Predsjednik Komisije srbijanske vlade za nestale osobe Veljko Odalović izjavio je u ponedjeljak da je u dijalogu Srbije i Kosova dogovorena deblokada procesa potrage za nestalima, ocijenivši da je to "od iznimnog značaja".

- Ako prištinska strana pokaže spremnost da implementira potpisano u području nestalih, ući ćemo u nastavak procesa veoma brzo, što znači da će otpočeti rad na terenu, pretraga i provjera lokacija - rekao je Odalović.

Dogovor Beograda i Prištine o nestalima postignut je nedavno u Briselu, kada su dvije strane, pod pokroviteljstvom EU, usvojile zajedničku deklaraciju, istaknuvši "važnost rješavanja sudbine preostalih nestalih osoba, kako bi se okončala patnja njihovih najmilijih i potaknulo trajno pomirenje i mir".

Odalović je danas ocijenio da je proces potrage blokirao kosovski premijer Albin Kurti prije dvije godine u Briselu, ali da će, bude li prištinska strana spremna implementirati ono što je nedavno potpisala, dvije strane "vrlo brzo" ući u nastavak procesa i početi rad na terenu i pretraživanje lokacije "na kojima će se, prema informacijama koje spominje i Priština, provesti provjere", prenosi Hina pisanje srbijanskih medija.

"Imamo informacije o mogućoj lokaciji masovne grobnice, a da se o njoj godinama šuti, ona se ne pretražuje. To je važna stvar cijelog ovog procesa", istaknuo je Odalović.

Drugi bitan napredak Odalović vidi u formiranju zajedničke komisije EU s predstavnicima Beograda i Prištine i Međunarodnim odborom Crvenog krsta, koji inače predsjedava radnom grupom za nestale.

Dodatna podrška i vjetar u leđa trebale bi biti brojne arhive međunarodnih faktora koji su bili u različitim misijama, kazao je Odalović, istakavši i važnost učešća porodica koje u potrazi trebaju imati značajniju ulogu.

Tokom ratnih sukoba na Kosovu ubijeno je više od 13.000 ljudi, a prema podacima Evropske unije, 1.621 osoba se i dalje vodi kao nestala. Među njima je gotovo dvije trećine Albanaca i 568 Srba i drugih nealbanaca, podaci su Državne komisije Srbije za nestale.

I prištinska strana službeno koristi podatak o više od 1.600 nestalih, ali optužuje Beograd da "država Srbija to drži to kao tajnu".

Deklaracijom o nestalima, usaglašenom pod pokroviteljstvom EU, obje strane su pristale osigurati "potpun pristup pouzdanim i tačnim informacijama koje pomažu da se lociraju i identificiraju preostale nestale osobe u periodu od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine".

To uključuje "sve materijale, bilješke, naredbe, dokumente, video-zapise, audio-snimke i sve druge dokumente, uključujući i one sa statusom povjerljivosti, koje posjeduju institucije obje strane", a relevantne su za potragu.