao je tadašnje društvo, staleške predrasude, pokvarenost plemstva i gramzivost buržoazije, a nije prezao ni od osude licemjernog katoličkog svećenstva. Molijer je razvio italijansku komediju intrige u društvenu komediju i komediju običaja s tragikomičnom pozadinom u kojima veličina komičnog doseže razmjere tragičnog. Godine 1660., preuzeo je Kraljevsko pozorište u Parizu.1809. – Francuski ekonomist i politički filozof Pjer Žozef Prudon (Pierre Joseph Proudhon), osnivač modernog anarhizma, rođen je na današnji dan. Njegova doktrina postala je osnova kasnijih anarhističkih teorija. Rukovođen geslom “svojina – to je krađa”, u djelu “Šta je svojina” zalagao se za ukidanje svojine. Također je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao “trećoj formi društva”, što je teorijski razradio u djelu “Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede”. 1891. – Rođena Diana Budisavljević Obekser (Obexer), humanitarka austrijskog porijekla, koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila 15.336 djece iz ustaških logora smrti u NDH. 1892. – Nurija Pozderac, bosanskohercegovački učitelj i političar, heroj Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je učestvovao od 1941. godine, rođen je na današnji dan. Godine 1942., izabran je za predsjednika Narodnooslobodilačkog odbora Narodnog oslobođenja u Cazinu, a potom i na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a na Prvom zasjedanju, 26. novembra 1942. u Bihaću. Godine 1943., Nurija Pozderac je ranjen u blizini Sutjeske, a četiri dana kasnije je preminuo. 1908. - Edvard Teler (Edward Teller), američki fizičar mađarskog porijekla, koji se smatra izumiteljem američke hidrogenske bombe, pa je često nazivan "ocem H-bombe", rođen je na današnji dan. "Ono što smo trebali naučiti jeste da je svijet mali, da je mir važan i da saradnja u nauci može doprinijeti miru. Nuklearno oružje u mirnom svijetu će imati ograničen značaj", rekao je jedne prilike Teler u intervjuu CNN-u. 1919. - Rođen Mladen Delić, sportski novinar i komentator RTV Zagreb. Njegov čuveni usklik "Ljudi moji, pa je li to moguće!" na kvalifikacijskoj fudbalskoj utakmici između reprezentacija bivše SFR Jugoslavije i Bugarske, 22. decembra 1983. godine u Splitu, ubrzo je postao dio kolektivne memorije i svakodnevnog govora u cijeloj regiji, a nerijetko ga koriste i današnji novinari. Preminuo je 22. februara 2005. godine.

<h2>Rođen Hamdija Pozderac, jedan od najutjecajnijih bh. političara 20. vijeka</h2>1924. - U Cazinu je rođen Hamdija Pozderac, jedan od najutjecajnijih bosanskohercegovačkih političara 20. vijeka. Bio je predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Još u srednjoj školi Hamdija se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać. Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1961. godine predavao je opću sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Od 1965. godine je bio član Centralnog komiteta SKBiH, kasnije predsjednik CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971. do 1974. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva bivše SFRJ, od 1986. do 1987. godine, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, bio je prisiljen da da ostavku zbog umiješanosti u Aferu “Agrokomerc”. Nakon toga se povukao iz političkog života bivše SFR Jugoslavije. Preminuo je 7. aprila 1988. godine u Sarajevu. Danas se sjećanje na Hamdiju Pozderca čuva i u nazivu jedne sarajevske ulice s njegovim imenom.1929. – Afroamerički baptistički svećenik Martin Luter King (Luther), vođa pokreta protiv rasizma, rođen je na današnji dan. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine. 1967. - Rođen bh. heroj Enver Šehović, legendarni komandant i jedan od najčuvenijih boraca sarajevskog ratišta. Proslavio se komandovanjem u Prvoj slavnoj motorizovanoj brigadi. Ostat će upamćeno da je zajedno sa svojim velikim prijateljem Safetom Zajkom (također legendarni komadant ARBiH) oslobodio brdo Žuč. Šehović je bio školovani kadar, bio je poručnik u JNA, radio je u Sarajevu u kasarni Maršal Tito. Uvijek je bio sa svojim saborcima, na prvim linijama, učestvovao u svim bitkama koje su vodile njegove jedinice. Nikada se nije bojao smrti. Poginuo je 27. jula 1993. na Žuči pri komandovanju odbrane Golog brda. Ukopan je u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu pored svog prijatelja Safeta Zajke. Posthumno je odlikovan najvećim priznanjem "Zlatni ljilan" i "Herojem odbrambenog rata 92-95", te jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.1971. – Otvorena grandiozna Asuanska brana u Egiptu na rijeci Nil. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergetskog i melioracionog sistema trajala je 11 godina.1979. - Rođen Ivan Bosiljčić, jedan od najzačajnijih glumaca savremenog muzičkog teatra u Beogradu koji je i izvrstan pjevač i plesač. Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje za ulogu Maneta u mjuziklu „Zona Zamfirova“ dobio je 2013. godine. Od 2011. godine je u braku s regionalnom muzičkom zvijezdom Jelenom Tomašević. Imaju kćerku Ninu.1982. – U Novom Pazaru rođena pjevačica Emina Jahović. Postala je poznata nakon objavljivanja debitantskog albuma „Osmi dan“ u 2002. godini. Učestvovala je na izboru za predstavnika Bosne i Hercegovine na Pjesmi Eurovizije 2002. s pjesmom "U, la, la". Godine 2003., pobijedila je na festivalu „Sunčane Skale“ s pjesmom „Uzalud se budim“. 2001. – Počeo projekt Wikipedia na engleskom jeziku, a dva mjeseca kasnije i na francuskom.2007. – Euro postao valuta u Sloveniji.2016. – U 73. godini umro američki filmski i televizijski glumac, producent, trener životinja i kaskader Den Hagerti (Dan Haggerty). Njegova najpoznatija uloga je trener životinja Grizli Adams (Grizzly) u popularnom filmskom serijalu „Život i vrijeme Grizzly Adamsa“. 2018. – Umrla Dolores O’Riordan, irska muzičarka, pjevačica grupe „The Cranberries“. Bila je članica žirija „The Voice of Ireland“ sezone 2013./14. 2019. - Preminuo Miodrag Radovanović Mrgud, srbijanski i regionalni pozorišni, filmski i televizijski glumac. Od 1957. godine, kada je započeo karijeru, pojavio se u više od stotinu filmova. Dobitnik je Zlatne arene za najbolju sporednu mušku ulogu - Šicera u TV seriji „Salaš u Malom Ritu“.

Danas je srijeda, 15. januar/siječanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 350 dana 

Isak Samokovlija: 70. godišnjica smrti bh. ljekara i pisca

Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu.Zbog niske temperature poledica se može očekivati na dionicama u višim predjelima gdje mjestimično ima i ugaženog snijega, kao i u nižim predjelima na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima.Iz BIHAMK-a upozoravaju i na učestale odrone na brojnim dionicama.-	Apelujemo na vozače da voze opreznije i da se pridržavaju svih saobraćajnih propisa. Na put ne krećite bez odgovarajuće zimske opreme – poručili su.<h2>Divlji konji</h2>-	Na magistralnom putu Livno-Šuica (Borova glava) skrećemo pažnju na česte izlaske divljih konja na kolovoz – kažu iz BIHAMK-a.Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.Danas će se izvoditi radovi na popravci svjetlosne signalizacije na raskrsnici magistralnih puteva (M-6.1 i M-15) u mjestu Kolo kod Tomislavgrada, zbog čega će svjetlosna signalizacija na ovoj raskrsnici biti isključena.Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima: Čevljanovići-Nišići, Pelagićevo-Srebrenik, Husino-Ljubače i Čitluk-Ljubuški.Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.<h2>Granični prijelazi</h2>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

Apelujemo na vozače da voze opreznije i da se pridržavaju svih saobraćajnih propisa, poručuju iz BIHAMK-a

Na pojedinim putevima moguća poledica, učestali odroni na brojnim dionicama

U današnjem "Dnevnom avazu", najtiražnijem dnevnom listu u BiH, čitajte o broju ubijenih u 2024. godini.Registrovano 12 slučajeva ubistava žena. Monstrumi ubijali i djecu. Masovna ubistva u Sanskom Mostu i u Tuzli.Čitajte i kako penzionom sistemu prijeti krah, broj penzionera se izjednačava s brojem radnika.Fernala Sejmen-Banjac, izvršna direktorica kompanije DISTI, govorila je o cyber napadima u BiH.Čitajte i o šumskom blagu BiH - tartufima, kilogram koštaju i do 1.200 KM. Akademik Nedim Suljić poručio je za "Avaz" da sva naša klizišta pokreće korupcija. Analizirali smo upozorenje Centra za sigurnosne studije. BiH nedostaju stotine policajaca. Vojnopolitički analitičar Hamza Višća poručuje da ne ulažemo u odbrambeni sektor. Istražili smo: Dok se Sarajevo svakodnevno guši u gužvama, radovi na Prvoj transverzali ne "vode" dalje od tunela. Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, govorio je o prekidu vatre u Gazi. Donosimo detalje sa suđenja ubici Emire Maslan. Tužilaštvo traži maksimalnu kaznu.Na stranama jet seta čitajte intervju s osnivačem "Miligrama", Aleksandrom Milićem Milijem.Umjetnik Muhamed A. Akšamija govori za "Avaz".Na stranama sporta čitajte razgovor s legendom bh. rukometa Enidom Tahirovićem. Analizirao je učesnike Svjetskog prvenstva u rukometu. Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: https://avaz.pressreader.com/.

Registrovano 12 slučajeva ubistava žena. Monstrumi ubijali i djecu. Masovna ubistva u Sanskom Mostu i u Tuzli

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte o broju ubijenih u BiH u 2024. godini

U BiH danas se prije podne očekuje naoblačenje sa sjevera. U poslijepodnevnim i večernjim satima slab snijeg se očekuje na području Krajine, centralnim i sjevernim područjima Bosne. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -9 i -3°C, na jugu zemlje do 2°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 2°C, na jugu zemlje do 8°C.U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Najniža jutarnja temperatura zraka oko -7°C. Najviša dnevna temperatura zraka oko -2°C.

Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera

U Sarajevu jutro sunčano uz umjerenu oblačnost

Prije podne naoblačenje, u večernjim satima moguć slabiji snijeg

Veliko urbano naselje Brijesnica Velika, smješteno s obje strane magistralnog puta Doboj - Tuzla u općini Doboj Istok, ima približno 2,5 hiljade stanovnika.<h2>Velika pogodnost</h2>Prije 17 godina, na inicijativu grupe članova džematskog odbora, u ovom naselju formiran je „Fond za ukop“ s ciljem da se uplatom skromnih sredstava godišnje prikupi otprilike 30 hiljada maraka, iz kojeg se u potpunosti finansira organizacija dženaza, odnosno sahrana, što je u vrijeme divljanja cijena velika pogodnost za Brijesničane.Jučer smo posjetili džematski odbor Brijesnica Velika, kako bismo se na licu mjesta uvjerili o funkcionisanju „Fonda ukopa“, koji naredne godine postaje „punoljetan“.

- I sami znate, kada se u porodici desi smrtni slučaj i žalost, ljudi se pogube, a onda moraju razmišljati, zavisno od mjesta do mjesta, kako obezbijediti par hiljada maraka za organizaciju dženaze. Mi smo prije 17 godina došli na ideju da u našem džematu formiramo „Fond ukopa“. Anketirali smo ljude, dobili podršku i krenuli na prikupljanje sredstava uz simboličnih 20 maraka godišnje. Fond je zaživio, pregrmio i koronu i sada smo sa 20, članarinu zbog poskupljenja materijala i usluga povećali na 35 maraka za porodicu i 20 maraka za samce. Za taj simbolični iznos, čovjeku se organizira kompletna dženaza novcem iz Fonda, vrijednosti od 1.200 do 1.500 maraka - rekao je predsjednik „Fonda“ Mirsad Konjić.

<h2>Vakufska zemlja</h2>Uz potpuno dovršenu džamiju, čiji je interijer ukrasio komšija drvorezbar hadži Mehmed Kovačević, uređena su i ograđena dva mezarja.- Tu je 30 dunuma vakufske zemlje. Mi gradimo i kuću za vjersku pouku, putem MIZ Doboj Istok, pomažemo i povratničke džemate u okolici Doboja - rekao je predsjednik džematskog odbora Brijesnica Velika Omer Konjić.Hafiz ef. Zajim Šiljić 14 godina je imam u ovom džematu, a za njega svi imaju riječi hvale.<h2>Simbolična cifra</h2>Tokom posjete džematu Brijesnica Velika, potpisnik ovih redova razgovarao je i s mještanima. Oni hvale funkcioniranje „Fonda ukopa“.- „Fond“ je nama spas, kada se desi smrtni slučaj, ni o čemu ne brinemo, a 35, odnosno 20 maraka, članarine je simbolična cifra - rekli su Brijesničani.

Čovjeku se organizira kompletna dženaza novcem iz „Fonda“, vrijednosti od 1.200 do 1.500 KM

Džematlije Brijesnice Velike godišnje sakupe gotovo 30.000 KM: Za života plate sebi dženazu

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić reagirao je na zahtjev Udruženja "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa" da Tužilaštvo BiH pokrene postupak protiv njega.Stevandić je optužbe odbacio, nazivajući ih politički motiviranim.- Da se razumijemo, ja jesam stvarao RS i danas branim sve što ona ima i predstavlja - izjavio je Stevandić, dodajući kako se protiv njega vodi kontinuirana kampanja koja, prema njegovim riječima, ima za cilj diskreditaciju.Osvrnuo se i na prozivke da je učestvovao u zločinima tokom rata.&nbsp;- Hajka koja se na mene orkestrira svakog 9. januara ili kada nešto izjavim, je uvijek ista i ide po modelu da ko god jako zastupa srpske stavove treba biti proglašen ili kriminalcem ili zločincem - poručio je StevandićTakođer, Stevandić se osvrnuo na navode o "crvenom kombiju", s kojim tvrdi da nema nikakve veze, te na krivične prijave koje protiv njega podnose udruženja povezana sa Srebrenicom.- Pravljenje spotova i ilustracija sa tzv. crvenim kombijem sa kojim svi znaju da nemam veze ili podnošenje krivičnih prijava za tzv. ratne zločine od strane srebreničkih udruženja koja svoje žrtve hoće da naplate mržnjom prema RS-u ili političkim progonom srpskih lidera, jeste krivično djelo lažnog prijavljivanja - istakao je Stevandić.Naglasio je kako optužbe podstiču prijetnje njemu i njegovoj porodici.- Motivišu razne ekstremiste da meni i mojoj porodici prijete smrću. Za to također postoji zakon koji se, kao i uvijek kada je bilo šta na štetu Srba u BiH (i na Balkanu), ne primjenjuje - rekao je on.Pomenuo je i vlastite gubitke u ratu.- Razumijem ja svačiju bol i žrtve. I mi Stevandići smo troje poginulih ili ubijenih u ratu sahranili, pa se trudim da ne kažem neku ružnu i uvredljivu riječ, ali moram da vam poručim: Malo ste se ......... - napisao je Stevandić.Na kraju, Stevandić je zaključio kako su optužbe na njegov račun neistinite.- U ratu ne stigoh nikom ni šamar da zalijepim, a lagaše kao i "ovi" danas - poručio je Stevandić.

Stevandić je optužbe odbacio, nazivajući ih politički motiviranim

Stevandić odbacio optužbe za učešće u ratnim zločinima: "Ne stigoh nikome ni šamar zalijepiti"

Zgrada Medžlisa Islamske zajednice Prijedor bila je prije nekoliko noći na meti vandala. Staklo na prozorima amfiteatra Medžlisa je polomljeno, a nepoznato je kada se tačno dogodio ovaj vandalski čin.&nbsp;Ovu informaciju za "Avaz" potvrdio je glavni imam MIZ Prijedor Benjamin ef. Hodžić.&nbsp;- To je zgrada amfiteatra medžlisa. Prijavljeno je policiji i policija je došla, obavili su uviđaj i oni nisu mogli ustanoviti šta je, odakle je i kako je. Dalje detalje ne znam - kazao je efendija Hodžić.Hodžić pretpostavlja da je do ovog nemilog događaja došlo tokom proteklih praznika koji se slave u ovom bh. entitetu.- Oni (policija, op.a.) pretpostavljaju da je to bilo pucanje za Novu godinu, ili za 9. januar, pa da je dio sa zgrade pao. Kamere imaju na objektu, ali ne mogu uhvatiti taj dio. Kamenom je razbijeno staklo - kazao je Hodžić.

Efendija Hodžić ističe da se povratnici u Prijedoru, tokom proslavljanja praznika u tom bh. entitetu, kao što je to bio slučaj sa posljednjim obilježavanjem neustavnog "dana RS", ne osjećaju nimalo sigurnim.- Oni su uvijek preplašeni kada se dešavaju takve stvari. Sinoć Nova godina, 9. januar, ne budu tu, jednostavno se povuku, ili odu za Sanski Most, ili odu kod svojih najbližih rođaka u posjetu dan-dva dok to ne prođe. Budu preplašeni, nije sjajna situacija taj dan biti tu. Oni zastave nose, pjevaju, piju, dižu tri prsta, sve te stvari koje ne bi trebali raditi. Nije to obilježavanje njihovih praznika u nekom lijepom ambijentu i miru da bude sve, nego sve ide uvijek više i češće na provokacije - pojasnio je efendija Hodžić.

Zgrada Medžlisa IZ Prijedor bila je na meti vandala, staklo na prozorima amfiteatra razbijeno

Benjamin ef. Hodžić za "Avaz", nakon napada na zgradu Medžlisa u Prijedoru: Povratnici su preplašeni

U vezi protjerivanja šest državljana iz nekoliko zemalja, veoma je važno da su institucije i agencije za provedu zakona vrlo energične reagirale, kaže stručnjak za sigurnost, profesor Ahmed Kico. On cijeni da sigurnosni sistem u BiH ima mogućnost da intervenira i da sigurnosno interesantna lica drži pod nadzorom ili u krajnjoj liniji protjera iz države.- S druge strane, ove aktivnosti pokazuju da je prijetnja po sigurnost BiH vro intenzivna s aspekta organiziranog kriminaliteta, terorizma, pa i krijumčarenja migranata. To su ključne prijetnje i za region. One se mogu dovoditi u vezu i sa hibridnim prijetnjama prema BiH u kontekstu mogućih hibridnih operacija u i prema našoj zemlji. Međutim, ovo pokazuje da je moguće efikasno uvezivanje svih agencija za provođenje zakona i da se na adekvatan način štiti sigurnost BiH, a indirektno i regije i EU. Očekujem još intenzivnije povezivanje našeg sigurnosnog sistema sa sistemima iz regije, a posebno iz EU, te NATO-om i SAD – kaže Kico.

Očekujem još intenzivnije povezivanje našeg sigurnosnog sistema sa sistemima iz regije, a posebno iz EU, te NATO-om i SAD

Profesor Ahmed Kico za "Avaz": Prijetnja po sigurnost BiH vrlo intenzivna 

U noći sa 13. na 14. januara Čaršijska džamija u Prijedoru ponovno je bila meta vandalskog napada, potvrđeno je iz Islamske zajednice. Ovaj incident dolazi nešto više od mjesec dana nakon što je isti objekat bio napadnut, a tom prilikom nastradao je i imam Omer ef. Redžić. Ovaj čin je ponovo izazvao zabrinutost među povratnicima, koji se već decenijama poslije rata suočavaju sa osjećajem nesigurnosti i neadekvatnom reakcijom nadležnih institucija.Povjereništvo Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina-Prijedor održalo je hitnu sjednicu te oštro osudilo napad i pozvalo nadležne institucije entiteta Republika Srpska, posebno Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, da što prije rasvijetle ovaj slučaj.- Očekujemo od MUP-a RS da uloži sve napore kako bi se ovaj slučaj, kao i prethodni napadi na Islamsku zajednicu i njene uposlenike, u potpunosti rasvijetlio. Oštre sankcije prema počiniocima su nužne kako bi se spriječilo dalje ponavljanje ovakvih vandalskih činova. - izjavio je Feni Edin Šupuković, predsjednik Povjereništva.Upozorio je na kako ovakvi napadi povratnicima šalju poruke nesigurnosti i straha.- Ovakvi incidenti ozbiljno dovode u pitanje sposobnost institucija da zaštite povratnike, koji su jedna od najosjetljivijih kategorija građana u Bosni i Hercegovini - dodao je Šupuković.U svjetlu posljednjih događaja, Povjereništvo Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina-Prijedor poziva gradonačelnika Prijedora, Slobodana Javora, te Forum za bezbjednost grada da jasno i nedvosmisleno osude ove napade.- Njihova javna reakcija je ključna za slanje poruke povratnicima da nisu sami i da je sigurnost svih građana prioritet - zaključeno je na sjednici Povjereništva.

Ovaj čin je ponovo izazvao zabrinutost među povratnicima, koji se već decenijama poslije rata suočavaju sa osjećajem nesigurnosti

Čaršijska džamija u Prijedoru na meti vandala

Rok od 60 dana koji je visoki predstavnik Kristijan Šmit&nbsp; (Christian Schmidt) dao Vijeću ministara da predloži zakon kojim će se riješiti pravno i finansijsko pitanje sedam kulturnih institucija od državnog značaja ističe naredne sedmice, tačnije 21. januara.No, po svemu suđeći, od toga neće biti ništa, što je potvrdila i ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak za "Dnevni avaz".- Problem sa neriješenim pravnim statusom određenog broja ustanova kulture traje od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Radi se o složenom ustavnom, pravnom, ali i političkom problemu koji postoji skoro 30 godina. Kao što vam je poznato, nalog visokog predstavnika nije razmatran na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Samim time ni zaduženja iz naloga nisu prenesena na konkretne institucije, odnosno ministarstva - kazala je ministrica Bošnjak za "Avaz".

Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH za "Avaz": S optimizmom čekamo 21. januar

Dodala je da u vezi sačinjavanja prijedloga za rješavanje problematike institucija kulture, a svjesni važnosti i značaja ovog pitanja, Ministarstvo civilnih poslova BiH je 30.5.2024.godine, odnosno, prije posljednjih dešavanja u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, kao i prije intervencija i naloga visokog predstavnika - iniciralo formiranje Radne grupe sa zadatkom iznalaženja prijedloga rješenja kojim bi se unaprijedio status institucija nauke i kulture, a koji bi nakon pribavljenih mišljenja nadležnih entitetetskih i kantonalnih ministarstava bio dostavljen na razmatranje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.- Nažalost, na inicijativu Ministarstva se nisu odazvali predstavnici svih institucija koji su pozvani. Međutim, Ministarstvo, s članovima/predstavnicima institucija koji su se odazvali, nastavlja sa aktivnostima s ciljem iznalaženja rješenja ovog problema - rekla je ministrica Bošnjak za "Avaz".

Kao što vam je poznato, nalog visokog predstavnika nije razmatran na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Bošnjak za "Avaz": Zaduženja iz naloga visokog predstavnika o ustanovama kulture nisu prenesena na ministarstva

Fadil Novalić i iz zatvora uspijeva ostati u centru pažnje bh. javnosti. Iako je već mjesecima iza rešetaka, Novalić ili barem neko ko to radi u njegovo ime, svako malo nam se oglašava na Facebooku. Komentira političke odnose u zemlji, analizira ekonomske politike, "raskrinkava“ međunarodnu zajednicu, dijeli lekcije, moralizira i opetovano ponavlja refren o sebi kao navodnom mučeniku i žrtvi montiranog procesa.<h2>Prijetnje i samice</h2>Tako je u posljednjoj jadikovki Novalić potvrdio da mu je zabranjeno telefonski komunicirati, može samo preko advokata po ranijoj najavi. To pravo mu je, kako je objavio jedan sarajevski portal, ukinuto zbog stalnih objava na Facebooku, a upravo je ovu vijest on potvrdio putem Facebooka.U svojoj objavi Novalić tvrdi da su mu ugrožena osnovna ljudska prava.- Nametnuti režim mi je nelegalno oduzeo zakonski garantovano pravo na telefonske pozive. Ponudili su mi da se nagodim - da se prestanem oglašavati ovdje, kako bi mi vratili pravo koje mi ne mogu oduzeti ni po kojem osnovu. Prijetili su mi i samicom bez ikakvog obrazloženja. Ovakvo grubo kršenje ljudskih prava je rezervisano za Bošnjake, koje istinski mrze. To imajte na umu - naveo je Novalić.Onda se uporedio s Ratkom Mladićem.- Ratko Mladić nije izgubio pravo na pozive kada se iz zatvora javio u TV program uživo i Srbima poručio „ljubi vas deda Ratko“. Ovo su bazična ljudska prava koja uživaju čak i ratni zločinci. Ta vrsta pritiska neće uroditi plodom. Od nagodbe nema ništa. Ja ću nastaviti da komuniciram s vama i da razotkrivam štetu koju nametnuta Trojka čini Federaciji, i nikakve mjere me u tome neće spriječiti - naveo je u objavi.<h2>Dirljiv pokušaj</h2>„Dirljiv“ je Novalićev pokušaj da sebe predstavi kao neviđenu žrtvu torture i navodnog terora režima, no u ovom slučaju stvari su, ipak, mnogo jednostavnije. Naime, zatvorska kazna ne podrazumijeva samo gubitak slobode, nego i brojnih građanskih prava, uključujući i ono na javno oglašavanje. To su zatvorska pravila koja vrijede za sve osuđenike. Neki izuzeci se mogu napraviti za zatvorenike koji zbog dobrog vladanja uživaju određene pogodnosti, naprimjer, da im se dozvoli da daju intervju za medije ili izdaju knjigu. Međutim, po bh. zakonima, korištenje interneta i oglašavanje putem istog strogo je zabranjeno. Naravno, iz razumljivih sigurnosno-rehabilitacijskih razloga.Zamislimo, u suprotnom, da se Mevlidu Jašaraviću, osuđenom za teroristički napad na Ambasadu SAD, dozvoli da se javno oglašava iz zatvora i širi svoju terorističku agendu? Ili ubicama osuđenim na maksimalne zatvore kazne? Ili ratnim zločincima osuđenim za genocid i druge najgore vrste zločina.Dakle, jasno je da je zabrana korištenja i oglašavanja na društvenim mrežama neophodni dio zatvorske kazne. No, možda SDA-ovi bivši i sadašnji funkcioneri misle da se zakoni i pravila ne odnose na njih i da je država njihovo vlasništvo, te da mogu činiti što im se prohtije.Stvarna Novalićeva namjera je, naravno, krajnje sračunata. Narod je posebno osjetljiv i saosjećajan prema nevino zatvorenim, a Novaliću je cilj da upravo kroz forsiranje narativa o montiranom i političkom procesu sebi pripremi teren za veliki povratak na političku scenu. Problem je, samo, što Facebook propaganda neće moći izbrisati dokaze iz optužnice protiv njega u predmetu“Respiratori“, a ostat će i trag i o još brojnim neprocesuiranim aferama – od sumnji u korupciju u vezi s namjenskom industrijom i Novalićevim privatnim firmama preko zatvaranja „Fabrike duhana Sarajevo“ do uništavanja „Cimosa“ u Srebrenici. <h2>Poređenje s Mladićem</h2>Pošto je Novalić odlučio samog sebe da uporedi s osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem, tvrdeći da čak i on ima veće pravo, jer mu je, navodno, dozvoljeno oglašavanje u medijima, valja raskrinkati i ovu laž. Naime, Mladiću nikad nije bilo dozvoljeno javno oglašavanje. Njegovo javljanje u program desilo se tako što je njegov sin Darko, koji ima pravo razgovarati s ocem, osuđenog ratnog zločinca uključio na spikerfon u trenutku dok je gostovao u emisiji Milomira Marića.Nakon toga reagirao je Haški sud koji je upravi zatvora u Ševeningenu naredio istragu te su Mladiću uvedene restrikcije zbog narušavanja pravila pritvora.Jedna od većih misterija je ko i kako, zapravo, piše i objavljuje Novalićeve statuse na Facebooku. Prema informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“, riječ je o jednoj poznatoj sarajevskoj novinarki bliskoj SDA. Novalić joj putem telefona izdiktira svoje ideje ili ih napiše na papirić, nakon čega ona to pretoči u Facebook statuse.

Novaliću je cilj da upravo kroz forsiranje narativa o montiranom i političkom procesu sebi pripremi teren za veliki povratak na političku scenu

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

Tokom 2024. godine šest osoba protjerano je iz BiH zbog toga što su predstavljale prijetnju nacionalnoj sigurnosti i javnom poretku u našoj zemlji, navodi se u izvještaju Službe za poslove sa strancima BiH, otkriva „Dnevni avaz“.<h2>Imigracioni centar </h2>Radi se o šest od ukupno 16 stranih državljana za koje je Služba dobila informacije od sigurnosnih agencija.- Od 16 sigurnosno interesantnih stranih državljana Služba je tokom 2024. godine, preduzimanjem radnji iz svoje nadležnosti i pojačanih aktivnosti kontrole kretanja i boravka stranaca u BiH, pronašla, procesuirala i izrekla mjere protjerivanja za šest stranih državljana iz Ruske Federacije, Iraka, Afganistana, Srbije i Crne Gore, koji predstavljaju prijetnju javnom poretku i sigurnosti BiH, dok se ostale osobe nisu nalazile na teritoriji BiH – navodi se u izvještaju.Mjera protjerivanja u tri slučaja je izvršena, dok su tri preostala strana državljana još smještena u Imigracionom centru.Tako je u martu prošle godine iz BiH, kako saznaje „Dnevni avaz“, preko Međunarodnog aerodroma Sarajevo, protjeran Nazmudin Bisultanov (Nazhmuddin), državljanin Ruske Federacije. U oktobru je u matičnu državu Srbiju isporučena Njurija Mustafić, a u istom mjesecu je protjeran i državljanin Crne Gore Elvin Mrkonjić. Sve troje se dovode u vezu s terorizmom.<h2>Nema ulaska </h2>U Imigracionom centru nalaze se tri strana državljana. Radi se o ruskom državljaninu Arturu Akhmadovu, koji je prijetnjom sigurnosti BiH proglašen također zbog terorizma. Kao i Fadil Abdulah Džuburi (Abdullah Juburi) iz Iraka. Državljanin Afganistana Nadžibulah Karimzada (Najibulah) također čeka na izvršenje mjere protjerivanja, ali zbog organiziranog kriminala.Svi oni evidentirani su u bazi podataka kojoj pristup ima i Granična policija BiH, pa će svaki pokušaj ponovnog ulaska u državu biti odbijen.<h2>Teroristički napadi u BiH</h2>27. juna 2010. godine počinjen je brutalni teroristički napad u Bugojnu. Bačena je eksplozivna naprava na tamošnju policijsku stanicu. Ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, a policajka Edina Hindić teško ranjena. Kaznu zatvora od 35 godina je Sud BiH izrekao je Harisu Čauševiću.2011. godine u teroristički pohod krenuo je i Mevlid Jašarević. Ispalio je 105 metaka iz automatske puške u pravcu Ambasade SAD u Sarajevu, ranivši policajca Mirsada Velića.27. aprila 2015. godine 24-godišnji Nerdin Ibrić pucao je na policijsku stanicu u Zvorniku. Ubio je Dragana Đurića, ranio još dvojicu policajaca. Ubijen je i sam tokom krvavog pohoda.&nbsp;U novembru 2015. godine Enes Omeragić u sarajevskom naselju Rajlovac ubio je dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH. Nakon što ga je policija okružila u porodičnoj kući izvršio je samoubistvo.&nbsp;24. oktobra 2024. godine maloljetnik je napao policajce u stanici u Bosanskoj Krupi. Ubio je jednog policajca, a drugog teško ranio.&nbsp;

Protjerani Nazmudin Bisultanov i Artur Akhmadov iz Rusije, Njurija Mustafić iz Srbije, Elvin Mrkonjić iz Crne Gore, Fadil Abdulah Džuburi iz Iraka

Inspektori Službe za poslove sa strancima: Otkriveno više lica opasnih po nacionalnu sigurnost

Objavljujemo imena državljana Iraka, Afganistana, Rusije, Crne Gore i Srbije: Ko su protjerani iz BiH zbog terorizma

U zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine danas je održan drugi sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica iz jula 1995. godine. Razgovarano je o aktivnostima i pripremama za obilježavanje.Predsjednik Orgzanizacionog odbora Hamdija Fejzić, zahvalio je članovima Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću i Željku Komšiću na doprinosu u čuvanju sjećanja na genocid i učešću u organizaciji i pripremama za obilježavanje 30. godišnjice genocida.Smatra važnim, što se sastanci Organizacionog odbora za obilježavanje održavaju u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te je upoznat sa aktivnostima koje provodi Koordinacioni odbor formiran od člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i rade sinhronizovano na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice genocida.- Danas smo usvojili i Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida. Ostavili smo prostor za eventualne dopune i prijedloge, te očekujemo da do kraja februara usvojimo konačan program obilježavanje 30. godišnjice genocida - istakao je Fejzić, saopćeno je iz Organizacionog odbora. - Moramo biti svi svjesni i odgovornosti koju nosi obilježavanje 30-te godišnjice genocida. Svi pododbori su počeli raditi i pripremati aktivnosti - kazao je on.Fejzić je zahvalio svima koji na bilo koji način doprinose organizaciji i sjećanju na 11. juli 1995. godine i genocid nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica i podsjetio da je Organizacioni odbor jedino tijelo koje je zaduženo za organizaciju i obilježavanje godišnjice genocida.- Nažalost imamo i onih koji nastoje da idu mimo Organizacionog odbora, i za sebe izvuku određenu korist - istakao je Fejzić.Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe BiH do sada su identifikovane dvije žrtve genocida kojima će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 11. jula 2025. godine.

Do sada su identifikovane dvije žrtve genocida kojima će biti klanjana dženaza i obavljen ukop 11. jula 2025. godine

Organizacioni odbor usvojio Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sastao se sa šefom Delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU u BiH Luiđijem Sorekom (Luigi Soreca). Tokom razgovora razmatrana su ključna pitanja za budući razvoj odnosa između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.Razgovarano je također i o implementaciji reformske agende, napretku Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, kao i izazovima s kojima se BiH suočava na tom putu, poput imenovanja glavnog pregovarača i očuvanja profesionalnosti i digniteta Ustavnog suda BiH.Sagovornici su naglasili važnost poštivanja zakona i elementarnih evropskih vrijednosti za postizanje vladavine prava, sigurnosne, političke i ekonomske stabilnosti - saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Razgovarano je također i o implementaciji reformske agende

Komšić i Soreka razgovarali o napretku BiH u procesu evropskih integracija

Na suđenju za zločine u Bugojnu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je na sjednicama Ratnog predsjedništva bilo riječi o zarobljenicima i da se sjeća da je trebalo da budu prebačeni u Zenicu.Senadu Dautoviću, koji je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Bugojnu i član Ratnog predsjedništva, predočeni su zapisnici sa dvije sjednice iz avgusta 1993. godine, u kojima se navodi da je potrebno što prije dostaviti spisak ekstremnih zarobljenika koji će biti prebačeni u Zenicu. U drugom zapisniku se ponovo navodi da je potrebno dostaviti spisak kako bi Ratno predsjedništvo zauzelo stav.- Sjećam se da je raspravljano, trebalo je da dođe do transporta zarobljenika, jer su svi trebali da budu prebačeni u KPZ u Zenici - rekao je Dautović.On je kazao da misli da se pod ekstremnim mislilo na one koje je trebalo procesuirati. Kazao je da se ne može sjetiti ko je na tome insistirao. Na pitanja Odbrane Dževada Mlaće, Dautović je kazao da nije bio ni na jednoj sjednici Ratnog predsjedništva na kojoj je razmatrana likvidacija zarobljenika.- Ne, sigurno nije bilo, ja bih se prvi usprotivio - rekao je svjedok, dodajući da nikad nisu dobili traženi spisak, niti je vidio neku odluku koja se toga tiče.On je braniteljici Sabini Mehić rekao da je fratar Janko Ljubos, koji je bio uvažavan i uticajan, pokušavao - pod pritiskom porodica - spriječiti transport zarobljenika.<h2>Logistički problemi</h2>Na pitanja Odbrane Selme Cikotića, Dautović je potvrdio da je u Bugojnu bila složena situacija i da je došao veliki broj izbjeglica, te su u Ratnom predsjedništvu rješavali logističke probleme.On je kazao da je krajem 1993. postavljen za pomoćnika komandanta Operativne grupe (OG) Zapad. Braniteljici Edini Rešidović je kazao da je komanda OG-a Zapad bila mala, da su je činili Cikotić i još dva čovjeka.- To je mala formacija, više koordinaciono tijelo - rekao je svjedok.<h2>Mučenja i ubistva zarobljenika</h2>Dautović je ranije osuđen na sedam godina zatvora za zločine u Bugojnu, te nije polagao zakletvu, jer je proglašen krivim za činjenično povezana djela.Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, a Cikotić kao bivši komandant OG-a Zapad Armije BiH. Mlaći je na teret stavljeno da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotiću da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine krivična djela, kao i da nije preduzeo mjere na njihovom kažnjavanju zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.<h2>Zapisnici sa sjednica</h2>Svjedok Zeir Mlivo kazao je da je 1993. bio predsjednik Izvršnog odbora u Bugojnu i da je povremeno prisustvovao sjednicama Ratnog predsjedništva. Tužilac Mladen Vukojičić mu je predočio zapisnike sa sjednica na kojima je tražen spisak zarobljenika, ali je Mlivo rekao da se on toga ne sjeća.- Ja se nisam bavio tim pitanjima - rekao je svjedok, koji je tokom svjedočenja napomenuo da ima zdravstvenih problema.Tužilac ga je podsjetio da je u istrazi kazao da je, ukoliko je nešto unošeno u zapisnik o čemu nije raspravljano na sjednici, to mogao narediti samo Mlaćo, jer je imao uticaj. Mlivo je potvrdio te navode.<h2>Kopanje rovova</h2>Odbrani je kazao da Ratno predsjedništvo nije zauzelo neki stav o ratnim zarobljenicima.Svjedok Ivan Klasić kazao je da je bio pripadnik Hrvatskog vijeća obrane i da je zarobljen 25. jula. On je ispričao kako su sa stadiona "Iskre" u septembru vođeni na radove. Kazao je da je bio spisak od 50 ljudi i da je on bio među prvih 20 koji su odvedeni u Pajić Polje u Gornjem Vakufu.- Tu boravimo u školi i svaki dan na radove, kopamo zemunice i rovove - rekao je Klasić, dodajući da je na njih pucano dok su desetak data obavljali te radove.Suđenje se nastavlja 21. januara.

Senadu Dautoviću, koji je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Bugojnu i član Ratnog predsjedništva, predočeni su zapisnici sa dvije sjednice

Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok ispričao da je spominjan transport zarobljenika u Zenicu

Sud Bosne i Hercegovine je 10. januara potvrdio optužnicu u predmetu 'Rajko Milić i drugi' koja Rajka Milića, Miodraga Pavlovića, Radenka Zarića, Vukašina Draškovića i Milana Tomića tereti da su radnjama detaljno opisanim u optužnici počinili krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) i b) KZBiH, u vezi s članom 180. stav 1. i u vezi sa članom 31. KZBiH, saopćeno je iz navedenog suda.Optužnica ih tereti da su za vrijeme oružanog, široko rasprostranjenog i sistematičnog napada od 6.7.1995. do 1.11.1995. od pripadnika VRS-a i MUP-a RS, usmjerenog na pripadnike bošnjačkog naroda u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica, znajući za namjeru glavnih izvršilaca udruženog zločinačkog poduhvata da istrijebe nacionalnu i vjersku skupinu Bošnjaka, svjesno i htijući pomagali i podržavali organizirano ubijanje muških pripadnika skupine Bošnjaka koji su bili zatočeni u fiskulturnoj sali u naselju Roćević, općina Zvornik.Optuženi Miodrag Pavlović se tereti da u navedenom periodu, ispred škole u Roćeviću, hladnim oružjem lišio života neutvrđen broj zatočenika, a optuženi Radenko Zarić, Miodrag Pavlović, Vukašin Drašković i Milan Tomić da su zajedno s njima poznatim osobama učestvovali u organiziranom premještaju zarobljenika iz navedene škole u kamione kojima su prevezeni na lokalitet šljunkare na obali rijeke Drine u naselju Kozluk, općina Zvornik, te se optuženi Rajko Milić, Radenko Zarić, Vukašin Drašković i Milan Tomić terete da su na navedenoj lokaciji učestvovali u streljanju tih zarobljenika čiji posmrtni ostaci su naknadno zatrpani u masovne grobnice, a zatim i premješteni u više sekundarnih masovnih grobnica.

Isak Samokovlija: 70. godišnjica smrti bh. ljekara i pisca

Na pojedinim putevima moguća poledica, učestali odroni na brojnim dionicama

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte o broju ubijenih u BiH u 2024. godini

Prije podne naoblačenje, u večernjim satima moguć slabiji snijeg

Džematlije Brijesnice Velike godišnje sakupe gotovo 30.000 KM: Za života plate sebi dženazu

Stevandić odbacio optužbe za učešće u ratnim zločinima: "Ne stigoh nikome ni šamar zalijepiti"

Benjamin ef. Hodžić za "Avaz", nakon napada na zgradu Medžlisa u Prijedoru: Povratnici su preplašeni

Profesor Ahmed Kico za "Avaz": Prijetnja po sigurnost BiH vrlo intenzivna

Čaršijska džamija u Prijedoru na meti vandala

Bošnjak za "Avaz": Zaduženja iz naloga visokog predstavnika o ustanovama kulture nisu prenesena na ministarstva

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

Objavljujemo imena državljana Iraka, Afganistana, Rusije, Crne Gore i Srbije: Ko su protjerani iz BiH zbog terorizma

Organizacioni odbor usvojio Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Komšić i Soreka razgovarali o napretku BiH u procesu evropskih integracija

Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok ispričao da je spominjan transport zarobljenika u Zenicu

Potvrđena optužnica u predmetu "Rajko Milić i drugi"

BiH

Isak Samokovlija: 70. godišnjica smrti bh. ljekara i pisca

Na pojedinim putevima moguća poledica, učestali odroni na brojnim dionicama

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte o broju ubijenih u BiH u 2024. godini

Prije podne naoblačenje, u večernjim satima moguć slabiji snijeg

Džematlije Brijesnice Velike godišnje sakupe gotovo 30.000 KM: Za života plate sebi dženazu

Stevandić odbacio optužbe za učešće u ratnim zločinima: "Ne stigoh nikome ni šamar zalijepiti"

Benjamin ef. Hodžić za "Avaz", nakon napada na zgradu Medžlisa u Prijedoru: Povratnici su preplašeni

Profesor Ahmed Kico za "Avaz": Prijetnja po sigurnost BiH vrlo intenzivna

Čaršijska džamija u Prijedoru na meti vandala

Bošnjak za "Avaz": Zaduženja iz naloga visokog predstavnika o ustanovama kulture nisu prenesena na ministarstva

Zašto jadikovke bivšeg premijera ni pas s maslom ne može pojesti: Fadil i u zatvoru hoće da bude izvan zakona?

Objavljujemo imena državljana Iraka, Afganistana, Rusije, Crne Gore i Srbije: Ko su protjerani iz BiH zbog terorizma

Organizacioni odbor usvojio Nacrt programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Komšić i Soreka razgovarali o napretku BiH u procesu evropskih integracija

Suđenje Mlaći i Cikotiću: Svjedok ispričao da je spominjan transport zarobljenika u Zenicu

Potvrđena optužnica u predmetu "Rajko Milić i drugi"