Vodeći uzrok smrti i invaliditeta u Bosni i Hercegovini su kardiovaskularne bolesti, iako su prerane smrti kod odraslih uglavnom posljedica karcinoma. Na problem velikog broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti upozoravaju i domaći ljekari te zdravstvene institucije. 

Prema njihovim navodima, uzrok svake druge smrti u BiH su kardiovaskularne bolesti, dok je infarkt na vrhu liste smrtnosti. U FBiH od infarkta u 2022. godini umrlo je 10.449 ljudi, dok je u Republici Srpskoj taj broj iznosio 5.531.

Stil života

Kardiolog Adnan Delić za "Avaz“ je naveo da su u velikoj mjeri navike stanovništva pridonijele tim brojevima. Od četiri grupe učestalosti infarkta, Svjetska zdravstvena organizacija je BiH svrstala u onu predzadnju, kategoriju visokog rizika.

- Razlike između zemalja su iz više razloga, uglavnom su u vezi sa stilom života i navikama stanovništva. Donekle je povezano i sa zdravstvenim sistemom, naprimjer, zemlje koje imaju bolju prevenciju doprinose smanjenju broja infarkta, ali u najvećoj mjeri to ipak ovisi o životnim navikama. Naše su generalno dosta loše. Prije svega, u smislu nedovoljne fizičke aktivnosti, visokog procenta pušača, debljine i nedovoljne regulacije faktora rizika kao što su krvni pritisak, masnoća, dijabetes i drugi – objasnio je dr. Delić.

Ističe da bi se situacija drastično popravila kada bi stanovništvo obavljalo redovno preglede, na vrijeme otkrili i dobro liječili krvni pritisak i ostale riziko faktore te da se uz to zdravo ponašaju. Bilo bi manje infarkta i ljudi bi ga doživljavali u kasnoj životnoj dobi.

- Dodatna tragedija je prosjek godina ljudi koje pogađa infarkt. Većina pacijenata kod nas ima u prosjeku 50 godina, možda čak i niže, ali sigurno je između 40. i 50. godine, znači vrlo mladi ljudi, a imao sam i pacijente mlađe od 40 godina s teškim infarktima – naveo je dr. Delić.

Utjecaj stresa

U starijoj dobi, dodaje, infarkti su obično i blaži, ali kada pogodi mlađe, mnogo su teži, a invalidnost i smrtnost je veća. Tragedija je, kaže, i jer su to radno sposobni ljudi, imaju porodice i doprinose društvu.

- Ni to nije slučajno, i tada se dešava kao posljedica faktora rizika, loše prevencije i loših životnih navika. Stres sigurno ima utjecaja, ali teško je dokazati koliko, jer ga ne možete direktno izmjeriti kao, naprimjer, šećer i pritisak. Može biti okidač koji aktivira već postojeću bolest, ali veći je problem što potiče druge nezdrave navike poput cigareta, koje ljudi uzimaju da bi smanjili stres – zaključio je dr. Delić.

Možemo uraditi više

Situacija u svijetu se mijenja, dakle, moguće je napraviti pomak.

- Norveška je primjer jedne od zemalja koja je napravila pomak. Ona je bila u istoj grupi kao i mi, međutim, sada su u grupi niskog rizika, zahvaljujući drugačijem ponašanju, medicinskim mjerama i stilu života. Donedavno je infarkt bio u svim zemljama vodeći uzrok smrti, međutim, nakon poduzetih mjera u nekim od njih, to više nije slučaj. I mi možemo učiniti mnogo više – naveo je dr. Delić.