Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio da će se "čuti" s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem kako bi koordinirali vanjsku politiku, naglasivši kako im "nema druge".
- Pa čut ćemo se, nema nam druge - kazao je Plenković u emisiji "A sada Vlada" Hrvatskog radija odgovarajući na pitanje koordinacije dvaju brda po pitanju obrane i vanjske politike.
- Članak 99. ustava kaže da predsjednik i vlada sarađuju u usklađivanju i vođenju vojne politike, a članak 110. pak kaže da vlada vodi vojnu i unutarnju politiku - nastavio je Plenković.
Različiti stavovi
Pantovčak i Banski dvori proteklih su se godina razilazili po nizu tema, prvenstveno oko rata u Ukrajini. Milanović je Plenkovića optuživao da želi uključiti Hrvatsku u taj rat, a Plenković odgovarao optužbama da je predsjednik RH proruski igrač, podsjeća Hina.
Uprkos tome, hrvatski premijer je u srijedu ponovio da će se oni "čuti, pa se dogovarati".
Stav vlade o ruskoj agresiji na Ukrajini Plenković je opisao kao potpuno na tragu hrvatskog iskustva kao žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima, te kao kontinuitet prethodnih vlada koje su željele pozicionirati Hrvatsku u zapadni krug, Evropskoj uniji i NATO-u.
Plenković je rekao da je tome "posvećena cijela njegova karijera, pa u konačnici i Milanovićeva".
- Nije sada naša pozicija na međunarodnoj sceni takva da smo neki izolirani otok i da nigdje ne pripadamo. To je bit - rekao je hrvatski premijer, referišući se na raspravu o ulozi Hrvatske u pomoći Ukrajini, zemlji koju Hrvatska u Evropskom vijeću zbog svog iskustva "razumije bolje od svih".
Stav o Ukrajini
Govoreći o aktuelnom političkom kontekstu napora prekida ruske agresije, Plenković je rekao da se Ukrajina danas "osjeća iznevjerenom".
Svađa ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, američkog predsjednika Donalda Tramta (Trump) i njegovog potpredsjednika Džej Di Vensa (JD Vance) u petak je u Bijeloj kući započela upravo kritikom ukrajinskog predsjednika oko toga da se Rusiji ne može vjerovati da će poštivati dogovore, te da su stoga potrebne sigurnosne garancije.
Uslijedilo je nadvikivanje tijekom kojeg je američko vodstvo optužilo Zelenskija da je nezahvalan, da ne poštuje SAD i da je pun "mržnje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu".
Vens i Tramp govorili su Zelenskom da "karte nisu u njegovim rukama" i da njegova država gubi rat. Ukrajinski predsjednik potom je rano napustio Bijelu kuću te nije potpisan sporazum o rijetkim mineralima.
Plenković smatra da je to bio "sastanak pred kamerama koji se na taj način nikako nije smio odviti", te dodao da je nepravedan tretman prema Zelenskom kao "nekome ko ne želi mir".
- Obrnuto je, Ukrajinci se bore za slobodu i mir, to je cijela poanta ukrajinske politike - dodao je.
Pozdravlja napore EU
Plenković pozdravlja napore Evropske unije da osnaži svoju odbranu, te je odbacio da će to biti nauštrb socijalnih ili razvojnih politika, kako na evropskoj, tako i na hrvatskoj razini.
Naglasio je da Hrvatska zbog svog ekonomskog rasta ima dovoljno sredstava za ulaganje u naoružanje koje bi do 2027. godine trebalo iznositi 2,5 posto BDP-a.
Odbacujući kritike da je vlada pomažući Ukrajini "razoružala Hrvatsku", premijer je rekao da je Hrvatska Kijevu davala ono što joj nije bilo potrebno. Istaknuo je da je nužno da Hrvatska razvija i svoju vojnu industriju, te da vlada radi na tome.
