Početkom februara Evropska investicijska banka (EIB Global) imenovala je Mihu Šventa za svog novog predstavnika u Bosni i Hercegovini. U intervjuu za „Dnevni avaz“ Švent je govorio ulaganjima EIB-a u našu državu, saradnji s vlastima, novim projektima, ali i beneftima koje članstvo u EU nosi sa sobom.

Bespovratna sredstva

Nedavno ste preuzeli dužnost, kakva su Vaša očekivanja?

- Moja su očekivanja da nastavimo s pružanjem podrške za investicijske prioritete u zemlji, pogotovo u oblasti zelene tranzicije, poboljšanja povezanosti i socijalne infrastrukture, kao i podrške kompanijama. Dodao bih da ove aktivnosti direktno podržavaju pristupanje zemlje EU i da radimo u bliskoj saradnji s institucijama BiH, delegacijom EU i međunarodnim partnerima. U isto vrijeme, cilj nam je da identifikujemo određena područja u kojima EIB, kroz svoj tim EIB Global, može pružiti dalju pomoć u poticanju ekonomskog razvoja i integracije regionalnih tržišta. Zajedno s finansiranjem strateških projekata, pomažemo i lokalnim timovima za upravljanje projektima u njihovoj pripremi i implementaciji. Ovi napori će pomoći zemlji da iskoristi postojeće resurse EU, a naročito sredstva koja se kanališu putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan.

Kao banka EU, također smo spremni da pružimo podršku regionalnim integracijama u skladu s Planom rasta za zapadni Balkan, gdje vidimo nove prilike za podršku glavnim inicijativama za razvoj infrastukture. Naprimjer, Albanija i Crna Gora su se nedavno pridružile Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Od januara ove godine Mreža evropskih centara za digitalne inovacije službeno se proširila na nekoliko zemalja u regiji. Ovi značajni događaji već doprinose osnaživanju ekonomske integracije regije, te bi i BiH trebala da se priključi ovim inicijativama.

Jeste li zadovoljni dosadašnjom saradnjom BiH i EIB-a i vidite li prostora za njeno poboljšanje?

- EIB Global je uložio gotovo milijardu eura u BiH samo u posljednjih pet godina, a to ne bi bilo moguće bez bliske i produktivne saradnje s lokalnim vlastima i institucijama. Ovo je, naprimjer, vrlo vidljivo u slučaju vodećih investicija u transportne i vodne mreže, ali je ova saradnja također veoma važna i u drugim sektorima. Naravno, postoji prostor za poboljšanje, posebno u ubrzavanju pripreme velikih projekata za finansiranje, poboljšanju međuinstitucionalne koordinacije i izgradnji kapaciteta za nadzor. I u ovim domenima EIB Global može da doprinese kroz stručnu tehničku pomoć u okviru programa JASPERS, kao i drugih koje finansira EU. Do sada smo izdvojili više od 13 miliona eura bespovratnih sredstava u BiH za tehničku podršku u pokretanju novih projekata i ubrzanju njihove implementacije.

Opipljiva korist

Uzimajući u obzir to da ste već dugo dio EIB-a i da ste upoznati sa situacijom u BiH, koliko prema Vašoj procjeni gubimo zbog nepovoljne političke situacije?

- Umjesto procjenjivanja gubitka, rekao bih da BiH ima potencijal da postigne mnogo više. Zahvaljujući Instrumentu za reforme i rast, mnoge zemlje regije već ostvaruju opipljive koristi. BiH je potvrdila Plan rasta, i nakon što finalizira i dogovori reformsku agendu s Evropskom komisijom, moći će pristupiti sredstvima u iznosu od gotovo jednu milijardu eura finansijske podrške, koliko je tim planom predviđeno za njenu ekonomiju. Generalno, zemlja bi mogla imati koristi od stabilnije investicijske klime koja bi počivala na stalnim reformama usmjerenim na poboljšanje javne uprave i usluga, ekonomskog upravljanja i uslova na unutrašnjem tržištu. Očekivana reformska agenda nije samo uvjet za pristup ovim sredstvima, već bi trebala dovesti do stabilnijeg investicijskog okruženja, poboljšane javne uprave i usluga, ekonomske uprave i razvijenijeg unutarnjeg tržišta.

BiH se suočava s masovnim odljevom mozgova i nedostatkom radne snage. Vidite li rješenje u ovom segmentu?

- Odljev mozgova je tužna vijest za ekonomiju i zemlju generalno. Također, neusklađenosti postojećih i traženih vještina i dalje predstavljaju značajne izazove razvoju regije, s obzirom na to da mlada i kvalifikovana radna snaga sve više traži prilike u inostranstvu. Neka istraživanja i statistike pokazuju da iz BiH je u protekle tri decenije emigrirala gotovo trećina stanovništva, a značajan dio njene populacije razmatra mogućnost emigracije. Kao što je generalno slučaj s ekonomijama zapadnog Balkana, treba kontinuirano da radimo na usvajanju zelenijeg i digitalizovanijeg ekonomskog modela s većom dodatnom vrijednošću. Ova transformacija uključuje modernizaciju programa obrazovanja i obučavanja te povećanje učešća ženske radne snage. Povećanje produktivnosti i poboljšanje tržišne integracije također može povećati prilike za lokalnu radnu snagu.

Slobodno kretanje

Imate li podatke o tome koliko je EIB do sada investirao u BiH i ima li nekih novih projekata u planu?

- Banka ima dugu, gotovo 50-godišnju historiju u BiH. Do sada smo investirali 3,5 milijarde eura u 59 projekata širom zemlje, prvenstveno u oblasti transporta, malih i srednjih preduzeća, energetike i vodoprivrede. Ta sredstva su omogućila razvoj nove i sigurnije cestovne mreže, poboljšala vodosnabdijevanje, odvodnju, gradski prevoz i zdravstvene usluge te donijela sigurniju opskrbu energijom. Do sada su naše investicije stvorile prilike za otvaranje više od sto hiljada novih radnih mjesta u zemlji.

Želimo napredovati i intenzivirati ulaganja u ključne sektore. Autocesta duž Koridora 5C je među najambicioznijim projektima u regiji i nastavit ćemo je podržavati zajedno s EU, EBRD-om i drugim partnerima u okviru Tima Evrope. Ovo je također primjer dobro koordiniranog rada između vlasti BiH, lokalnih i međunarodnih stručnjaka te institucionalnih finansijera u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan. Važno je napomenuti da, dok sufinansira izgradnju ove autoceste, EIB Global također pomaže u primjeni naprednih standarda sigurnosti na cestama.

Namjeravamo investirati u proširenje obnovljivih izvora energije i obrazovnih kapaciteta u zemlji. Nadamo se da ćemo napredovati na drugim strateškim programima, kao što je, naprimjer, modernizacija željezničke infrastrukture. Ovi novi projekti će doprinijeti zelenoj tranziciji, boljoj povezanosti i razvoju vještina u zemlji.

S druge strane, Vi dolazite iz Slovenije, zemlje koja je dio EU. BiH je do sada propustila svaku priliku. Koje konkretne koristi bi građani imali od članstva u EU, a time i od potencijalnih novih sredstava EIB-a?

- Prvo i osnovno, istaknuo bih slobodno kretanje unutar EU, čime se omogućuje putovanje bez viza i olakšava poslovni razvoj. Još jedna važna prednost je slobodna trgovina robom i uslugama unutar velikog tržišta EU. Jedinstvena valuta je još jedna vrlo opipljiva prednost za sve, ne samo za putnike. Članstvo u EU promiče stabilnost, pridržavanje naprednih ekoloških i socijalnih standarda, povoljno poslovno okruženje i radne uvjete. Zauzvrat, članstvo bi također trebalo pomoći u poboljšanju javnih usluga i upravljanja, privlačenju više stranih investicija, sredstava i finansijskih mogućnosti.

Veliki korak

- BiH je napravila važne korake ka članstvu u EU. Prošle godine, Evropsko vijeće je također pristalo otvoriti pregovore o pristupanju, što je bio veliki korak naprijed i svojevrsno priznanje dosadašnjeg napretka. S pripremom reformskog programa, koji je u toku, zemlja će dobiti pristup Instrumentu za reforme i rast, što će dodatno ubrzati evropsku ekonomsku integraciju zemlje. Ovo je opet oblast gdje Banka može nastaviti pomagati, kao jedan od vodećih finansijera. Kao EU banka, naša ulaganja i tehnička pomoć su ključni u procesu pristupanja EU, donoseći konkretne koristi za ljude u BiH i širom regije. Pridržavajući se strogih EU standarda u svim svojim projektima, EIB Global također olakšava integraciju EU normi i standarda u politike zemlje, kao i njihovu primjenu u svakodnevnoj praksi – rekao je Švent.

Ostanak mladih

- EIB Global pruža aktivnu podršku za nekoliko obrazovnih inicijativa u regiji s ciljem povećanja digitalizacije i modernizacije učenja i infrastrukture. U BiH finansiramo pripremu dokumentacije za razvoj glavnog kampusa Univerziteta u Sarajevu u centru grada, gdje će moderni objekti za studente i akademsko osoblje omogućiti efektivnu saradnju između fakulteta, akademija i istraživačkih instituta. Također, investiramo 75 miliona eura za izgradnju novog medicinskog kampusa na Univerzitetskom kliničkom centru u Banjoj Luci, kao i za sanaciju i proširenje zdravstvenih objekata. Svakako se nadamo da ćemo pronaći više prilika za podršku stvaranju povoljnijeg okruženja u kojem mladi mogu napredovati i prosperirati, što će im omogućiti da ostanu u svojoj zemlji – istakao je Švent.