Zagađenje zraka je problem s kojim se ljudska civilizacija suočava od početka industrijske revolucije i masovne upotrebe uglja, nafte i ostalih fosilnih goriva.
RIJEČ STRUKE
Glavni zagađivač su lebdeće čestice mješavina čvrstih i tekućih kapljica
Zagađenost zraka pogađa jednako sve zemlje. Ilustracija
Zagađenje zraka je problem s kojim se ljudska civilizacija suočava od početka industrijske revolucije i masovne upotrebe uglja, nafte i ostalih fosilnih goriva.
Zagađenost zraka, kaže dr. Adnan Delić, kardiolog, pogađa jednako sve zemlje, ali najlošije stanje je u zemljama niskog i srednjeg ekonomskog razvoja, dok su mnoge razvijene zemlje u zadnjih nekoliko decenija drastično popravile kvalitet zraka.
- Zagađenje zraka je naročito važno u našoj zemlji, jer Bosna i Hercegovina, uz Sjevernu Makedoniju, ima najzagađeniji zrak u Evropi. Sarajevo je često među 10 najzagađenijih gradova na svijetu. Naši građani su nedovoljno svjesni koliko zagađen zrak ne utječe negativno samo na kvalitet života, nego i na zdravlje – kaže dr. Delić.
Dr. Delić: Veliki problem. Avaz
Glavni zagađivač zraka su lebdeće čestice mješavina čvrstih i tekućih kapljica koje uglavnom nastaju izgaranjem goriva i cestovnim prometom, dušikov dioksid iz cestovnog prometa ili unutarnjih plinskih kuhala, sumpor dioksid iz sagorijevanja fosilnih goriva, ozon na razini tla uzrokovan reakcijom sunčeve svjetlosti s onečišćenim tvarima iz emisija vozila.
- U dimu nastalom sagorijevanjem fosilnih goriva, u prvom redu uglja, potom i nafte, a u znatno manjoj mjeri i plina, oslobađaju se brojne štetne tvari koje se šire u atmosferi. Štetne čestice se dijele prema veličini. Čestice manje od 10 mikrona prodiru duboko u pluća. Još manje čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona su još štetnije, jer ulaze i u krvotok – govori dr. Delić.
Osim štetnih čestica, u zagađenom zraku mogu se naći ozon (O3 ), azotni dioksid (NO2), sumpor dioksid (SO2), olovo, živa, itd.
Zagađenje zraka može negativno utjecati na razvoj pluća male djece, i povećava rizik nastanka emfizema, astme i drugih respiratornih bolesti. Štetne čestice i dušikov oksid su povezani sa hroničnim bronhitisom dok fine čestice mogu oštetiti funkciju krvnih sudova i ubrzati razvoj ateroskleroze. Zagađen zrak povećava rizik i od nastanka karcinoma pluća te raka dojke kod žena. Profesionalna izloženost benzenu može izazvati leukemiju i povezana je sa ne-Hodgkinovim limfomom.
Procjenjuje se da, kaže dr. Adnan Delić, globalno, od posljedica zagađenja zraka godišnje umre oko 4 miliona ljudi, a dodatna 3 miliona umre od posljedica zagađenja zraka u kućama. U najzagađenijim gradovima, kao što su Peking, ali i Tuzla, zagađenje zraka skraćuje prosječan život svih stanovnika za oko 2 godine.
Negativne posljedice udisanja veoma zagađenog zraka otprilike je jednako negativnim posljedicama pušenja. Aerozagađenje je problem koje pogađa sve stanovnike zagađenog područja, i pojedinac se ne može efikasno zaštititi od njegovih negativnih posljedica.
Jedini način da se ovaj problem riješi je sistemsko, društveno djelovanje na smanjenju količine štetnih tvari koje se izbacuju u atmosferu.
POTVRĐENO IZ SUDA BIH
IMA LI KRAJA OVOJ SAGI