Elma Hodžić, po formalnom obrazovanju historičarka umjetnosti, a po vokaciji kustosica, strastveno se posvetila muzejskoj struci. Svoj obrazovni put započela je na polju komparativne književnosti i historije umjetnosti, no ubrzo je postala nezamjenjivi dio muzejskog svijeta u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Hodžić je za "Dnevni avaz“ istakla da je tokom studija primijetila da u svijetu umjetnosti nedostaje konkretnosti stvarnog života te je počela istraživati.

Šareni svijet

- Kroz pisanje magistarskog rada na Katedri za historiju umjetnosti, procese čuvanja kolektivnog pamćenja, zanimalo me kako jedno društvo bira priče koje pamti, kako se kroz institucije kulture čuva naslijeđe, kako se predstavljamo sebi i drugima? Sva ova pitanja su zapravo elementarne muzejske funkcije i spletom životnih okolnosti sam postala dijelom tima Historijskog muzeja BiH. Bila je to svojevrsna potraga za suštinom koja se, uz podršku poticajne radne sredine, transformisala u životnu misiju. Ja se, dakle, bavim čovjekom, životom i kulturom, kao najmoćnijim dokazom čovjekovog prisustva u jednom vremenu i prostoru – objasnila je Hodžić.

Predmete u svojoj imaginaciji vizuelno povezuje uz vrijednosti, boje, vremenske i geografske odrednice.

- Šaren je to svijet. Međutim, ono što je meni izuzetno zanimljivo jeste život eksponata od ljudske do muzejske svakodnevnice – kako jedan predmet postane muzejska priča? Jako sam vezana za predmete koji su dio kolekcije „Opkoljeno Sarajevo“. U prošloj godini je Muzej javnosti predstavio postavku „Sarajevski spomenar“, koja je posvećena ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Svaki predmet ove postavke (igračke, pisma, dnevnici) zaslužuje veliku pažnju, svaka priča je posebna. Mislim da je prostorno oblikovanje, koje potpisuje dizajnerica Samina Tanović dodatno naglasilo važnost ovih osjetljivih predmeta – kazala je Hodžić.

Dodala je da mladi u Muzej dolaze kroz nastavni proces, a da su individualne posjete rijetke.

Značajan iskorak

- Odgovornost nije samo na mladima, već i na institucijama kulture – muzejski programi trebaju pratiti impuls savremenosti – rekla je Hodžić.

U posljednjih nekoliko godina napravljen je značajan iskorak gdje žene oblikuju historiju te se prikazuju u muzejima.

- Izdvojit ću izložbu "Mir sa ženskim licem“ koja integriše žensku perspektivu i predstavlja žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata. Ova izložba govori o ženama koje su u poslijeratnoj BiH vodile male (a velike) bitke za svoja i prava drugih i obnavljale ratom razoreno društvo. Pred timom Historijskog muzeja BiH je u ovoj godini izazov realizacije jednog projekta koji će u fokus staviti perspektivu, ulogu i položaj žene u bosanskohercegovačkom društvu – poručila je Hodžić.

80 godina Muzeja

Ove godine Historijski muzej BiH slavi 80. rođendan, te je pripremljen program kroz koji će predstaviti 80 priča iz bogate historije Muzeja.

- Priče će, nadamo se, biti zanimljive široj publici i pomoći će da zavirimo u dinamični, zabavni svijet muzeja – kako živi muzej, kako se mijenjao kroz vrijeme, kako je u različitim kontekstima pronalazio put do publike. Nadamo se da će ovaj važni jubilej potaći publiku da posjete Muzej. Svi su, kao i uvijek, dobrodošli – naglasila je Hodžić.