Gorjelo je pod nogama Željezničaru, klubu je nakon fantastičnog ljeta prijetilo ispadanje.Mijenjali su se treneri, rezultati nisu. Na kraju je došla i nova garnitura na čelo kluba i presjekla - doveli su za trenera Dinu Đurbuzovića, željovca s dna kace.Čovjek koji je toliko godina bitisao u klubu zna kako Željezničar diše. Okupio je oko sebe same željovce, Gušu, Alihodžića, Joldića i krenuo u sakupljanje bodova.Nanizao je tri pobjede i ovjerio opstanak u eliti. U trenucima kada u Dolini ćupova nema novca, okrenuli su se "svojim". A Đurbuzović je pravi željovac. Njemu i njegovoj ekipi srce kuca po notama Tifine "Grbavice". Pitali su ga što je došao u ovako tešku situaciju, odgovorio je kratko: "Poziv kluba se ne odbija".Hajrudin Dino Đurbuzović je rođen 14. avgusta 1956. godine u Sarajevu. Ponikao je na Grbavici, ali igračku karijeru je gradio van Željezničara. Trenersku su mu obilježili "Plavi", jer mu je ovo četvrti put da ih vodi.

Poziv kluba se ne odbija, rekao je on

Dino Đurbuzović: Spasio Želju

Sezona Borusije Dortmund u proteklim sedmicama okrenula se za 180 stepeni - od gotovo pa sigurnog ispuštanja mjesta u Ligi prvaka do zagarantiranog učešća naredne sezone. Glavna osoba u preokretu “Milionera” bio je Edin Terzić. Stručnjak rođen u porodici oca Bosanca i majke Hrvatice, u vremenu kad je to bilo mnogo manje važno, stigao je do najvišeg trenerskog ešalona zahvaljujući svom radu i trudu. Trofeji, ruku na srce, izostaju, ali tu i sreća igra ulogu, a Terzić je često nije imao.<h2>Preživio pritisak</h2>Nakon izgubljene titule u posljednjem kolu Bundeslige, licitiralo se imenima za klupu Borusije. Pa je to potrajalo nekoliko mjeseci, gdje se skoro svaki dan pojavljivala nova informacija o nekom novom treneru Borusije, a mnogi su, kao namjerno, ignorirali mogućnost da Terzić ustvari ostane šef stručnog štaba. Stručnjak iz BiH vješto je eskivirao sve pokušaje, čak i kolega novinara, da ga upetljaju u tu mrežu i dezorijentiraju ga, taman kad je „nadošao“. Čak i ove sezone, kad stvari nisu dobro išle, cilj se nije mijenjao. Vrijedi istaći i upravu velikana iz Dortmunda, sa Sebastijanom Kelom (Kehl) na čelu, sportskim direktorom kluba, koji nisu odustajali od onoga što su obećali Terziću. Ukazali su mu povjerenje, a on je to vratio, i to s kamatama.Sezona je ličila na sve, samo ne na uspješnu, ali su „Milioneri“ blistali u najvećem mogućem klupskom takmičenju - Ligi prvaka. Kao prvoplasirani su prošli grupu smrti, u kojoj su još bili PSG, Milan i Njukasl. Onda ni to nije bilo dovoljno, pa im je na megdan stigao zahuktali PSV, dotad neporažen u nizozemskom prvenstvu, pa su i oni dobili po „njušci“. <h2>Uspjeh Hicfelda</h2>Kada su njih prošli, onda je to bila „sreća“, a ne dobro urađen posao. Potom je došao Atletiko Madrid i poraz na „Vanda Metropolitanu“. Sezona gotova, pričalo se. Ne bih baš rekao, a ne bi ni Terzić. U revanšu je trenerski zdrobio Dijega Simeonea. Na svaki plan Argentinca 50-postotni Bosanac je imao reakciju. Čak i u polufinalu, PSG-u je već bila rezervirana karta za London i čuveni „Vembli“, a Terzićeva garda je još jednom pokazala da nisu slučajno tu gdje jesu i da su vrlo dobro spremni za „borbu“. Na kraju je meč riješio trenutak lucidnosti Niklasa Fulkruga (Niclas Fullkrug), a Terzić je podignutih ruku slavio s navijačima u „Žutom zidu“. Ta pobjeda im je donijela zagarantiranu Ligu prvaka naredne sezone zbog novih UEFA-inih pravila. Međutim, posao još nije gotov. Treba se preživjeti pariski haos na „Parku prinčeva“. A ako mu to pođe za rukom, u finalu je sve moguće. Ni Bajern, ni Real, s druge strane, nisu nepobjedivi, a Terzić je već pokazao da zna kako da se nosi protiv vrhunskih stručnjaka. Uspije li podići „ušati trofej“, upisat će se u historiju Borusije kao tek drugi trener u historiji ovog kluba koji je osvojio Ligu prvaka. Preskočiti Jirgena Klopa (Jurgen Klopp) i izjednačiti se s Otmarom Hicfeldom (Ottmar Hitzfeld) nije mala stvar, a tek kad ste rodom iz Donjeg Vakufa. <h2>Terzićeva biografija </h2>Edin Terzić rođen je 30. oktobra 1982. godine u njemačkom Madenu, a vuče porijeklo iz Donjeg Vakufa. Igračku karijeru proveo je nastupajući za niželigaše, ali je uvijek bio više fokusiran na trenerski posao. Bio je skaut u Borusiji, a zatim i pomoćnik u mlađim selekcijama. Našao se i na čelu stručnog štaba U-16 selekcije. Poznatom hrvatskom stručnjaku Slavenu Biliću bio je pomoćnik u Bešiktašu i Vest Hemu od 2015. do 2017. godine.Nakon toga se vraća u Borusiju dok je trener bio Lusijan Favre (Lucian) 2018. godine. Nakon što je Favre dobio otkaz u decembru 2020., Terziću je prvi put povjereno da vodi klub, ali samo kao privremeno rješenje. U toj sezoni donio je Kup Njemačke klubu. Međutim, to nije bilo dovoljno da ga vide kao stalni izbor. Nakon što je u Borusiju stigao Marko Roze (Marco Rose) 1. jula 2021., Terzić je napustio poziciju glavnog trenera. Ipak, vratio se krajem maja 2022. godine i od tog trenutka je u kontinuitetu šef stručnog štaba Borusije iz Dortmunda.

Stručnjak porijeklom iz BiH vodi svoju ekipu do nevjerovatnih uspjeha

Edin Terzić: Korak do historije

Svjetski dan slobode medija obilježen je u petak, kada se trebalo izvagati licemjerje ovdašnjih političara, posebno onih iz manjeg bh. entiteta RS, koji su se utrkivali ko će prije i bolje čestitati 3. maj. Pozivali se na opća prava novinara, traganje za istinom, demokratiju, prava na izražavanje... Sve suprotno od onoga što oni čine i kako se ponašaju.- Institucije RS će nastaviti u potpunosti podržavati profesionalne medije kako bi im se obezbijedili bolji položaj i povoljniji uslovi rada.Čestitam vam ovaj dan, uz želju za mnogo uspjeha na profesionalnom i ličnom planu - poručio je u petak vrli predsjednik RS Milorad Dodik.Čak je i u čestitki uspio diskriminirati medije i novinare jer je upitno šta za njega znači pojam "profesionalan“. Suprotno od ostatka svijeta, čini se. Isti taj Dodik, sa svojim ljudima u vlasti, "proturio“ je ponovnu kriminalizaciju klevete u RS. Time je, realno, uplašio profesionalce da pišu ono što saznaju, istinu, ma kakva ona bila, jer se plaše za svoju egzistenciju. S druge strane, mladi se predomišljaju da li krenuti ovim putem ili birati nešto zbog čega im neće vlastodršci disati za vratom.A mi u "Avazu“ najbolje znamo šta znače pritisak, progoni, pokušaji strašenja i prijetnje. Sjetimo se samo javne prijetnje Ambasade Rusije u BiH "udarcima iz dubine ruske duše“. Sjetimo se kojekakvih pokušaja opstrukcija rada jer "zađemo“ dublje u tematiku, pa otkrijemo truhle jabuke među svježim voćkama. A one su dolazile iz svih sfera, od političkih, pravosudnih, do medijskih - neki bi ih nazvali kolegama.Licemjerno je u BiH čestitati Svjetski dan slobode medija, kada je pojam "sloboda“ za mnoge nedokučiv, a nije da ne znaju ulogu medija u društvu.Mi čestitamo Dan slobode medija, poučeni svojim iskustvima, uz poruku da istinu vrijedi pisati i otkrivati, ma koliko nekome smetala. Želimo kolegama i da budu bolje plaćeni za ono što najbolje znaju raditi, jer biti medijski radnik ne znači nužno jedva spajati kraj s krajem.Treba živjeti da bismo mogli pisati, a ne samo egzistirati.Nastavimo hrabro stajati na bedemima istine!

Mi u "Avazu" najbolje znamo šta znače pritisak, progoni, pokušaji strašenja i prijetnje

Na bedemima istine!

Snažna potvrda da diplomatska ofanziva, prijetnje sukobima i pritisci na države članice neće uroditi plodom, da će UN-ova rezolucija o Srebrenici biti usvojena i da je demokratski dio svijeta na strani istine, pravde i budućnosti, stigla je i s još jedne važne adrese. Velika Britanija ne samo da će podržati usvajanje ovog civilizacijskog dokumenta već će i prozivati sve koji se tome protive.Jasno je da se u Srebrenici desio genocid i Ujedinjeno Kraljevstvo će glasati za rezoluciju kada se ona nađe na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, poručio je ministar vanjskih poslova UK Dejvid Kameron (David Cameron). On je na sjednici Komiteta za međunarodne odnose i odbranu Doma lordova kazao da je depresivno da Srbija i RS pokreću kampanju kojom bi se poništila rezolucija.- Mislim da se svi sjećate Srebrenice i to je bio genocid, jedan od najgorih koje smo vidjeli na našem kontinentu u posljednjih nekoliko decenija - kazao je Kameron.Dejvid Vilijam Donald Kameron bio je premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 11. maja 2010. do 13. jula 2016. godine, u dva mandata. Na čelu britanske vlade i Konzervativne stranke tada ga je zamijenila Tereza Mej (Theresa May).

Jasno je da se u Srebrenici desio genocid i Ujedinjeno Kraljevstvo će glasati za rezoluciju

Dejvid Kameron: Na strani pravde

Ako se bilo ko u svijetu, iz bilo kojih razloga, i dalje dvoumi da li UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici treba biti usvojena, dovoljno je samo da još jednom posluša govor Željke Cvijanović pred Vijećem sigurnosti UN-a, dat, naravno, videolinkom, jer kao crnolistašica u Njujork ne može.Ako mu i to ne bude dovoljno, onda će biti potrebna svega minuta gnusnih lupetanja nekoga od rukovodilaca iz Srbije o istoj temi i sve dileme će definitivno biti otklonjene.Dok, s jedne strane, Zlatko Lagumdžija - konačno na nekoj funkciji koja mu ide od ruke - radi veoma dobar posao u smislu promocije rezolucije i istine o genocidu u Srebrenici, iza čega su stale manje-više sve civilizirane demokratije svijeta, dotle predstavnici Srbije (i oni iz RS koliko mogu dobaciti, a to nije daleko) čine sve ne bi li nekako osujetili usvajanje rezolucije koju, neutemeljeno, pokvareno i mučki nastoje prikazati kao osudu kompletnog srpskog naroda te usput u cijelosti negiraju presuđeni i potvrđeni genocid.Samo, umjesto „moralne pobjede cijelog slobodarskog svijeta“ koju je Vučić najavljivao u vezi s rezolucijom, poruke negiranja genocida, omalovažavanja žrtava, napada na zapadne države i negiranja presuda Tribunala upravo tog UN-a, u „slobodarskom svijetu,“ ali onom stvarnom, samo još jednom pali lampicu da usred Evrope imaju države, političke entitete i vlasti koji su u suprotnosti sa svim njegovim vrijednostima i civilizacijskim standardima.I da su namjeravali, za BiH nisu mogli uraditi bolji, a po sebe gori posao. Samo pustite Željku nek govori.Neka svijet vidi s kim ima posla.

I da su namjeravali, za BiH nisu mogli uraditi bolji, a po sebe gori posao

Pustite Željku nek govori

Sindikat metalaca Federacije Bosne i Hercegovine održava protestnu šetnju povodom 1. maja, radi iskazivanja nezadovoljstva radnika u metalskom sektoru.&nbsp;Prvomajska protestna šetnja kretat će se od Doma sindikata Bosne i Hercegovine prema Udruženju poslodavaca FBiH do zgrade Vlade Federacije BiH. Glavni zahtjevi Sindikata metalaca FBiH odnose se na povećanje najniže neto satnice u Granskom kolektivnom ugovoru za metalski sektor sa 4,40 KM na 5,68 KM, kao i da u parlamentarnu proceduru budu hitno upućeni Zakon o minimalnoj plati i set fiskalnih zakona.

11:35 - Ponovo se obratio predsjednik&nbsp;Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović.- Uprkos tome što nas se hvali na sva usta, valjda jer punimo budžete. Ovaj skup i ovi zahtjevi, koje smo kroz Upravni odbor formulisali, idu ka Udruženju poslodavaca Vlade FBiH. Kao što znate, već smo ekoliko puta to naglašavali, zahtjevi su upućeni u septembru, a do danas nije organiziran pregovarački sastanak. Poslodavci su imali UO i Skupštinu, nakon kojih su donijeli zaključke da nema preduslova za preogovore - kazao je.&nbsp;

11:05 - Radnici metalske industrije iznijeli zahtjeve ispred Vlade FBiH.&nbsp;Žele potpisivanje novog radnog kolektivnog ugovora i pregovori oko povećanja satnice.&nbsp;Ovo je dočekano aplauzom i povicima.&nbsp;- Ne smijemo dozvoliti da radnici metalske industrije budu na rubu egzistencije. Svi znate kolika je potrošačka korpa i koliko možete odvojiti od vaših primanja za normalne uslove za vas i vašu porodicu - navedeno je.&nbsp;

10:55 - Radnici su stigli ispred Vlade FBiH.

10:20 - Demonstranti se kreću ka zgradi Vlade Federacije BiH.

10:10 - Obratio se i predsjednik Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović. - Kao što znate, ovo je prvi dio naših zahtjeva. Drugi ćemo dostaviti Vladi. Mi ćemo simbolički ostaviti, iako smo im uputili novi dobis za otvaranje pregovora. Naši zahtjevi su istaknuti. Zamolio bih vas da nastavimo dostojanstveno i mirno - rekao je.

10:00 - Radnici iz metalskog sektora okupili su se ispred Doma sindikata u Trgu Prvog korpusa Armije RBiH.Radnici nose natpise "Stop robovlasništvu, ko će nam penziju zarađivati?", "Smanjite poreze i doprinose, rasteretite cijenu rada" i "Ispunite obećano"

Prvomajska protestna šetnja kretat će se od Doma sindikata Bosne i Hercegovine prema Udruženju poslodavaca FBiH do zgrade Vlade Federacije BiH

 Radnici metalske industrije iznijeli zahtjeve: Traže novi kolektivni ugovor i pregovore o povećanju satnice

Obilježavanje Prvog maja u našoj zemlji odavno je izgubilo smisao. U zemlji u kojoj rijetko ko može preživjeti od plaće do plaće bez tzv. minusa i kredita, odnosno dodatnog zaduženja, Međunarodni praznik rada za većinu će biti tek neradni dan.Iako se broj nezaposlenih, kako pokazuje statistika, u protekloj godini smanjio za 14,1 posto u odnosu na 2022., uglavnom je to rezultat demografskog osipanja.Teško da se radna snaga u BiH ima čemu radovati i nadati. Oni koji su danas pred penzijom sigurno se sjećaju prvomajskih uranaka, kola u ranu zoru, pjesme, narodnog veselja.Isti ti radnici, koji imaju više od 30 godina radnog staža, teško da se penziji vesele. Jer znaju da s nešto više od 500 maraka i obećanjima o povećanju penzije u zraku teško da će moći kupiti lijekove, hranu, voće, platiti režije.I kako onda obilježiti Prvi maj? Simbolično, možda, ručkom graha koji je nekad bio simbol pošteno zarađenog radničkog ručka, a koji je danas izblijedio, jer grah je naša svakodnevica. Kako ne bio kada je iznos potrošačke korpe za četveročlanu porodicu skoro 3.000 KM, a prosječne plaće 1.338 KM. To su, dakle, plaće kojima radnik teško može prehraniti svoju porodicu, pa je izlet za Prvi maj za njih svojevrsna nemoguća misija.I dok se u brojnim zemljama ispituju modeli skraćene radne sedmice uz jednaku plaću, kod nas je i osmosatno radno vrijeme nerijetko pod upitnikom, a trend rada nacrno ne jenjava.Nažalost, borba za prava radnika je potrebna kao nikada do sada. Međutim, osjećaja za javno iskazivanje nezadovoljstva sve je manje. U najavi je pokoji radnički protest, s kojeg će nam sindikalci poručiti da se borba za radnike i prava nastavlja.&nbsp;

U zemlji u kojoj rijetko ko može preživjeti od plaće do plaće bez tzv. minusa i kredita, Prvi maj će za većinu biti tek neradni dan

Šta slavimo

Mario Drmać oduševio je publiku u subotu navečer na premijeri mjuzikla „Pinokio“ (Pinocchio) u Pozorištu mladih Sarajevo, koji je, prema čuvenom romanu Karla Kolodija (Carlo Colodi), režirala Nine Kleflin.Drmać u mjuziklu, koji traje gotovo tri sata, tumači lik drvenog lutka Pinokija, a mnogi smatraju da je ovom sjajnom izvedbom nadmašio samog sebe.Ovo je još jedna u nizu teatarskih poslastica kojima ovaj bh. glumac, svojim osebujnim izrazom i talentom, daje posebnu draž, a sasvim je sigurno da je sarajevska teatarska scena dobila novi hit.Još se nisu smirile ni reakcije na predstavu „Ne daj se, generacijo“, u kojoj je Drmać također briljirao, a već je stigao „Pinokio“.Mario Drmać rođen je 25. marta 1977. godine u Mostaru. Glumom se počinje baviti u rodnom gradu, a 1997. godine dolazi u Sarajevo i upisuje Akademiju scenskih umjetnosti, Odsjek gluma, u klasi profesora Admira Glamočaka.Ostvario je niz sjajnih rola u teatru, na TV-u i filmu, a nezaboravno je njegovo izvođenje pjesme „Il' je vedro, il' oblačno“ u filmu „Remake“. Dobitnik je brojnih priznanja.

Oduševio na premijeri mjuzikla „Pinokio“

Mario Drmać: Majstor za teatarske spektakle

"Top lista nadrealista“ (TLN) vjerovatno je najpopularnija televizijska emisija u historiji bivše Jugoslavije, koja je nadaleko i naširoko proslavila Sarajevo. Iako je poslije rata postojalo nekoliko pokušaja pravljenja sličnih emisija, sve su uglavnom završile neuspjehom.To je i posve logično. Naime, serija je prikazivala političku i društvenu satiru na račun nekih od ključnih likova i događaja. No, ono što je nekoć bilo nadrealno, danas je realno. Zamislimo da je prije 40 godina ekipa iz TLN, karikirajući političku scenu u tadašnjoj državi, kreirala satiričnog lika ćelave glave i guste brade, priprostog i komičnog govora, s nekolicinom presuđenih vanzakonskih izgreda, koji usput „gura“ razne biznise i brine se o svojim sinovima, ekspertima za šiše, s unikatnim uzrečicama „ze“ i ljubiteljima teretana, ćevabdžinica, buregdžinica, nargilhana i frizeraja, koji se koriste „tehnologijom i drugim olaHkoćama“.Zamislimo da takav lik čudnim, ali u nadrealnom imaginarnom svijetu sasvim logičnim spletom okolnosti, političkim trgovinama, dođe na mjesto ministra policije. Tu krene pravi zaplet, a gledaoci iz epizode u epizodu imaju zadovoljstvo pratiti uzbudljive dogodovštine ministarskog lika i njegovih sinova. U prvoj epizodi on tako jednog sina postavlja za parlamentarca, a drugog za direktora zatvora, u drugoj ga pak vidimo kako se službenim helikopterom vozika na rođendane i zabave, u trećoj porodica diže tegove sa zatvorenicima, u četvrtoj im država sređuje poslove za privatne porodične firme, u petoj ispred Ministarstva organiziraju svečani doček za policajce koji se sumnjiče za veze s narkokartelima, u šestoj, pod rotacijama pet službenih automobila, izvode performans posjete Memorijalnom centru, gdje počivaju žrtve genocida, pri čemu im društvo pravi „od uha do uha“ nasmijani drug Brico... A nismo još došli ni do kraja prve sezone.Prije trideset, četrdeset godina ovo sve bi, vjerovatno, bilo urnebesno smiješno, jer bi izgledalo nadrealno, groteskno, nemoguće u stvarnom svijetu... Danas su pak likovi iz „Nadrealista“ sasvim stvarni, tačnije, to su ministri u Vladi FBiH. „Top lista nadrealista“ postoji i danas. Ime joj je Bosna i Hercegovina.

"Top lista nadrealista“ postoji i danas, ime joj je Bosna i Hercegovina

"Top lista ISAKista"

Sastanak Radne grupe Vijeća ministara BiH koja se bavila izradom programa reformi za provođenje Plana rasta EU za zapadni Balkan u petak je završen bez dogovora.Iako je to bio rok do kojeg je BiH trebala da podnese svoj prijedlog liste reformi, članovi ovog tijela rekli su da očekuju da će dogovor biti postignut početkom naredne sedmice.Ukoliko nam Evropska unija još jednom ne progleda kroz prste, država bi mogla ostati bez milijardu eura (iliti oko 2 milijarde maraka). I tako bi priča da će ljudi imati konkretnu finansijsku korist od otvaranja pregovora s Evropskom unijom mogla pasti u vodu, ali ne zbog Brisela, nego nemara domaćih lidera.I to je, otprilike, realnost kada je u pitanju rješavanje većine stvari aktuelne vlasti, ali i njihovih prethodnika.Iako često slušamo hvalisanja političara o dogovoru, kompromisu, kada god je bilo „stani-pani“, BiH je pala.Ista situacija je bila i s ispunjavanjem uvjeta za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, ali su tada u Briselu bili velikodušni i „počastili“ nas.Izborni zakon BiH je tema o kojoj se godinama „natezalo“. Kada god se dolazilo na korak do rješenja, neko od aktera se povlačio iz toga kako bi prikupio neki jeftini politički poen, na toj temi izigravao patriotu te druge optuživao za izdaju.Kada je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) na kraju reagirao, svi su počeli da ga kritiziraju - „mi ne znamo, ali vi nam nemojte“, bio bi kratak opis logike političara. Nova Vlada FBiH, u kojoj su svi deklarativno bili za Izborni zakon, nikada nije pronašla rješenje.Kada je Šmit deblokirao imenovanje Vlade FBiH prošle godine, dao je rok od godinu političarima da ulože amandmane na njegovo rješenje ili će ono ostati kao trajno. Naravno, čula se u početku buka mnogih, ali, evo, manje od sedmicu prije isteka roka to se uopće nije razmatralo.Sjetila se opozicija, minut do 12, da nešto predloži, čisto da ne bi bilo da se ništa ne radi.Pomaka ima, to nije sporno, ali velikog iskoraka na krupnim pitanjima nema. I tako prođe skoro godina i po rada Vijeća ministara BiH i godina rada Vlade FBiH.

Iako često slušamo hvalisanja političara o dogovoru, kompromisu, kada god je bilo "stani-pani“, BiH je pala

Curi na sve strane

Koliko naša zemlja ima perspektivnih mladih ljudi, najviše govori poziv Sajre Kusture, mlade UN aktivistice i braniteljice ljudskih prava.Sajra je nominirana od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine te je od 2022. godine savjetnica za mlade Ujedinjenih naroda BiH, a s aktivizmom je počela još u osnovnoj školi. Sada koristi priliku da ukaže na važnost UN-ove rezolucije o Srebrenici.- Kao UN aktivistica, vidim usvajanje ove rezolucije isključivo kao poticaj za daljnje djelovanje u promicanju mira i pravde - prethodno je kazala Kustura u razgovoru za naš list.Kustura je pozvala sve mlade da se odupru nacionalizmu i revizionizmu.- Važno je da usmjerimo naše energije i znanja prema istraživanju naše bogate zemlje i izgradnji boljeg, zdravijeg sistema za sve - istakla je Kustura.Kada bi svi mladi u regionu vidjeli uzor u mladoj i perspektivnoj Sajri, suživot na našim prostorima bio bi sigurno bolji, a čak i pojedini političari mogu ponešto da nauče od ove djevojke.Samo naprijed, Sajra, na mladima svijet ostaje.&nbsp;

Čak i pojedini političari mogu ponešto da nauče od ove djevojke

Sajra Kustura: Na mladima svijet ostaje

Predsjednik i osnivač britanske humanitarne inicijative “Remembering Srebrenica” Vakar Azmi (Waqar) zatražio je od ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dejvida Kamerona (David Cameron) da pojača diplomatske aktivnosti kako bi i druge zemlje glasale za UN-ovu rezoluciju o Srebrenici. Istovremeno, organizacija koja je i osnovana zbog čuvanja sjećanja na genocid i borbe protiv mržnje i netolerancije, pozvala je vladu Ujedinjenog Kraljevstva da podrži usvajanje ovog dokumenta.Azmi je poručio da je malo događaja obilježilo kolektivnu svijest čovječanstva kao što je genocid u Srebrenici, kao najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. On je izrazio ponos što Ujedinjeno Kraljevstvo obilježava godišnjicu genocida na nacionalnom nivou i kroz 1.000 različitih događaja širom države, te što je ova zemlja bila prva koja je 2015. izradila nacrt rezolucije o Srebrenici na koju je Rusija uložila veto.- Poricanje genocida, veličanje počinilaca, promicanje mržnje prema Bošnjacima i stalne prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH obavezuju da ovu rezoluciju podrže ne samo Velika Britanija već i sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. Međunarodnim danom neće se samo odati počast žrtvama i preživjelima, već će pomoći u izgradnji nove nade za dijalog i pomirenje - poručio je Azmi.

Predsjednik i osnivač britanske inicijative „Remembering Srebrenica“

Vakar Azmi: Usvajanje rezolucije o Srebrenici je izgradnja nove nade

Elmedin Konaković svoj posao ministra obavlja uglavnom dobro. Iako su se mnogi pribojavali da bi zbog nedostatka diplomatskog iskustva mogao biti pogrešan izbor za ovu funkciju, Konaković je u kratkom vremenu uspio doći za stolove nekih od vodećih svjetskih lidera, BiH snažno okrenuti prema Zapadu nakon godina Biserinog lutanja po Maldivima i Istoku pod šamijom te pokrenuti značajan diplomatski zamah. Šarm, visina, izgled i govornički dar mu u tim aktivnostima zasigurno nisu odmogli.No, ma koliko na međunarodnom planu da postiže poene, igra u odbrani, posebno na domaćem terenu, uglavnom mu je loša. Očito u strahu da zbog bavljenja vanjskim poslovima ne izgubi kontrolu nad unutrašnjim procesima, Konaković ne prestaje miješati nos u stvari koje mu ne samo da ne dolikuju nego mu često nanose i štetu, a nerijetko prelazi i granicu onoga što bi trebalo biti dopustivo za državnog ministra.Tako je u svega tri sedmice Konaković uspio napraviti dva teška kiksa. Najprije je, kopirajući zakazani Dodikov i Vučićev svesrpski sabor, pokušao organizirati nešto što je trebao biti svebošnjački sabor. Iako nije jasno zbog čega bi ministar vanjskih poslova BiH, čija je stranka tek peta po snazi u FBiH, bio adekvatna osoba za organizaciju ovakvog etničkog i samog po sebi problematičnog skupa, da stvar bude gora, sve je završeno potpunim fijaskom - na „sabor“, tj. šetnju po Baščaršiji, okupilo se tek nekoliko bošnjačkih političara iz BiH i regiona, od kojih su najveću pažnju privukli otac i sinovi Isak.Ni hapšenje Konakovićevog kuma Gordana Memije, zbog sumnji da je povezan s međunarodnim narkokartelom „Tito i Dino“, nije prošlo bez reakcije ministra, za koju je teško reći da li je gluplja ili skandaloznija. Naime, Konaković je uputio svojevrsnu prijetnju da se „neće dobro provesti“ svi oni koji „pakuju“.Skandalozno je jer Konaković u startu cijeli slučaj, povezan s istragama o međunarodnom „Sky kriminalu“ koji vode FBI i Europol, proglasio „pakovanjem“, te s visoke pozicije vršio svojevrsni verbalni pritisak na pravosuđe.Glupo, jer ovakvim agresivnim i nervoznim reakcijama samo daje za pravo onima koji ga u vezi s navedenim slučajevima nastoje kompromitirati.Možda bi mu, umjesto sportskog skakanja na svaku loptu, pametnije bilo da se počne ponašati malo i kao diplomata.

Možda bi mu, umjesto sportskog skakanja na svaku loptu, pametnije bilo da se počne ponašati malo i kao diplomata

Dva velika kiksa: Polako, Dino, polako

Hapšenja visokih policijskih dužnosnika Federalne uprave policije i njihovih saradnika zatresla su državu! Vođa narkokartela Edin Gačanin Tito, lice s crne američke liste, godinama je imao pipke i saradnike u BiH. U svim sferama. U policijskim i pravosudnim organima.Tvrdi to i Europol, u posljednjem saopćenju. Javno. O mutnim poslovima kartela "Dino i Tito“ pisali smo godinama, kada drugi nisu smjeli. Zbog toga smo dobivali i prijetnje! I mi i naše porodice.Europol sada tvrdi da je razbijen najuži krug narkobosa koji je osuđen u Nizozemskoj na sedam godina zatvora.Ali pitanje je ko je ključni Titov igrač u Bosni i Hercegovini, osoba preko koje je išla cijela organizacija, od dolaska u BiH, do prometa narkoticima i pranja novca. Ko mu je pružao političku zaštitu. U pravosuđu. Ko je znao za sve poslove i talove, crne fondove, kupljene nekretnine. Stanove i vile. Pitanje je i ko gradi, trenutno, s parama od narko poslova u Sarajevu. I SIPA tu radi ozbiljan posao. Uskoro će sve biti jasno. Oni koji sad malo likuju ubrzo će biti oni koji će se dobro zabrinuti.Jer, ruku na srce, pohapšeni specijalci koji su ga čuvali samo su pijuni. Uhapšeni Mustafa Selmanović je kriv što je znao da su ga čuvali. Uhapšeni Vahidin Munjić je kriv što ih nije otpustio. Šta je znao Titov tjelohranitelj Dženis Kadrić, koji je davno pritvoren. Mišići i teretana. Gel i kosica. Nedostaje mozak cijele operacije, osoba koja je specijalce koristila kao pijune, a FUP kao paravan za mutne poslove. Gdje su bivši šefovi FUP-a i rukovodioci?A Tužilaštvo, valjda ima dokaze. A prema onome što do sada nije poznato u javnosti, tužioci su već sklopili mozaik. Tu je pomogao i Europol.Narkokartel nije mogao raditi bez jake političke podrške.I tu tek dolaze ključni igrači. Jedni su se prepali, drugi se peru, ali mnogi čekaju policiju da im pokuca na vrata. Nadamo se da samo neće biti "tresla se gora, rodio se miš“.

Jedni su se prepali, drugi se peru, ali mnogi čekaju policiju da im pokuca na vrata

Europol tvrdi da je razbijen najuži krug narkobosa Tite

Crna kravata oko vrata

Bivši pripadnik Službe državne bezbjednosti Edin Garaplija progovorio je o temama o kojima mnogi šute. Mnoga politička ubistva u Bosni i Hercegovini ostala su "neriješena“, ili ih oni koji su trebali i mogli nisu željeli rješavati. Možda jer su i oni imali svoje prste u tome ili neko njima blizak, pa su se vodili matricom šuti i pusti da prođe.Garaplija je svojim saznanjima uzburkao mnoge duhove, kako prošlosti tako i sadašnjosti, a sve jer nije želio držati jezik za zubima. U knjizi „Tajni vilajet“ pročitat ćemo mnoga i danas vrlo dobro poznata imena. Slično je govorio i za Avaz TV, bez zadrške, straha. I sam je bio žrtva sistema, hapšen je i progonjen. Osuđen na zatvor jer je Nedžada Herendu i njegove nalogodavce povezao s brutalnim zločinima. Govorio je o političkim (ne)moćnicima koji su i danas dio političke scene u našoj državi. Bakir Izetbegović, Kemal Ademović, Fikret Muslimović, ubijeni Nedžad Ugljen, Jozo Leutar, Sulejman Redžić... O svima njima Garaplija otvoreno je govorio, nije gurao pod tepih kao mnogi. Kako su paraobavještajci djelovali, kodna imena dobro poznatih likova, a sve je to išlo do samog vrha države.Paraobavještajno-pravosudna mafija okomila se na njega. Ista ona koja treba čuvati svoje građane, a ustvari je iza kulisa činila brutalne zločine. Zarad, valjda, moći, para i fotelja.

Paraobavještajno-pravosudna mafija okomila se na njega jer nije držao jezik za zubima, a mnoge je povezao s brutalnim zločinima

Edin Garaplija: Uzburkao duhove

Barcelona je izgubila još jedan derbi u ovoj sezoni i tako zacementirala jednu činjenicu - ova sezona proći će bez trofeja. Krivac za sve je očigledan, a riječ je o Ćaviju Ernandezu (Xavi Hernandez), koji je sredinom sezone objavio da će napustiti klub.Trener katalonskog velikana je ovu sezonu umjesto na pobjeđivanje potrošio na konstantno žaljenje. Legendarni fudbaler, a sada trener je ispustio prednost protiv PSG-a u četvrtfinalu Lige prvaka, iako je Barcelona povela i u revanšu. Međutim, crveni karton Arauha (Araujo) ih je koštao i na kraju su ispali. Poslije tog meča Ćavi je rondao kako je sudija napravio veliku grešku.Nekoliko dana kasnije uslijedila je prilika za spas sezone na Santiago Bernabeuu, ali, kao što su navijači Barcelone već navikli, Katalonci su i to propustili. Dva puta je Barsa vodila, da bi na kraju golom Džuda Belingema (Jude Bellinghem) Real Madrid odnio pobjedu. Španac se poslije utakmice ponovo žalio zbog jedne sporne situacije, a meta su mu bile sudije.Na kraju, Ćavi će, umjesto s priređenim špalirom na kraju sezone, iz kluba otići podvijenog repa i zapamćen kao luzer koji puno ronda, a ne kao čovjek koji je pomogao donijeti trofej La Lige Barceloni. Svaka je zlatna koja ostane iza zuba. Ne vjerujete? Pa pitajte onda Ćavija...

Dino Đurbuzović: Spasio Želju

Edin Terzić: Korak do historije

Na bedemima istine!

Dejvid Kameron: Na strani pravde

Pustite Željku nek govori

Radnici metalske industrije iznijeli zahtjeve: Traže novi kolektivni ugovor i pregovore o povećanju satnice

Šta slavimo

Mario Drmać: Majstor za teatarske spektakle

"Top lista ISAKista"

Curi na sve strane

Sajra Kustura: Na mladima svijet ostaje

Vakar Azmi: Usvajanje rezolucije o Srebrenici je izgradnja nove nade

Dva velika kiksa: Polako, Dino, polako

Crna kravata oko vrata

Edin Garaplija: Uzburkao duhove

Ćavi Ernandez: Kralj izgubljenih stvari

Kolumne

Dino Đurbuzović: Spasio Želju

Edin Terzić: Korak do historije

Na bedemima istine!

Dejvid Kameron: Na strani pravde

Pustite Željku nek govori

Radnici metalske industrije iznijeli zahtjeve: Traže novi kolektivni ugovor i pregovore o povećanju satnice

Šta slavimo

Mario Drmać: Majstor za teatarske spektakle

"Top lista ISAKista"

Curi na sve strane

Sajra Kustura: Na mladima svijet ostaje

Vakar Azmi: Usvajanje rezolucije o Srebrenici je izgradnja nove nade

Dva velika kiksa: Polako, Dino, polako

Crna kravata oko vrata

Edin Garaplija: Uzburkao duhove

Ćavi Ernandez: Kralj izgubljenih stvari