Sandrin Frišija (Sandrine Friscia) bila je predstavnica Evropske investicijske banke (EIB) za BiH i Crnu Goru pet godina. Njen mandat nedavno je završio, a za „Dnevni avaz“ je dala oproštajni intervju.

Politička stabilnost

Govorila je i mnogobrojnim projektima, ulaganju EIB-a u BiH, ali i važnosti Plana rasta EU za našu državu.

Vaš mandat predstavnice EIB-a za BiH je završen. Nakon pet godina, kako biste ocijenili situaciju u BiH?

- Hvala vam na prilici da s vama razgovaram za „Dnevni avaz”. Kao što je slučaj s evropskom i regionalnom ekonomijom, od 2020. svjedočimo višestrukim krizama, što je dovelo do usporavanja globalnog rasta, povećanja nesigurnosti i strožih monetarnih politika.

Nakon nekoliko uzastopnih godina ekonomskog usporavanja očekuje se da će se rast BDP-a u BiH ubrzati s 1,8 posto u 2023. na 2,5 posto u 2024., nakon čega će se u narednim godinama stabilizirati na otprilike 3 posto. U 2024. se predviđa daljnji pad inflacije na 3 posto, a već od sljedeće godine njena stabilizacija na vrijednost ispod 3 posto (predviđanje IMF-a iz aprila 2024.).

Međutim, zemlja se prema Svjetskim pokazateljima upravljanja za 2022. nalazi ispod regionalnog prosjeka po pitanju efektivnosti upravljanja, a posebno kad je riječ o političkoj stabilnosti. Ti faktori imaju utjecaj na ekonomiju. Očekuje se dalje ulaganje napora u reformiranju javnog sektora i administracije, privatizaciju državnih preduzeća koja bi bila uspješnija u okviru privatnog sektora i opće usklađivanje sa standardima EU.

Također bih spomenula migraciju, koja ostaje problem za ekonomije zapadnog Balkana, a naročito za BiH. Čak 43 posto stanovništva zemlje živi u inostranstvu, a taj trend će se vjerovatno nastaviti. Prema pokazateljima Balkanskog barometra za 2023., 38 posto preostalog stanovništva također razmišlja o preseljenju u inostranstvo. Masovan odliv mozgova i nedostatak radne snage s odgovarajućim vještinama mogu otežati digitalizaciju i zelenu tranziciju, koje su ključne za ekonomski razvoj i konkurentnost.

Došli ste u trenutku kad je EIB otvorio svoje prvo lokalno predstavništvo. Kako biste opisali saradnju EIB-a i BiH?

Zahvaljujući pojačanoj saradnji s predstavnicima Vlade BiH i bliskom partnerstvu s Delegacijom EU, od otvaranja lokalnog predstavništva za BiH 2019. uspjeli smo osigurati više od 900 miliona eura, većinom kao podršku sektorima prijevoza i malih i srednjih preduzeća.

U okviru naše nove uprave za zemlje izvan EU - EIB Globala - pružili smo i znatnu tehničku podršku, čime smo pomogli u izgradnji kapaciteta lokalnih timova za provedbu projekata i tako im omogućili efikasnije upravljanje projektima i iskorištavanje postojećih prilika za finansiranje. Naprimjer, dodijelili smo više od 13 miliona eura bespovratnih sredstava kao tehničku podršku za pokretanje novih projekata i ubrzanje provedbe postojećih.

Investicije od ključnog značaja

U 2023. smo utrostručili podršku u okviru JASPERS-a, zajedničkog programa EIB-a i Evropske komisije, kako bismo regiji omogućili bržu realizaciju održivih projekata i strategija. Povrh toga, EIB Global proširio je svoje timove stručnjaka koji rade u regionalnom središtu za zapadni Balkan u svrhu pružanja ključne savjetodavne podrške u različitim sektorima i projektima.

Općenito, s obzirom na to da EIB najviše ulaže u vitalnu infrastrukturu, ponosni smo što EIB uspijeva, zajedno s partnerima iz BiH, isporučiti investicije od ključnog značaja za ekonomski razvoj zemlje.

EIB je u BiH investirao milijarde. Na koje projekte ste najponosniji?

U 2023. godini potpisali smo kredit od 75 miliona eura za sanaciju i dogradnju postojećih zdravstvenih jedinica i izgradnju novog medicinskog kampusa u Univerzitetskom kliničkom centru Banja Luka. Projekat će omogućiti bolje zdravstvene usluge i kvalifikovanu radnu snagu za jačanje otpornosti zdravstvenog sistema i odgovor na buduće vanredne situacije.

Istaknula bih i modernizaciju mreže gradskog prijevoza u Sarajevu. Već u aprilu ove godine na ulice su stigli novi savremeni tramvaji, tačno 40 godina od njihove zadnje zamjene 1984. godine uoči Zimskih olimpijskih igara.

U pogledu projekta Koridor Vc, nedavno smo svjedočili probijanju tunela Golubinja, najvećeg objekta te vrste na ovom pravcu, koji se proteže otprilike 3,6 kilometara duž dionice autoputa Poprikuše - Nemila, kao i otvaranju impozantnog mosta Hercegovina u Počitelju.

Kad je riječ o privatnom sektoru, oko 35 posto kompanija u Bosni i Hercegovini kojima je potreban kredit ima ograničen pristup finansijskim sredstvima zbog visokih kamata i složenosti procedura (prema istraživanju o preduzećima EIB, EBRD i Svjetske banke). Nedovoljni izvori vanjskog finansiranja ometaju rast i konkurentnost kompanija te zapošljavanje u njima. U nedavnoj studiji EIB-a, manjak finansijskih sredstava na zapadnom Balkanu se procjenjuje na otprilike 2,8 milijardi američkih dolara, što predstavlja otprilike 2,5 posto nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Provesti reforme

Kako bi kompanijama pomogao da dobiju sredstva uz povoljne uslove, EIB Global im je putem domaćih poslovnih banaka stavio na raspolaganje kreditne linije u iznosu od 880 miliona eura. Konkretnije, 2020. smo otvorili mogućnost poticajnog kreditiranja namijenjenog stvaranju prilika za inkluzivno zapošljavanje. Da bi se osim za kredit kvalificirale za poticajna bespovratna sredstva, kompanije moraju ostvariti određene, unaprijed utvrđene ciljne vrijednosti koje se odnose na zapošljavanje i stručno obrazovanje. Ovime se uklanjaju prepreke za osobe iz osetljivih društvenih kategorija koje koje teže nalaze posao, kao što su žene, mladi i osobe s invaliditetom.

Za ovaj inovativni finansijski instrument, koji je proveden u saradnji s Intesa Sanpaolo bankom BiH, u Lisabonu smo dobili prestižnu nagradu Uxolo. U BiH gdje je prisutna velika razlika u učešću muškaraca i žena na tržištu rada (u 2023. je stopa aktivnosti žena iznosila 36,4 posto, a muškaraca 59,8 posto), nadamo se da ćemo poticajno utjecati na kompanije i potaknuti žensko preduzetništvo.

Svjedoci smo određenih kašnjenja u realizaciji reformske agende BiH koja bi potencijalno mogla otežati isporuku sredstava dostupnih u okviru Plana rasta. Možete li objasniti koliko je Plan rasta važan za razvoj projekata u BiH?

Drago nam je da je ranije ove godine Evropsko vijeće otvorilo pregovore o članstvu s BiH, uprkos tome što zemlja još nije ispunila prioritete koje preporučuje Evropska komisija.

Povrh toga, EU Plan rasta za zapadni Balkan u vrijednosti od 6 milijardi eura predstavlja priliku za BiH da potencijalno dobije sredstva u iznosu većem od milijarde eura. Za to je potrebno da sprovede određene reforme koje će stvoriti uslove za jači ekonomski rast, funkcionalnije institucije, veću vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. Plan rasta zemlji i regiji pruža i priliku da dobiju veći pristup Jedinstvenom tržištu EU s više od 450 miliona potrošača, kao i da uspostave zajedničko regionalno tržište i pristupe drugim inicijativama u okviru tog plana. Da bi to postigla, zemlja mora dovršiti svoj plan reformi jer je dodjela sredstava povezana s njihovom provedbom.

Ovo je važno jer će Mehanizam za oporavak i otpornost u okviru Plana rasta biti jedini izvor spajanja finansijskih instrumenata za određene ključne sektore koji omogućavaju dodjelu grantova i tehničke podrške zemljama u regionu.

Grupacija EIB-a je ključan faktor u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, na kojem se temelji Plan rasta. Stoga smo spremni da znatno povećamo svoju podršku ključnim sektorima, kao što su prijevoz, vodoprivreda, obrazovanje, energetika i digitalni razvoj.