Na današnji dan 1957. godine, rođen je Faruk Hadžibegić, bosanskohercegovački fudbalski trener, te bivši fudbaler.

Popularni Hadžija je tokom karijere igrao za matični klub Sarajevo, potom Real Betis, Sošo i Tuluz. Bio je važan član nezaboravne sarajevske ekipe koja je osvojila Prvu ligu Jugoslavije 1984/85. sezone. U Sošou je godinama igrao uz sunarodnjaka Mehmeda Baždarevića.

Za reprezentaciju SFR Jugoslavije Hadžibegić je debitovao na utakmici kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u oktobru 1982. godine protiv Norveške. Bio je učesnik Evropskog prvenstva 1984. i Svjetskog prvenstva 1990. godine. Redovno je nastupao za reprezentaciju i odigrao svoju posljednju utakmicu za Jugoslaviju u martu 1992. godine, prijateljsku utakmicu protiv Nizozemske.

Kao trener je radio u Sošou, Betisu, Gaziantepsporu, te nekolicini francuskih i turskih klubova. Također je bio selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine 1999. i selektor reprezentacije Crne Gore od 2019. do 2020 godine. Od januara do juna 2023. godine, ponovo je bio selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Rođen italijanski slikar Kanaleto

1697. - Rođen Đovani Antonio Kanal - Kanaleto (Giovanni Canal - Canaletto), italijanski slikar, najznačajniji rokoko slikar veduta gradova Venecije, Rima i Londona. Kanaleto je naslikao brojne vedute (Kanal Grande; Duždeva palača i Riva degli Schiavoni; Obala Temze; Pogled na Whitehall), često ponavljajući teme, ali uvijek na drugi način, pa mu je stil zato lako prepoznatljiv.

1849. - Umro američki pisac Edgar Alan Po (Allan Poe), čiju poeziju karakterišu duboka sjeta i tuga i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme"; proza "Crna mačka", "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".

1885. - Rođen danski stručnjak za atomsku fiziku Nils Henrik David Bor (Niels Bohr), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922., koji je postavio teoriju strukture atoma, objasnio svjetlosne spektre atoma vodonika i u Drugom svjetskom ratu učestvovao u SAD u istraživanjima koja su prethodila izradi atomske bombe. Njegovim imenom nazvani su mnogi pojmovi u atomskoj fizici - "Borove orbite", "Borova teorija", "Borovi uslovi frekvencije", "Borov princip komplementarnosti", "Borov magneton".

1914. - Crnogorski književnik Mihailo Lalić rođen je na današnji dan. Djela: romani "Svadba", "Zlo proljeće", "Lelejska gora", "Hajka", "Raskid", "Pramen tame", "Zatočenici", "Ratna sreća", "Dokle gora zazeleni", "Gledajući dolje na drumove", pripovijetke "Na mjesečini", "Izvidnica", "Prvi snijeg", "Gosti", "Posljednje brdo".

Rođen hrvatski glumac Ivo Gregurević

1952. - Rođen Ivo Gregurević, hrvatski glumac, koji je vrsno tumačio pomalo grube, ponekad i opasne "narodske tipove". S uspjehom je snimao filmove, ali i nastupao u pozorištu te televiziji. Nagrađivan je na Festivalu u Nišu; dobio je nagradu "sedam sekretara SKOJ-a" i druge. Osim što se bavio pozorištem, filmom i televizijom, snimao je i televizijske reklame. Od 1995. bio je jedan od organizatora Dana hrvatskog filma u Orašju. Preminuo je iznenada u vlastitom domu u Zagrebu, 1. januara 2019. u 66. godini života.

1953. - Umrla srbijanska književnica i filologinja Anica Savić-Rebac, profesorica Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", prevod i komentar spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari".

1959. - Preminuo američki operski pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Mario Lanca (Mario Lanza), koji je ostvario niz nezaboravnih operskih uloga. Snimao je i filmove, od kojih je najpoznatiji "Veliki Karuzo".

1966. - U Sarajevu održane 25. balkanske atletske igre. Treba istaći da je ta Balkanijada bila do tada najveća sportska manifestacija u BiH, kada se na obnovljenom Koševu prvi put pod reflektorima okupilo gotovo 60.000 gledalaca. Ove igre su, bez sumnje, uveliko doprinijele afirmaciji Sarajeva i bile su odlučujuće, prema mišljenju mnogih, za velike sportske događaje i takmičenja u različitim sportovima, koji su se nakon toga održavali u Sarajevu, a što je kulminiralo organizacijom 14. zimskih olimpijskih igara. Sarajevo je ponovo organizovalo 40. balkanske atletske igre, 18. septembra 1981. godine.

Umro bh. književnik Muhamed Kondžić

1996. - Umro Muhamed Kondžić, bosanskohercegovački književnik. Nakon studija radio je kao prosvjetni radnik i novinar u Derventi, Prnjavoru, Slavonskom Brodu, Tuzli i Travniku. Potom je odselio u Zenicu i pisao za ”Oslobođenje” i “Našu riječ”. Godine 1976., bio je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog članka u novinama “Naša riječ”. Tokom služenja kazne sin mu je poginuo u saobraćajnoj nesreći, a supruga izvršila samoubistvo. Nakon izlaska na slobodu Kondžić je živio kao beskućnik, spavajući na klupama, željezničkoj stanici i lokalnim haustorima, boraveći i po šahtovima za parno grijanje. Godine 1994., 22. oktobra, spalio je svoje knjige pred Općom bibliotekom u Zenici, izuzev djela "Žive muke". U to vrijeme mediji su prenosili da se radilo o protestu zbog stradanja građana BiH u ratu, ali poslije se ispostavilo da je Kondžić time reagirao na svoj status i odnos države prema njemu i drugim kolegama književnicima. Nakon tog protesta dobio je posao prvo u Muzeju grada Zenice, pa zatim u Centru za kulturu.

1996. - Švajcarac Rolf Cinkernagel (Zinkernagel) i Australac Peter Doerti (Peter Doherty) dobili Nobelovu nagradu za medicinu - za otkriće načina na koji imuloški sistem prepoznaje virus zaražene ćelije.

2004. - Nobelova nagrada za književnost 2004. godine dodijeljena Austrijanki Elfridi Jelinek (Elfriede). Komentirajući Nobelovu nagradu rekla je da se osjeća sretnom i očajnom u isto vrijeme: "...očajnom zbog činjenice da postajem poznatom, javnom osobom." Tipično za njenu skromnost i prefinjenu samoironiju upitala se – feministička spisateljica s reputacijom - je li dobila nagradu najviše zbog činjenice što je žena i rekla da bi među njemačkim autorima Peter Handke, kojeg ona drži za "živućeg klasika", bio mnogo prikladniji odabir.