NA DANAŠNJI DAN

Dražen Dalipagić, regionalna košarkaška legenda, slavi 73. rođendan

Danas je srijeda, 27. novembar/studeni 2024. godine, do kraja godine preostala su još 34 dana

Dražen Dalipagić. Bljesak.info

I. P.

27.11.2024

Na današnji dan 1951. godine, u Mostaru je rođen Dražen Dalipagić Praja, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i regionalnih košarkaša svih vremena. Svrstan je među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi i među FIBA-inih najvećih 50 igrača. Član je košarkaške Kuće slavnih od 10. septembra 2007. godine.

Košarku je Praja zaigrao s 19 godina, a već nakon dvije godine igrao je za reprezentaciju SFR Jugoslavije.

Igrao je za beogradski košarkaški klub Partizan, venecijanski Rejer, madridski Real, udinski Udine, veronski Glakso i Crvenu zvezdu. Igrajući za Rejer (1981./82.) postizao je u prosjeku 42,9 koševa po utakmici, u vrijeme dok trica nije bila uvedena. Postavio je rekord italijanske A1 lige po broju koševa na utakmici, 25. januara 1987., kada je postigao 70 koševa.

Brojne medalje i nagrade

Igrajući za SFR Jugoslaviju učestvovao je na evropskimm prvenstvima 1973., 1975., 1977., 1979., 1981., 1983., svjetskim prvenstvima 1974., 1978., 1982., 1986. i olimpijskim igrama 1976., 1980., 1984. godine.

Na svjetskim prvenstvima je osvojio zlato 1978., srebro 1974. i bronze 1982. i 1986. godine; na olimpijskim igrama zlato 1980., srebro 1976. te bronzu 1984. godine, a na evropskim prvenstvima zlato 1973., 1975. i 1977., srebro 1981., te bronzu 1979. godine. Također, na Mediteranskim igrama 1975. godine osvojio je zlato.

Proglašen je najboljim košarkašem Evropskog prvenstva 1977., a najboljim košarkašem u Evropi još i 1978. i 1980. godine. Italijanski košarkaški list “Superbasket” mu je dva puta dodijelio nagradu Mr. Europa, 1977. i 1978. godine, namijenjenu najboljem evropskom košarkašu, bez obzira na to igra li u Evropi ili ne. Godine 1980., dobio je košarkašku nagradu Euroscar.

Od 1992. do 1996. bio je trener Goriziane, 1997./1998. skopskog MZT-a te 2000./2001. Astra banke.

Flak Kvint Horacije. Rizom.rs

Umro Horacije, najveći rimski lirski pjesnik

8. pr. n. e. - Umro Flak Kvint Horacije, najveći rimski lirski pjesnik. Njegov trezveni klasicizam, hladne ironične opservacije, artificijelnost i strogi moralni zahtjevi, usklađeni s estetskom savršenošću pjesme, imali su ogroman utjecaj na rimsko, ranohrišćansko i evropsko pjesništvo. Djela: "Epode", "Satire" (dvije knjige), "Pjesme" ili "Ode" (četiri knjige), "Pisma" (dvije knjige u heksametrima).

1570. - Preminuo italijanski arhitekt i vajar Jakopo Sansovino (Jacopo), majstor proporcija i savršene harmoničnosti konstrukcije i dekora. Zgrade koje je projektovao ukrašavao je sopstvenim statuama. Izradio je i statue "Neptun" i "Mars" na stepeništu Duždeve palate i reljefe u mermeru u lođi crkve Svetog Marka.

1701. - Rođen švedski fizičar i astronom Anders Celzijus (Celsius), tvorac skale za mjerenje toplote koja je po njemu dobila ime - Celzijusova skala. Bio je profesor astronomije na Univerzitetu u Upsali i direktor prvog švedskog astronomskog opservatorija.

1826. - Engleski hemičar i apotekar Džon Voker (John Walker) izumio je prve šibice koje su se palile trenjem, nazvane Friction Lights. To su bila drvca čiji su vrhovi bili obloženi pastom kalijevog klorata i antimon sulfata, a palila su se trljanjem o brusni papir.

1852. - Umrla Ejda Bajron, grofica od Lavlejsa, (Lady Ada Byron, Countess of Lovelace), britanska matematičarka i prva programerka, kćerka engleskog pjesnika lorda Bajrona. U njenu čast jedan programski jezik nazvan je po njoj.

1895. - Preminuo francuski pisac Aleksandar Dima - Sin (Alexandre Dumas), koji je udario temelje pozorišne društvene drame. Napisao je 16 pozorišnih komada, uključujući dramatizaciju romana "Dama s kamelijama". Ostala djela: drame "Nezakoniti sin", "Deniza", "Gospodin Alfons", "Polusvijet".

1895. - Švedski fabrikant i pronalazač dinamita Alfred Nobel u Parizu je napisao testament kojim je veliko bogatstvo zavještao za razvoj nauke i literature te borcima za mir. Predvidio je pet jednakih dijelova za nagrade - za fiziku, hemiju, medicinu, književnost i mir. Umro je 1896., a Nobelove nagrade su prvi put dodijeljene 1901. godine. 

Brus Li. YouTube

Rođen Brus Li, majstor borilačkih vještina

1940. - Rođen Li Jun-fan, poznatiji kao Brus Li, hongkonški i američki glumac, reditelj, majstor borilačkih vještina, filozof i osnivač borilačke vještine džitkundo. U filmovima je glumio od malih nogu te je tako zabilježeno da je svoju prvu ulogu ostvario kad mu je bilo manje od godinu u filmu "Golden Gate Girl". Snimio je više od 30 filmova, učinivši žanr borilačkih filmova (kung-fu film) svjetski popularnim i utjecajnim.

1942. - Džimi Hendriks (Jimi Hendrix), američki rok pjevač afričkog porijekla, gitarist i pjesnik, jedan od najpopularnijih muzičara u svijetu šezdesetih godina 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Umro je 1970. od prekomjerne doze droge.

1953. - Umro američki pisac Judžin Gledston O'Nil (Eugene Gladstone O’Neill), tvorac moderne američke drame, prvi američki dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1936.). Drame i trilogija "Elektri priliči crnina", u kojoj je klasičnu grčku temu o Edipu primijenio na savremeni svijet, odnosno američko društvo u vrijeme građanskog rata, donijeli su mu svjetsku slavu. Ostala djela: drame "Iza horizonta", "Ana Kristi", "Sva Božija djeca imaju krila", "Veliki bog Braun", "Car Džons", "Dugo putovanje u Evropu", "Žudnja pod brijestovima".

1955. - Preminuo francuski kompozitor švajcarskog porijekla Artur Honeger (Arthur Honegger), jedan od najistaknutijih polifoničara francuske muzike. Napisao je više od 200 djela, uključujući filmsku muziku. Djela: oratorijumi "Kralj David", "Jovanka Orleanka na lomači", simfonijska djela "Ljetna pastorala", "Ragbi", "Pasifik 231", "Liturgijska simfonija", kompozicija za klavir i orkestar "Končertino", knjiga "Ja sam kompozitor".

1964. - Rođen Roberto Mančini (Mancini), italijanski fudbalski reprezentativac i trener, koji je sredinom augusta 2023. podnio ostavku na mjesto selektora Italije i postao selektor reprezentacije Saudijske Arabije.

1992. - Umro Ivan Generalić, začetnik savremene hrvatske naivne umjetnosti, centralna osoba i mentor druge generacije tzv. Hlebinske škole. Samostalno je izlagao u Parizu, Njujorku i Briselu te učestvovao u brojnim grupnim izložbama, u Baden-Badenu, Bazelu, Bratislavi, Šangaju, Pekingu, Tokiju, Petrogradu, Madridu i dr.

2011. - Preminuo britanski filmski režiser Henri Ken Rasel (Henry Kenneth Russell) proslavljen po filmovima u kojima je muzika imala centralnu ulogu ("Tomi", "Čajkovski"). Najpoznatiji je po Oskarom nagrađenom filmu "Zaljubljene žene"(1969).

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.