Kina čeka raspad Rusije kako bi mogla povratiti svoju zemlju na istoku, koja im je oduzeta prije dva stoljeća, tvrdi Dajana Frensis (Diana Francis), kanadska novinarka i pisac.

Kako prenosi portal "Msm.com", ona je objasnila kako rat u Ukrajini može utjecati na odnose Pekinga i Moskve.

Ključna podrška

Zasad, Peking daje ključnu podršku Vladimiru Putinu od njegovog napada na Ukrajinu, kada su uslijedile sankcije kojima je odsječen od zapadnog sviejta.

Frensis smatra da je Kina spremna vratiti ono što smatraju da im pripada - zemlja na krajnjem istoku Rusije.

- Kina je stavljena u užasan položaj. Imali su Olimpijske igre na koje su bili ponosni 2022. godine, a Putin je otišao tamo i natjerao Si Đinpinga (Xi Jinping) da potpiše sporazum o partnerstvu, a da mu nije rekao da će tri dana kasnije izvršiti genocidnu invaziju na susjednu zemlju. Nikad nije rekao Siju ništa o svojim planovima. Ovo je bilo veoma sramotno - kazala je Frensis za "Times Radio".

Kanađanka je uvjerena da će se Rusija raspasti poslije rata u Ukrajini, što će omogućiti Kini da povrati zemlju koja je ranije bila pod njenom jurisdikcijom.

"Ukradena zemlja"

- Kina je veoma uključena u ono što se dešava Rusiji nakon što se ovo završi. Mnogi od nas spekulišu da kada centralne vlasti ne izdrže i izgube rat, ko god da zamijeni Putina neće moći zadržati svih 11 vremenskih zona na koliko se Rusija prostire. To je jednostavno prevelika zemlja. Na krajnjem istoku nalazi se Mandžurija, koja je ukradena od Kine prije više od 100 godina. Oni žele nazad Mandžuriju, i dobit će je. Ako postoji slabost na minut oni će se pokrenuti. Ne nužno s trupama, ali će se politički kretati da preuzmu kontrolu nad tim područjem - istakla je.

Rusija je izvršila invaziju na Mandžuriju 1900. godine poslije Prvog kinesko-japanskog rata 1894-1895. Ove sedmice, Putin je najavio da planira posjetiti Kinu u maju. Njegovo saopćenje je uslijedilo dok je američki državni sekretar Entoni Blinken (Anthony) bio u zemlji da se sastane s predsjednikom Si Đinpingom.

Prema ranijim procjenama Sjedinjenih Država, Kina je povećala prodaju Rusiji opreme, mikroelektronike i druge tehnologije koju Moskva zauzvrat koristi za proizvodnju projektila, tenkova, aviona i drugog oružja za upotrebu u sukobu. Kina je više puta ponavljala da Rusiji ne pruža oružje ili vojnu pomoć, iako je održavala snažne ekonomske veze s Moskvom.