Tačno tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta u Donjoj Jablanici, ali i drugim mjestima pogođenim katastrofom, brojni su upitnici. Mještani koji su ostali bez svojih domova u tuđim su kućama.<h2>Konkretni koraci</h2>Nevrijeme i padavine otvaraju im još svježe rane na strahote koje su preživjeli. Sve je na čekanju, rekao je Semir ef. Jahić, imam u Donjoj Jablanici.Najveći pomak koji je do sada ostvaren, prema riječima Jahića, jeste kupovina zemljišta i objekata na Rogića kućama, što je otkupila organizacija „Pomozi.ba“.

- Svi dalji koraci, pretpostavljamo, zavisit će od izvještaja, odnosno elaborata Rudarsko-geološko građevinskog fakulteta u Tuzli, koji bi nam trebao dati odgovore na procjenu ugroženosti stabilnosti projekata i kompletnog ovog područja. Vjerujem da će na osnovu toga i općina povlačiti konkretne korake – rekao je za „Dnevni avaz“ ef. Jahić.Za sada se zna da će na lokalitetu Rogića kuća biti izgrađeno 15 stambenih objekata. Uglavnom, radi se o jednospratnicama od 120 kvadrata, kako se to za sada iznosi, a od čega će, kaže, Islamska zajednica u BiH finansirati izgradnju 10 takvih stambenih objekata.<h2>Sigurna zona</h2>- To je sigurna zona i jedan od ljepših dijelova sela. Cilj je svakako da zadržimo naša sela, kako Donju Jablanicu, tako i Zlate i Mirke, da ih ne uništavamo, jer, kada se iseli 30 porodica, onda je to, bojim se, gotovo ugašeno selo. Jasno, sve će zavisiti od procjene ugroženosti, odnosno sigurnosti. To će sigurno dati odgovore na većinu pitanja, a vjerujem da ćemo elaborat dobiti do kraja mjeseca – istakao je ef. Jahić. Podsjećamo, u Jablanici je 4. oktobra smrtno stradalo 19 osoba, a u cijeloj FBiH katastrofa je odnijela 27 života.<h2>Blato i mulj</h2>Ni džamija nije kompletna očišćena. Kako kaže ef. Jahić, vrijeme im ne ide naruku.- Ostalo je još da očistimo gasulhanu, negdje oko jedne trećine, ali imamo veći problem gdje su mokri čvorovi, jer se ne može prići i, bukvalno, svaka lopata se mora ručno izbaciti. I za projekt sanacije džamije čekamo elaborat, a prema nadležnoj općinskoj službi smo uputili zahtjev za snimanje terena, kako bi arhitekti mogli sačiniti projekt – kazao je ef. Jahić.

Cilj je svakako da zadržimo naša sela, kako Donju Jablanicu, tako i Zlate i Mirke, rekao je ef. Jahić

Tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta: U Jablanici je još sve na čekanju

Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik istakao je da odluka Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) da poništi zaključke Narodne skupštine RS nije samo "pravno problematična, već je i etički sporna, jer udara na samu srž ljudske slobode - pravo na mišljenje i stav".Dodik je ukazao da je ova odluka još jednom osvijetlila duboku krizu političkog sistema BiH.-	Ova intervencija, predstavljena kao akt očuvanja ustavnog poretka, u svojoj suštini odražava duboko nerazumijevanje prirode demokratskog procesa i prava na izražavanje stava - naveo je Dodik u autorskom tekstu za “Glas Srpske”.On je poručio da je „RS stvorena u dejtonskom procesu, a to nije visoki predstavnik, a pogotovo Schmidt koji nije čak ni to“.-	Kao strana u Dejtonskom sporazumu naše bazično pravo je da imamo stav o svim pitanjima - istakao je Dodik.On je ukazao da su zaključci NSRS oblik političkog stava, način na koji predstavnici jednog naroda artikulišu stavove i mišljenja o ključnim pitanjima Dejtonskog sporazuma.-	To što Šmit nije prepoznao ovu razliku, nije samo zabrinjavajuće, već i ponižavajuće. Da li je ikada u modernoj Evropi viđena situacija u kojoj se zabranjuje stav ugovorne strane - upitao je Dodik.Prema njegovim riječima, demokratija počiva na slobodi izražavanja, razmjeni mišljenja i argumentovanom dijalogu, a kada jedan akter, bio on domaći ili međunarodni, odluči da zabrani mišljenje, on time krši osnovne principe na kojima je zasnovano moderno društvo.Dodik je ocijenio da su zaključci Narodne skupštine, čak i prema najoštrijim kritičarima, politički stavovi i procjene – strane ugovornice Dejtonskog sporazuma.-	Šmitova brljotina šalje opasnu poruku – u BiH, mišljenja koja nisu u skladu sa sa poželjnim političkim narativima mogu biti zabranjena. Ovo je presedan koji ne samo da destabilizuje političku scenu, već i potkopava samu ideju suvereniteta i demokratije - naveo je Dodik.On je istakao da ovakva politika “podsjeća na istorijske pokušaje germanskih sila da na ovim prostorima nametnu sopstvene modele upravljanja i vrijednosti”.-	Kao što istorija svjedoči, ti pokušaji nisu uspjeli i neće uspjeti ni sada - poručio je Dodik.Dodik ukazuje da Šmit ovim postupcima ne samo da potkopava suverenitet, već ozbiljno ugrožava šanse za izgradnju dugoročnog povjerenja između različitih naroda u BiH.Predsjednik RS je “pojasnio da su zaključci Narodne skupštine RS, koliko god nekome bili politički neprihvatljivi, stavovi strane ugovornice Dejtonskog sporazuma i ne uvode sankcije, niti nameću odluke”.-	Oni su stavovi. Zabrana mišljenja nije samo politički neodrživa – ona je logički apsurdna. Šmit je u svojoj intervenciji pokazao da ne razumije suštinu političke komunikacije, ali i osnovne postulate ljudske slobode - naglasio je Dodik.On je istakao da je veći apsurd što EU, koja se diči slobodom mišljenja i izražavanja, ćuti pred ovakvim potezima.Ako EU zaista počiva na vladavini prava, procedurama, demokratiji i suverenitetu, kaže Dodik, onda mora jasno staviti do znanja da su adresa broj jedan za njih demokratski izabrani predstavnici naroda, a ne nelegalni i nelegitimni predstavnici iz inostranstva koji u krizi srednjih godina dobijaju autoritarne sklonosti.-	Historija ovog prostora zahtijeva posebnu pažnju i razumijevanje, jer je samo uz poštovanje lokalnih realnosti moguće graditi održivi mir i međusobno povjerenje - naveo je predsjednik RS, te dodao da zabrana mišljenja vraća ljude “na granu” – u stanje gdje su osnovne ljudske funkcije suspendovane.Dodik je ponovio da je “RS politička i ustavna realnost, strana ugovornica, jednako kao i Federacija BiH /FBiH/, a njen narod nije i nikada neće biti narod drugog reda, dok Šmitova odluka samo produbljuje osjećaj nepravde i otuđenja među narodima u BiH”.-	Ako Šmit vjeruje da RS nema pravo na stav, šta to zapravo govori o njegovom višenju naroda koji ovdje živi? Da li nas smatra nesposobnim za racionalno razmišljanje, za izražavanje mišljenja, za donošenje političkih stavova? Ili nas, još gore, vidi kao bića lišena te osnovne ljudske osobine – mišljenja?”, upitao je Dodik.-	Odluka Šmita nije samo greška - kaže Dodik, ona je uvreda za svakog ko sebe smatra slobodnim i mislećim čovjekom.-	Ako dozvolimo da ovakve odluke prođu bez odgovora, pitanje nije da li ćemo izgubiti slobodu već da li će nas uopšte smatrati ljudima - poručio je Dodik.Prema njegovim riječima, stranci su instalisali sebe kao nadstranu, skrnaveći ne samo Dejtonski sporazum nego i rušeći međunarodno pravo, a posebno Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora.-	A Dejtonski sporazum je upravo to, bar po stavu Venecijanske komisije. Ili ko to još uzima ozbiljno - rekao je Dodik.On kaže da se po toj “neozbiljnoj”, “neuvažavajućoj”, “nikakvoj” Venecijanskoj komisiji Dejtonski sporazum i svi njegovi aneksi “moraju smatrati” međunarodnim ugovorom, a njihov karakter ili tumačenje se, stoga, rukovode međunarodnim pravom, a naročito Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora.-	Niti Šmit, niti Amerika, niti Britanija nisu potpisali Dejtonski sporazum i stoga nisu strane ugovornice. Oni su samo uzurpatori, kršitelji, nasilnici u svemu onome što je Dejtonski sporazum - zaključio je Dodik.

Kao strana u Dejtonskom sporazumu naše bazično pravo je da imamo stav o svim pitanjima, istakao je Dodik

Dodik o potezu Šmita: Ako dozvolimo da ovakve odluke prođu bez odgovora, pitanje je da li će nas uopšte smatrati ljudima

Manji bosanskohercegovački entitet RS obilježava neustavni 9. januara, a takozvana proslava počinje 8., završava 10. januara s centralnom manifestacijom u Banjoj Luci.Ono što je drugačije ove godine, jeste da će parada proći bez prisustva predsjednika RS i lidera SNSD Milorada Dodika, koji će biti odsutan zbog zdravstvenih razloga.Kako piše SrpskaInfo, za ove namjene, kako se navodi u tenderu, kabinet predsjednika RS namjerava da potroši čak 555.000 KM bez PDV.Na tenderu se traži jedan ponuđač, a rok za preuzimanje javnog poziva ističe danas.Treba podsjetiti i to da je za usluge organizovanja proslave neustavnog Dana RS prošle godine potrošeno 408.000 KM bez PDV, dok je za za medijsku kampanju potrošeno još dodatnih 240.000 KM, bez PDV.Ukupan budžet za proslavu neustavnog 9. januara u 2023. godini je iznosio 458.816 KM, a godinu ranije 637.400 KM. Proslava u 2021. godini, usljed pandemije koronavirusa, izvedena je u znatno "skromnijem" aranžmanu i koštala je preko 300.000 KM (ugovor je bio na 328.640 KM), dok je ona iz 2020. bila nešto skuplja i koštala je skoro 420.000 KM (417.555 KM bez PDV).

Ukupan budžet za proslavu neustavnog 9. januara u 2023. godini je iznosio 458.816 KM, a godinu ranije 637.400 KM

Vrtoglava cifra za proslavu neustavnog 9. januara: Evo koliko će ove godine koštati Dodikova parada

Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, odgojno-obrazovna ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 8. januara obilježava 488. godišnjicu neprekidnog rada.„Stjecište dobrih, dom savršenih ljudi“, kako se o Medresi kazuje u hronostihu ispisanom iznad ulaza u Kuršumliju, otkriva inspirativnu vizionarsku misao i ulogu koju je utemeljitelj Gazi Husrev-beg, najveći i najznačajniji bosanskohercegovački vakif, namijenio ovoj ustanovi. -	Teško je zamisliti da je Gazi Husrev-beg hladnog zimskog dana 8. januara 1537. godine mogao i naslutiti da proplamsaji ove plemenite ideje neće biti povijeni dahom društveno-političkih okolnosti i izazovnog povijesnog hoda Medrese. Istina, on je sve učinio da je zaštiti, osnaži i omogući joj razvoj. Vakifove riječi, suhim žigom utisnute u vakufnamu prije gotovo pet stoljeća, danas nam govore univerzalnim jezikom (samo)održivosti i odgovornosti. One nas podsjećaju da vrijednosti koje smo naslijedili trebamo prenijeti i predati budućim generacijama - kazao je u razgovoru za Agenciju MINA povodom godišnjice pomoćnik direktora Medrese za nastavu prof. Mensur Kerla.Svršenici Medrese, kako ističe sagovornik, najbolji su promotori i svjedoci Gazi Husrev-begovog djela. Oni svojim životima, radom, djelima, postignućima, svjedoče pronicljivost, altruizam i mudrost vakifa. <h2>Značajni doprinosi</h2>-	Vakif je suptilno iscrtao i obrise profila i kvaliteta onih koji će podučavati i biti podučavani. U Medresi je tako ostvareno skladno jedinstvo odgojne i obrazovne komponente podučavanja. I danas, u informacijskom ili digitalnom dobu, Medresa kao slavni hram visoke učenosti, ostaje most između tradicije i savremenosti, mjesto i ustanova gdje se stoljetno iskustvo i akumulirana mudrost susreću s izazovima novog doba, ne gubeći izvorni karakter i plemenitost svoje misije - izjavio je on.Značajni doprinosi učenika, profesora, odgajatelja i alumnista afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese vrijedni su počasti i živi su svjedok odgovornog odnosa prema temeljnim intencijama vakufname, napominje Kerla.-	Ličnim uspjesima, postignućima i potvrđivanjima svi oni dokazuju vrijednosti ove škole. Zbog toga je 8. januar ugraviran u samo biće svakog učenika, svršenika i uposlenika ove ustanove kao datum koji iznova podsjeća na našu odgovornost prema znanju, kao blagodati i temeljnoj univerzalnoj vrijednosti, i prema Medresi, kao vjerskoj školi - kazao je on.<h2>Jaki temelji </h2>Gazi Husrev-begova medresa je odgajala i obrazovala više hiljada ljudi koji su svijetom širili nauku, islamski moral, univerzalne poruke dobra i vrednote. -	Medresa je postavila jake temelje sistematskog obrazovanja u našoj zemlji, a njen doprinos ogleda se i u formiranju intelektualne elite koja je stoljećima oblikovala kulturni, duhovni i društveni život Bosne i Hercegovine, od znamenitih alima i književnika, do prosvjetitelja i reformatora. Medresa stoljećima obitava na razmeđu prošlosti i budućnosti, ali i na razmeđu dva svijeta, dva dijela ili dvije strane svijeta: Istoka i Zapada. Gazi Husrev-begova medresa jeste stara škola sa višestoljetnim iskustvom, ali ona je istovremeno i škola budućnosti - akcentirao je on.Kako je kazao, „rasplamsaj aktivnosti koji sada svjedočimo u Gazi Husrev-begovoj medresi lijep su nagovještaj da je budućnost svijetla i blistava i da će još uvijek neispisane stranice njene povijesti biti svjedok predanog rada, lijepih priča, vrhunskog uspjeha i trajnog služenja dinu i domovini“.-	Blistave stranice historije ove škole tek trebaju da se potpuno otvore naučnicima i istraživačima koji će moći razmatrati, tumačiti i objašnjavati njezin historijski hod, djelovanje i uspjehe - istaknuo je on.<h2>Centralna svečanost </h2>Nakon što je 26. decembra održana Svečana akademija za učenike u povodu 488. godišnjice Medrese, 8. januara u amfiteatru Medrese, s početkom u 14.30 sati, bit će održana centralna svečanost.-	Na dan kada je 1537. godine Gazi Husrev-beg zasnovao Medresu kao visoko učilište koje je stoljećima najprepoznatljivije i, usuđujem se ustvrditi, najvažnije ishodište naše institucionalne obrazovanosti, planirana je Svečana sjednica Nastavničkog vijeća Gazi Husrev-begove medrese, a istog dana će biti održana i Svečana akademija - najavio je Kerla.Dan Gazi Husrev-begove medrese, zaključio je profesor, je vrijeme kada se „pod jedan krov okuplja cijela medresanska porodica“.&nbsp;

Istina, on je sve učinio da je zaštiti, osnaži i omogući joj razvoj, rekao je prof. Kerla

Gazi Husrev-begova medresa obilježava 488. godišnjicu: Svršenici najbolji svjedoci vakifovog djela

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) nakon jutarnjeg mraza, tokom dana se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.Jutro je pretežno vedro i vrlo hladno uz mraz, dok oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i jugoistoku ima magle, koja se lokalno može i duže zadržati uz ledeni dan u tim mjestima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.Na jugu će biti sunčanije i u prvom dijelu dana vjetrovito.Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, u Hercegovini tokom jutra pojačana bura.Maksimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu devet, u višim predjelima i mjestima sa maglom minus pet stepeni Celzijusovih.Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac minus 15, Han Pijesak i Livno minus 11, Kneževo minus deset, Tuzla minus osam, Sarajevo minus sedam, Mrkonjić Grad minus šest, Banjaluka, Bijeljina, Zenica i Mrakovica minus četiri, Prijedor, Doboj i Široki Brijeg minus dva, Foča minus jedan, Trebinje tri i Mostar četiri.Visina sniježnog pokrivača: Mrakovica 73, Kneževo 62, Han Pijesak 60, Čemerno 36, Mrkonjić Grad 32, Sokolac 29, Srebrenica 23, Doboj 21 i Banjaluka 19 centimetara

Tokom dana se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode

Na Sokocu -15 stepeni, u Han Pijesku i Livnu -11

Snijeg otežava saobraćanje u većem dijelu Bosne i Hercegovine. Posebno upozoravamo na dionice preko planinskih prevoja, gdje ima ugaženog snijega na kolovozu i gdje često dolazi do zastoja, kažu iz BIHAMK-a.Jak vjetar stvara snježne nanose i otežava saobraćaj na širem području: Livna, Tomislavgrada, Glamoča i Bosanskog Grahova.-	Dodatno zbog niske temperature skrećemo pažnju na poledicu, posebno na dionicama u višim predjelima gdje mjestimično ima i ugaženog snijega, a u nižim predjelima na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima. Apelujemo na vozače da budu oprezni i da se pridržavaju svih saobraćajnih propisa. Na put ne krećite bez odgovarajuće zimske opreme – kažu iz BIHAMK-a.<h2>Zabrana saobraćaja</h2>Zabranjen je saobraćaj za teretna motorna vozila na putevima:- Bosanski Petrovac-Drvar-Bosansko Grahovo,- Glamoč-Mlinište i- Drvar-Glamoč.Na regionalnom putnom pravcu Karanovac – Kneževo put je prohodan do mjesta Vidovo Vrelo, a dalje do Kneževa se ne preporučuje vožnja, kao i na putnom pravcu Kneževo – Ugar. Zbog velikog interesovanja za putni pravac Banja Luka-ski centar Babanovac, preporučujemo korištenje putnog pravca Banja Luka-Jajce-Donji Vakuf- Turbe – Babanovac, kažu iz BIHAMK-a.Na graničnim prijelazima: Izačić, Hadžin Potok, Velika Kladuša, Gradina, Gradiška i Orašje duge su kolone vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine. Na ostalim graničnim prijelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.<h2>Aktuelni radovi&nbsp;</h2>Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.U toku su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo, zbog čega se povremeno saobraća sporije, uz moguće kraće obustave.Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima: Pelagićevo-Srebrenik, Husino-Ljubače i Čitluk-Ljubuški.<h2>Oštećenje mosta</h2>Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima: Pelagićevo-Srebrenik, Husino-Ljubače i Čitluk-Ljubuški

Snijeg otežava saobraćanje u većem dijelu BiH: Jak vjetar stvara snježne nanose

Na današnji dan 2006. godine, u Sarajevu je preminuo Nijaz Abadžić, bosanskohercegovački novinar, publicist i urednik Federalne televizije BiH. Profesionalno se bavio novinarstvom od 1960. godine, postavši poznat po praćenju ekologije i naučno-popularnoj publicistici. U svojoj 30-godišnjoj karijeri snimio je više od 350 televizijskih emisija i dokumentarnih filmova, napisao više od 2100 članaka i četiri knjige. Abadžić je pokretač i autor prve agrarne televizijske serije u BiH "Zelena panorama" (1973) te autor prve stalne ekološke tv serije u nekadašnjoj JRT mreži "Živjeti s prirodom" (1981).<h2>Dobitnik Povelje časti UN-a</h2>U okupiranom Sarajevu 1994. osnovao je ekološku fondaciju "Fondeko", u aprilu 1996. pokrenuo i uređivao prvu stalnu ekološku radijsku emisiju u BiH, a u julu 1997. pokrenuo popularno-naučnu reviju o prirodi, čovjeku i ekologiji "Fondeko svijet", čiji je bio glavni i odgovorni urednik.Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i Povelja časti Ujedinjenih nacija "Global 500" 1989. godine, najveće svjetsko priznanje za zasluge u zaštiti životne sredine. Njegova serija o pčeli i apiterapiji "Krilati farmaceuti" (1976) prevedena je na sedam jezika i za nju je dobio zlatnu medalju Međunarodne organizacije "Apimondia".

<h2>Rođen fizičar Isak Njutn, jedna od najvećih ličnosti u historiji nauke</h2>1643. - Rođen Isak Njutn (Isaac Newton), engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof, jedna od najvećih ličnosti u historiji nauke, koji je formulirao teoriju gravitacije. Bio je profesor na Trinity Collegeu u Cambridgeu, predsjednik Kraljevskog društva (Royal Society) u Londonu, te upravitelj Državne kovnice novca. Godine 1699., postao je jedan od osmorice stranih članova Francuske akademije nauka. 1710. - Italijanski kompozitor Đovani Batista Pergolezi (Giovanni Battista Pergolesi), jedan od glavnih predstavnika Napuljske škole, rođen je na današnji dan. Djela: opera "Služavka gospodarica", crkvena muzika "Stabat mater". 1785. - Rođen njemački pisac Jakob Grim (Jacob Grimm), osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju na narodne umotvorine i jezik. Zasnovao je 1852. veliki "Njemački rječnik" i napisao "Historiju njemačkog jezika". S mlađim bratom Vilhelmom (Wilhelm) sakupio je i obradio mnoge bajke poznate djeci širom svijeta.1809. - Francuski učitelj Luj Braj (Louis Braille), tvorac pisma za slijepe, nazvane Brajov sistem, rođen je na današnji dan. I sam slijep, izumio je sistem ispupčenih tačaka, čije kombinacije označavaju pojedina slova, pomoću kojih slijepi mogu da čitaju. 1847. - Samjuel Kolt (Samuel Colt) prodao svoj prvi revolver američkoj vladi. Kolt je bio inovativni američki izumitelj i industrijalac iz Hartforda, SAD. Izumio je prvi revolver „Colt Paterson“, osnovao firmu „Colt's Patent Firearms Manufacturing Company“, te masovno proizvodio komercijalno uspješne revolvere. 1887. – Tomas Stivens (Thomas Stevens) postao prvi čovjek koji je biciklom obišao svijet. Od aprila 1884. do decembra 1886. vozio je ordinarija s velikim točkovima, poznatog i kao peni-farting. 1940. - Rođen Brajan Dejvid Džozefson (Brian David Josephson), velški fizičar, koji je 1973. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku „za teorijska predviđanja svojstava superstrujanja kroz tunelsku barijeru“, poznato kao „Džozefsonov efekt”.

<h2>Poginuo slavni francuski pisac Alber Kami</h2>1960. - U saobraćajnoj nesreći poginuo slavni francuski pisac Alber Kami (Albert Camus), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine, čiji se književni rad zasniva na ideji o apsurdu (simbolika mita o Sizifu) i revoltu (simbolika mita o Prometeju). Apsurdnosti svijeta suprotstavio je stvaralaštvo, jer, kako je napisao, "stvarati znači dvaput živjeti". Djela: romani "Stranac", "Kuga", "Pad", pozorišni komadi "Kaligula", "Pravednici", "Opsadno stanje", "Nesporazum", eseji "Svadba", "Mit o Sizifu", "Pisma njemačkom prijatelju", "Pobunjeni čovjek".1962. - Rođen Aljoša Buha, basist u prvoj postavi sarajevskog benda “Crvena jabuka”, s kojom je snimio prvi album 1986. godine. Nažalost, karijeru mu je prekinula saobraćajna nesreća 18. septembra 1986. kod Jablanice, na putu za koncert koji je trebao biti održan u Mostaru, u kojoj je poginuo zajedno sa solistom benda Draženom Ričlom Zijom.1965. - Umro engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot (Thomas Stearns), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948., čija poezija zrači pobunom protiv jalove industrijske, materijalističke civilizacije. Djela: "Sabrane pjesme", "Sabrani eseji", poetske drame "Ubistvo u katedrali", "Porodični sastanak", "Koktel-partija". 1967. - Poginuo engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Kempbel (Campbell), vlasnik svjetskog rekorda u vožnji automobilom od 648,7 kilometara na sat, koji je postavio 1964. godine. Vozeći čamac "Plava ptica" s mlaznim motorom na jezeru Koniston u Velikoj Britaniji, pokušao je još jednom pomjeriti granicu brzine. Čamac je dostigao brzinu novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na sat, ali je rekorder to platio životom.1975. - Umro Karlo Levi (Carlo), italijanski slikar, pisac, aktivist, antifašist i ljekar, autor romana "Hristos se zaustavio u Eboliju", u kojem je opisao težak život italijanskih seljaka pod fašistima. U vrijeme fašističke vladavine bio je interniran u južnu Italiju.2007. - Na 110. kongresu SAD Nensi Pelosi (Nancy) izabrana za prvu ženu na čelu Predstavničkog doma SAD u historiji.2010. - U Dubaiju otvoren Burj Khalifa, najviša građevina na Zemlji. Neboder je visok 828 metara s antenom. 2023. – Zoran Kalezić, crnogorski i regionalni pjevač narodne muzike, preminuo je u 73. godini života nakon duge borbe s karcinomom pluća. Najpoznatiji Kalezićevi hitovi su “Moj dobri anđele”, “Dobro veče, izgubljena nado” i “Stan’ mladosti, stani stani”.

Danas je subota, 4. januar/siječanj 2025. godine, do kraja godine preostala su još 362 dana 

Nijaz Abadžić: 19. godišnjica smrti bh. publiciste i urednika

U dvobroju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte o crnom početku 2025. godine u BiH: Za tri dana pet mrtvih.Dvojica maloljetne braće nastradala u prevrtanju traktora. Poginula maloljetnica (17) iz Zenice. U Posušju stradao mladić (25).Kako su date dozvole da se spratnost digne sa sedam na 22 sprata: Tužilaštvo KS istražuje Brajkovićeve sumnjive poslove.Cijeli region je traumatiziran zbog užasa sa Cetinja, "okidač" može biti bilo šta. Čitajte šta stručnjak Ćemalović kaže za "Avaz" i zbog čega misli da ćemo masovnim ubistvima svjedočiti sve češće.Tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta: U Jablanici je još sve na čekanju.Odluka Vlade FBiH o minimalnoj plaći izazvala je žestoke reakcije. Stručnjak Željko Čain govori za "Avaz": Što dobijemo na mostu, izgubit ćemo na ćupriji.U klubu poznatih je bivši fudbaler Željezničara Nedim Mekić, koji otkriva šta ga nervira i koje mu je najmrže pitanje.Donosimo razgovor s federalnom ministricom Nasihom Pozder koja je naglasila šta nam je najpotrebnije u turizmu.Ko će biti novi premijer Kantona Sarajevo: U igri su četiri kandidata.Dvobroj "Dnevnog avaza" donosi i prilog "Panorama" sa nizom ekskluzivnih i zanimljivih sadržaja.Na stranama sporta donosimo osvrt na loš početak godine za Novaka Đokovića: Prepuštanje trona ili godina iskupljenja.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: https://avaz.pressreader.com/.

Dvojica maloljetne braće nastradala u prevrtanju traktora. Poginula maloljetnica (17) iz Zenice. U Posušju stradao mladić (25)

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte o crnom početku 2025. godine: Za tri dana pet mrtvih

U većem dijelu zemlje danas se očekuje pretežno sunčano vrijeme sa mrazom u jutarnjim satima. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab uglavnom sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od -8 do -2, na planinama do -14, na jugu od 0 do 4, a dnevna od -2 do 4, na jugu do 10 °C.U Sarajevu pretežno sunčano. U jutarnjim satima u nižim dijelovima grada je moguća magla ili niska naoblaka. Jutarnja temperatura oko -7, a dnevna oko -1 °C

Vjetar slab uglavnom sjeverni i sjeveroistočni

U BiH pretežno sunčano sa mrazom u jutarnjim satima

Godina 2025. godina bit će i veliki ispit za vlast Trojke u Kantonu Sarajevu, odnosno posljednji voz da poljuljaju svoj teško narušeni imidž.&nbsp;Stvari za sada nikako ne štimaju. Iako je nakon uspjeha u Kantonu Sarajevo na izborima 2018. Trojka svoj rezultat uspjela prekopirati nakon izbora 2022. te postati vladajuća i na nivou FBiH i BiH, stvari u ovom trenutku ni najmanje ne izgledaju dobro za ovaj politički savez.&nbsp;Evropske reforme na državnom nivou na koje su bacili sve karte idu puževim koracima, Vlada FBiH bez konsultacije i plana donosi ekonomske uredbe čije ćemo posljedice tek vidjeti, na nivou Kantona Sarajevo vlada potpuni haos.<h2>Niži budžet</h2>Budžet je niži da se nakon godina sumanute potrošnje morao stezati kaiš, i pored te potrošnje veći i dugoočekivani infrastrukturni projekti odvijaju se puževim koracima, grad je prilično zapušten i nefunkcionalan, investicije stižu na kapaljku, a na sve to unutar samih stranaka i progonista Trojke vladaju veliko rasulo i sukobi. Osim toga, mnogo je nezadovoljnika, od mladih kojima su se obećavali petocifreni iznosi za kupovinu stana, da bi zatim ti iznosi bili znatno smanjeni nakon što se shvatilo da tog novca nema do brojnih sindikata koji traže povećanja plaća, nakon što su se samo nekim radnicima povećavala primanja.Stvar je stigla dotle da je, nakon hapšenja ministra Bošnjaka te verbalnog napada ministra kulture i sporta Kenana Magode na ministricu pravde Darju Softić-Kadenić, donesena odluka da se ide u rekonstrukciju Vlade, što će najvjerovatnije uključivati i samu poziciju premijera Nihada Uka.Za sada stvari stoje u mjestu, jer stigli su novogodišnji praznici i većina ministara i kadrova trojke ove dane koristi za odmor i nerad. No, ukoliko politički žele preživjeti, do izbora 2026. moraju pod hitno zasukati rukave i krenuti na posao kako bi pokušali spasiti što se spasiti da.Ako je formiranje Vlade "šestorke“ i rušenje SDA 2018. u građanima probudilo veliku nadu da je drugačije, poštenije i progresivnije društvo moguće, ako je i nastavak prve polovine tog eksperimenta s Trojkom 2020.–2022. i dalje držao optimizam prema nekim novim pokrenutim procesima i projektima, dotle su posljednje dvije godine vlasti bile period ubijanja svake nade.<h2>Bolji kadrovi</h2>Trojka mora u ovom momentu naći kompetentnu osobu da vodi Kanton, koja će imati autoritet i vratiti povjerenje, stabilizirati koaliciju, pokrenuti infrastrukturne projekte poput Prve transverzale i Južne longitudinale, napraviti konačno konkretnije korake na smanjenju zagađenja, pokupiti smeće, urediti fasade i pokušati privući veće investicije. Ukoliko se nastavi sadašnjim tempom, opozicija u njihovom najtvrđem uporištu postaje gotovo pa sigurna budućnost.<h2>Izbor gradonačelnika</h2>Prvi veliki ispit za Trojku bit će ispit gradonačelnika. Ipak, to je i dalje na dugom štapu, s obzirom na to da ni novo gradsko vijeće još nije formirano.&nbsp;S izborom jake, u narodu cijenjene ličnosti na ovu poziciju Trojka bi, u slučaju da ostvari većinu, mogla povećati svoj ugled. No, prema najavama, već sada se čini se da se i ova pozicija priprema za nekog od stranačkih aparatčika.

Ukoliko se nastavi sadašnjim tempom, opozicija u njihovom najtvrđem uporištu postaje gotovo pa sigurna budućnost

Trojka: Vrijeme je da konačno krenu raditi 

Posljednji voz da se spasi što se još spasiti da: Godina 2025. bit će odlučujući test za Trojku

Deseci hiljada građana prisustvovali su novogodišnjim javnim dočecima širom BiH, a među njima je značajan broj domaćih i stranih gostiju. Tako je proslavi Nove godine u Sarajevu prisustvovalo, kako se iznosi, više od 55.000 ljudi, čime su oboreni dosadašnji rekordi.Mostar je, kako se procjenjuje, tokom tri dana novogodišnjeg slavlja upisao brojku od 50.000 posjeta, a pozitivne rezultate bilježe brojni drugi gradovi, od Banje Luke do Trebinja, gdje se kao i u drugim sredinama danima prije dočeka Nove godine iznosilo kako su smještajni kapaciteti popunjeni.

Međutim, koliko je, zaista, turista, pogotovo stranih, posjetilo našu zemlju za novogodišnje praznike i koliko je noćenja ostvareno nije poznato, jer BiH nema jedinstveni informacijski sistem za praćenje turističkog prometa. Nema ga ni Federacija BiH pa se i dolasci i noćenja turista za novogodišnje praznike temelje na osnovu procjena.Svjestan je toga i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji za "Dnevni avaz“ kaže kako se nerijetko govori to da nam se turizam dešava, umjesto da turizmom upravljamo.

- Mostar je turistički biser i kroz alate koje smo razvijali posljednje četiri godine pokušavamo tome doskočiti. Jer, zapravo, nemamo mehanizam praćenja dolazaka i noćenja turista u BiH kako imaju zemlje u regiji poput Hrvatske koja ima e-visitor gdje se, bukvalno, svaki turist na granici registrira i gdje se prati njegov put i takva činjenica se koristi u poboljšanju kvaliteta turizma. Naravno, to nadilazi nadležnost Grada i naše turističke zajednice, a dok se to ne desi, koristit ćemo se onim što imamo na raspolaganju, a to su alati koje razvijamo - rekao nam je Kordić.

Nemamo mehanizam poput e-visitora kakav imaju zemlje u regiji, kaže Kordić

Dok se priča o rekordnim posjetama i noćenjima turista: Kad će nam se turizam prestati dešavati

Navršilo se sedam dana otkako je, u noći 26. decembra, izgorjela Hadži Pašina džamija u Brčkom, građena 1870. godine, hajr djelo Hadži Paše Mujkanovića, prognanika iz Šapca.<h2>Odjeknula vijest</h2>Ova džamija, te Bijela i Savska džamija srušene su 18. jula 1992. godine u roku od jednog sata. Obnovljena je 2011. godine i od ambijentalnog je značaja. Vijest da je izgorjela Hadži Pašina džamija u Brčkom, identična Dizdariji džamiji, odjeknula je u ovom kraju i šire. Sutradan je obavljen uviđaj i došlo se do zaključka da požar nije podmetnut, već da su krive elektroinstalacije. Istog dana požarište su posjetili čelnici Vlade Brčko distrikta BiH, muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, a interesovanje je pokazao i reisul-l-ulema u BiH Husein ef. Kavazović.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obećao je pomoć u obnovi džamije u iznosu 50 hiljada maraka.<h2>Zahtjevan posao</h2>- Kao što se da vidjeti, zbog lošeg vremena, požarište na džamiji još nije očišćeno. Imamo ljude koji će taj zahtjevan posao obaviti. Radi se o složenom i osjetljivom poslu. Nadam se da će svi koji su obećali pomoć u obnovi Hadži Pašine džamije na Kolobari u Brčkom, čim se obave procedure, doznačiti obećane iznose, kako bismo u što kraćem vremenu obnovili našu džamiju u potpuno izvornom obliku – kazao je za „Dnevni avaz“ glavni imam MIZ-a Brčko distrika BiH Mustafa ef. Gobeljić.<h2>Zaposlili 86 ljudi</h2>Inače, nekoliko dana prije požara na Hadži Pašinoj džamiji, s glavnim imamom ef. Gobeljićem, razgovarali smo o funkcioniranju MIZ-a Brčko i zabilježili nekoliko primjera koje vrijedi spomenuti.- Hoću da kažem, da u Brčko Distriktu BiH ima života za sve ljude. Samo treba raditi, imati ideju, motivirati ljude i mi u MIZ-u to pokazujemo konkretnim primjerima i našim rezultatima. Nakon što su obnovljene u ratu sve džamije, zahvaljujući prije svega našim džematlijama, Visokom saudijskom Komitetu IZ u BiH i Vladi Distrikta, uspostavili smo kompletnu infrastrukturu za naše funkcionisanje i u 20 džemata uposlili 20 imama. Onda smo počeli razmišljati, šta dalje raditi, kako razviti neke od djelatnosti, koje mogu rezultirati novim radnim mjestima, prije svega, povratnika da ostanu da žive u svom gradu. U okviru formiranog Privrednog društva nalazi se „Divanhana“, savremeni restoran s halal hranom i višenamjenska sala. Tako smo zaposlili 86 ljudi. Tu je i dječije obdanište „Evlad“ sa 250 djece, Pokopno društvo „Selam“ i sjedište MIZ-a. Sada ćemo sve svoje snage upregnuti ka obnovi Hadži Pašine džamije - kazao je Mustafa ef. Gobeljić.

U poslijeratno vrijeme obnovljeno je svih devet džamija i uspostavljena infrastruktura za nesmetan rad. Dodik obećao pomoć u iznosu od 50 hiljada KM

Sedam dana otkako je izgorjela Hadži Pašina džamija u Brčkom: Sve ćemo usmjeriti u obnovu džamije

Herojski čin mladog stažiste Sandija Memića, koji je spasio život jednoj ženi, izazvao je divljenje njegovih kolega.&nbsp;Naime, u staračkom domu “Vila Memić” u Cazinu, za vrijeme ručka došlo je do gušenja korisnice doma zbog čega je nastupila opća panika.Osoblje je odmah reagiralo, međutim, ovaj mladić je pristupio izvođenju Hajmlihovog zahvata i oslobodio dišne puteve nakon čega je korisnica stabilizirana i prevezena na dodatne pretrage.- Iskreno, desilo se iznenada. Odjednom je počela kašljati i vidio sam da ne dolazi do daha. Kroz glavu mi je prošla samo jedna stvar, ne daj Bože da njena porodica ostane bez nje, posebno dok smo mi prisutni. Hvala Bogu, sve je prošlo u najboljem redu, bez povreda ili nekih drugih tegoba – kazao je Memić za "Avaz“.On je pokazao izuzetnu hrabrost i profesionalizam, a prisutni nisu skrivali oduševljenje zbog prisebnosti u trenutku kad je svaka sekunda dragocjena.

Kroz glavu mi je prošla samo jedna stvar, da njena porodica ne ostane bez nje, kazao je

Herojski čin: Mladi stažist spasio ženi život

Ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Gabrijel Derigeti (Gabriele Derighetti) svoj mandat ozvaničio je početkom septembra 2024. godine.&nbsp;Nakon tri mjeseca boravka u našoj domovini, Derigeti je dao svoj prvi intervju upravo za "Dnevni avaz“, i to za specijalno novogodišnje izdanje, u kojem je govorio o dosadašnjem iskustvu, bh. dijaspori u Švicarskoj, ali i projektima koje planira ostvariti ili pokrenuti tokom svog mandata.<h2>Političke odluke</h2>- Radio sam na četiri kontinenta, prvo u svijetu saradnje, zatim kao humanitarac pri MKCK-u, a posljednjih 19 godina kao švicarski diplomata. U Odjelu za Jugoistočnu Evropu u Bernu sam 2008. godine obavljao funkciju mladog referenta, ali sada prvi put živim i radim u regiji.&nbsp;Veoma sam sretan što sam raspoređen u ovu zemlju. Stigao sam u septembru, tako da sam imao priliku probati divno voće, uživati u spektakularnim jesenjim planinarenjima pod vedrim plavim nebom i vidjeti prvi snijeg. Za jednog Švicarca, sve ovo je zaista fantastično – poručio je ambasador Derigeti.Dodao je da je naučio da, čak i ako su geografija, historija i kultura različite, slične situacije i konteksti mogu se naći širom svijeta.- Radeći ovaj posao, brzo se upoznajete sa stvarnošću, ili barem tako mislite. Pitanja poput kratkoročne i dugoročne dinamike nakon sukoba, multietnička složenost, regionalna saradnja, lokalni razvoj, promocija privatnog sektora i izazovi u oblasti migracija predstavljaju obrazac koji sam pronašao i u drugim kontekstima. Lično, kao Švicarac koji dolazi iz dijela Švicarske u kojem živi italijanska jezička manjina, s kratkim iskustvom u gradskom vijeću svog rodnog mjesta, mogu se poistovjetiti s nekim izazovima izgradnje održivih političkih odluka u jednoj multietničkoj, decentraliziranoj zemlji – kazao je Derigeti.

Kao inžinjer šumarstva, dodao je, navikao je planirati rezultate koje neće vidjeti za svog života.- Bez obzira na to, da bi se ti rezultati jednog dana ostvarili, potrebna su dva uvjeta: spremnost da posadimo sjeme, i vrijeme. Istina, u današnjem svijetu izgleda da nemamo luksuz vremena, ali to je ipak varijabla s kojom moramo računati, sviđalo nam se to ili ne. Prioriteti bi trebali uzeti u obzir i razmotriti "šta“, "gdje“ i "kako“ radimo. Moj prioritet na pitanje "šta?“ bit će promoviranje sjemena za koje sam uvjeren da će jednog dana donijeti rezultate. To počinje od privatnog sektora i, općenito govoreći, ekonomske promocije. Ali to također uključuje mnoge sektore u kojima je švicarska saradnja prisutna: lokalni razvoj (i bolje usluge na lokalnom nivou) bolje upravljanje migracijama. Što se tiče "gdje?“, to će biti u zemlji bez specifičnog regionalnog fokusa: fokus će, vjerovatno, biti na poticanju saradnje među ljudima iz različitih entiteta i kantona.&nbsp;Iz perspektive Švicarske kao federalne države, vrlo dobro razumijemo da lokalna uprava i decentralizacija moraju ići u skladu s određenom koordinacijom na nacionalnom nivou, i obrnuto. Kad je riječ o pitanju "kako?“, vjerujem da je važno promovirati sve više lokalnu odgovornost u provođenju ovih projekata, tako da ćemo uglavnom sarađivati s bh. akterima iz javnog i privatnog sektora – objasnio je ambasador Švicarske.O bh. dijaspori rekao je kako mu se već nekoliko puta desilo da mu se ljudi zahvaljuju što su "prihvatili“ mnogo Bosanaca i Hercegovaca.- Uzvraćam im zahvalnost i odajem priznanje za ono što su ljudi iz BiH, i općenito zapadnog Balkana, donijeli mojoj zemlji! Otprilike polovinu švicarskog stanovništva čine danas stranci i potomci "prve generacije“, koji ne samo da daju ogroman doprinos našoj ekonomiji, već su i aktivni dio švicarske kulture i svakodnevnog života. Već su stekli slavu u sportu (pomislite samo na švicarsku nogometnu reprezentaciju), a siguran sam da će to postići i u drugim oblastima.&nbsp;Uvjeren sam da će Švicarska za nekoliko godina imati gradonačelnika nekog važnog grada ili ministra porijeklom iz BiH. Ova evolucija pozitivno djeluje u oba smjera jer doprinosi većoj razmjeni, uključujući i ekonomsku – istakao je Derigeti.<h2>Zajednički interes</h2>Podsjetio je da se u 2025. obilježava 30. godišnjica otvaranja Ambasade Švicarske u BiH, što odražava naše snažno i rastuće partnerstvo.- Naš cilj je dodatno produbiti ovaj dugogodišnji odnos, posebno u oblasti ekonomske saradnje i investicija. Kako bi privukla više investitora, BiH mora unaprijediti poslovno okruženje. Predstavit ćemo i Švicarski program saradnje za period 2025. – 2028., čiji je cilj podržati napredak BiH ka mirnom, kohezivnom i demokratskom društvu, prateći zemlju na njenom putu ka evropskim integracijama. Stabilnost i prosperitet BiH su u našem zajedničkom interesu, a fokusiramo se na oblasti u kojima se švicarska ekspertiza usklađuje s potrebama BiH – kazao je Derigeti.Švicarska je treći po veličini bilateralni donator u BiH, s uloženih 1,2 milijarde KM od 1996. godine.- U naredne četiri godine uložit ćemo dodatna 124 miliona KM u oblasti lokalne uprave, općinskih usluga, ekonomskog rasta, migracione saradnje i zdravstvenog sektora. Radimo s lokalnim partnerima kako bismo osigurali da naša sredstva pokreću stvarne promjene.&nbsp;Naš fokus je na inkluzivnim reformama, izgradnji efikasnih institucija i promoviranju održivog ekonomskog razvoja, s posebnim naglaskom na zelenu ekonomiju, stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta i unapređenje zdravstvenih sistema. Švicarski poreski obveznici mogu biti sigurni da se njihovi doprinosi koriste mudro i da donose dobrobit svim građanima BiH – otkrio je ambasador.Na kraju je poslao novogodišnju poruku građanima Bosne i Hercegovine.- Za novu 2025. godinu želim svima u BiH, Švicarskoj i širom svijeta godinu mira, razumijevanja i dijaloga. Moramo zajedno raditi na zaštiti naše djece, budućih generacija i prava žena, uz bolju brigu o okolišu, šumama, rijekama i prirodnim resursima. Na ličnom nivou, svima želim samo dobre vijesti! Šalu nastranu, želim vam dobro zdravlje i sreću u društvu porodice i prijatelja. I, naravno, nadam se da ćemo svi imati priliku uživati u izvrsnoj hrani i piću za velikim stolom sa svojim voljenima - nešto što je tako lako pronaći širom Bosne i Hercegovine - zaključio je Derigeti.<h2>Uspješna integracija</h2>- Zanimljivo je vidjeti koliko novih švicarskih kompanija u BiH vode ljudi koji su odrasli u Švicarskoj, a porijeklom su odavde. Sve u svemu, iako je bilo i još ima izazova, općenito se za migracije u Švicarskoj može reći da su priča o uspješnoj integraciji. Za to moramo zahvaliti, kako volji Bosanaca i Hercegovaca, tako i decentraliziranom, a istovremeno efikasnom sistemu integracije koji je Švicarska razvila posljednjih godina – kazao je Derigeti.<h2>Voda, praksa, mentalno zdravlje...</h2>Ambasador Derigeti je naglasio kako je švicarska podrška već dala opipljive rezultate te da su u samo protekle četiri godine podržali 777 malih preduzeća, od kojih 40 posto vode žene, a sva i dalje uspješno posluju.- Poboljšali smo učenje zasnovano na praktičnom radu za 643 učenika stručnih škola u saradnji s 39 preduzeća. Zahvaljujući reformi vodosnabdijevanja, danas 780.000 ljudi ima siguran pristup pitkoj vodi. Nekoliko projekata doprinijelo je jačanju dijaloga između građana, civilnog društva i lokalnih samouprava, uključujući 13.500 ljudi koji su učestvovali u donošenju odluka u svojim zajednicama.&nbsp;Više od 1,3 miliona ljudi dobilo je pristup zdravstvenoj njezi u zajednici, dok je 3.500 starijih osoba imalo korist od inovativne kućne njege. Također smo podržali razvoj usluga mentalnog zdravlja, a danas 74 centra za mentalno zdravlje rade u skladu s međunarodnim standardima. Naša podrška u oblasti migracija ojačala je kapacitete BiH za upravljanje migracijama. Ponosni smo što smo pomogli BiH da se zvanično očisti od kasetne municije i nastavljamo rad na uklanjanju mina, s ciljem da Distrikt Brčko bude bez mina do 2025. godine. Sve ove aktivnosti predstavljaju značajne temelje za budućnost, i uvjeren sam da će njihovi rezultati biti još vidljiviji u godinama koje dolaze – istakao je Derigeti.

Radeći ovaj posao, brzo se upoznajete sa stvarnošću, ili barem tako mislite. U današnjem svijetu izgleda da nemamo luksuz vremena

Prvi intervju ambasadora Švicarske u BiH Gabrijela Derigetija za domaće medije: Uložit ćemo 124 miliona KM u naredne četiri godine

Umjesto seta fiskalnih zakona Odluka o iznosu minimalne plate.&nbsp;Sindikalisti zadovoljni jer su dobili hiljadu za koju se zalažu godinama, no da li se pribojavaju najavljenih otkaza govorio je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. <h2>Još povećanja</h2>Na početku razgovora Šatorović kaže za <a href="https://n1info.ba/vijesti/ekonomija/sindikat-povecanje-plata-1000-km-radnici-poslodavci-troskovi/">N1</a> da definitivno neće stati na ovih 1.000 KM, te da iz Sindikata očekuju još povećanja.- Ovo jeste prva odluka neke Vlade FBiH u posljednje dvije decenije, koja je bila u korist radnika, a ne kapitala. To nas ohrabruje da u narednom periodu očekujemo još pozitivnije vijesti.Suma od 3.100 KM je značajna brojka koju većinu domaćinstava u FBiH jako teško može dostići, ali imajući u vidu da su do sada sve obećano predstavnici izvršne vlasti u FBiH ispunili i da ovu priču koju smo započeli od imenovanja Vlade FBiH, ona je dovedena do kraja - rekao je Šatorović.Šatorović je napomenuo kako su godinama upozoravali da treba vlast koja će staviti radnika i građanina u fokus svog djelovanja, a ne neke druge interese.- Politika Saveza samostalnih sindikata BiH je bila uvijek da se smanje doprinosi i da se olakša poslovanje u FBiH. Ali imamo podatke, ni danas nije teško poslovanje kako se predstavlja posljednjih dana - naveo je on.<h2>Nije bilo reakcije na poskupljenja</h2>Šatorović ističe kako ovdje nije problem u doprinosima, kako to naznačavaju poslodavci, ovdje je problem u 1.000 KM koje trebaju da obezbijede radniku nešto bolji život.- Nismo imali nikakve reakcije kad su poskupljivale osnovne životne namirnice. Ovo neka bude nauk i pouka radnicima, kako poslodavci kad je ugrožen njihov interes, kako jako dobro dignu glas i znaju da se bore, dok mi, potrošačka korpa nam ode na 3100 KM i dalje šutimo i sretni smo što radimo - objasnio je Šatorović.Na kraju zaključuje da smo imali priče, da nam fali radnika, da ih trebamo uvoziti iz zemalja trećeg svijeta, a sad se odjednom pojavljuje priča da ćemo imat viška radne snage i da će doći do otpuštanja, no, navodi, nešto se tu ne uklopa.- Ne trebate biti ekonomista, ni analitičar, već samo shvatiti da se priča ne poklapa - poručio je Šatorović za <a href="https://n1info.ba/vijesti/ekonomija/sindikat-povecanje-plata-1000-km-radnici-poslodavci-troskovi/">N1</a>.

Ovo neka bude nauk i pouka radnicima, kako poslodavci kad je ugrožen njihov interes, kako jako dobro dignu glas i znaju da se bore

Šatorović: Nije problem poslodavcima u doprinosima, već u 1.000 KM za bolji život radnika

Komentirajući posljednju odluku, ali i sve najave i pokušaje Vlade FBiH da osigura rast minimalnih plaća, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje kratko ocjenjuje da aktuelni saziv Vlade nije kompetentan.- Ovakva odluka ima prevashodno populistički karakter, a što je manje ili više slučaj sa svim odlukama koje Vlada FBiH donosi u posljednje vrijeme. Nema nikakve dvojbe da je minimalna plata od 619 KM nedovoljna i da ona treba biti 1.000, pa i više od 1.000 KM, ali ne može se takva odluka donijeti jednosmjerno i sav teret prebaciti samo na poslodavce. Ona je trebala imati više analitike i izračuna i morala je biti u paketu s onim što vlada mjesecima gura pod tepih, s fiskalnom reformom. Ova odluka je više onako da se narodu baci pijesak u oči – kaže Šunje.

Tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta: U Jablanici je još sve na čekanju

Dodik o potezu Šmita: Ako dozvolimo da ovakve odluke prođu bez odgovora, pitanje je da li će nas uopšte smatrati ljudima

Vrtoglava cifra za proslavu neustavnog 9. januara: Evo koliko će ove godine koštati Dodikova parada

Gazi Husrev-begova medresa obilježava 488. godišnjicu: Svršenici najbolji svjedoci vakifovog djela

Na Sokocu -15 stepeni, u Han Pijesku i Livnu -11

Snijeg otežava saobraćanje u većem dijelu BiH: Jak vjetar stvara snježne nanose

Nijaz Abadžić: 19. godišnjica smrti bh. publiciste i urednika

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte o crnom početku 2025. godine: Za tri dana pet mrtvih

U BiH pretežno sunčano sa mrazom u jutarnjim satima

Posljednji voz da se spasi što se još spasiti da: Godina 2025. bit će odlučujući test za Trojku

Dok se priča o rekordnim posjetama i noćenjima turista: Kad će nam se turizam prestati dešavati

Sedam dana otkako je izgorjela Hadži Pašina džamija u Brčkom: Sve ćemo usmjeriti u obnovu džamije

Herojski čin: Mladi stažist spasio ženi život

Prvi intervju ambasadora Švicarske u BiH Gabrijela Derigetija za domaće medije: Uložit ćemo 124 miliona KM u naredne četiri godine

Šatorović: Nije problem poslodavcima u doprinosima, već u 1.000 KM za bolji život radnika

Aziz Šunje za "Avaz" o povećanju minimalca: Aktuelna Vlada FBiH nije kompetentna

BiH

Tri mjeseca nakon smrtonosnih poplava, odrona i klizišta: U Jablanici je još sve na čekanju

Dodik o potezu Šmita: Ako dozvolimo da ovakve odluke prođu bez odgovora, pitanje je da li će nas uopšte smatrati ljudima

Vrtoglava cifra za proslavu neustavnog 9. januara: Evo koliko će ove godine koštati Dodikova parada

Gazi Husrev-begova medresa obilježava 488. godišnjicu: Svršenici najbolji svjedoci vakifovog djela

Na Sokocu -15 stepeni, u Han Pijesku i Livnu -11

Snijeg otežava saobraćanje u većem dijelu BiH: Jak vjetar stvara snježne nanose

Nijaz Abadžić: 19. godišnjica smrti bh. publiciste i urednika

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte o crnom početku 2025. godine: Za tri dana pet mrtvih

U BiH pretežno sunčano sa mrazom u jutarnjim satima

Posljednji voz da se spasi što se još spasiti da: Godina 2025. bit će odlučujući test za Trojku

Dok se priča o rekordnim posjetama i noćenjima turista: Kad će nam se turizam prestati dešavati

Sedam dana otkako je izgorjela Hadži Pašina džamija u Brčkom: Sve ćemo usmjeriti u obnovu džamije

Herojski čin: Mladi stažist spasio ženi život

Prvi intervju ambasadora Švicarske u BiH Gabrijela Derigetija za domaće medije: Uložit ćemo 124 miliona KM u naredne četiri godine

Šatorović: Nije problem poslodavcima u doprinosima, već u 1.000 KM za bolji život radnika

Aziz Šunje za "Avaz" o povećanju minimalca: Aktuelna Vlada FBiH nije kompetentna