Na obilježavanju 8. godine Muzeja ratnog djetinjstva, Maja Salkić, bosanskohercegovačka glumica i direktorica Sarajevskog ratnog teatra, pročitala je emotivnu priču djevojčice Farah iz Palestine, koja je dala doprinos Muzeju.

Tada sedamnaestogodišnja Farah podijelila je svoje iskustvo opsade Gaze, a Muzeju je poslala i fotografiju koju je sama napravila, ostavljajući time lični trag u kolekciji svjedočanstava.Salkić, koja je i sama bila dijete tokom opsade Sarajeva, učesnica je kolekcije Muzeja i svojim glasom dala je posebnu emociju priči Farah.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Tada sedamnaestogodišnja Farah podijelila je svoje iskustvo opsade Gaze

Maja Salkić pročitala emotivnu priču palestinske djevojčice Farah

Povodom osme godišnjice postojanja, Muzej ratnog djetinjstva organizovao je večer druženja, okupljajući prijatelje i saradnike. U toploj atmosferi, prisutni su imali priliku prisjetiti se dosadašnjih postignuća muzeja i razgovarati o budućim planovima.Prisutnima se obratila Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, koja je istakla važnost muzeja u čuvanju sjećanja na ratna djetinjstva i njegovu ulogu u izgradnji razumijevanja i mira.- Tokom svih ovih godina, Muzej ratnog djetinjstva kontinuirano radi na dokumentovanju i prikupljanju iskustava te ličnih predmeta ljudi na čije je djetinjstvo i odrastanje uticao rat u Bosni i Hercegovini. Sigurna sam da to već znate, jer mi se čini da svake godine dolazite ovdje i pružate nam podršku. Zbog toga ste svjesni da radimo u različitim kontekstima i na različitim područjima. Danas naša kolekcija broji preko 6.000 ličnih predmeta i svjedočanstava iz 20 različitih oružanih sukoba širom svijeta. Samo u protekloj godini, broj prikupljenih predmeta povećao se za 350, što znači da gotovo svakodnevno neko donira predmet i priču – svoje sjećanje – Muzeju ratnog djetinjstva. To nam pokazuje da i dalje postoji veliko povjerenje u naš rad. Zaista smo zahvalni svima vama koji prepoznajete koliko ozbiljno, pažljivo i profesionalno pristupamo dokumentovanju svakog iskustva. Svako svjedočanstvo je izuzetno važno, a samo sistematskim prikupljanjem široke slike možemo bolje razumjeti i pružiti drugima uvid u to šta znači biti dijete u ratu - kazala je Krvavac. Podijelila je i ambiciju koju Muzej ima u planu da napravi u skorijoj budućnosti. - Ovo je san u koji se nadamo da ćete zajedno s nama vjerovati i raditi na njegovom ostvarenju. Bez obzira na to koliko smo postigli na međunarodnom planu i u kojem pravcu će se Muzej ratnog djetinjstva razvijati u budućnosti, on će zauvijek biti vezan za svoj ratni grad – Sarajevo. Ono što vidite iza mene označava početak realizacije tog sna – započinjemo veliki i ambiciozni projekat kojim želimo izgraditi trajni dom za Muzej ratnog djetinjstva. To će biti mjesto gdje ćemo čuvati sva ova vrijedna sjećanja koja sam spomenula, gdje će se nalaziti naša stalna postavka, galerija za privremene izložbe, ali i nešto što smatram posebno važnim – edukativni mirovni centar. Kada razmislimo o svemu što radimo i o našem regionalnom angažmanu, jasno je da ovaj centar ima ogroman potencijal da postane ključna tačka za izgradnju mira na Zapadnom Balkanu - dodala je Krvavac.Na ovom događaju prisustvuju državni ministar Edin Forto i britanski ambasador Džulijan Rajli.

Ovo je san u koji se nadamo da ćete zajedno s nama vjerovati i raditi na njegovom ostvarenju, rekla je Krvavac

Obilježena osma godišnjica Muzeja ratnog djetinjstva: Prisustvovali Rajli i Forto

Muzej ratnog djetinjstva obilježava osam godina postojanja posebnom izložbom u saradnji s poznatim sarajevskim fotografom Milomirom Kovačevićem Strašnim.&nbsp;Postavka pod nazivom “Djeca rata, ljudi mira” donosi dvostruke portrete ljudi koji su kao djeca fotografisani tokom rata, a sada su prikazani i u svojoj odrasloj dobi.

Postavka će biti otvorena u Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i trajat će do 3. aprila, a ulaz će biti besplatan kao rođendanski poklon Muzeja publici.Pred otvorenje izložbe razgovarali smo sa Milomirom Kovačevićem Strašnim koji je za “Dnevni avaz” otkrio kako je došlo do same izložbe ali i podijelio s nama par informacija o ljudima sa portreta. Poručio je da je svaka fotografija priča za sebe.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Postavka će biti otvorena u Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i trajat će do 3. aprila

Milomir Kovačević Strašni za “Avaz”: Svaka fotografija je priča za sebe

Glumci Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) u saradnji s Komitetom za javno zdravstvo SCOPH pri Udruženju studenata medicine u BiH – BoHeMSA, realizirali su projekt „Istraživači bajkolikih svjetova“, s ciljem olakšavanja boravka najmlađim pacijentima na Klinici za pedijatriju, Odjelu dječije hematoonkologije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).Projekt je osmišljen kao oblik emocionalne podrške djeci na liječenju, pružajući im priliku da kroz knjige uživaju u pričama i svjetovima mašte. Knjige su nabavljene zahvaljujući učeniku drugog razreda IB programa Druge gimnazije, koji je sredstva za njihovu kupovinu prikupio prodajom ručno rađenih proizvoda.- Ovaj projekt je samo jedan od načina kako želimo pružiti podršku našim najmlađim pacijentima i olakšati njihove trenutke boravka u bolnici. Knjiga im omogućava bijeg u svjetove mašte i smanjenje stresa, a mi ćemo nastaviti slične inicijative i ubuduće - izjavila je Maja Salkić, glumica i direktorica SARTR-a.KCUS se zahvaljuje svim učesnicima projekta i najavljuje nastavak podrške sličnim inicijativama koje doprinose poboljšanju kvaliteta života pacijenata, posebno djece koja se suočavaju s teškim zdravstvenim izazovima.

Projekt je osmišljen kao oblik emocionalne podrške djeci na liječenju

Glumci SARTR-a posjetili najmlađe pacijente KCUS-a

Bh. glumac, član ansambla BNP-a Zenica Zlatan Školjić, široj publici postao je poznat po glavnoj ulozi u filmu „Amanet“ koji je postao najgledaniji film te godine u Bosni i Hercegovini. Školjić je utjelovio ulogu Asada, momka od 25 godina, koji se vraća sa školovanja u želji da oženi svoju ljubav iz djetinjstva, a za „Dnevni avaz“ otkrio je da li se bračni put nastavlja.<h2>Budućnost porodice </h2>- Asad postaje svjestan odgovornosti koja je pala na njega sada kada je oženjen čovjek. Uplašen je za budućnost svoje porodice i svim silama se trudi da obezbjedi sve što je potrebno da imaju lagodan život. Ne smijem puno otkrivati, ali s kakvim problemima se susreće, i kako se nosi s njima, pogledajte na premijeri filma „Testament“ – rekao je Školjić. Prvi kadrovi filma „Testament“ snimljeni su u oktobru na nekoj od poznatih bh. lokacija dok bi više od 70 posto filma trebalo biti snimljeno u aprilu i junu ove godine.- Najviše me raduje povratak u Podstijenu. To mjesto nosi neku posebnu čaroliju, nešto neobjašnjivo. Ima nešto u tom selu što budi posebne emocije i oduvijek sam imao potrebu da mu se vratim. Srećom, sada imam priliku – kazao je Školjić.Istakao je da se lik Asada neće promijeniti puno, ali da će biti zanimljivih detalja. - Asadova naivnost ostaje neizbrisiv dio njegove ličnosti. Upravo ta osobina, iako ponekad dirljiva, opet ga vodi u nepredviđene i nezgodne situacije iz kojih teško pronalazi izlaz – rekao je Školjić.<h2>Važan faktor</h2>Nakon što Asad sazna da poslije umrlog oca nije naslijedio imovinu, primoran je i sam upoznati rad i život u industrijskoj Zenici s početka devedesetih godina.- Ključni dio zapleta naravno ne smijem otkrivati, ali Željezara je sigurno važan faktor u nastavku ove priče – poručio je Školjić. <h2>Divna priča</h2>U odnosu na „Amanet“ u filmu će se pojaviti i neka nova lica poznata bh. publici.- „Testament“ je nastavak jedne divne priče, kako filmske, tako i priče svih nas koji činimo ekipu tog filma – naglasio je Školjić.

Asad sazrijeva, naravno, ali njegova naivnost ostaje neizbrisiv dio njegove ličnosti

Bh. glumac Zlatan Školjić za "Avaz": Nastavak snimanja "Testamenta" u aprilu i junu

Bh. glumac Enes Kozličić sve više privlači pažnju publike talentom i raznovrsnim ulogama. Oduševljenje publike izazvao je i ulogom u predstavi “Blank”, autora Feđe Štukana, u režiji Kokana Mladenovića.Kozličić je za “Dnevni avaz” otkrio da je rad na predstavi “Blank” bio veoma intenzivan i zahtjevan.<h2>Čast mi je</h2>- Kreativni, odnosno naš dio posla je bio veoma zanimljiv i detaljan, međutim, najviše problema u samom radu smo imali zbog budžeta KS koji nije usvojen, tj. zbog ljudi koji ne znaju raditi svoj posao, u ovom slučaju to su naši političari. Rad s Mladenovićem je bio zanimljiv, produktivan i poseban. Režiseri poput njega su rijetki i uvijek je zadovoljstvo i čast raditi s takvim profesionalcima - poručio je Kozličić. Istakao je da mu je ovo prvi put da radi predstavu, a da je pritom pisac živ i skupa s njim na sceni. - Ono što je veoma zanimljivo jeste da sve vrijeme dok smo radili, pa i sad dok igramo predstavu, Feđa je prisutan na sceni i gleda sve to što mi radimo od "njegovog života". To nosi određenu dozu odgovornosti prema njemu kao kolegi glumcu, prije svega, a onda i piscu, jer je i pisac partner na sceni. Mislim da je Feđa uradio odličan posao što se tiče muzike u predstavi i bilo je zadovoljstvo raditi s njim - istakao je Kozličić. Diplomirao je glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i od tada niže uspjehe na filmu, televiziji i teatru. <h2>Uzdah publike </h2>- Pozorište mi je veoma važno jer, za razliku od filma ili TV projekata, ono je "živa stvar". Film kad snimite, on nastaje u montaži i kao takav je završen. Predstava nastaje u procesu rada na istoj, "rađa" se na dan premijere i nastavlja da živi sve dok je to moguće. Samim tim, predstava uvijek ima prostora za promjenu ili nešto novo, dok film nema tu mogućnost. Pozorište se dešava tu i sad, što daje glumcu i publici priliku za neku vrstu eskapizma od svakodnevice, od nas samih, pa bar i na sat. Kad kao glumac osjetite publiku kako vas prati i "diše" s vama tokom predstave, osjetite i čujete svaki njihov uzdah, osmijeh, jecaj, to vam daje dodatnu potvrdu za rad i napredak, kao i aplauz poslije predstave - kazao je Kozličić.Razvoj filmske i pozorišne industrije u BiH gleda kao izazov s kojim se suočavaju umjetnici u današnjem društvu. - Kao realist, rekao bih da će razvoj, ako je uopšte moguć, zbog okolnosti u kojima se nalazimo, biti veoma težak, mukotrpan i surov, najviše za umjetnike i ljude koji se bave filmom i pozorištem. Kao optimist, rekao bih da ćemo uspjeti i da će to biti veoma brzo - dodao je Kozličić. <h2>Odgovornost u roli</h2>Kozličić je istakao da mu je u dosadašnjoj karijeri najteža bila uloga Branka u predstavi "Moj sin samo malo sporije hoda" i uloga Suada u filmu "Tako da ne ostane živa".- Najviše zbog odgovornosti koju sobom nose. Trenutno sam i u procesu rada na novoj predstavi u produkciji Kamernog teatra 55, a radim i na nekoliko svojih privatnih projekata, snimam kastinge i veselim se ljetu - rekao je Kozličić.

Feđa je prisutan na sceni i gleda sve to što mi radimo od "njegovog života"

Glumac Enes Kozličić za "Avaz": Najviše problema imali zbog političara koji ne znaju raditi svoj posao 

Ime i prezime: Mirza Mustafagić.Datum i mjesto rođenja: 16. juli 1992., Tuzla.Čime se bavite: Influenser.Šta prvo uradite kad se probudite: Nažalost, uzmem mobitel u ruke.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Diplomirani sam pravnik, pa bih se, vjerovatno, bavio time.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Odmah sam otvorio svoju firmu.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Voda.Najdraža pjesma: Svaka od Olivera Dragojevića.Šta gledate na televiziji: Netflix.Šta Vas nervira: Što svako ima mogućnost da napiše šta želi, a ne odgovara za to.Najdraži grad: Istanbul.Najbolji poklon koji ste dobili: Ulaznice za koncert Adele.Čega se plašite: Da se nešto ne desi nekom meni dragom.S kim najradije pijete kafu: Ne pijem kafu, ali čaj pijem s dragim osobama.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Tamnoplava i narandžasta.Ko Vam je uzor: Svako ko živi pošteno u današnjem vremenu.Najdraži pisac: Meša Selimović.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Da nema ratova i svi budu zdravi.Omiljeni muzičar ili bend: Nina Badrić, Oliver Dragojević, Zdravko Čolić, Dino Merlin.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Voli me više od svega“, Mira Furlan.Tim za koji navijate: Sloboda.Omiljena narodna izreka: Hodaj, nebo strpljive voli.Koje pitanje najviše mrzite: Lična pitanja.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Ahmed Nurudin.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan, Island, Brazil.

Istanbul mi je najdraži grad

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Ismar Žalica jedno je od najprepoznatljivijih imena mlađe generacije na polju grafičkog dizajna, fotografije i muzike. Dolazi iz umjetničke porodice; sin je poznatog bosanskohercegovačkog reditelja Pjera Žalice i glumice Jasne Žalica.Žalica je dio nesvakidašnjeg benda, koji je osnovan za predstavu "Blank“, koja je pravljena prema autobiografskoj knjizi Feđe Štukana. Osim Žalice, u bendu su i Štukan, pisac i glumac, Vedran Fajković, v. d. direktora Kamernog teatra 55, te glumac Aldin Omerović. Ovaj mladi umjetnik je za "Dnevni avaz“ otkrio da mu je predstava "Blank“ bila vrlo izazovan projekt u vrlo pozitivnom smislu.<h2>Tempo rada</h2>- Jako sam htio dizajnirati naslovnice albuma, vizuale i plakate za filmove i predstave. U svemu tome se izrodila i ljubav prema fotografiji koja mi je jedan od glavnih alata izvedbe mog izražaja u dizajnerskom smislu. Najizazovniji projekat definitivno je predstava "Blank“. Muzički sam morao biti jako spreman, navježban.&nbsp;Zahtijevala se spremnost komponovanja, prilagođavanja postojećih pjesama na licu mjesta ili u veoma kratkom roku. Pored toga, produkcija grafičkih elemenata je također zahtijevala spremnost i brzinu da bi se održao tempo rada. Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost prema kolegama glumcima, reditelju i generalno čitavoj ekipi. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj predstave. Jako intenzivno iskustvo iz kojeg sam jako puno naučio – kazao je Žalica.Istakao je da Štukana zna veoma dugo i da prema njemu ima veliku dozu poštovanja. - Osjećao sam se jako počastvovan kada me je zvao da učestvujem u predstavi. Probe benda su bile vrlo efikasne. Svi smo bili vrlo spremni za rad i čitav ansambl je davao svoj maksimum u datom trenutku. U par navrata sam bio jako zbunjen procesom, jer nisam navikao na ovakav rad, ali je bilo prezanimljivo gledati kako taj proces djeluje i sklapa predstavu i sve njene faktore u jednu cjelinu! Od glumaca, svirača, režisera Kokana Mladenovića, uživao sam u učenju od njih i sakupljanju novih umjetničkih iskustava i saznanja – rekao je Žalica. Do grafičkog dizajna došao je putem muzike, filma i pozorišta što smatra neraskidivom vezom. - Da nisam svirao, ne bih dizajnirao. Sjećam se kada sam prvi put vidio naslovnicu "Best of Joy Division“ sa fotografijom čiji je autor Kevin Kumnis (Cummins), a art direktor Petar Savilje (Peter Saville), da sam pomislio „pa ja bih htio napraviti nešto ovako!“ i u muzičkom i likovnom smislu. Moj pokušaj u tome je solo album "Three Suns“ pod pseudonimom "Typical Tourist“, gdje sam nastojao ispričati priču promjene individue kroz muziku i prateće vizuale i fotografije. Muzika uvijek inspiriše dizajn i fotografiju i obratno. Kao da nekada "vidite“ muziku i "čujete“ sliku – poručio je Žalica.<h2>Rad i trud</h2>Odrastanje u porodici umjetnika smatra prirodnim utjecajem na profesionalni put. - Film, muzika, pozorište i umjetnost su dio svakodnevnice. Pogotovo diskusija o umjetnosti. Kroz odrastanje otac je insistirao na tome da imam radnu etiku, disciplinu i da ne uzimam stvari zdravo za gotovo. Rad i trud je ključan, i razumijevanje onoga što radim. Neizmjerno sam zahvalan svojim roditeljima što su insistirali na ovim stvarima – istakao je Žalica. Otkrio je koji je najbolji savjet koji je dobio od roditelja.- "Daj sve od sebe u tom trenutku. Ne mora biti najbolje ikad, ali daj svoj maksimum koji je moguć u tom trenutku. Tako znaš da si uradio sve što si mogao.“ – kazao je Žalica.<h2>Štreberi benda</h2>Ispričao nam je anegdote s proba predstave "Blank“ s bubnjarem i glumcem Aldinom Omerovićem.- Omerović i ja smo konstantno poredili bilješke koje smo pravili na tekstu, scenoslijedima, konstrukcije pjesama, kao kad se poredi urađena zadaća prije časa u školi. Zvali smo sebe štreberi benda. Išlo je dotle da provjeravamo tiho iza kulisa da li je tempo uvodnog pulsa u predstavi dovoljno brz, par minuta prije nego ćemo izaći na scenu – ispričao je Žalica.<h2>"Typical Tourist“ i drugi album</h2>U skorije vrijeme ima želju da pod imenom "Typical Tourist" napravi drugi album.- Ali da ga ovaj put izvedem uživo uz jaču vizualnu podršku. Pogotovo nakon rada na Blanku. "Three Suns“ je bio početak, volio bih nastaviti njegovu priču. Imam nekoliko zapisanih ideja, a vidjet ću koju će formu to poprimiti – otkrio je Žalica.&nbsp;

Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj "Blanka"

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Hana Salihović je mlada operna pjevačica iz Sarajeva, koja svoju karijeru kiti uspjesima. Pored značajnih dosadašnjih uloga, Salihović se usavršavala na majstorskim radionicama kod istaknutih profesora i dirigenata iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Makedonije.Salihović je za "Dnevni avaz“ otkrila da će 9. maja učestvovati i na "Gala koncertu“ solista i hora Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).&nbsp;<h2>Glavna kočnica</h2>- Do kraja ove operne sezone, koja završava u junu ove godine, možete me gledati u repriznim izvođenjima dječije opere "Ježeva kuća“, Z. Vaude. Također bih trebala učestvovati u novoj premijeri američke opere "Gallantry“ koja je planirana za kraj juna – dodala je Salihović.&nbsp;Istakla je da joj je najteža uloga za savladati do sada bila uloga Doroteje, prve bosanske kraljice.- Iz opere "Tvrtko, kralj bosanski“, našeg bosanskohercegovačkog kompozitora Ammara Jažića. Izazov je bio taj što je to bila praizvedba i što ta muzika nikad prije nije bila izvedena. Naravno, zbog toga mi je bila još veća čast i odgovornost, i jako sam ponosna kako sam utjelovila tu ulogu – rekla je Salihović. Salihović je istakla da je razvoj opere u BiH posljednjih godina dosta napredovao.- Glavna kočnica za daljnji razvoj je ta što mi još nemamo svoj orkestar. Ne vidim značajniji napredak opere u našoj državi bez vlastitog orkestra – dodala je Salihović.<h2>Klasična muzika</h2>Ljubav prema klasičnoj muzici otkrila je veoma rano, a već sa šest godina upisala je klavir.- Ljubav prema operi sam otkrila kada sam završavala osnovu školu i osnovnu muzičku školu. Tada sam učestvovala u dječijem horu u operi „Carmen“, G. Bizeta u Operi NPS-a, i nakon toga sam bila sigurna da želim da nastavim da se školujem u tom pravcu. Tako sam upisala odsjek za Solo pjevanje u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu, a kasnije i Odsjek za solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu – kazala je Salihović.&nbsp;<h2>Uloga u "La Traviata"</h2>S velikom strašću i ambicijom sanja o danu kada će na sceni zablistati u ulozi Violette iz Verdijeve opere "La Traviata“.- To je prva opera i uloga u koju sam se zaljubila, i nadam se da ću se jednog dana moći ostvariti u glavnoj ulozi Violette. Pored te, želja mi je jednog dana ostvariti se i u ulozi Lucie di Lammermoor iz istoimene opere G. Donizettija. Želja je mnogo, a bila bih presretna ako bi se ostvarile, barem pola – poručila je Salihović.

Jako sam ponosna na predstavu "Tvrtko, kralj bosanski"

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

U sklopu specijalnog programa "Pozorišne noći“, u subotu, 22. marta u 19.30 sati, sarajevska publika imat će priliku uživati u koncertu vrhunskog kvinteta "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble“ u Narodnom pozorištu Sarajevo.&nbsp;<h2>Snažan pečat</h2>Na čelu ansambla stoji izuzetna umjetnica i kompozitorica Tamara Obrovac, čiji su stvaralaštvo i talent višestruko nagrađivani. Ona je autorica muzike za brojne pozorišne i filmske projekte, a iza sebe ima impresivnu diskografiju od 13 autorskih albuma.&nbsp;U razgovoru za "Dnevni avaz“ Obrovac je istakla da je napravila muziku i za više od četrdeset predstava.&nbsp;- Teško je izdvojiti posebno drag projekat u Sarajevu, ali ima nekoliko redatelja sa kojima često i rado radim, a jedan od njih je i vaš Sarajlija Dino Mustafić čija me se predstava „Naš razred“ Kamernog teatra 55 vrlo dojmila – istakla je Obrovac.Njena muzika nosi snažan pečat istarskog dijalekta i tradicije, a za nju Istra predstavlja duhovno utemeljenje.&nbsp;- Tu osjećam pripadnost vlastitom zavičajnom okruženju kao prizmi odnosa prema svijetu i univerzalnosti. Tako je i nastao spoj Istre i džeza, kombinacija unutarnje istine i slobode improvizacije, u kojem je iznimno važna i sloboda izričaja koju dijelim sa sjajnim glazbenicima, koji svojim izvedbama učine moju glazbu kompletnom i uvijek drugačijom – rekla je Obrovac.Dodala je da publika u Sarajevu prilikom izvedbe može očekivati beskompromisnu predanost muzici.- Što se repertoara tiče, pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma, a odsvirat ćemo i dio novih skladbi. Sretna sam što sam okružena tako sjajnim glazbenicima, sviramo zajedno već više od dvadeset godina i kroz sve to vrijeme dijelimo veliku radost zajedničkog muziciranja – rekla je Obrovac.Sam ansambl okuplja muzičare iz različitih zemalja, a svaki muzičar ima svoj specifičan pristup instrumentu.<h2>Zvuk harmonike</h2>- Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe. Već sam zvuk harmonike sjajnog italijanskog harmonikaša Fausta Bečalosija (Beccalossi) donosi dašak Mediterana, a poseban filigranski pristup sviranju gitare i mandole Uroša Rakovca pridonosi harmonijskoj punoći i originalnosti zvuka ansambla, dok razigrana i ingeniozna ritam sekcija u sastavu Krunoslav Levačić (bubnjevi) i Žiga Golob (kontrabas) drži sve na okupu – dočarala je Obrovac.&nbsp;Istakla je kako ansambl priprema novi materijal, koji će se naći na albumu koji izlazi krajem ove ili početkom sljedeće godine. - To su moje nove skladbe, koje smo početkom ove godine odsvirali na svega nekoliko koncerata, uz jako lijepe reakcije publike, što me posebno veseli – otkrila je Obrovac.&nbsp;<h2>Šetnja Sarajevom</h2>Obrovac je istakla da joj je uvijek drago doći u Sarajevo.&nbsp;- U proteklih dvadeset godina u Sarajevu sam nastupala svega nekoliko puta, a duže sam boravila kada sam radila glazbu za predstave, pa sam imala vremena uživati u šetnjama gradom. Veselim se koncertu – dodala je Obrovac.

Pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma. Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Kamernog teatra 55 Adna Rizvan govorila je o o predstavi "Blank", koja je adaptacija istoimene autobiografije Feđe Štukana, čija premijera je održana 10. marta u Kamernom teatru 55.&nbsp;Kakav je proces rada, šta je sve bilo potrebno uraditi, na šta obratiti pažnju, sve su to pitanja na koja odgovore daje Rizvan.<h2>Naučene lekcije</h2>- Bilo je različitih izazova, neki su bili lakši, a neki idalje zahtijevaju dosta truda. Ipak, mislim da ćemo svi izaći iz ovog procesa s mnogo naučenih lekcija, kako u međuljudskim odnosima tako i u profesionalnom smislu. Predstava "Blank“ je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom, što je za mene bio potpuno novi izazov. Imati "full“ bend uživo, toliki broj glumaca na sceni Kamernog teatra, koji nije veliki prostor, bio je ozbiljan poduhvat. Proces je trajao neka dva mjeseca, što nije mnogo vremena, pa je sve bilo još zahtjevnije – istakla je Rizvan. Još od djetinjstva se rodila ljubav prema pozorištu, a Rizvan je istakla da je kroz Teatar Fedra u Bugojnu razvila ljubav prema umjetnosti.- U Kamernom teatru sam nešto više od godinu i zaista mi je drago što imam priliku raditi u ovom kolektivu. Jedan od prvih značajnijih projekata bio je „Malograđanska svadba“ reditelja Paola Mađelija (Magellija). To je ujedno bila i prva profesionalna predstava koju sam radila, pa bih nju izdvojila kao svojevrsno „vatreno krštenje“. Izdvojila bih i Dramski studio 55 za srednjoškolce, kao i predstavu „Blank“, koja je nešto potpuno drugačije – kazala je Rizvan.<h2>Malo trikovi</h2>Dodala je da, kao mlada osoba u BiH, u bilo kojem poslu, moraš biti jako strpljiv, uporan i hrabar. - Bez tih osobina prosto nije moguće uspjeti, s obzirom na sve izazove, prepreke, rizike i strahove s kojima se susrećemo. To su možda neke od ključnih vještina koje bih izdvojila i koje još, naravno, treniram kroz različite situacije, pokušavajući da ih usavršim koliko god je moguće. Da nismo svi bili uporni u predstavi "Blank“ i da nismo vjerovali da će projekat zaista biti uspješan i ispričati priču koju treba, vjerovatno bih odustala mnogo ranije i možda nikad ne bih ni završila produkciju.&nbsp;To su te neke male vještine i trikovi koje producenti moraju imati „u malom prstu“ da bi uspješno obavljali svoj posao. Na kraju dana, moramo „prodati“ sve to što radimo, iako mi se ta riječ čini pomalo gruba jer ono što radimo u pozorištu ima mnogo veću vrijednost od same prodaje – naglasila je Rizvan.<h2>VR tehnologija</h2>Za nekoliko dana kreće u novi proces, priprema za predstavu "Stečak Lend“ s Udruženjem "Digi.ba“. - To je veliki projekat koji je već započeo i donosi jednu pravu inovaciju u pozorište jer će to biti predstava u kojoj se koristi VR tehnologija, a glumci će je koristiti kao vrlo važno sredstvo. Paralelno s tim, uskoro krećemo i u proces s rediteljem Harisom Paševićem, što će također biti izazovno, posebno jer je on bio moj profesor na Akademiji – izdvojila je Rizvan.

Predstava je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom

Rizvan: Moramo "prodati" sve to što radimo 

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Bh. glumica Ejla Bavčić tokom svoje karijere ostvarila je zapažene uloge, a za svoj rad je i višestruko nagrađivana.&nbsp;Jedna od nagrada bila je i za najbolju žensku ulogu u predstavi "Balkanski špijun u Sarajevu“, u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića, a po tekstu Dušana Kovačevića po kojem je svojevremeno i snimljen kultni film.&nbsp;<h2>Izazovi uloga&nbsp;</h2>Bavčić je za "Dnevni avaz“ kazala da je bila mlada kada joj je povjerena uloga, ali i da je ponosna šta je uspjela ostariti za nju i uz nju.&nbsp;- „Balkanskog špijuna“ igramo već 13 godina, ali sjećam se da je najvažnije bilo zaboraviti film i prilagoditi se onom "u Sarajevu“ u nazivu predstave – dodala je Bavčić.&nbsp;Istakla je da je teško i gotovo nemoguće izabrati najdražu i najmanje dragu ulogu.- Svaka uloga je podjednak izazov. Sa svakom novom krećete ispočetka da upoznajete osobu koju glumite, pokušavate proniknuti u njene motive, emotivne i praktične reakcije, postati ona. Načelno, možda sa najviše nježnosti gledam na uloge sa kojima sam bila najmanje zadovoljna, ali sa ulogama vam je kao sa djecom. Ni jedno ne volite više ili manje, samo ih volite drugačije, što je uslovljeno njihovom prirodom i vrstom ljubavi koja im je potrebna – kazala je Bavčić.Svoju karijeru gradi od pozorišta do filma i televizije, te otkriva da je za svaki medij različit tempo rada.&nbsp;- Na filmu i televiziji sve ide brže, rascjepkanije. Pozorište vam omogućava da konstantno živite u ulozi i da igrate „hronološki“. Pozorišna scena ograničena je finansijskim mogućnostima. Voljela bih vidjeti više posvećenosti, logističke i artističke hrabrosti. Voljela bih i kada bi pozorišni repertoari imali više smisla, kada bi se postojeće, dobro posjećene predstave igrale redovno – rekla je Bavčić.&nbsp;<h2>Drugačiji uvid</h2>Smatra da je pozorište moćan alat za društvenu kritiku.&nbsp;- Svakako, moć alata uvijek zavisi od onoga ko se njim služi. Predstave nam nerijetko daju jedan drugačiji uvid u svijet u kojem živimo i priliku da se osvrnemo na probleme sa kojima se kao društvo suočavamo, ali ja bih lično voljela da smo još iskreniji i još hrabriji – poručila je Bavčić.&nbsp;<h2>Evropske turneje&nbsp;</h2>U budućnosti Bavčić u planu ima nekoliko evropskih turneja s koprodukcijskim predstavama nastalim pod vodstvom Qendra Multimedia s Kosova.- Sa njima sarađujem od 2022. godine. Novi projekat&nbsp;me očekuje i u NPS-u, kao i igranje predstava u matičnoj kući i Kamernom Teatru 55 – dodala je Bavčić.&nbsp;

Voljela bih kada bi pozorišni repertoari imali više smisla, istakla je glumica

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Nakon više od godinu pauze, snimanje filma "Testament“ reditelja Mirze Begovića nastavit će se za manje od mjesec. Ovaj film predstavlja nastavak uspješnog ostvarenja "Amanet“ iz 2022. godine, filma koji je postao najgledaniji domaći film te godine.<h2>Društveno stanje </h2>Nusmir Muharemović, koji je utjelovio ulogu Dževada, za "Dnevni avaz“ otkrio je da je sam lik po svojoj prirodi dobar, požrtvovan i duhovit. - Njegov je put često ispunjen pronalascima sitnih nedostataka u društvu koje kroz pomalo naivne i duhovite prevare ispravlja u svoju korist. U isto vrijeme lik Dževada je pokazatelj svevremenog društvenog stanja na ovim prostorima, ispunjenog anomalijama na koje niko od nas nije imun. Ovakve likove vole glumci ali i publika. Šarmantan, sitni lopov, odan prijatelj, vjeran u ljubavi, a opet nikad ne znamo šta je njegov sljedeći potez. A da li se nešto promijenilo? Jeste, stariji je dvije godine i poslove širi i na Zenicu – dodao je Muharemović. Film će otvoriti i fenomen Željezare i željezarskih radnika s početka devedesetih godina. - Zenica je grad u kojem živim i o kojem sam naučio mnogo toga u posljednjih petnaestak godina. Ono što je zajedničko Zenici i Zavidovićima u kojima sam odrastao je upravo taj industrijski, radnički duh grada. Fenomen plate koja se dijelila svakog petnaestog u mjesecu, kao i kafana u kojima su pojedinci isti dan ostavljali cijelu platu. Željezara je ustvari bila grad u gradu. U Zenici i danas sve "miriše“ na Željezaru tako da nije bilo teško istraživati, trebalo je samo gledati oko sebe, slušati i upijati taj „miris“ – kazao je Muharemović.<h2>I dobri i zli</h2>Istakao je da se, u odnosu na prethodni film Mirze Begovića, radi o mnogo boljem, ozbiljnijem i zanimljivijem scenariju. - Mirza je beskrajno talentovan čovjek, a prethodni film je bio pokazatelj da može i zna, i mislim da je sad mnogo hrabrije i odvažnije ušao u cijelu priču. Vjetar u leđa koji nam je dao uspjeh "Amaneta“ bit će prepoznat u "Testamentu“. A što se tiče Dževada, on će ovaj put „biti“ i doktor i advokat i preprodavač željezarskih rukotvorina, jednostavno čovjek se prilagodio okruženju.&nbsp;Očekuju vas nove slatke prevare koje će možda konačno doći na naplatu i film o tome što smo bili i o tome što u suštini jesmo i danas. Kako kaže Meša: „I dobri i zli i sve između toga“ – otkrio je Muharemović.<h2>Film s dušom</h2>Muharemović je rekao da je ovo film o običnom malom čovjeku s početka devedesetih koji i ne sluti kakvo zlo će doći kroz dvije godine u živote. - Bit će to film sa mnogo duše, mnogo smijeha ali i suza. Ljubav, prijateljstvo, borba, prepreke, tradicija, samo su neki od motiva koji će ga krasiti. Smatram da će ovo biti film kojem će se publika vraćati iznova jer ljudi vole filmove u kojima prepoznaju svoje borbe, svoje težnje, čežnje, uspjehe i neuspjehe – poručio je Muharemović.&nbsp;

U Zenici i danas sve "miriše". na Željezaru. Vjetar u leđa koji nam je dao uspjeh "Amaneta“ bit će prepoznat u "Testamentu“

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Na sceni Kamernog Teatra 55 će 15. marta u 20 sati će biti izvedena predstava “Ljubavnice”, u režiji Jovane Tomić.Ova provokativna i beskompromisna predstava donosi priču o ženama koje se suočavaju s nepravdom, pritiscima i društvenim normama koje ih oblikuju.Kroz snažnu glumačku interpretaciju i intrigantnu dramaturgiju, “Ljubavnice” otvaraju pitanja slobode, ljubavi i preživljavanja u patrijarhalnom sistemu. Da li su žene zaista one koje biraju ili su samo figure u tuđoj igri moći?Predstava “Ljubavnice” postavlja pitanja o poziciji žena u društvu, njihovoj ulozi u odnosima moći i granicama slobode. Ovo je priča koja provocira, inspiriše i tjera publiku na razmišljanje.Ne propustite priliku da budete dio ove uzbudljive teatarske večeri u Kamernom Teatru 55!

Predstava “Ljubavnice” postavlja pitanja o poziciji žena u društvu, njihovoj ulozi u odnosima moći i granicama slobode

Predstava "Ljubavnice" u Kamernom Teatru 55: Moćna priča o ženama u patrijarhatu

Izložbe talentirane slikarice iz Sanskog Mosta Emine Alagić privlače pažnju širom BiH, ali i regiona. Alagić je za "Dnevni avaz“ otkrila da emocija za izradu portreta i figurativnog slikarstva dolazi iz unutarnjeg poriva i naleta inspiracije.<h2>Lažna skromnost </h2>- Sve što je u duši, lijepo je i u samoj vanjštini i od toga mi proizilazi ta neiscrpna inspiracija za detaljima koji su u crtama lica, pokretima. Volim klasiku u svakom obliku i svi stari majstori slikanja su krenuli od portreta i figure, jer je to i najteže slikati. Inspiriše me i sama filozofija života, muzika, melodija, ritam, pjesništvo, film i međuljudski odnosi. Inspiriše me i tradicija, naša Bosna, domovina, skromnost u njenom izvornom i pravom obliku, ono što me izbaci takta je lažna skromnost i pohlepa. Ljudski likovi su za mene most između fizičkog i duhovnog svijeta. Kroz njih istražujem suštinu ljudske prirode – kazala je Alagić.Njena djela prepoznata su među svjetskim kolekcionarima, a, kako kaže, do toga je došlo svakodnevnim radom na sebi, na slikama i privatnim odricanjima.Veza između klasične umjetnosti i savremenih tehnika joj je jako važna.- Iako sam slikala na klasičnim akademijama uz ruske i italijanske slikare koji prvobitno njeguju tradiciju renesansnu u Firenci, spajam ponegdje i moderniji pristup. Nemam granica, umjetnost je sloboda. Za klasično slikanje, pogotovo portretiranje, i figurativno treba najviše vremena i rada, danas je većinom sve skrletno i brzo, kapitalistički. Vjerujte da me najviše strpljenja u životu pored životnih okolnosti naučilo baš slikanje, čist um i fokus su sastavni dio – rekla je Alagić.<h2>Vedra istina</h2>Istakla je da je sposobna stvoriti nešto ni iz čega, kao i običnu zemlju napraviti pigmentom ako treba.- Ne bih se žalila na resurse nigdje, naviknuta sam na neimaštinu, neuslove, u zoni komfora se svakako većinom ne stvara. Izazov u BiH su ljudi koji se guraju i laktaju u umjetnost na silu, ekonomsko i socio-političke malverzacije, naš sistem vrijednosti, obrazovanja, stanje svijesti našeg prosječnog čovjeka koji želi samo svoje nagone da zadovolji, kojeg estetika, lijepo i duhovnost ne zanimaju. Nije pesimistično reći istinu, samo moja istina može biti samo optimistična i vedra, jer moj um je takav, a iz njega sve počinje – poručila je Alagić.<h2>Pariz, Zagreb, Italija, Švedska...</h2>Alagić već sprema grupnu izložbu za Soho galeriju u Parizu i Švedskoj.- I Zagreb će biti na proljeće ove godine i nadam se slikanju u Italiji i u Sarajevu. Također, želim objaviti jednu stručnu literaturu kad već dođe vrijeme za to, ako jednoj osobi bude od koristi nekad, bila bih zadovoljna – naglasila je Alagić. Kroz harmoniju boja, oblika i forme koje spajam i kroz prizmu bh. tradicije nastojim podsjetiti publiku na ljepotu i kompleksnost života i njenu jednostavnost, rekla je.

Inspiriše me i tradicija, naša Bosna, domovina, skromnost u njenom izvornom i pravom obliku

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Na sceni Bosanskog kulturnog centra (BKC) večeras će biti izvedena predstava "Andrić: Moram da progovorim", autora i režisera Nebojše Šurlana (20:00).&nbsp;Ova izvedba predstavlja prvi put da se Šurlan, nakon rata, vraća na scenu Sarajeva.Šurlan je za "Dnevni avaz" istakao da mu je Sarajevska publika izuzetno važna jer je upravo u Sarajevu završio Akademiju i napravio svoje prve profesionalne pozorišne korake. - Još tokom studija pokrenuli smo “Teatar Obala”, gdje su nastale predstave “Audicija” i “Ples osamdesetih”, a kasnije i kultna predstava “Buba u uhu”. Nakon toga, bio sam član Kamenog teatra, gdje sam igrao u predstavama “Plava Jevrejka” i “Pokojnik Branislava Nušića”.&nbsp;

Naravno, nakon 1992. godine svi znamo šta se dogodilo, i tada sam otišao u Beograd. Ovo je prvi put nakon toliko godina da se vraćam u Sarajevo s autorskom predstavom, i moram priznati da osjećam veliku tremu, ali istovremeno i ogromno zadovoljstvo što ponovo nastupam pred publikom koja mi toliko znači - kazao je Šurlan.<h2>Prepoznatljivo pozorište</h2>Istakao je da je Sarajevo uvijek je znalo prepoznati kvalitetu i dobro dobro pozorište.- Uvijek nagrade kvalitetan rad aplauzom i posjetom. I sada, vidim da neke predstave u Sarajevu postaju pravi hitovi, jer publika jednostavno prepozna što je vrijedno.&nbsp;Kada smo pokrenuli “Teatar Obala”, za samo mjesec dana postao je kulturni centar i pozorište prepoznatljivo u Sarajevu. I tu su nastajali dugi redovi, a mnogi su odrasli uz naše predstave. Oni koji su otišli širom svijeta i danas pamte naše predstave kao nešto zaista fenomenalno - dodao je Šurlan.<h2>Andrić i Sarajevo</h2>Andrićevo viđenje Sarajeva imalo je najviše uticaja na pristup u kreiranju ove predstave.- Andrić je upravo ovdje išao u školu, a cijeli njegov književni opus vezan je za Bosnu. Za vrijeme osmanskog carstva, većinu svog rada posvetio je Bosni. Druga važna stvar je da je Andrić Nobelovu nagradu, u iznosu od milion dolara, donirao za razvoj biblioteka u Bosni. Također, nakon smrti svoje porodice, poklonio je svoju rodnu kuću u Višegradu. Zbog svega navedenog, Sarajevo ima duboko sentimentalno značenje za mene - istakao je Šurlan.U Sarajevu je nedavno boravio nekoliko dana te je vrijeme iskoristio da obnovi stare emocije.- Šetajući gradom, od Baščaršije prema Bistriku, gdje je Andrić stanovao, pa sve do Marindvora. Prolazio sam i pored gimnazije u kojoj je Andrić nekada učio. U jednom trenutku, osjećao sam se kao da sam sam postao Ivo Andrić. Šetao sam u dugom kaputu, uživajući u energiji koju Sarajevo pruža, i bio ispunjen pozitivnim emocijama - rekao je Šurlan.

Maja Salkić pročitala emotivnu priču palestinske djevojčice Farah

Obilježena osma godišnjica Muzeja ratnog djetinjstva: Prisustvovali Rajli i Forto

Milomir Kovačević Strašni za “Avaz”: Svaka fotografija je priča za sebe

Glumci SARTR-a posjetili najmlađe pacijente KCUS-a

Bh. glumac Zlatan Školjić za "Avaz": Nastavak snimanja "Testamenta" u aprilu i junu

Glumac Enes Kozličić za "Avaz": Najviše problema imali zbog političara koji ne znaju raditi svoj posao

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Predstava "Ljubavnice" u Kamernom Teatru 55: Moćna priča o ženama u patrijarhatu

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna

Maja Salkić pročitala emotivnu priču palestinske djevojčice Farah

Obilježena osma godišnjica Muzeja ratnog djetinjstva: Prisustvovali Rajli i Forto

Milomir Kovačević Strašni za “Avaz”: Svaka fotografija je priča za sebe

Glumci SARTR-a posjetili najmlađe pacijente KCUS-a

Bh. glumac Zlatan Školjić za "Avaz": Nastavak snimanja "Testamenta" u aprilu i junu

Glumac Enes Kozličić za "Avaz": Najviše problema imali zbog političara koji ne znaju raditi svoj posao

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Glumac Nusmir Muharemović za "Avaz": Očekujte nove slatke prevare

Predstava "Ljubavnice" u Kamernom Teatru 55: Moćna priča o ženama u patrijarhatu

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna