Državni pogreb 39. američkog predsjednika u historiji Džimija Kartera (Jimmy Carter) bit će održan 9. januara u Vašingtonu.Govor na pogrebu održat će i aktuelni prvi čovjek SAD Džo Bajden (Joe Biden), a pet dana ranije predsjednički centar Karter u Atlanti, u saveznoj državi Džordžiji, će održati memorijal.<h2>Detaljan protokol</h2>Karterov sanduk će biti u centru sve do 7. januara. Zatim će sanduk preminulog predsjednika, uz pratnju članova njegove porodice otputovati u Vašington gdje je planirana pogrebna povorka od memorijala američke mornarice do Kapitola.U Kapitolu će Karterovo tijelo ležati na odru dva dana. Državni pogreb bivšeg predsjednika održat će se u katedrali u Vašingtonu u utorak, 9. januara, a taj dan je Bajden proglasio Danom žalosti.Bajden je najavio da će održati govor, navodeći kako je Karter to od njega i zatražio prošle godine.Unuk bivšeg predsjednika i predsjednik Centra Karter, Džejson Karter (Jason Carter), također će govoriti, a prema pisanju New York Times sinovi bivšeg predsjednika Džeralda Forda (Gerald Ford) i bivšeg potpredsjednika Voltera Mondalea (Walter Mondale) će također pročitati govore.<h2>Bit će sahranjen pored supruge</h2>Karter će biti sahranjen 9. januara u Plainsu pored svoje supruge Rozalin Karter (Rosalynn Carter), koja je preminula prošle godine u 97. godini života.Obično državnički sprovodi u SAD traju po sedam dana, a sadrže komemoracije u glavnom gradu, kao i u saveznim državama odakle predsjednici dolaze.Smrti bivših predsjednika objavljuju aktuelni predsjednici koji potom nalažu Ministarstvu odbrane da organizuje državnički sprovod. Ceremonije mogu uključivati učešće vojnih orkestara, počasne straže i Nacionalne garde, kao i rezervista američkih oružanih snaga.Za sada nije poznato koji bivši predsjednici će prisustvovati Karterovom pogrebu. Novoizabrani predsjednik Donald Tramp (Trump), koji je nakon Karterove smrti nekoliko puta na svojoj platformi "Truth Social" objavio svoje misli u spomen bivšeg predsjednika, nije rekao hoće li ili neće doći.&nbsp;Svi živi bivši predsjednici došli su na posljednji predsjednički pogreb, onaj bivšeg predsjednika Džordža H. W. Buša (George H. W. Bush), 2018. godine. Tramp i bivši predsjednici Džordž W. Buš (George W. Bush) i Barak Obama (Barack Obama) nisu prisustvovali pogrebu Rozalin Karter, ali jesu bivše prve dame Melanija Tramp, Lora Buš (Laura Bush) i Mišel Obama (Michelle Obama).<h2>Spuštene zastave na pola koplja</h2>Podsjetimo, Bajden je naredio da zbog smrti Kartera zastave na državnim i vojnim zgradama budu na pola koplja narednih 30 dana. Tako da će zastave biti spuštene i tokom Trampove inauguraije 20. januara.Inače, Džimi Karter je bio najstariji bivši predsjednik SAD. Preminuo je u 100. godini, samo dva mjeseca poslije rođendana.Mnogi dužnosnici odali su počast bivšem predsjedniku. Bajden ga je nazvao “čovjekom snažnog karaktera, hrabrosti i saosjećanja, čiji ga je cjeloživotni rad u službi nacije učinio jednim od najuticajnijih državnika u našoj historiji", dok je Tramp priznao da se nije s njim posebno slagao "filozofski niti politički", ali da je Carter "iskreno volio i poštovao zemlju".

Govor na pogrebu održat će i aktuelni prvi čovjek SAD Džo Bajden

Objavljeno kako će izgledati sahrana bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera, hoće li doći Tramp

Najmanje dvije osobe su poginule, a 22 su povrijeđene u incidentu povezanom s vatrometom u saveznoj američkoj državi Havaji u novogodišnjoj noći, objavili su lokalni mediji, prenosi Anadolu.- Hitne službe, uključujući policiju, vatrogasce i hitnu medicinsku pomoć, nalaze se na mjestu nesreće, koja se dogodila u oblasti Salt Lake-Aliamanu u Honoluluu - prenosi Hawaii News Now.Policija je pozvala javnost da se drži dalje od područja jer zbrinjavaju žrtve i održavaju bezbjednosti na mjestu događaja.

Hitne službe nalaze se na mjestu nesreće u oblasti Salt Lake-Aliamanu u Honoluluu

Najmanje dvije osobe poginule, 22 povrijeđene u nesreći povezanoj s vatrometom

Bugarski predsjednik Rumen Radev rekao je kako je ova zemlja ulaskom u Šengen zonu ostvarila jedan od svojih strateških ciljeva, naglašavajući značaj za građane i razvoj bugarske privrede.- Historijski trenutak - istakao je premijer zemlje Dimitar Glavčev.<h2>Sigurnija i ujedinjenija Evropa</h2>Ursula fon der Lajen (von der Leyen), predsjednica Evropske komisije, čestitala je Bugarskoj i Rumuniji na tome što su od danas punopravne članice šengenske zone slobodnog putovanja Evropske unije.- U potpunosti u Šengenu, gdje pripadate - navela je Fon der Lajen.Čestitka Bugarskoj i Rumuniji stigla je i iz Evropskog parlamenta.- To je zasluženo. Jači Šengen označava sigurniju i ujedinjeniju Evropu - poručila je Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta.Bugarska i Rumunija su danas ukinule kopnene granične kontrole i postale punopravne članice šengenske zone slobodnog putovanja Evropske unije, pridruživši se proširenom bloku zemalja čiji stanovnici mogu da putuju bez provere pasoša.Inače, Bugarska i Rumunija su na ovaj momenat čekale 13 godina.Odmah nakon ponoći, vatromet je obasjao nebo na prelazu u blizini bugarskog pograničnog grada Ruse, dok su bugarski i rumunski ministri unutrašnjih poslova Atanas Ilkov i Katalin Predoju simbolično podigli barijeru na Mostu prijateljstva koji se prostire na rijeci Dunav, piše Reuters.<h2>Glavna tranzitna tačka</h2>Prelaz je glavna tranzitna tačka za međunarodnu trgovinu, a uska grla su uobičajena.Provjere putovanja vazdušnim i morskim putem iz Bugarske i Rumunije ukinute su u martu 2024. godine, ali su provjere na kopnu nastavljene sve dok Austrija prošlog mjeseca nije odustala od veta koji je zadržala na osnovu toga da je potrebno više uraditi da se zaustavi neregularna migracija.Podsjetimo, granične kontrole između Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga prvi put su ukinute 1985. godine.Kada je riječ o šengenskom prostoru, sada pokriva 25 od 27 država članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Dvije članice koje nisu članice šengenske zone su Irska i Kipar.

U potpunosti u Šengenu, gdje pripadate, poručila je Fon der Lajen

Na ovo su čekale 13 godina: Bugarska i Rumunija postale punopravne članice šengenske zone

Jevrejski pisac Avi Štajnberg (Steinberg), koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je da se odrekao državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima, prenosi Anadolu.U članku za američki "Truthout", Štajnberg je naveo da je Izrael utemeljen na "zakonima suprematizma zasnovanim na etničkoj pripadnosti".Dodao je da sadašnje napade Izraela u Pojasu Gaze i okupiranim palestinskim teritorijama vidi kao nastavak ovog procesa.- Izrael je iskoristio moje postojanje, rođenje i identitet, kao i mnogih drugih ljudi, kao oružje u genocidnoj kampanji za eliminaciju autohtonog naroda Palestine. Naš posao je da uklonimo betonske ploče, pocijepamo lažna dokumenta i eliminišemo narative zbog kojih se ove strukture ugnjetavanja i nepravde prikazuju legitimnima - istakao je Štajnberg.Poručio je da je njegova odluka o odricanju od državljanstva direktno povezana sa Izraelskom deklaracijom o nezavisnosti iz 1948. godine, Zakonom o povratku iz 1950. i Zakonom o državljanstvu iz 1952.Steinberg je naglasio da se Izrael od svog osnivanja oslanjao na "zakone suprematizma zasnovane na etničkoj pripadnosti kako bi podržao kolonijalistički i vojni režim čiji je cilj eliminacija Palestine".Također je pozvao izraelske prijatelje da mu se pridruže i odreknu se državljanstva ili barem odbiju obavezno služenje vojnog roka.

U članku za američki "Truthout", Avi Štajnberg je naveo da je Izrael utemeljen na "zakonima suprematizma zasnovanim na etničkoj pripadnosti"

Jevrejski pisac Štajnberg odrekao se državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima

Vlada Izraela razmatra da naredi vojsci da okupira grad Gazu, objavili su lokalni mediji u srijedu, prenosi Anadolu.Izraelski "Kanal 14" navodi da taj potez dolazi tokom zastoja u indirektnim pregovorima o postizanju sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze i razmjeni talaca s Palestincima.Kako navodi emiter, Vlada premijera Benjamina Netanyahua je zadovoljna rezultatima vojne kampanje u sjevernom Pojasu Gaze.Izrael je nastavio kopnenu ofanzivu velikih razmjera u sjevernom Pojasu Gaze od 5. oktobra prošle godine, navodno kako bi spriječio palestinsku grupu otpora Hamas da se pregrupiše. Palestinci optužuju Izrael da želi okupirati to područje i nasilno raseliti stanovništvo.- Politički ešalon razmatra izdavanje naređenja izraelskoj vojsci da krene na jug i okupira grad Gazu u bliskoj budućnosti - navodi "Kanal 14".Dodaju da je takva operacija sada moguća, posebno u svjetlu primirja u Libanu i dostupnosti većeg broja vojnih snaga za izvođenje velikih i dugotrajnih manevara.Pokušaji posredovanja koje su predvodili Sjedinjene Američke Države, Egipat i Katar da se postigne prekid vatre u Pojasu Gaze do sada su propali zbog Netanjahuovog odbijanja da zaustavi rat.Izraelska vojska provodi genocidni rat u Pojasu Gaze u kojem je ubijeno više od 45.550 Palestinaca od 7. oktobra 2023. godine, uglavnom žena i djece, uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja poziva na hitan prekid vatre.U novembru je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu) i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta (Yoav Galanta) zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se suočava i sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Gazi.

Izraelski mediji povezuju razmatranje s trenutnim zastojem u pregovorima o prekidu vatre i razmjeni talaca

Vlada Izraela razmatra naređenje vojsci da okupira grad Gazu

Avion američke kompanije Horizon Air bio je primoran vratiti se na pistu nakon što je orao udario u letjelicu.Kako navodi NBC News, avion je poletio iz Enkoridža za Ferbenks na Aljasci, kada je orao udario u letjelicu.&nbsp;Kompanija Alaska Airlines, čiji je Horajzon podružnica, saopštila je da se prošle sedmice avion vratio u Enkoridž nakon što je posada prijavila udar ptica. Let se okrenuo i vratio u Enkoridž oko 30 minuta kasnije, a taj let obično traje oko sat vremena.- Kapetan i kopilot su obučeni za ove situacije i bezbjedno su spustili avion bez ikakvih problema. Nije proglašeno vanredno stanje - objavila je aviokompanija.Avion se vratio na kapiju, a putnici su smješteni u drugi avion za Ferbenks. Aviokompanija je saopćila da je letjelica uklonjena iz upotrebe radi inspekcije, ali je od tada vraćena u upotrebu.Ovo saopćenje dolazi nakon nesreće južnokorejskog aviona, u kojoj je poginulo 179 ljudi, za koju se smatra da je bila izazvana udarom ptice u letjelicu, prenio je Telegraf.

<blockquote class="twitter-tweet">Horizon Air flight forced to return to Alaska airport after plane strikes an eagle <a href="https://t.co/xn3cb1e6e4">https://t.co/xn3cb1e6e4</a> <a href="https://twitter.com/MailOnline?ref_src=twsrc%5Etfw">@MailOnline</a>&mdash; Jim Polk 🇺🇸 (@JimPolk) <a href="https://twitter.com/JimPolk/status/1874291987417112786?ref_src=twsrc%5Etfw">January 1, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Avion se vratio na kapiju, a putnici su smješteni u drugi avion za Ferbenks

Nova drama na nebu: Avion se morao vratiti nakon što se sudario s pticama nad Aljaskom

Država Libija pokrit će troškove svojih građana koji u ovoj godini budu obavljali hadž, petu islamsku dužnost, potvrdio je predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Abdul Hamid Deibeh (Dbeibeh), javlja Anadolu.Videozapis sastanka premijera Deibeha s Komisijom za hadž i umru objavljen je na platformi Hakomitna, koja je povezana s Vladom nacionalnog jedinstva Libije.Deibeh​​​​​​​ je u govoru na skupu rekao da će sve troškove Libijaca koji će obaviti hodočaće 2025. godine pokriti država.Napominjući da ukupni trošak za hodočasnika prelazi 50.000 dinara (oko 8.400 eura), Deibeh​​​​​​​ je naveo da će taj iznos pokriti država, ali da Libijci koji to žele mogu i sami pokriti troškove.Libijska komisija za hadž i umru objavila je da je planirano da 7.800 Libijaca ode u Saudijsku Arabiju kako bi obavili hodočašće 2025. godine, što će državu koštati oko 65.5 miliona eura.

Trošak za hodočasnika prelazi 50.000 libijskih dinara (oko 8.400 eura), što će državu ukupno koštati oko 65,5 miliona eura

Bh. hadžije tvrde da su "zapele" u Saudijskoj Arabiji

Libijskim hadžijama u 2025. godini sve troškove će snositi država

Bivši režim Bašara al-Asada (Bashar al-Assad) pretvorio je planinu Kasijun (Qasioun) na području Damaska u postrojenje za proizvodnju barel-bombi koje su korištene u velikim masakrima tokom građanskog rata u Siriji, javlja Anadolu.Barel-bombe zapravo su metalni rezervoari u obliku buradi, kontejnera za cement ili cilindra, koji se pune visokoeksplozivnim materijalima i gorivom kako bi izazvale požar pri padu, uz dodatak metalnih krhotina i eksera.Ove bombe, za koje je poznato da imaju snažan destruktivni efekat uprkos niskoj cijeni, režimske snage su najviše koristile u građanskom ratu.Barel-bombe, napravljene punjenjem bureta materijalima kao što su velike količine eksploziva, otpadnog metala i eksera, korištene su u ubijanju hiljada civila u ratu u Siriji.Način na koji se baca ova bomba, koja uzrokuje razaranja na području od 50 do 200 metara u zavisnosti od količine eksploziva, u vojnoj terminologiji se definiše kao "slobodni pad".Reporterska ekipa agencije Anadolu snimila je postrojenje za proizvodnju barel-bombi koje se nalazi u podnožju planine Qasioun u blizini glavnog grada Damaska.<h2>Napadi na civilna naselja</h2>Na ulazu u objekat nalazi se fotografija svrgnutog sirijskog predsjednika Asada.Unutar objekta se mogu vidjeti razne cijevi, eksploziv, detonatori i druge komponente korištene u proizvodnji bombi.Prema izvještaju Sirijske mreže za ljudska prava (SNHR) za period od jula 2012. do aprila 2021. godine, koji dokumentira kršenja ljudskih prava nad civilima u Siriji, režimske snage su u napadima na civilna naselja upotrijebile barel-bombe čak 81.916 puta.U ovim napadima ubijeno je najmanje 11.087 civila, uključujući 1.821 dijete i 1.780 žena.<h2>Gađane provincije Damask, Halep, Dera i Idlib</h2>Na meti barel-bombi najviše su se našle provincije Damask, Halep, Dera i Idlib, a najviše žrtava je zabilježeno u Halepu.Bašar al-Asad, koji je bio sirijski predsjednik skoro 25 godina, pobjegao je u Rusiju nakon što su antirežimske grupe preuzele kontrolu nad Damaskom 8. decembra, čime je okončan režim partije Baas, koji je bio na vlasti u Siriji od 1963.​​​​​​ godine.Preuzimanje vlasti uslijedilo je nakon što su borci Hayat Tahrir al-Shama zauzeli ključne gradove u munjevitoj ofanzivi koja je trajala manje od dvije sedmice.

Ove bombe, za koje je poznato da imaju snažan destruktivni efekat uprkos niskoj cijeni, režimske snage su najviše koristile u građanskom ratu

Asadov režim planinu Kasijun koristio kao postrojenje za proizvodnju barel-bombi

Stotine ljudi u Štokholmu, glavnom gradu Švedske, umjesto dočeka Nove godine učestvovali su na skupu podrške Palestini, javlja Anadolu.Demonstranti su se, uprkos hladnom vremenu, okupili na trgu "Segels Torg", na poziv nekoliko nevladinih organizacija.Okupljeni su održali protestnu šetnju do švedskog parlamenta, noseći transparente s natpisima "Slobodna Palestina, slobodna Gaza", "Stop genocidu" i "Bojkotuj Izrael".Demonstranti su pozvali na hitan prekid napada na Gazu i uzvikivali slogane "Slobodna Palestina", "Kraj okupaciji" i "Izrael je ubica".Također su osudili podršku koju Švedska i Sjedinjene Američke Države (SAD) daju Izraelu, dodajući da su dvije zemlje saučesnice u ratnim zločinima koje je počinio Izrael.U saopćenju ispred organizatora navedeno je da su odlučili da ne učestvuju u dočeku Nove godine dok Izrael vrši masakre nad djecom, ženama i novinarima, nego da se još snažnije čuje glas palestinskog naroda.Izraelska vojska vodi genocidni rat u Gazi u kojem je ubijeno više od 45.550 Palestinaca od 7. oktobra 2023. uglavnom žena i djece, uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja poziva na hitan prekid vatre.U novembru je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se suočava i sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Gazi.

Okupljeni su održali protestnu šetnju do švedskog parlamenta, noseći transparente s natpisima "Slobodna Palestina, slobodna Gaza" i "Stop genocidu"

Skup podrške Palestini umjesto dočeka Nove godine u Štokholmu

Predsjednički kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac objavio je na svom Facebook profilu snimku koja je nastala sinoć u Splitu na dočeku nove godine na kojem je nastupala Dubioza kolektiv.Na njoj se uoči pjesme ‘Brijuni‘ vidi Josip Broz Tito, a na glasovnoj snimci ‘Tito‘ govori o propasti Jugoslavije.Primorac je u opisu videa prozvao Ivicu Puljka i SDP i glasačima poručio da je to Hrvatska kakvu žele splitski gradonačelnik i aktualni predsjednik Zoran Milanović.- Ovako Puljak i SDP-ovci dočekuju Novu godina usred Splita. Ovo je Hrvatska koju zaziva i Puljak i Zoran Milanović.Zato ih trebamo kazniti već u nedjelju, 12. 1. 2025.Izađite na izbore i ne dopustite da se Hrvatska više crveni, napisao je Primorac u svojoj objavi.

Izađite na izbore i ne dopustite da se Hrvatska više crveni, napisao je Primorac u svojoj objavi

Štab Dragana Primorca objavio video s koncerta u Splitu: "Ovo je Hrvatska koju zazivaju Puljak i Milanović"

Bugarski ministar unutrašnjih poslova Atanas Ilkov i njegov rumunski kolega Katalin Predoju (Catalin Predoiu) simbolično su podigli barijeru na graničnom prijelazu na Dunavskom mostu između Rusea i Đurđua (Giurgiu) u srijedu iza ponoći. Ovim aktom je označeno punopravno članstvo dvije zemlje u šengenskoj zoni slobodnog putovanja, jer su kopnene granične kontrole ukinute od 1. januara 2025. godine, prenosi BTA.Obraćajući se rumunskim gostima, Atanas Ilkov je rekao:&nbsp;- Izuzetno mi je zadovoljstvo, odgovornost i privilegija što sam danas ovde sa vama. Radili smo zajedno više od 17 godina na ostvarenju ovog cilja. Suočili smo se sa mnogim izazovima, ali smo uspeli, i danas možemo proslaviti ovaj uspjeh.- Za obje zemlje ovo je historijski uspjeh koji smo zajedno postigli kroz povjerenje - rekao je bugarski ministar unutrašnjih poslova.&nbsp;On je zahvalio svom rumunskom kolegi na pozivu da se obilježi taj događaj na graničnom prijelazu i na naporima uloženim da se postigne "ovaj dugo željeni cilj". Ilkov je takođe zahvalio bugarskim i rumunskim zvaničnicima u ministarstvima unutrašnjih poslova na godinama napornog rada.Sa svoje strane, Katalin Predoju je rekao:- Bugarska i Rumunija su završile projekat značajan ne samo za dvije zemlje već i za Evropu.On je naglasio da je ovo historijski trenutak i veoma važna prekretnica za privredni sektor i za građane obe zemlje.Uz podršku evropskih partnera, Bugarska i Rumunija su još jednom pokazale da je EU živo biće, rekao je rumunski ministar unutrašnjih poslova.

Za obje zemlje ovo je historijski uspjeh koji smo zajedno postigli kroz povjerenje, rekao je ministar unutrašnjih poslova Bugarske Atanas Ilkov

Bugarska i Rumunija obilježile punopravno članstvo u šengenskoj zoni

Evropska unija, a ne Rusija, patit će nakon što je Ukrajina zatvorila slavinu za isporuku ruskog gasa u blok, izjavio je u srijedu slovački premijer Robert Fico.Kijev je odbio da produži ugovor o tranzitu s ruskim državnim energetskim gigantom Gazpromom koji omogućava Moskvi da usmjerava prirodni plin u srednju Evropu preko ukrajinskih plinovoda, ignorirajući molbe zemalja poput Slovačke i Mađarske koje se oslanjaju na jeftinu rusku energiju.Ugovor je istekao 1. januara, označavajući kraj aranžmana koji je postojao decenijama.- Zaustavljanje tranzita gasa preko Ukrajine imat će drastičan uticaj na sve nas u EU - ali ne i na Rusku Federaciju - rekao je slovački premijer Fico u novogodišnjem obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.Fico - koji je prijatelj s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sastao se s njim u Moskvi u iznenadnoj posjeti tokom božićnih praznika kako bi razgovarali o isporuci plina - ranije je tvrdio da će završetak sporazuma povećati troškove za EU i pogoditi konkurentnost bloka, kao i izazvati povećanje cijena energije u Slovačkoj.On je također zaprijetio da će poduzeti "recipročne mjere" protiv Ukrajine ako ne produži aranžman, uključujući zaustavljanje izvoza električne energije u zemlju dok se suočava sa oštrom zimom.Ukrajina je odbacila upozorenje i ponudila sopstvenu domaću proizvodnju gasa kao alternativu za svoje susjede. Poljska je saopćila da je spremna da izvozi više struje u Ukrajinu ako Fico ispuni svoju prijetnju.Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski pozdravio je u srijedu kraj ruskog gasnog sporazuma kao "pobjedu" Kijeva.- Putin je potrošio milijarde na izgradnju Nordstreama kako bi zaobišao Ukrajinu i ucijenio istočnu Evropu prijetnjom prekida isporuke gasa. Danas mu je Ukrajina prekinula mogućnost izvoza gasa direktno u EU - objavio je on na X-u.

Ugovor je istekao 1. januara, označavajući kraj aranžmana koji je postojao decenijama

Fico: Prekidanje isporuke ruskog gasa za EU imat će "drastičan" uticaj

Oko 330 ljudi privedeno je tokom proslava na ulicama njemačkog glavnog grada Berlina u novogodišnjoj noći, mnogi zbog opasne upotrebe vatrometa, saopćila je u srijedu gradska policija, što su zvaničnici ocijenili uspješnim.Policija je saopćila da je, uprkos hapšenjima, noć bila ukupan uspjeh za grad.Većina hapšenja odnosila se na kršenje zakona u vezi sa upotrebom vatrometa ili oružja, rekao je glasnogovornik policije.Vatromet je zabranjen na određenim ulicama, a u Berlinu je dozvoljeno ispaljivati vatromet samo u novogodišnjoj noći od 18 sati do novogodišnjeg jutra u 7 sati ujutro. Prekršaji rizikuju kaznu do 10,000 eura.Trinaest policajaca je povrijeđeno tokom noći, od kojih je jedan morao na operaciju nakon što ga je vjerovatno pogodio nedozvoljeni vatromet, saopćila je policija.

Policija je saopćila da je, uprkos hapšenjima, noć bila ukupan uspjeh za grad

Više od 300 privedenih u Berlinu tokom proslave Nove godina

Vojni sud u Demokratskoj Republici Kongo osudio je 13 vojnika na smrt zbog optužbi koje uključuju ubojstvo, pljačku i kukavičluk, što vojni dužnosnici opisuju kao pokušaj poboljšanja vojne discipline nakon teritorijalnih gubitaka uzrokovanih bježanjem vojnika.<h2>Borbe protiv pobunjenika</h2>Naime, kako je izvijestio Reuters, vojnici su jučer osuđeni u gradu Lubero, u istočnoj provinciji Sjeverni Kivu, gdje se kongovske snage gotovo tri godine bore protiv pobunjeničkog pokreta M23, kojeg podržava Ruanda, ali i protiv drugih paravojnih skupina.Borbe su se intenzivirale na području Lubero, a slučajevi vojnika koji napuštaju svoje položaje pomogli su neprijatelju da napreduje, izjavio je lokalni glasnogovornik vojske Mak Hazukay. "Neki od vojnika koji bi se trebali boriti protiv neprijatelja na prvoj liniji pokazali su određenu vrstu nediscipline", rekao je."Morali smo organizirati ovo edukativno suđenje kako bismo stvari postavili na svoje mjesto."<h2>Nisu svi osuđeni na smrt</h2>Ukupno je 24 vojnika sudjelovalo u suđenju. Osim 13 vojnika koji su dobili smrtnu kaznu, četvorica su osuđena na kazne zatvora od 2 do 10 godina, šest vojnika je oslobođeno, a jedan slučaj je odgođen radi daljnje istrage.Saslušanja su bila namijenjena "obnavljanju povjerenja između vojske i stanovništva", izjavio je vojni tužitelj Kabala Kabundi za Reuters. Svi osuđeni izjavili su da nisu krivi i imaju pravo žalbe na presudu u roku od pet dana, rekao je Kabundi. Odvjetnik jednog od optuženih izjavio je da će uložiti žalbu.

Morali smo organizirati ovo edukativno suđenje kako bismo stvari postavili na svoje mjesto

DR Kongo osudio 13 vojnika na smrt: Optuženi su za ubistvo, pljačku i kukavičluk

Na konferenciji za medije u Nju Orleansu, vlasti su potvrdile da je u napadu poginulo najmanje deset osoba, a povrijeđeno je 35, među kojima su i dva policajca.Napadač, koji je vozilom uletio među ljude, a zatim počeo da puca, je mrtav.Iako je gradonačelnica ovaj napad nazvala terorističkim činom, iz FBI kažu da to ipak nije slučaj.Gradonačelnica je dodala da se radi o namjernom napadu, a ne o incidentu zbog vožnje u alkoholisanom stanju.Iz FBI, koji je preuzeo istragu o napadu, kažu da u u toj oblasti nađene i improvizirane eksplozivne naprave.Vlasti su pozvale ljude da izbjegavaju ovo područje.Svjedoci, koji su imali sreću da prežive napad, rekli su da je situacija bila dramatična i da je bilo dosta krvi.Muškarac koji se kamionetom zabio u ljude u Nju Orleansu, čiji identitet još nije poznat, pokušao je "da ubije što je moguće više ljudi", objavila je policija tog američkog grada, prenosi CNN.- Napadač je imao veliku želju da izazove pokolj - rekla je portparolka policije Ane Kirkpatrik, a prenosi AFP.

Gradonačelnica je dodala da se radi o namjernom napadu, a ne o incidentu zbog vožnje u alkoholisanom stanju

Nju Orleans: Ubijeno 10, a povrijeđeno 35 osoba

Mrtav napadač koji je ubio najmanje 10 ljudi: FBI pronašao bombe

Uprkos operaciji prostate kojoj je podvrgnut ovog tjedna, premijer Izraela Benjamin Netanjahu i dalje planira prisustvovati inauguraciji Donalda Trampa u Vašingtonu 20. januara, izvijestio je državni službenik upoznat s detaljima za The Times of Israel.Prema riječima službenika, jučer su održani logistički razgovori o putovanju.Netanjahu je jučer navečer nakratko napustio bolnicu, dva dana nakon operacije, kako bi glasovao o ključnom zakonu povezanom s proračunom. Nakon odlučujućeg glasovanja, vratio se u medicinski centar iste večeri.Osim premijerovih zdravstvenih problema, nalog za uhićenje koji je Međunarodni kazneni sud izdao u studenom čini putovanje dodatno rizičnim, jer bi hitno slijetanje u mnogim zemljama na ruti moglo rezultirati njegovim uhićenjem.Putovanje u Washington bilo bi Netanyahuov prvi poznati let u inozemstvo otkako su nalozi izdani.

Objavljeno kako će izgledati sahrana bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera, hoće li doći Tramp

Najmanje dvije osobe poginule, 22 povrijeđene u nesreći povezanoj s vatrometom

Na ovo su čekale 13 godina: Bugarska i Rumunija postale punopravne članice šengenske zone

Jevrejski pisac Štajnberg odrekao se državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima

Vlada Izraela razmatra naređenje vojsci da okupira grad Gazu

Nova drama na nebu: Avion se morao vratiti nakon što se sudario s pticama nad Aljaskom

Libijskim hadžijama u 2025. godini sve troškove će snositi država

Asadov režim planinu Kasijun koristio kao postrojenje za proizvodnju barel-bombi

Skup podrške Palestini umjesto dočeka Nove godine u Štokholmu

Štab Dragana Primorca objavio video s koncerta u Splitu: "Ovo je Hrvatska koju zazivaju Puljak i Milanović"

Bugarska i Rumunija obilježile punopravno članstvo u šengenskoj zoni

Fico: Prekidanje isporuke ruskog gasa za EU imat će "drastičan" uticaj

Više od 300 privedenih u Berlinu tokom proslave Nove godina

DR Kongo osudio 13 vojnika na smrt: Optuženi su za ubistvo, pljačku i kukavičluk

Mrtav napadač koji je ubio najmanje 10 ljudi: FBI pronašao bombe

Netanjahu planira prisustvovati inauguraciji Donalda Trampa unatoč operaciji

Globus

Objavljeno kako će izgledati sahrana bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera, hoće li doći Tramp

Najmanje dvije osobe poginule, 22 povrijeđene u nesreći povezanoj s vatrometom

Na ovo su čekale 13 godina: Bugarska i Rumunija postale punopravne članice šengenske zone

Jevrejski pisac Štajnberg odrekao se državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima

Vlada Izraela razmatra naređenje vojsci da okupira grad Gazu

Nova drama na nebu: Avion se morao vratiti nakon što se sudario s pticama nad Aljaskom

Libijskim hadžijama u 2025. godini sve troškove će snositi država

Asadov režim planinu Kasijun koristio kao postrojenje za proizvodnju barel-bombi

Skup podrške Palestini umjesto dočeka Nove godine u Štokholmu

Štab Dragana Primorca objavio video s koncerta u Splitu: "Ovo je Hrvatska koju zazivaju Puljak i Milanović"

Bugarska i Rumunija obilježile punopravno članstvo u šengenskoj zoni

Fico: Prekidanje isporuke ruskog gasa za EU imat će "drastičan" uticaj

Više od 300 privedenih u Berlinu tokom proslave Nove godina

DR Kongo osudio 13 vojnika na smrt: Optuženi su za ubistvo, pljačku i kukavičluk

Mrtav napadač koji je ubio najmanje 10 ljudi: FBI pronašao bombe

Netanjahu planira prisustvovati inauguraciji Donalda Trampa unatoč operaciji