Austrija je protiv priključenja Hrvatske, Rumunije i Bugarske Šengenskom prostoru, izjavio je austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner, objavio je u petak popodne na svom portalu austrijski tiražni dnevnik Kurier.
Nakon Evropskog parlamenta ove sedmice se i Evropsko vijeće izjasnilo za primanje tih triju članica Evropske unije u prostor na kojem se primjenjuje Šengenska konvencija o slobodnom kretanju državljana svojih država potpisnica, bez stalnih pograničnih kontrola na državnim granicama unutar tog prostora.
- Krajnje je vrijeme da im poželimo dobrodošlicu - izjavila je komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson (Ylva Johansson) u srijedu u Bruxellesu.
Evropske vlasti u Briselu pozvale su države članice EU da tim trima članicama omoguće "puno sudjelovanje" u šengenskom prostoru. O tome će se glasati 8 decembra u Briselu. Tom prilikom Hrvatska ulazi u Šengen samo ako bude podržana jednoglasno. Ako je vjerovati austrijskom ministru, njegova država će se usprotiviti.
Ministar Karner jedan je od prvaka Pučke stranke Austrije (Övp), učlanjene u konzervativnu Evropsku pučku stranku, u kojoj je i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića.
Austrija ne može glasati posebno o Hrvatskoj, ili Rumuniji, ili Bugarskoj, jer je Češka, koja u ovom polugodištu predsjeda Evropskom unijom, odlučila da će se glasati u bloku: ili sve tri zajedno, ili nijedna.
Razlog austrijskog protivljenja balkanskoj trojci je broj – Kurier piše: "bujica" – migranata bez odgovarajućih viza koji "balkanskom rutom" stižu u centralnu Evropu. Prema podacima koje je objavilo Karnerovo austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, u Austriji je ove godine već uhapšeno više od 90.000 migranata, od kojih 75.000 nije bilo registrirano ni u jednoj drugoj članici EU. Prema Dablinskom sporazumu (na koji se oštro sada žale Španija, Italija, Grčka i Kipar) za imigranta bez odgovarajućih papira, odnosno za imigranta s turističkom dozvolom boravka koji prekorači njezin rok trajanja, u potpunosti je nadležna i odgovorna država prvog ulaska na teritorij EU, pa se ilegalni imigranti zatečeni u nekoj drugoj državi smiju i moraju vraćati u državu prvog ulaska, na njen trošak.
Austrija, po Karnerovim riječima, smatra da je Šengenski sistem slobodnog kretanja "loš", "pokvaren", "disfunkcionalan", "štetan". Ministar je Kurieru naglasio:
- Širenje pokvarenog sistema ne može funkcionirati. Situacija u Evropi kristalno jasno pokazuje da zaštita vanjskih granica nije uspjela.
Šengenski prostor uključuje sada zemlje svih država članica EU osim Bugarske, Irske, Hrvatske, Rumunije i Kipra. On obuhvata i teritorij četiri nečlanica: Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske. Obuhvaća i teritorije država koje su ranije ukinule granične kontrole sa susjedima: Andore, Monaka, te San Marina.
Svaka članica smije, obavijestivši ostale, na kraće vrijeme ponovo uspostaviti kontrolu svojih državnih granica ili nekoga njihova dijela, kada to iziskuju izvanredne okolnosti. Migracijska kriza 2015 navela je više članica da suspendiraju šengenske slobode, neke i na dulje vrijeme. Slovenija se već godinama žali da Austrija produljuje granične kontrole na austrijsko-slovenskoj granici.
