<p>Spektakl "Harry on Ice“ koji je prošle godine svojim izvođenjem oduševio sarajevsku publiku, bit će ponovno izveden 26. februara u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo (BKC).</p><p>Zoran Đurić, renomirani organizator kulturnih događaja i producent poznat po svom angažmanu u spektaklima koji spajaju umjetnost, akrobatiku i magiju, za "Dnevni avaz“ otkrio je detalje spektakla, ali i razlog ponovnog igranja pred sarajevskom publikom.</p><h2>Višeminutni aplauz</h2><p>- Moj partner i ja odlučili smo da radimo reprizno izvođenje isključivo na insistiranje ansambla, zato što je prošla predstava koju smo imali u BKC-u bila stvarno izuzetna. Nakon završetka predstave, aplauz je trajao deset minuta, a ansambl je izrazio želju da ponovo nastupimo u Sarajevu jer ih je sama publika oduševila – kazao je Đurić.</p>

<p>Istakao je da predstava donosi jedinstvenu kombinaciju magije i akrobatike, inspiriranu pričama o Hariju Poteru (Harry Potter).</p><p>- Predstavu izvodi internacionalni ansambl sastavljen od zvijezda „Cirque du Soleil“ – najpoznatijeg svjetskog umjetničkog centra. Ovaj ansambl je, svojevremeno, čak i kraljicu Elizabetu zabavljao na njenim privatnim zabavama. Predstava je, kako ja volim da kažem, prava prilika za cijelu porodicu, jer je podjednako zanimljiva i odraslima i djeci. Program traje sat i 20 minuta i iskreno se nadam da će ponovo vladati sjajna atmosfera i da će sarajevska publika lijepo prihvatiti ansambl, kao i prošli put – poručio je Đurić.</p><p>Izdvojio je i anegdotu s prošle izvedbe u Sarajevu koja mu je ostala u sjećanju.</p><p>- Na prethodnoj izvedbi imali smo logističkih poteškoća zbog radova u ulici pored BKC-a. Bilo je prilično komplikovano doći do BKC-a, unijeti tehniku i pripremiti sve, ali na kraju smo uspjeli. Uprkos svim izazovima, bila je to jedna od najboljih predstava na turneji u decembru. Ovaj put će biti jednostavnije jer su, koliko znam, svi radovi završeni – prisjetio se Đurić.</p><h2>Nove atrakcije</h2><p>Izvođači koji učestvuju u predstavi dolaze iz različitih dijelova svijeta, a ovog puta bit će i nekoliko novih atrakcija.</p><p>- Što se tiče izvođača, imamo jednu zanimljivu novost. U predstavi će nastupiti mladi umjetnik koji izvodi impresivne trikove s košarkaškim loptama. On redovno nastupa na najvažnijim sportskim događajima u Americi, posebno na košarkaškim utakmicama, gdje zabavlja publiku tokom poluvremena. To je nova atrakcija u odnosu na prošlu izvedbu – rekao je Đurić.</p><h2>Sarajevski ćevapi</h2><p>Otkrio je da Sarajevo nije ostavilo utisak samo kao grad odlične publike, već i kao mjesto vrhunskih gastronomskih užitaka.</p><p>- Još jedan razlog zašto se ansambl vraća u Sarajevo jeste želja da ponovo okuse sarajevske ćevape. Iako nismo planirali još jednu izvedbu u ovom gradu, inspirirali su nas i motivirali da to učinimo – dodao je Đurić.</p>

Ovog puta bit će novih atrakcija. Izvođači dolaze iz cijelog svijeta

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

<p><br></p><p>U četvrtak 27. februara na sceni Pozorišta mladih Sarajevo, u 20 sati možete gledati predstavu "Doviđenja" reditelja Aleša Kurta.</p><p>Prema dramskom tekstu švicarskog pisca Antoinea Jaccouda u prijevodu Vladimira Pavlovića, pod nazivom "AU REVOIR - Doviđenja", nastala je istoimena predstava. Belma Lizde-Kurt i Elvis Jahić ovom snažnom dramskom pričom uvode gledatelje u svijet utopije kroz život dvoje razvedenih roditelja, koji se emotivno suočavaju s oproštajem od sinova.</p><p>Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava "Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija i klimatskih promjena koji oblikuju našu svakodnevicu i utječu na generacije koje dolaze.</p><p>- Tema odlaska mladih u potrazi za boljim životom izuzetno je relevantna za Bosnu i Hercegovinu, koja se već godinama suočava s problemom masovnih migracija. Predstava koristi univerzalni jezik teatra da ispriča priču koja pogađa mnoge porodice u našoj domovini, dok istovremeno povezuje lokalne probleme s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i društvena nestabilnost. Kroz inovativnu postavku i emotivno nabijenu priču, projekt ima potencijal, ne samo da privuče publiku, već i da pokrene šire diskusije o budućnosti mladih i održivosti naše planete - Aleš Kurt.</p><p>Pozorite mladih Sarajevo pozova publiku, da nakon predstave ostanu u sali, jer će bi iorganizovan razgovor sa autorima. Dobrodošli.</p><p>Scenografija predstave - Edna Slipčević, kostimografkinja predstave - Belma Lizde Kurt, fotografija Dženat Dreković, dizajn – Sanja Kulenović.</p>

Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava "Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

<p>Mlada glumica Lamija Salihović ostvarila je zapaženu ulogu u predstavi "Mala“, koja je premijerno izvedena 20. februara 2025. godine u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.&nbsp;</p><p>Ova predstava je centralni događaj obilježavanja 75. godišnjice ovog pozorišta. Salihović je za "Dnevni avaz“ istakla da je predstava "Mala“ njena prva profesionalna predstava.&nbsp;</p><h2>Generacijske traume&nbsp;</h2><p>- Drago mi je što se to desilo baš u mom matičnom pozorištu – Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Od prvog čitanja teksta znala sam da je to uloga koja me privlači. Lik Male, koji tumačim, bavi se pitanjem odrastanja u postratnom društvu, identitetom i generacijskim traumama. Iako nisam doživjela rat, odrasla sam u društvu koje nosi njegove posljedice, i to je nešto što se ne može izbjeći.&nbsp;</p><p>Ona kroz predstavu pokušava izgraditi svoj identitet – između onoga što su joj roditelji ostavili i onoga što ona sama želi stvoriti. Fascinantno mi je bilo kako taj lik prolazi kroz razvojni put, od djeteta koje vidi slike do odrasle osobe koja počinje razumijevati riječi i život. Sam proces rada na predstavi bio je divan i veoma emotivan – kazala je Salihović.&nbsp;</p><p>Za mladu glumicu jedan od najemotivnijih aspekata bio je odnos između kćerke i oca u predstavi.&nbsp;</p><p>- Lik oca nosi posljedice PTSP-a iz rata, a tek kasnije shvatamo kako nesvjesno prenosi taj teret na kćerku. Glumac koji mi je igrao oca, kolega Enes Salković, odradio je fantastičan posao, i taj dio predstave bio mi je posebno izazovan. Osim toga, predstava je podijeljena na tri različita teksta domaćih autora – jedan je apstraktan, drugi realističan, a treći gotovo naturalistički. Ta raznolikost donosi posebnu dinamiku, a cijeli proces rada bio je i emotivan i katarzičan – poručila je Salihović.</p>

<p>Istakla je da je osjećala posebnu čast što je dobila priliku igrati ulogu za vrijeme važnog jubileja za pozorište.</p><p>- Na premijeri se desila nevjerovatna energija između mene i publike. Osjetila sam kako se naša energija stopila i kako smo zajedno prošli kroz emocije predstave. To mi je bio dokaz koliko je važno igrati istinito i srcem – dodala je Salihović. </p><h2>Ključno za razvoj</h2><p>Još sa sedam godina postala je članica dječije dramske i lutkarske scene, a tokom godina sa sve više uloga upisala je Akademiju.</p><p>- Pozorište je za mene postalo druga kuća, mjesto gdje sam učila o glumi, o izrazu, ali i o životu. Tu sam prvi put stala na scenu i uradila stvari koje su bile ključne za moj razvoj – i glumački i privatno. Veliku ulogu u mom razvoju odigrao je sadašnji direktor Bosanskog narodnog pozorišta Miroljub Mijatović kojem sam veoma zahvalna. Naučio me da je gluma nešto lijepo, da je to zapravo igra i da joj se treba potpuno prepustiti. Kada sam shvatila da mogu živjeti na sceni, prepreke su nestale – otkrila je Salihović.</p><h2>Novi projekti</h2><p>Iako je ranije bila više orijentirana na kameru, shvatila je da je scena njeno prirodno okruženje. </p><p>- Scena je mjesto gdje sam odrasla, mjesto gdje pronalazim svoju istinu i svoju energiju. Nadam se da će ova godina donijeti još mnogo prilika za rad i nove projekte – dodala je Salihović.</p>

Na premijeri se desila nevjerovatna energija između mene i publike

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

<p class="">Talentirani bosanskohercegovački glumac Irfan Ribić koji je prepoznatljiv na domaćoj teatarskoj i filmskoj sceni, uskoro će utemeljiti ulogu Marka u predstavi "Sarajevski trgovac“ čija je praizvedba zakazana za 28. februar na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;</p><p class="">Ribić je za "Dnevni avaz“ otkrio da je posebna čast ove predstave razgovor sa živućim autorom teksta.</p><h2>Period atentata&nbsp;</h2><p>- U ovom slučaju, imali smo veliku čast i privilegiju da razgovaramo s autorom Igorom Štiksom, koji nam je od samog početka dao najviše informacija o tekstu. Prve probe su nam, barem meni kao glumcu, prvenstveno poslužile za istraživanje. Kroz njih smo htjeli čuti šta je autor zamislio i šta želi postići svakom od uloga.&nbsp;</p><p>Nakon toga slijedi, kako bih rekao, najslađi dio procesa – samostalno istraživanje i rad, a zatim i rad s kolegama i partnerima na sceni. Budući da se bavimo velikim vremenskim odmakom – obuhvatamo period 1914.–1915. godine, kao i rat 1992.–1995. – mene je najviše privukla priča vezana za atentat i pokret Mlada Bosna, nešto čemu moj lik pripada. Upravo iz toga sam crpio najviše informacija pri građenju svoje uloge – kazao je Ribić.</p><p>"Sarajevski trgovac“ bavi se historijom Sarajeva i Sarajevskom hagadom, a Ribićev lik je usko povezan s Prvim svjetskim ratom i atentatom u Sarajevu.</p><p>- U suštini, to mi je bilo najbliže i najinspirativnije na predstavi. Radio sam s Danisom Tanovićem na prvoj sezoni serije "Kotlina“, gdje se također prožimala priča o Sarajevskoj hagadi. Ta tematika mi je bila poznata i ranije, ali sam kasnije dodatno istraživao i produbljivao svoje znanje. Ono što me posebno raduje jeste da je Igor Štiks fenomenalno napisao ovaj tekst. Vjerujem da će svima priča o Sarajevskoj hagadi postati još bliža i vjerodostojnija – dodao je glumac.</p><p>Istakao je da nijedna nacija ne može opstati bez izuzetno vrijednih i kvalitetnih kulturoloških temelja i historijata.</p><p>- Možda bih sve ovo mogao sažeti u jednu rečenicu – nema države bez kulture. Često imam osjećaj da ne cijenimo dovoljno ono što imamo, naše istinske vrijednosti. Imam osjećaj da nas vani, izvan granica naše zemlje, više cijene nego mi sami sebe. Možda bi to trebalo biti jedna od važnijih stavki o kojoj bi ljudi trebali razmisliti. Koliko je kultura bila važna i u najtežim momentima – u ratnim djejstvima, granatiranju, kada su se ljudi borili za opstanak – toliko je važno i danas sačuvati svoj identitet. Kultura je ono što nas određuje kao ljude, daje nam porijeklo i temelje – poručio je Ribić.</p><h2>Dinamičan period</h2><p>Osim rada na predstavi "Sarajevski trgovac“, Ribić iza sebe ima izuzetno dinamičan i uspješan period.</p><p>- Volim se našaliti i reći da sam jedan od glumaca koji se ne žali. Protekle dvije–tri godine bile su izuzetno plodne za mene. Nedavno sam zaokružio deset filmskih i TV uloga – šest uloga u serijama i četiri u filmovima. Uskoro me očekuje premijera serije i filma u Zagrebu, kao i kino distribucija filma u BiH. Mnogo sam radio u proteklom periodu i puno je planova za budućnost. Najviše sam fokusiran na projekte u BiH i Hrvatskoj – snimanje novih sezona serija, ali i rad u teatru, koji mi je uvijek na prvom mjestu. Uskoro započinjem rad na novoj predstavi s redateljicom Ivonom, prema tekstu Lele Kalamujić "Na slovo F“. To je moderan, domaći tekst koji mi je posebno zanimljiv – otkrio je Ribić.</p><h2>Odgovornost glumaca</h2><p>Ribić je istakao da se danas kultura malo cijeni te da postoje mnogi pokazatelji koji govore u prilog toj činjenici. </p><p>- Nadam se da će nakon ove predstave ljudi više cijeniti ono što nam je već dato. Kao glumci, umjetnici i javne ličnosti, imamo odgovornost da o ovim problemima govorimo na pravi način, da ih imenujemo i detektujemo – poručio je Ribić.</p>

Mene je najviše privukla priča vezana za atentat i pokret Mlada Bosna

Glumac Irfan Ribić za "Dnevni avaz": Nema države bez kulture

<p>Četiri automobila sudjelovala su u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u sarajevskom naselju Otoka.</p><p>Iz Operativnog centra MUP-a KS je potvrđeno za portal "Avaza" da su ekipe izašle na teren.&nbsp;</p><p>Kako se vidi na našim fotografijama, na mjestu nesreće su policija i ekipa Hitne pomoći.</p><p>Na vozilima je pričinjena velika materijalna šteta.</p>

Na vozilima je pričinjena velika materijalna šteta

Teška nesreća u Sarajevu: Sudjelovala četiri vozila, policija i hitna na terenu

<p>Sead Hodžić, bh. pjevač koji se proslavio učešćem u muzičkom takmičenju "Zvezde Granda“, nastavio je graditi uspješnu muzičku karijeru.&nbsp;</p><p>On intenzivno nastupa širom Bosne i Hercegovine, okupljajući publiku željnu kvalitetne muzike i dobre zabave. Njegovi nastupi, često uz bend, postali su prepoznatljivi po odličnoj atmosferi i vrhunskom muzičkom doživljaju.</p><h2>Vrhunski nivo</h2><p>Hodžić je za "Dnevni avaz“ rekao da su gosti i publika uvijek najbolji pokazatelj zadovoljstva. </p><p>- Stvarno se trudimo da sve bude na vrhunskom nivou – od organizacije do same izvedbe. Naš cilj je publici stvoriti atmosferu jer vjerujemo da je dobra energija ključ uspjeha i upravo ta emocija daje smisao našem radu – rekao je Hodžić. </p><p>Osvrnuo se i na učešće na "Zvezdama Granda“ te otkrio da se ne bi ponovo prijavljivao. </p><p>- Bilo je to zaista lijepo iskustvo. Prošlo je već deset godina otkako sam učestvovao i bio u finalu "Zvezda Granda“. Što se tiče ponovnog učešća, sigurno ne – ne bih više prolazio kroz sve to. Ali, nikad ne reci nikad, možda se nekada ukaže neka druga prilika ili kad dođe vrijeme odem na "Nikad nije kasno“ – priznao je Hodžić. </p><h2>Nove obrade</h2><p>U planu imaju snimanje novih obrada pjesama za vrijeme Ramazana, a nastupi su mu zakazani već od aprila.</p><p>- Što se tiče novih pjesama, iako nikad ne znam, možda se nešto i desi ove godine. Imamo dosta i privatnih nastupa, uglavnom svadbe, zabave i eventi. To je ono što radimo i što nas ispunjava – kazao je Hodžić.</p>

Stvarno se trudimo da sve bude na vrhunskom nivou. Dobra energija je ključ uspjeha

Pjevač Sead Hodžić za "Dnevni avaz": U "Zvezdama Granda" se ne bih više takmičio

<p>Vedran Fajković, bh. dramaturg i producent, od januara 2025. godine imenovan je za vršioca dužnosti direktora Kamernog teatra 55, gdje je zaposlen vise od deset godina. Fajković je za "Dnevni avaz“ istakao da se miješaju osjećaj oduševljenosti i poniznosti u istom trenutku.</p><h2>Čast i odgovornost</h2><p>- Oduševljenje činjenicom da sam postao dijelom ove nevjerovatne kuće, meni intimno i najdraže teatarske kuće u gradu i na planetu, tog najvećeg malog teatra na svijetu. Kada se jednom „inficirate“ Kamernim teatrom 55, lijeka vam nema. Stati na čelo jedne takve institucije, makar i u ovoj, privremenoj, „ve-de“ formi, iznimna je čast i odgovornost.&nbsp;</p><p>Ambiciju da budem direktor, bilo čega, i da nešto tamo "direktorišem“, nikada nisam imao i to me nešto pretjerano ne oduševljava. Previše odgovornosti i administracije za moj ukus. S druge strane, motivaciju da učinim sve što je u mojim mogućnostima, što kreativno, ljudski i, ovo nije nimalo "direktorski“ – drugarski, to imam – rekao je Fajković. </p><p>Dodao je da je u vrijeme koje je pred njim njegova želja da teatar funkcionira sa što manje poteškoća, da savladaju raznorazne administrativno-birokratske staze s preprekama, i da, kako se to u našem žargonu kaže, „izbace“ nekoliko kvalitetnih premijera.</p><p>Kamerni teatar 55 ima dobru saradnju s regionalnim teatrima i festivalima, a najpoznatiji je festival RUTA. </p><p>- Gostujemo i na svim važnijim regionalnim festivalima i sve više dobijamo i pozive za gostovanja van regiona. U planu je i jedna velika regionalna koprodukcija u okviru festivala RUTA koja će na do sada neviđen način povezati regionalne teatre i publici pružiti priliku da uživa u jednom sasvim novom  i, slobodno mogu reći, revolucionarnom i vizionarskom pristupu teatru koji do sada nije viđen na ovim prostorima – kazao je Fajković. </p><p> </p><h2>Regionalna koprodukcija </h2><p>Istakao je da najvećim uspjehom karijere smatra to što ima rijetku i predivnu mogućnost da se bavi poslom koji voli da radi, a to je – umjetnost. </p><p>- Pisanje, u raznim oblicima, sviranje, ali i rad sa studentima, moje su velike ljubavi i osjećam se posebno blagoslovljenim jer imam priliku da se bavim njima na jedan lijep i kreativan način. Znate, taj osjećaj kada pogledate iza sebe i sagledate svoju poziciju u vremenu i prostoru, i shvatite – to je to. Tu pripadam. I, bez obzira na sve začkoljice i prepreke, sve krize i sumnje, taj osjećaj radosti i zaigranosti koji imam kada radim na nekoj predstavi, kada pišem neki tekst, kada sviram i kada radim sa studentima – to je to. Volim ono što radim, a radim ono što volim. Ništa od toga ne bilo moguće da nemam ogromnu podršku porodice, posebno supruge koja mi je, ujedno, i najveći navijač i najozbiljniji kritičar koji me uvijek inspiriše da radim bolje – otkrio je Fajković.</p><p> </p><h2>Čari Kamernog teatra</h2><p>Fajković je istakao da svima koji su jednom bili u Kamernom i osjetili tu njegovu nevjerovatnu privlačnost poručuje: "Vidimo se u Kamernom!". </p><p>- A, onima kojima to tek predstoji, koji još nisu imali priliku da se poput nas ostalih beznadežno zaljube u ovaj naš najveći mali teatar, mogu samo reći – zavidim vam. Jer vas čeka nešto nesvakidašnje, nešto što samo Kamerni može da vam ponudi – poručio je Fajković.</p>

Ništa ne bi bilo moguće da nemam podršku porodice i supruge

Dramaturg Vedran Fajković za "Avaz": Volim ono što radim i radim ono što volim

<p>Prvi klarinetist Sarajevske filharmonije Armin Smriko, koji je gostovao širom Evrope osvajajući nagrade na takmičenjima, jedan je od onih umjetnika čija strast prema muzici nadahnjuje sve generacije. Njegov muzički put započeo je skromno, a sudbinski susreti i neplanirani izbori pretvorili su klarinet u instrument kojim izražava najdublje emocije.</p><h2>Početni koraci</h2><p>Smriko je za „Dnevni avaz“ rekao da se ljubav prema klarinetu rodila spontano, kao neki sudbinski susret koji je oblikovao njegov muzički put. </p><p>- Muzika nije bila moj primarni izbor. Međutim, splet okolnosti odveo me u muzičku školu, i kada nisam imao drugog izbora, na prijemnom ispitu sam odlučio da odaberem gitaru. Nisam položio. Moja sreća je trajala do trenutka kada su roditeljima ponudili klarinet kao rezervnu opciju. Do tada mi je bio potpuno nepoznat, ali već na prvi susret sam osjetio posebnu povezanost. Ogromnu ulogu u mom razvoju imao je moj prvi nastavnik Edin Begović, čiji je pedagoški pristup probudio moju znatiželju za istraživanjem. Klarinet mi je ubrzo postao način izražavanja, instrument kroz koji sam mogao da oblikujem misli, emocije i umjetničke vizije – dodao je Smriko.</p><p>Među mnogobrojnim nagradama, istakao je treće mjesto na solističkom takmičenju u španskom gradu Ourense 2019. godine. </p><p>- To je bilo moje prvo učešće na profesionalnom takmičenju i dvodnevno iskustvo koje je na neki način oblikovalo moj dalji razvoj. Moj tadašnji profesor informisao me o takmičenju svega dva mjeseca ranije i predložio da pripremim potpuno nov repertoar. Njegov cilj bio je da održim kontinuitet rada, ali i da se suočim s izazovom pripreme kompleksnog programa u relativno kratkom roku. U finalu sam osvojio treće mjesto, što je za mene predstavljalo ogroman podstrek. Posebno mi je ostalo u sjećanju to što je takmičenje nudilo nagrade u obliku raznih notnih i zvučnih materijala, što je rijetkost na sličnim događajima. Ta nagrada za mene je bila više od priznanja. To je bila potvrda da sam na pravom putu i da uz posvećenost i ljubav prema muzici mogu ostvariti snove koje sam gajio još kao dijete – rekao je Smriko.</p><p>Posebno je istakao jedan od nastupa koji će zauvijek imati posebno mjesto u njegovom srcu, a to je koncert povodom Dana nezavisnosti BiH.</p><p>- Bio je održan u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici, gdje sam nastupio sa Kamernim simfonijskim orkestrom. To je bio jedan od mojih prvih javnih nastupa, trenutak u kojem sam se po prvi put suočio sa većom tremom i uspio je prevazići. Taj koncert imao je snažnu emotivnu dimenziju, ne samo zbog simbolike i povoda, već i ličnih izazova s kojima sam se tada nosio. Ipak, muzika mi je pomogla da pronađem unutrašnju snagu, da se prepustim trenutku i uživam u izvedbi. Tog dana dječije maštarije o velikim scenama i značajnim muzičkim putevima postale su konkretniji ciljevi – kazao je Smriko.</p><p><br></p>

<h2>Neprocjenjiva profesija</h2><p>Angažman u profesionalnom orkestru poput Sarajevske filharmonije za Smriku predstavlja jedinstven spoj tehničkih izazova i neizmjernog zadovoljstva.</p><p>- Ovaj angažman omogućio mi je da sarađujem s vrhunskim muzičarima i dirigentima, da interpretiram značajna djela svjetske literature i istovremeno razvijam vlastiti umjetnički izraz. Jedan od najvećih izazova je konstantno održavanje visokog nivoa interpretacije. Usto, orkestarsko muziciranje traži izuzetnu disciplinu i kolektivnu svijest. Svaki filharmoničar je dio složenog organizma gdje je važno postići savršen balans između individualnog izraza i zajedničkog zvuka. To je poruka publici, interpretacija emocije i dio zajedničke harmonije cijelog orkestra. Osim tehničkih zahtjeva, tu je i odgovornost prema publici i muzičkoj tradiciji. U vremenu kada se kultura suočava s brojnim izazovima, muzičari moraju preuzeti i ulogu edukatora, ambasadora umjetnosti i zagovornika estetskih vrijednosti. Upravo ta odgovornost, pored same ljepote muziciranja, čini ovu profesiju neprocjenjivom – poručio je Smriko.</p><p>U narednom periodu Smriko planira nekoliko solističkih nastupa, među kojima bi izdvojio recitale u Bosanskom kulturnom centru KS i Srednjoj muzičkoj školi Zenica.</p><p>- Radim na nekim novim projektima i potencijalnim takmičenjima, ali o tome ne bih govorio unaprijed. Svaki proces sazrijeva u svom tempu, a vrijeme će donijeti nove prilike i izazove – dodao je Smriko.</p><h2>Inspirativne ideje</h2><p>Kazao je da je svijet muzike beskrajno bogat, a izbor jednog umjetnika s kojim bi volio sarađivati nije nimalo jednostavan.</p><p>- Ipak, ako bih morao izdvojiti, bilo bi fascinantno sarađivati s pijanistom Andrasom Šifom (Schiff), jednim od najvećih izvođača danas. Inspirativno bi bilo razmijeniti ideje, učiti iz njegovog iskustva i možda zajedno raditi na nekom projektu – dodao je Smriko.</p><p>U konačnici, kaže, biti dio filharmonije znači biti dio nečega većeg od sebe, muzičkog nasljeđa koje traje kroz generacije i koje, uprkos svim izazovima, ostaje jedan od najautentičnijih oblika ljudskog izraza</p>

Svaki filharmoničar je dio složenog organizma

Prvi klarinetist Armin Smriko za „Dnevni avaz“: Velike scene postale su moji ciljevi

<p>U prepunoj sali Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću održana je promocija knjige "Dječak iz sjene", autora Aldina Omeragića.</p><p>Omeragić je odrastao u Domu za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave u Sarajevu, a ključne trenutke svog života utkao je u autobiografsku knjigu "Dječak iz sjene“.</p><p>Knjiga, koja donosi snažnu i dirljivu priču o odrastanju, gubicima i potrazi za identitetom, već je privukla pažnju publike, a bihaćka promocija bila je prilika da se o njenoj suštini govori iz srca – onako kako je i napisana.</p>

<p>Poseban umjetnički pečat promociji dala je Majstorović Najla koja je muzičkim izvedbama dodatno izazvala bujicu emocija.</p><p>Omeragić se zahvalio svima koji su svojim prisustvom podržali ne samo promociju, već i samu priču koja nosi poruku o važnosti razumijevanja i suočavanja s prošlošću.</p>

Knjiga, koja donosi snažnu i dirljivu priču o odrastanju, gubicima i potrazi za identitetom

Promocija knjige Aldina Omeragića u Bihaću: Večer ispunjena emocijama i sjećanjima

<p>U Kamernom teatru 55 večeras je izvedena drama "Sin", jedan od najodabranijih savremenih komada koji progovara o adolescentskoj depresiji i njenim tragičnim posljedicama.</p>

<p>Riječ je o dijelu trilogije Sin, Majka, Otac, koju je napisao Florian Celer (Zeller), jedan od najistaknutijih dramskih pisaca današnjice. Režiju trilogije “Otac”, “Majka”, “Sin”, potpisuje reditelj Dino Mustafić, donoseći publici duboko emotivne i intrigantne priče o porodičnim odnosima, otuđenosti i čežnji za bliskošću.</p><p>Drama “Sin” prati tinejdžera koji, nakon razvoda roditelja, prolazi kroz težak period dezorijentacije i unutrašnje borbe, dok se njegova porodica suočava s nerazumijevanjem, osjećajem krivice i strahom.</p><p>Glumačku postavu ovog potresnog komada čine Davor Golubović, Admir Glamočak, Sabina Bambur, Džana Pinjo i Amar Selimović, koji su svojim izuzetnim interpretacijama oživjeli priču na sceni.</p><p>Dramaturgiju potpisuje Vedran Fajković, scenografiju i kostime Adisa Vatreš Selimović, dok je muziku komponovala Irena Popović Dragović. Inspicijent predstave je Senad Bešić.</p><p>Nakon završetka predstave, uslijedio je aplauz podrške i suosjećanja prema izvedbi i temi koju su glumci uspješno iznijeli na sceni.</p>

Drama “Sin” prati tinejdžera koji, nakon razvoda roditelja, prolazi kroz težak period dezorijentacije i unutrašnje borbe

Drama "Sin" u Kamernom teatru 55: Potresna priča ostavila publiku bez daha

<p>Nerman Mahmutović, talentirani bh. glumac, godinama osvaja publiku upečatljivim ulogama u teatru, filmu i na televiziji. Od prvih koraka na sceni do zapaženih nastupa u predstavama i serijama, njegov put do uspjeha nije bio ni brz ni jednostavan, ali je bio vođen strašću i predanošću.</p><p>Ovog puta, Mahmutović se priprema za novu pozorišnu praizvedbu predstave „Sarajevski trgovac“ u Narodnom pozorištu Sarajevo.</p><p>Predstava govori o bogatoj historiji Sarajeva i Hagadi, a Mahmutović je za „Dnevni avaz“ otkrio koliko mu taj kontekst bio poznat prije rada na samoj predstavi.</p><h2>Kompleksan lik</h2><p>- Tokom istraživanja otkrio sam nestvaran put kojim je Hagada prošla u svom opstanku. Ono što sam znao bilo je otprilike ono što je već zabilježeno ili zapisano u njenoj biografiji, nešto što skoro svaki Sarajlija zna. Međutim, mene je najviše dojmilo ono što nije zabilježeno, već se usmeno prenosilo kroz generacije, i to je ono što me najviše impresioniralo. S obzirom na to da u predstavi igram jednog od članova sarajevske sefardske porodice Koen, Đozefa (Jozefa), činilo mi se nestvarnim i bajkovitim to što je upravo on 1894. godine prodao Hagadu Zemaljskom muzeju u Sarajevu za samo 150 kruna, a da sam nije znao njenu pravu vrijednost. Sama ta spoznaja, kao i mnoge druge stvari koje sam saznao o njemu, čini me izuzetno sretnim što imam priliku da igram tako interesantan i kompleksan lik kao što je Koen – rekao je Mahmutović.</p>

<p>Istakao je da je rad s Mihalom (Michal) Dočekalom i autorskim timom na ovoj predstavi za njega bio izuzetno inspirativno iskustvo.</p><h2>Glumačka igra</h2><p>- Dočekal je reditelj kojem je glumačka igra na prvom mjestu od svih rediteljskih sredstava. Ako uzmemo u obzir da je glumačka igra jednako dobra režija, onda moram naglasiti da ga to čini izuzetno inspirativnim, ali istovremeno i veoma zahtjevnim rediteljem. Što se tiče čitavog autorskog tima, smatram se počašćenim što imam priliku raditi s kolegama koji me iz dana u dan, iz probe u probu, podstiču da budem svoj, a samim tim i da budem istinski sretan – dodao je Mahmutović.</p><p>Otkrio je da ova predstava nosi snažnu poruku koja nadilazi samu priču.</p><p>- Mislim da ova predstava sa sobom nosi jednu izuzetno lijepu notu, a to je ljubav. Ljubav prema svemu onome što nas čini posebnima – našoj raznolikosti, multietničnosti i multikulturalnosti – poručio je Mahmutović. </p><h2>Izlazak na scenu</h2><p>Mahmutović prije izlaska na scenu ima ritual s kojim se priprema i opušta.</p><p>- Volim izaći na scenu prije nego što publika uđe i pjevati naglas, a kada publika zauzme svoja mjesta, tada pjevam u sebi – kazao je Mahmutović.</p><p>Mahmutović je otkrio da ga kroz dugogodišnju karijeru vodi misao: „Šta god da se desi – ostani smiren“.</p>

 Smatram se počašćenim što imam priliku raditi s kolegama koji me iz dana u dan podstiču da budem svoj, a samim tim i istinski sretan

Mahmutović: Igram jednog od članova sefardske porodice

Glumac Nerman Mahmutović za "Avaz": Predstava nosi izuzetno lijepu notu

<p>Nakon više od tri decenije, Narodno pozorište Sarajevo ponovo je dobilo prvake baleta – Tamaru Ljubičić i Mihaila Mateskua (Mateescua). Ovo značajno priznanje potvrda je njihovog dugogodišnjeg rada, predanosti i umjetničke izvrsnosti, ali i važan trenutak za cijelu baletsku scenu Bosne i Hercegovine.</p><p>Ljubičić i Mateskua otkrili su za „Dnevni avaz“ šta im ovo priznanje znači, ali i značenje koje Narodno pozorište Sarajevo ima za njih. </p><h2>Titula prvakinje </h2><p>Ljubičić je istakla da je ovo ogromna stvar u karijeri jedne umjetnice, jedne balerine. </p><p>- Mislim da je ovo vrhunac koji možemo dostići u ovom poslu. Ovo priznanje je potvrda mog kontinuiranog rada i puta koji, sada s ovom titulom, dobija dodatnu težinu i potvrdu da idem u dobrom pravcu. To mi je najvažnije – da nastavim da rastem, da se razvijam i da doprinosim teatru, jer to je ono zbog čega sam ovdje. Želim cijelu svoju karijeru posvetiti tom rastu i razvoju – kazala je Ljubičić.</p>

<p>Dodala je da je Narodno pozorište Sarajevo njena druga kuća.</p><p>- Tako bih to opisala, jer od trenutka kada sam prvi put kročila u ovo pozorište, osjetila sam da tu pripadam. Energija koju ova kuća nosi, ljudi koji ovdje rade, svi smo kao jedna velika porodica. Da biste stvarali, kreirali i pravili pomake na ličnom planu, potrebno je da imate podršku okruženja, a ovdje ona definitivno postoji. Zato cijeli ovaj događaj i ovo priznanje za mene imaju još veći značaj – poručila je Ljubičić.</p><h2>Počeo od nule</h2><p>Mateskua je za „Avaz“ podijelio anegdotu iz 1996. godine, kada se s ruksakom na leđima spuštao preko Vraca, kako bi postao član ansambla baleta Narodnog pozorišta. Tom prilikom bio je uhapšen.</p><p>Policijska kontrola ga je legitimirala i, kada su vidjeli da je Rumun, upitali su ga kuda ide. Jedva je tada uspio složiti nekoliko rečenica na našem jeziku i objasniti da dolazi igrati balet. Nasreću, povjerovali su mu.</p><p>- Došao sam u Sarajevo prije 29 godina, počeo od nule i nikada nisam razmišljao o statusima. Moja uloga bila je da dam svoj doprinos. Nakon 29 godina, put je bio dug, ali na kraju se čekanje isplatilo. Narodno pozorište je institucija u kojoj radim i koju svakodnevno doživljavam kao svoju drugu kuću – dodao je Mateskua.</p><h2>Tok Miljacke</h2><p>Mateskua je istakao da je dugogodišnju karijeru gradio kroz konstantno školovanje i praksu.</p><p>- Kroz profesionalni rad nisam imao vremena da previše razmišljam o karijeri. Sve je teklo svojim tokom, baš kao Miljacka, i na kraju sam došao do uspjeha – dodao je Mateskua.</p>

Ovo priznanje je potvrda mog kontinuiranog rada

Ljubičić: Osjetila sam da pripadam NPS-u

Prvaci Tamara Ljubičić i Mihailo Mateskua za "Avaz": Historijski trenutak Narodnog pozorišta Sarajevo

<p>Bh. glumica Fatima Kazazić-Obad ostvarila je zapažene uloge tokom karijere, a posebnu pažnju privukla je u predstavi „Ovaj mali život“, koja je premijerno izvedena na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru prošle godine.</p><h2>Začarani krug</h2><p>Za „Dnevni avaz“ Kazazić-Obad kazala je da svaka predstava, svaki glumački proces, sa sobom donosi po jednu prelomnu tačku.&nbsp;</p><p>- Kroz istraživačke glumačke procese dolazim do novih spoznaja o sebi, o životu, o glumi. Ta otkrivanja nužno nose oblikovanja za dalji profesionalni rad, kao i za život. Predstava koja me najviše prodrmala, preko noći učinila zrelijom ženom, glumicom, je predstava „Perzeide“ (Narodno pozorište Mostar) u kojoj igram Luciju, mladu ženu koja trpi fizičko nasilje. Predstava se bavi upravo temom nasilja nad ženama, vrlo aktuelnom u našem društvu, nažalost. Istraživanja o toj temi, odnos nasilnika i žrtve, šablonska gradacija nasilja (od verbalnog ka fizičkom), o tom začaranom krugu u kojem je jako teško pronaći izlaz, o statističkim podacima, koji su jezivi, u meni su probudili vulkane emocija. Kroz lik Lucije glasno progovaram o toj temi sa scene. Voljela bih, i smatram da je potrebno, da se temom nasilja nad ženama, i uopće temom nasilja (u našem društvu), više i češće bave sve umjetničke grane – dodala je Kazazić-Obad.</p>

<p>Kao i kod mnogih, i kod nje je trema prilikom prvih profesionalnih angažmana predstavljala veliki izazov.</p><p>- Trema koja bi mi zaustavljala dah, izmicala tlo pod nogama. Svoje prve pozorišne premijere se sjećam kroz maglu, toliko me trema „pojela“. Nakon nekoliko repriznih izvođenja, iskustvom igre na pozorišnoj sceni, u profesionalnom angažmanu, ustrojenom ratnom etikom, trema je nestala i više se nikada nije vratila – kazala je Kazazić-Obad.</p><p>Njena adresa je u Sarajevu gdje je profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti, a sve predstave koje trenutno igra, u produkciji su njene bivše matične kuće, Narodnog pozorišta u Mostaru.</p><h2>Iza scene</h2><p>- Zaista su rijetki dani kada se ujutru probudim u istom gradu u kojem navečer igram predstavu. Nekoliko minuta prije samog početka predstave povučem se u neki ćošak iza scene, šutim, slušam žamor publike koja ulazi. Samo sjedim, slušam žamor i postojim. Čekam svjetla za početak predstave. Svjetla se pale i moj dan kao da je tek počeo – rekla je Kazazić-Obad.</p><p>U procesu je stvaranja autorskog projekta čijoj se realizaciji jako veseli.</p><p>- U autorski projekt sam uspjela obuhvatiti svoj glumački stil, kroz temu koja me provocira i ideju koja me inspiriše. Moj zadatak, kao umjetnice, je da pomno promatram svijet oko sebe, sebe u svijetu, da detektujem, pamtim, primjenjujem, obrazlažem, pitam, odgovaram. Odgovori do kojih sam došla „spakovani su“ u projekt. Nisu to neke velike životne istine, bliske su svima, ali su vrlo autentične, pitke i plemenite – poručila je Kazazić-Obad.</p><h2>Ogledalo društva</h2><p>Kazazić-Obad vjeruje da je pozorište ogledalo društva, prostor u kojem se reflektiraju njegove vrline, mane, izazovi i promjene. </p><p>- S podrškom ili bez, pozorište se nužno bavi aktuelnim temama, koje su u neodvojivoj vezi sa društvom vremena u kojem živimo – poručila je Kazazić-Obad.</p>

Svoje prve pozorišne premijere se sjećam kroz maglu

azazić-Obad: Dolazim do novih spoznaja o sebi

Kazazić-Obad za "Avaz": Predstava koja me učinila zrelijom ženom je "Perzeide", jer igram mladu ženu koja trpi fizičko nasilje

<p>Danas je u Narodnom pozorištu Sarajevo održana svečana ceremonija povodom predstavljanja novih prvaka Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo – Tamare Ljubičić i Mihaila Mateskua (Mateescua).</p><p>Ovo je prvi put nakon 33 godine da balet Narodnog pozorišta dobija prvake, čime je na poseban način obilježena važnost i kontinuitet ove umjetničke forme.</p><p>Svečanosti su prisustvovali brojni predstavnici kulturne scene, umjetnici i ljubitelji baleta, a prisutnima su se obratili Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, Kenan Magoda, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Edina Papo, predsjednica Upravnog odbora Narodnog pozorišta, te Evgeni Gaponko, baletni umjetnik.</p><h2>Titula prvaka</h2><p>Mustafić je istakao značaj ovog trenutka za baletsku scenu Sarajeva. </p><p>- Danas slavimo umjetnost i izuzetnost Tamare i Mihaila, koji su svojim radom i talentom ispisali važne stranice naše baletske istorije. Nakon 33 godine ponovo imamo prvake, što govori o važnosti kontinuiteta i ulaganja u umjetnost. Status prvaka nije samo titula – to je priznanje za predan rad i posvećenost ovoj umjetnosti - kazao je Mustafić.</p><p>Dodao je da je proces dodjele statusa prvaka prošao kroz nekoliko nivoa odlučivanja, uključujući prijedlog umjetničkih direktora i verifikaciju umjetničkog savjeta, prije nego što je konačno odobren od strane Ministarstva kulture i sporta KS, nakon čega je Magoda, izrazio ponos što je Ministarstvo podržalo dodjelu statusa prvaka i naglasio važnost ulaganja u kulturu. </p><p>- Ovo nije samo ceremonija, ovo je dokaz da umjetnost u Bosni i Hercegovini živi i da je prepoznajemo na najvišem nivou. Bez jake kulture, društvo ne može napredovati. Moja poruka je jasna – umjetnost mora biti samostalna i ne smije zavisiti od političkih uticaja. Država treba investirati u nju jer su umjetnici naši najbolji ambasadori - rekao je Magoda.</p><h2>Baletni svijet</h2><p> Papo nije krila emocije dok je govorila o ovom značajnom trenutku.</p><p>- Baletni svijet nije velik, ali je izuzetno važan. Mi pripadamo tom svijetu, i kroz svoju tradiciju i kroz svoja znanja. Današnje priznanje znači da možemo graditi bogat repertoar, pozivati istaknute koreografe i plesne umjetnike, te se nositi sa svim izazovima savremenog baleta. Naša publika zaslužuje najbolje, a Tamara i Mihailo su dokaz da se kvalitet uvijek prepoznaje - dodala je Papo.</p><p>Dodala je da ovaj trenutak simbolizuje vraćanje baleta Narodnog pozorišta Sarajevo na mjesto koje mu pripada – u sam vrh kulturne scene.</p><p>Jedan od istaknutih baletnih umjetnika Gaponko, čestitao je kolegama i istakao da ovo priznanje nije samo njihov lični uspjeh, već i uspjeh cijelog ansambla.</p><p>- Ovo je važan trenutak ne samo za Tamaru i Mihaila, već i za cijeli naš ansambl. Prvi put nakon tri decenije imamo promovirane prvake, što je potvrda da se balet razvija i napreduje. Njih dvoje su pravi ambasadori ove umjetnosti i siguran sam da će dostojno predstavljati naš teatar u regiji i šire - poručio je Gaponko.</p><p>Kada se obratila prisutnima, nova prvakinja Ljubičić jedva je zadržavala emocije i suze.</p><p>- Ovo priznanje je velika čast i odgovornost. Velika je privilegija stati rame uz rame s legendarnim balerinama kakve su bile Katarina Kocka, Suada Kavazović i Minka Kamberović. Svojim radom i trudom nastaviću doprinositi razvoju baleta i ovog ansambla, jer umjetnost zaslužuje da živi i raste - rekla je Ljubičić.</p><p>Novi prvak Matesku prisjetio se svog dolaska u Sarajevo i puta koji je prešao do ovog trenutka.</p><p>- Prije 29 godina došao sam u Sarajevo s ruksakom na leđima i velikim snom. Govorio sam jedva nekoliko riječi vašeg jezika i nisam mogao ni zamisliti da ću jednog dana biti prvak Sarajevskog baleta. Ovo priznanje je za mene kruna dugogodišnjeg rada, truda i ljubavi prema ovoj umjetnosti - rekao je Matesku.</p><h2>Historijski trenutak </h2><p>Dodjelom statusa prvaka Tamari Ljubičić i Mihailu Mateescuu, Narodno pozorište Sarajevo ispisalo je novu stranicu u svojoj baletskoj historiji.&nbsp;</p><p>Nakon više od tri decenije, sarajevski balet dobio je umjetnike koji će nositi ovu titulu i svojim talentom i posvećenošću doprinositi očuvanju i razvoju ove umjetnosti.</p>

Na poseban način obilježena važnost i kontinuitet ove umjetničke forme

Narodno pozorište Sarajevo: Sarajevski balet dobio prve prvake nakon 33 godine

<p>Predstava "Ne daj se, generacijo", autorsko djelo Alena Muratovića, izvedena je u Pozorištu mladih Sarajevo pred prepunom salom.&nbsp;</p><p>Karte su rasprodate u rekordnom roku, a publika je s oduševljenjem ispratila svaku scenu, nagradivši glumačku ekipu dugotrajnim aplauzom.</p><p>Radnja prati priču o dvije prijateljice koje su nerazdvojne dugi niz godina. Tekst u osnovici tretira temu prijateljstva. Svakodnevnica i preživljavanje uz stereotipne, nametnute forme osobama treće dobi. Želja za iskorakom, neprihvatanjem standardizovanih obrazaca junakinje ove priče odvodi na novo i nepoznato putovanje. Odbijanjem konvecionalnosti dolaze do iskustava koje ih mijenjaju i život čine uzbudljivijim. Upuštaju se u avanture koje im omogućavaju iznenađenja. Otkrivaju život za kakav su mislili da je iza njih.</p><p>Glumački ansambl čine Alen Muratović i Mario Drmać u ženskim ulogama Ruže i Bebe.</p>

Publika je s oduševljenjem ispratila svaku scenu, nagradivši glumačku ekipu dugotrajnim aplauzom

Predstava "Ne daj se, generacijo" izvedena pred punom salom Pozorišta mladih

<p>Alisa Teletović, bh. umjetnica koja je već s 11 godina počela slikati apstraktne motive, trenutno učestvuje na kolektivnoj izložbi „Contemporary Bosnia“ u galeriji Jutta u Njujorku, koja traje do 16. februara 2025. godine.</p><p>Teletović je za „Dnevni avaz“ istakla da je prilika za izložbu u Njujorku došla zahvaljujući spontanom susretu u njenom ateljeu. </p><p> </p><h2>Tradicionalni crtež </h2><p>- Kolegica Lea Jerlagić je dovela kolekcionara gospodina Kujovića u moj atelje. Kad su došli odmah su izabrali moje dvije velike slike. Tad još nismo razgovarali o mogućoj izložbi u Njujorku. To se sve organizovalo poslije. Nažalost, iako nisam fizički prisutna, uz njih sam duhom, i znam da će moje slike pričati za mene. Svakako sam ponosna jer je Njujork epicentar moderne ekspresivne umjetnosti, a tu ja pripadam. Zadnjih godina u Sarajevu bila sam jedna od vrlo malog broja kolega koji se bave umjetničkom karijerom profesionalno, a moje slike su bile drugačije. Ipak, ovo je sredina tradicionalnog crteža – kazala je Teletović.</p><p>Na izložbi Teletović će predstaviti dvije slike pod imenom „Bunica strast“ i „Pogled u prirodu“, dimenzija 100x120cm kombinirane tehnike.</p><h2>Harmonija s prirodom </h2><p>- One su izuzetno dinamične, strastvene i žive. Poruka koju želim poslati jeste – život je jedan, sad ga živimo, i on je pun izazova i pobjeda. Onda kad to shvatimo, tad smo probuđeni. Znati gledati u sebe jeste znati cijeniti prirodu. Posebno mjesto u mom srcu leži ciklus Bunice i Neretve – dodala je Teletović.</p><p> </p><p>Istakla je da je biti dio izložbe u Njujorku značajna prilika, posebno za umjetnike iz regija poput BiH gdje umjetnička scena nema uvijek istu globalnu vidljivost. </p><p>- To je prilika da se raznolikoj i utjecajnoj publici predstave jedinstvene perspektive, tradicija i suvremene inovacije bh. umjetnika. Za bh. umjetnost ova prilika može pomoći u premošćivanju kulturnih jazova, preispitivanju stereotipa i isticanju bogatstva njezina umjetničkog naslijeđa i moderne kreativnosti. Također, otvara vrata za suradnju, umrežavanje i buduće prilike za umjetnike iz regije. Sudjelovanjem na ovakvim izložbama bh. umjetnost se afirmira, doprinosi njezinoj integraciji u globalni umjetnički diskurs i potiče dublje uvažavanje njezinih kulturnih i umjetničkih doprinosa – poručila je umjetnica.</p><p>Svoju umjetnost i stil opisuje kao spoj ekspresivnih, figurativnih i reflektivnih elemenata. </p><p>- Moj rad često istražuje međuigru emocija i oblika, koristeći hrabre, suvremene tehnike za prenošenje dubine i značenja. Inspiraciju crpim iz različitih izvora, uključujući osobna iskustva, društvene teme i prirodni svijet. Ova kombinacija omogućuje mi stvaranje djela koja nisu samo vizualno upečatljiva, već i potiču na iscjeljenje i razmišljanje, pozivajući gledatelje da se povežu s umjetnošću na dubljoj razini. Moj cilj je izazvati emocije i potaknuti razgovor, čineći svaki komad jedinstvenim odrazom moje perspektive i svijeta oko mene – rekla je Teletović.</p><p>Dodala je da je uvijek otvorena za izložbe, predstavljanje, art talk i rado se odazove interesantnim projektima da inspirira.</p><p>- Umjetnost je neophodna za život jednog čovjeka – za mene je to kao zrak koji dišem. Moram slikati i stvarati do te mjere da budem iznemogla od rada, preforsiram se, ali to je jače od mene. Uvijek kažem: „Ja sam umjetnica, slikarica, jer moram slikati.“ Te slike pričaju o meni, mom životu i emocijama kroz boje. Moja boja jeste crtež – istakla je Teletović.</p><h2>Ohrabrenje drugima</h2><p> </p><p>Teletović je nedavno dobila i dvije nagrade – u Rimu i u Bugojnu na bijenalu crteža. </p><p>- Pored toga, jako sam aktivna u promociji svog ateljea i približavanju mog rada široj publici, jer me sami umjetnici godinama prate. Mislim da je moje prisustvo ovdje posljednjih 13 godina sigurno „pomutilo vode“ i ohrabrilo mnoge da se usude biti drugačiji – zaključila je Teletović.</p>

Njujork je epicentar moderne ekspresije

Teletović: Moj rad često istražuje međuigru emocija i oblik

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

Glumac Irfan Ribić za "Dnevni avaz": Nema države bez kulture

Teška nesreća u Sarajevu: Sudjelovala četiri vozila, policija i hitna na terenu

Pjevač Sead Hodžić za "Dnevni avaz": U "Zvezdama Granda" se ne bih više takmičio

Dramaturg Vedran Fajković za "Avaz": Volim ono što radim i radim ono što volim

Prvi klarinetist Armin Smriko za „Dnevni avaz“: Velike scene postale su moji ciljevi

Promocija knjige Aldina Omeragića u Bihaću: Večer ispunjena emocijama i sjećanjima

Drama "Sin" u Kamernom teatru 55: Potresna priča ostavila publiku bez daha

Glumac Nerman Mahmutović za "Avaz": Predstava nosi izuzetno lijepu notu

Prvaci Tamara Ljubičić i Mihailo Mateskua za "Avaz": Historijski trenutak Narodnog pozorišta Sarajevo

Kazazić-Obad za "Avaz": Predstava koja me učinila zrelijom ženom je "Perzeide", jer igram mladu ženu koja trpi fizičko nasilje

Narodno pozorište Sarajevo: Sarajevski balet dobio prve prvake nakon 33 godine

Predstava "Ne daj se, generacijo" izvedena pred punom salom Pozorišta mladih

Bh. umjetnica Alisa Teletović za "Dnevni avaz": Umjetnost je zrak koji dišem

Organizator manifestacija Zoran Đurić za "Avaz" o novom nastupu: Sarajevska publika je razlog povratka ansambla

Predstava "AU REVOIR – Doviđenja" u Pozorištu mladih

Glumica Lamija Salihović za "Dnevni avaz": Pozorište je za mene druga kuća

Glumac Irfan Ribić za "Dnevni avaz": Nema države bez kulture

Teška nesreća u Sarajevu: Sudjelovala četiri vozila, policija i hitna na terenu

Pjevač Sead Hodžić za "Dnevni avaz": U "Zvezdama Granda" se ne bih više takmičio

Dramaturg Vedran Fajković za "Avaz": Volim ono što radim i radim ono što volim

Prvi klarinetist Armin Smriko za „Dnevni avaz“: Velike scene postale su moji ciljevi

Promocija knjige Aldina Omeragića u Bihaću: Večer ispunjena emocijama i sjećanjima

Drama "Sin" u Kamernom teatru 55: Potresna priča ostavila publiku bez daha

Glumac Nerman Mahmutović za "Avaz": Predstava nosi izuzetno lijepu notu

Prvaci Tamara Ljubičić i Mihailo Mateskua za "Avaz": Historijski trenutak Narodnog pozorišta Sarajevo

Kazazić-Obad za "Avaz": Predstava koja me učinila zrelijom ženom je "Perzeide", jer igram mladu ženu koja trpi fizičko nasilje

Narodno pozorište Sarajevo: Sarajevski balet dobio prve prvake nakon 33 godine

Predstava "Ne daj se, generacijo" izvedena pred punom salom Pozorišta mladih

Bh. umjetnica Alisa Teletović za "Dnevni avaz": Umjetnost je zrak koji dišem