Srčani udar je iznenadni gubitak funkcije srca, disanje i svijesti. Tokom srčanog udara, električni sistem srca prestaje funkcionirati. Ako se ne liječi odmah, iznenadni zastoj srca može dovesti do smrti. 

Zato je potrebno u pravo vrijeme krenuti s reanimacijom. Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) ne samo da može spasiti nečiji život, nego održavajući dotok krvi u mozak, održati funkciju mozga.

Najčešći uzrok smrti 

Iznenadna srčana smrt jedan je od najčešćih uzroka smrti uopće. Samo u SAD-u oko 350.000 ljudi godišnje umire od srčanog udara. U Portlandu je nedavno provedeno istraživanje u kojim se više od decenije pratile osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja. Tokom tog vremena razgovaralo se s brojnim osobama bliskim žrtvama, kao i s preživjelima, te su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni.

Otkriveno je da je polovina sredovječnih pacijenta doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u prsima i nedostatka daha.

Mogući simptomi

Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije zastoja, premda su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana ranije. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti pažnju su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca.

Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca, te neki nasljedni poremećaji koji utiču na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik će možda trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce nazad u pravilan ritam.