Mermerna statua žene, za koju se vjeruje da je stara više od 2.000 godina, pronađena je danas u kanti za smeće u blizini Soluna.To je potvrdila policija tog grada. Građanin Soluna, koji je pronašao statuu od 80 centimetara u kanti za smeće, predmet je predao lokalnim vlastima, koje su kontaktirale arheologe da procjene njegov značaj, prenosi AP.Policija je saopćila da su stručnjaci procijenili da je statuta stara oko 2.000 godina, kao i da će predmet biti predat lokalnoj upravi za antikvitete na čuvanje i proučavanje.Muškarac, koji se sumnjiči da je bacio statuu u smeće, priveden je, ali je nakon ispitivanja pušten bez optužbe.

Muškarac, koji se sumnjiči da je bacio statuu u smeće, priveden je, ali je nakon ispitivanja pušten bez optužbe

U kanti za smeće pronađena statua stara 2.000 godina

Na Nacionalni dan paleontologa, koji se obilježava 20. januara 2025. godine, u Limi, glavnom gradu Perua, otvorena je izložba fosila koja je privukla veliku pažnju javnosti, javlja Anadolija.Institucije posvećene paleontologiji u Peruu udružile su snage kako bi proslavile Nacionalni dan paleontologije izložbom na kojoj su prikazani izvanredni primjerci.Izložba na Geološkom, rudarskom i metalurškom institutu (INGEMMET) uključuje fosil devet miliona godina starog morskog psa (Cosmopolitodus hastalis), maloljetnog krokodila (Piscogavialis) i fosilizirani zub megalodona.Cilj ovog događaja bio je ne samo da se proslavi doprinos paleontologije u razumijevanju prošlosti, već i da se podigne svijest o važnosti očuvanja fosilnih nalaza kao dijela svjetske prirodne baštine.

Cilj ovog događaja bio je ne samo da se proslavi doprinos paleontologije u razumijevanju prošlosti

Izloženi fosili stari milione godina u Peruu

Rijeka Amazon, najveći riječni sistem na svijetu, nije oduvijek tekala prema Atlantskom oceanu.&nbsp;Geološka istraživanja otkrila su da je prije miliona godina tok ove rijeke bio obrnut – od istoka prema zapadu, prema Tihom okeanu.Ovo zapanjujuće otkriće iznio je geolog Rasel Mejps (Russell Mapes) Mapes sa Sveučilišta Sjeverne Karoline još 2006. godine. Analizirajući sedimentne naslage, primijetio je prisutnost cirkona – minerala koji potječe isključivo iz istočnog dijela Južne Amerike – na lokacijama u središtu kontinenta. - Starost mineralnih zrna ukazivala je na specifične izvore u istočnoj i centralnoj Južnoj Americi - istaknuo je Mejps.Stručnjaci smatraju da se ovaj nevjerojatni preokret dogodio zbog tektonskih promjena. Tokom razdoblja krede, prije 65 do 145 milijuna godina, u sjeveroistočnoj Južnoj Americi postojalo je gorje koje je usmjeravalo rijeku prema zapadu. Ali, erozija tog gorja i kasnije uzdizanje Anda dramatično su promijenili nagib terena. - Amazona ima vrlo blagi pad, što znači da i najmanje promjene u reljefu mogu uzrokovati značajne promjene u toku rijeke - objašnjava Dru Koleman (Drew Coleman), Mejpesov mentor.Prema Mejpsu, ovaj se preokret vjerojatno dogodio u proteklih pet do deset miliona godina – nevjerojatno brzo u geološkom smislu. - Ovo pokazuje koliko je površina Zemlje prolazna - primijetio je.Iako se tačni mehanizmi preokreta Amazona i dalje proučavaju, nova otkrića nude uvjerljive dokaze da je moćna južnoamerička rijeka prošla kroz dramatične transformacije tijekom svoje geološke historije.

Geološka istraživanja otkrila su da je prije miliona godina tok ove rijeke bio obrnut – od istoka prema zapadu

Amazon nekada tekao u suprotnom smjeru

Najnoviji test SpaceX-ove ogromne rakete Starship je bio neuspješan.&nbsp;Predstavnici kompanije Ilona Maska (Elon Musk) izjavili su da je gornji stepen rakete izgubljen zbog problema koji su se pojavili nakon lansiranja iz Teksasa u četvrtak.Međutim, Super Heavy booster uspio se vratiti na lansirnu rampu prema planu, što je izazvalo aplauz timova na zemlji.Misija se dogodila nekoliko sati nakon prvog leta sistema raketa New Glenn, kojeg podržava Blue Origin, kompanije koja je u vlasništvu šefa Amazona Džefa Bezosa (Jeff Bezos).Dvojica tehnoloških milijardera takmiče se za dominaciju na tržištu svemirskih letjelica.- Starship je doživio brzu neplaniranu dezintegraciju tokom faze sagorijevanja. Timovi će nastaviti analizirati podatke s današnjeg testnog leta kako bi bolje razumjeli uzrok - saopćeno je iz SpaceX-a.Iz kompanije su dodali kako "s testovima poput ovoga, uspjeh dolazi iz onoga što naučimo, a današnji let pomoći će nam da poboljšamo pouzdanost Starshipa".Na društvenim mrežama su se pojavili snimci koji navodno prikazuju raspad rakete u plamenu. Snimak je podijelio i Ilon Mask.- Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena - poručio je Mask uz snimak.

<blockquote class="twitter-tweet">Success is uncertain, but entertainment is guaranteed! ✨ <a href="https://t.co/nn3PiP8XwG">pic.twitter.com/nn3PiP8XwG</a>&mdash; Elon Musk (@elonmusk) <a href="https://twitter.com/elonmusk/status/1880040599761596689?ref_src=twsrc%5Etfw">January 16, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Mask&nbsp; je izjavio i da su "poboljšane verzije" rakete i boostera "već spremne za lansiranje."- Preliminarne naznake ukazuju na curenje kisika/goriva u šupljini iznad zaštitnog zida motora rakete, dovoljno veliko da stvori pritisak koji premašuje kapacitet ventila - poručio je Mask.Inače, snimak lansiranja je zabilježio čak 7,2 miliona pregleda na prijenosu uživo.

<blockquote class="twitter-tweet">Super Heavy landing burn startup <a href="https://t.co/1373b38Nai">pic.twitter.com/1373b38Nai</a>&mdash; John Kraus (@johnkrausphotos) <a href="https://twitter.com/johnkrausphotos/status/1880031937164898510?ref_src=twsrc%5Etfw">January 16, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Timovi će nastaviti analizirati podatke s današnjeg testnog leta kako bi bolje razumjeli uzrok, naveli su iz SpaceX-a

Snimljen neuspjeh najnovijeg Maskovog projekta: "Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena"

Svemirske misije postaju sve ambicioznije i učestalije, pa tako se povećava i rizik od smrtonosnih nesreća koje bi mogle zadesiti astronaute.Od tehničkih kvarova, naglih padova pritiska i požara do problema sa snabdijevanjem hranom i vodom zbog kontaminacije ili kvarenja, potencijalne opasnosti su brojne.<h2>Misije spašavanja</h2>Kako se navodi u izvještaju Popular Sciencea, u svemiru je do sada stradalo 18 ljudi, među kojima je 14 NASA-inih astronauta. U svim tim slučajevima nastradala je cijela posada, pa nije bilo potrebe za pokretanjem misija spašavanja, prenosi "<a href="https://www.mirror.co.uk/news/weird-news/nasa-reveals-exactly-what-needs-34471360">The Mirror</a>".Međutim, kako NASA planira misiju na Mars tokom 2030-ih, priprema za moguće tragične situacije postaje sve važnija. U slučaju smrti jednog člana posade, jasno definisani protokoli postali bi ključni za sigurnost misije i očuvanje zdravlja preživjelih astronauta.NASA je prošle godine objavila tehnički dokument koji se bavi pitanjem smrtnosti u svemiru, naglašavajući potrebu za detaljnim planovima koji bi uključivali zaštitu preostale posade, utvrđivanje uzroka smrti i dostojanstveno postupanje s ostacima.&nbsp;- Najveći izazov bio bi osigurati sigurnost i zdravlje preživjelih članova posade - navodi se u izvješaju.Kako se navodi, u zatvorenoj atmosferi svemirske letjelice, raspadanje tijela može predstavljati ozbiljnu biološku prijetnju. Nusproizvodi razgradnje ili potencijalni patogeni mogli bi kontaminirati zrak i opremu, ugrožavajući preostalu posadu.&nbsp;<h2>Posebna obuka</h2>Zbog toga NASA preporučuje da svi astronauti prođu posebnu obuku za pravilno rukovanje tijelima, uključujući dugotrajno skladištenje ostataka.Također, izvještaj naglašava da su vremenski rokovi za rukovanje tijelom ograničeni zbog prirodnih procesa raspadanja. Ambijentalni uvjeti u svemiru, poput niskih temperatura, vlažnosti, razine kisika i pritiska, dodatno utječu na brzinu razgradnje.Ako bi astronaut preminuo tijekom svemirske šetnje, njegovo tijelo bilo bi pohranjeno u najhladnijem dijelu Međunarodne svemirske postaje (ISS) do povratka na Zemlju.&nbsp;U slučaju smrti na Mjesecu, ostaci bi se mogli relativno brzo vratiti. No, kod dugotrajnih misija poput putovanja na Mars, tijelo bi bilo sačuvano u specijaliziranim vrećama ili hermetički zatvorenim komorama dok povratak ne postane moguće, prenosi "The Mirror".

Kako se navodi u izvještaju Popular Sciencea, u svemiru je do sada stradalo 18 ljudi, među kojima je 14 NASA-inih astronauta

NASA otkrila šta se događa ako neko umre u svemiru

Novoidentificirani dubokomorski izopod, Bathynomus vaderi, zbog svoje sličnosti s maskom Dart Vejdera (Darth Vader), negativca iz "Ratova zvijezda", dobio je ime koje oduševljava i obožavatelje filma i znanstvenike.No, dok se svijet divi njegovom neobičnom izgledu, ova "morska stjenica" već godinama završava na tanjurima u Vijetnamu.Pronađen u dubinama Južnog kineskog mora, na području otočja Spratly, izopod može narasti preko 30 centimetara i težiti više od kilograma. Tim naučnika, predvođen Peterom Ngom s Nacionalnog univerziteta u Singapuru, otkrio je ovu vrstu u ribarnicama Quy Nhơna.- Kao najveći fan 'Ratova zvijezda' u timu, nisam mogao ignorirati sličnost ovog bića s Dartom Vejderom - izjavio je Ng.Izopod obitava na dubinama od 800 do 1200 metara, u uvjetima potpune tame, što dodatno evocira mračnu stranu Sithova reda. Ipak, njegova uloga u morskom ekosustavu još nije potpuno istražena.Iako je nauka tek prepoznala ovu vrstu, u vijetnamskoj kuhinji "morski Vejder" već od 2017. uživa status delikatese, usporediv s jastogom. No, naučnici upozoravaju na prekomjerni izlov, koji bi mogao ugroziti njegov opstanak.- Dubokomorske vrste suočavaju se s velikim izazovima zbog nekontroliranog ribolova - upozorila je Koni (Conni) Sidabalok iz indonezijske Nacionalne agencije za istraživanje i inovacije.Njeno istraživanje, objavljeno u časopisu Zoo Keys, poziva na oprez kako bi se očuvala ravnoteža u ekosustavu i spriječilo uništenje ove fascinantne vrste.

Prije nego što ga je nauka prepoznala kao novu vrstu divoski izopod iz Južnog kineskog mora već je bio delikatesa u jednoj državi

"Morski Dart Vejder" oduševio naučnike, već ima status delikatese u ovoj zemlji

Pun mjesec 13. januara je prvi u 2025. i naziva se „Vučji mjesec", a to označava početak Kumb Mele u Indiji, 45-dnevnog hinduističkog hodočašća i festivala u gradu Praiagraj kojem se očekuje da prisustvuje 400 miliona ljudi.Svakih 29 dana otprilike, javlja se pun mjesec, a to je vrijeme kada je Zemlja između Sunca i Mjeseca što znači da je bliža strana Mjeseca Zemlji potpuno obasjana suncem.Tada se čini da je mjesec čak 14 posto veći i 30 posto svjetliji od prosječnog punog mjeseca.<h2>Oblikovanje kultura i tradicija</h2>Takozvani supermjesec se dešava samo tri ili četiri puta godišnje i uvijek uzastopno. Pun mjesec je imao važnu ulogu u oblikovanju kultura i tradicija širom svijeta.Predstavljamo neke mitove, aktivnosti i značenja vezanih za ovaj nebeski fenomen.<h2>Zašto je pun mjesec bio važan našim precima?</h2>Mjesečeve mjene su se od davnina koristile za računanje vremena.Uzmimo za primjer kost iz mjesta Išanga, pronađenu 1957. godine na području današnje Demokratske Republike Kongo.Vjeruje se da je kost, vjerovatno uzeta iz potkoljenice pavijana, a za koju je utvrđeno da je stara više od 20.000 godina, rani oblik kalendara. Na kosti, koju je pronašao belgijski geolog, urezani su različiti oblici, od kojih su pojedini krugovi i polukrugovi.Aleksandar Maršak, arheolog sa Univerziteta Harvard u Sjedinjenim Državama (SAD), pretpostavio je da su ti oblici možda predstavljali različite Mjesečeve mjene i ukazao da se kost možda koristila kao šestomjesečni lunarni kalendar.Žetveni mjesec je naziv za pun mjesec, najbliži jesenjoj ravnodnevici (krajem septembra ili početkom oktobra).U to doba godine Mjesec izlazi ubrzo poslije zalaska sunca, što znači da su poljoprivrednici koji su žurili da sakupe njihove usijeve mogli da rade do kasno uveče pod mjesečinom.Danas, naravno, većina koristi električne lampe.<h2>Koji festivali se održavaju tokom punog mjeseca?</h2>U Kini, Festival sredine jeseni, koji se naziva i Festival Meseca, održava se za vrijeme Žetvenog mjeseca i državni je praznik.Festival potiče od prije 3.000 godina i održavao se u iščekivanju bogatog roda.U Južnoj Koreji, festival Chuseok je trodnevni događaj koji se održava u vrijeme žetvenog mjeseca.Porodice se okupljaju da proslave žetvu i zahvale njihovim precima.U hinduističkoj kulturi dani punog mjeseca koji se zovu Purnima, obilježavaju se postom i molitvama. Festival Kartik Purnima se održava u novembru, najsvetijem mjesecu u hinduističkom kalendaru. Obilježava pobjedu Šive nad demonom Tripurasurom i prvog avatara boga Višnua.Rituali su kupanje u rijeci i paljenje svijeća.Kumb Mela, koji počinje u vrijeme punog mjeseca, dešava se jednom u dvanaest godina.Budisti vjeruju da je Buda rođen pod punim mjesecom prije 2.500 godina.Vjeruju i da je dostigao prosvjetljenje i umro pod punim mjesecom.Ovi događaji se obilježavaju festivalom Buda Purnima, koji se obično slavi na dan punog mjeseca u aprilu ili maju.Na Šri Lanki, pun mjesec svakog mjeseca je državni praznik, koji se zove Poja, i tada je zabranjena prodaja alkohola i mesa.Na Baliju, pun mjesec se obilježava festivalom Purnama, kada se, prema vjerovanju, bogovi i boginje spuštaju na Zemlju i daju njihove blagoslove.To je vrijeme za molitvu, prinošenje žrtava bogovima i sadnju voćaka u baštama.U hrišćanstvu, Uskrs se slavi uvijek u nedjelju, prve sedmice poslije proljetne ravnodnevice, odnosno poslije punog mjeseca.U Meksiku i nekim drugim latinoameričkim zemljama, oživio je indijanski „Ples na mjesečini”, trodnevni festival u vrijeme punog mjeseca kada se žene okupljaju da igraju i obavljaju religijske obrede.

U Kini, Festival sredine jeseni, koji se naziva i Festival Meseca, održava se za vrijeme Žetvenog meseca i državni je praznik

Evo šta se dešava širom svijeta tokom punog mjeseca: Danas je prvi u ovoj godini 

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta, koja će biti zaista posebna. Naziv ove generacije osmislio je demograf Mark Makarindl (McCrindle), koji je također dao ime generaciji Alfa. Generacija Beta je posebna jer će biti prva koja će živjeti u svijetu umjetne inteligencije, nikada ne doživjevši period prije njenog uspona. - Dok je generacija Alfa svjedočila razvoju pametnih tehnologija i umjetne inteligencije, generacija Beta će živjeti u eri gdje su ove tehnologije i automatizacija potpuno integrirani u svakodnevicu – od obrazovanja i posla do zdravstva i zabave - objašnjava Mark.S obzirom na to da će pripadnici generacije Beta odrastati u tehnološki naprednom okruženju, digitalna komunikacija biće im prirodna, dok će osobni susreti i razgovori uživo biti u drugom planu.Mark dodaje da je razumijevanje njihovih potreba i preferencija ključno jer će oni oblikovati budućnost društva.

S obzirom na to da će pripadnici generacije Beta odrastati u tehnološki naprednom okruženju, digitalna komunikacija biće im prirodna

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost i dalje nema neke od ključnih odgovora u vezi sa korona virusom – o njegovom nastanku, ukupnom broju umrlih ili uzrocima dugog COVID-a, iako se pojavio prije više od pet godina, prenosi Al Jazeera Balkans.Krajem 2019. godine, grupa ljudi u kineskom gradu Vuhan (Wuhan) razboljela se od virusa koji do tada nije viđen u svijetu, a pandemija koja je uslijedila razotkrila je duboke nejednakosti u globalnom zdravstvenom sistemu, navodi Associated Press, a prenosi Beta.Virus je i dalje prisutan, ali je čovječanstvo izgradilo imunitet kroz vakcinacije i infekcije. Iako je manje smrtonosan nego u ranim danima pandemije i premda više nije na vrhu liste vodećih uzroka smrti, virus se i dalje razvija, zbog čega naučnici moraju pažljivo da ga prate.<h2>Porijeklo pandemije još nije utvrđeno</h2>Jedan od odgovora koje svjetska javnost još čeka tiče se porijekla pandemije. Ono možda neće biti poznato još mnogo godina, a pitanje je da li će ikada i biti.Najvjerovatniji scenarij, prema naučnicima, je da je virus cirkulirao među slijepim miševima, kao i mnogi drugi korona virusi. Naučnici misle da je virus sa slijepih miševa prešao na neku drugu životinjsku vrstu, vjerovatno na rakunske pse, cibetke iz porodice mačaka ili na bambusove pacove, a potom na ljude na pijaci u Wuhanu, gdje su se prve infekcije pojavile krajem novembra 2019. godine.Iako je riječ o poznatom putu za prijenos zaraze, ta teorija nije dokazana u slučaju virusa koji izaziva bolest COVID-19. Činjenica da se u Wuhanu nalazi nekoliko istraživačkih laboratorija, koje se bave prikupljanjem i proučavanjem korona virusa, podstakla je debatu o tome da li je virus možda procurio iz neke od njih.Rješenje te teške naučne zagonetke nije jednostavno ni u najboljim okolnostima. Napori su postali još teži uslijed političkih optužbi o porijeklu virusa i odluke Kine da uskrati dokaze koji bi mogli da pomognu u nalaženju odgovora.Nije poznato ni koliko je ljudi umrlo od posljedica zaraze korona virusom – vjerovatno više od 20 miliona, piše AP.Svjetska zdravstvena organizacija je saopštila da su njene članice prijavile više od sedam miliona smrtnih ishoda od bolesti COVID-a 19, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći.Korona virus i dalje najviše pogađa starije osobe. Prošle zime u SAD-u, polovina smještenih u bolnice i umrlih u bolnici zbog COVID-a 19 bili su stariji od 75 godina.Naučnici i proizvođači vakcina oborili su rekorde u brzini razvoja vakcina protiv COVID-a 19, koje su spasile desetine miliona života širom svijeta i bile ključni korak za vraćanje života u normalu.<h2>Vakcine se još usavršavaju</h2>Isporuka vakcina u siromašnije zemlje bila je spora, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijardi doza vakcina protiv COVID-a 19 dato širom svijeta od 2021. godine.Poznato je da vakcine nisu savršene – efikasne su u sprečavanju teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti i pokazale su se kao veoma sigurne, sa rijetkim ozbiljnim neželjenim efektima. Međutim, zaštita od blažih oblika infekcije počinje da slabi poslije nekoliko mjeseci, navodi AP.Kao i vakcine protiv gripe, vakcine protiv COVID-a 19 moraju redovno da budu ažurirane kako bi efikasno djelovale protiv virusa koji se stalno razvija, što doprinosi frustraciji javnosti zbog potrebe za višestrukim vakcinacijama. Preduzimaju se napori na razvijanju vakcina sljedeće generacije, kao što su nazalne vakcine za koje se istraživači nadaju da bi mogle da budu efikasnije u sprečavanju infekcije.Pokazalo se da se korona virus ne razlikuje od drugih virusa kada je riječ o genetskim promjenama – mutacijama, do kojih dolazi dok virusi prave vlastite kopije. Naučnici su te varijante nazvali po grčkim slovima: alfa, beta, gama, delta i omikron.Još jedno pitanje oko kojeg nema svih odgovora jeste takozvani dugi COVID, koji je pogodio milione zaraženih. Riječ je o dugotrajnim simptomima koji traju najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinama, uključujući umor, kognitivne probleme poznate kao “moždana magla”, bol i kardiovaskularne probleme, između ostalih.Ljekari ne znaju ni zašto samo neki od zaraženih dugo boluju od COVID-a 19, ni šta dovodi do toga. Odgovore otežava to što dugi COVID može da se javi i poslije blagog oblika infekcije i kod svih uzrasta.

I dalje se traže odgovori o njegovom nastanku, uzroku te broju umrlih 

Novi soj koronavirusa nije registrovan u BiH

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom

Nauka je u 2024. godini donijela mnogo uzbuđenja, ali i nekih negativnih vijesti za našu planetu.Nažalost, gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina ikad zabilježena, što je loša vijest za našu planetu. Ipak, obilovala je i trenucima za slavlje. Ovo je sedam najinspirativnijih naučnih priča godine, piše BBC.Svakako je jedna od najvećih vijesti bila historijska prekretnica u svemirskim istraživanjima, kada je SpaceX-ov Starship napravio velik korak prema jeftinijim i jednostavnijim svemirskim putovanjima.&nbsp;<h2>Svjetski uspjeh Starship-a</h2>U oktobru je SpaceX-ova raketa Starship postigla svjetski uspjeh kada je njen donji pojačivač uspješno vraćen na lansirnu platformu, umjesto da završi u okeanu. U petom testnom letu raketa je uhvaćena pomoću golemih mehaničkih ruku, nazvanih chopsticks.Ovaj historijski trenutak približio je SpaceX korak bliže cilju stvaranja potpuno višekratne rakete koja bi mogla putovati na Mjesec, a možda i na Mars. Inženjeri SpaceX-a ovaj su događaj nazvali 'danom za historijske knjige'.<h2>Mozak muhe pod mikroskopom</h2>U oktobru su naučnici mapirali svaki od 130.000 neurona u mozgu voćne muhe te 50 miliona veza među njima. Ovo je najdetaljnija analiza mozga odrasle životinje ikada napravljena.Rezultat je složena mreža živčanih veza koja pruža važne uvide u funkcioniranje mozga. Jedan od voditelja istraživanja izjavio je da će ovo otkriće baciti novo svjetlo na 'mehanizam misli'.<h2>Izgubljeni grad Maja slučajno pronađen</h2>Student Luke Auld-Thomas iz SAD istraživao je podatke laserskog skeniranja u Meksiku te otkrio ogroman drevni grad skriven ispod prašumske vegetacije. Kompleks, nazvan Valeriana, mogao je biti dom za 30.000 do 50.000 ljudi na svom vrhuncu između 750. i 850. godine.Pomoću Lidara, tehnologije koja omogućuje mapiranje struktura ispod vegetacije, otkriveni su hramovi, sportska igrališta i amfiteatri, što je veliko otkriće za arheologiju.<h2>Prva IVF trudnoća nosoroga</h2>Samo su dva sjeverna bijela nosoroga preostala u svijetu, a naučnici su ostvarili historijsku prekretnicu u spašavanju ove vrste. Prvi put uspješno su prenijeli laboratorijski stvoren embrij nosoroga u surogat-majku.Iako je ona na kraju uginula zbog infekcije, otkriveno je da je embrij bio dobro razvijen, s 95 posto šanse za uspješan porođaj. Ovaj eksperiment pokazuje da IVF tehnologija može osigurati opstanak vrste.<h2>Pomrčina Sunca koja je oduševila milione</h2>Milioni ljudi širom Meksika, SAD i Kanade svjedočili su spektakularnoj totalnoj pomrčini Sunca. Za razliku od mnogih prethodnih pomrčina koje su bile vidljive samo s rijetko naseljenih područja, ovogodišnja je bila vidljiva iz velikih gradova poput Dallasa.Staza totaliteta – područje na kojem Mjesec potpuno blokira Sunce – bila je šira nego tokom nezaboravne pomrčine iz 2017. godine.<h2>Očuvanje prirode usporilo gubitak vrsta</h2>Unatoč stalnim izazovima, desetogodišnje istraživanje pokazalo je da mjere očuvanja prirode smanjuju globalni gubitak bioraznolikosti. Naučnici su proučili 665 primjera mjera očuvanja i zaključili da su bile učinkovite u dvije trećine slučajeva.Mjere poput uzgoja lososa i uklanjanja invazivnih algi dale su pozitivan doprinos, pružajući tračak nade za očuvanje ugroženih vrsta.<h2>Nova životna priča stabla Sycamore Gap</h2>Nakon što je slavno drvo Sycamore Gap srušeno 2023. godine, u martu su se pojavili novi izdanci iz spašenog sjemenja i grančica. Ovo je simbol nade za očuvanje ove ikone prirode.Sjeme i grančice, koje su spasili zaposlenici National Trusta, sada se njeguju i doniraju u obliku mladica dobrotvornim organizacijama i zajednicama kao 'stabla nade'.

Nažalost, gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina ikad zabilježena, što je loša vijest za našu planetu

Najveća naučna otkrića u 2024. godini: Od IVF trudnoće nosoroga do otkrića izgubljenog grada

Naučnici predviđaju da će se najveći glečer na svijetu, poznat kao A23a, raspasti u roku od mjesec dana, nakon što se oslobodio i krenuo na sjever jer je godinu dana bio zarobljen u okeanu usred vrtloga.<h2>Toplije vode</h2>Naučnik iz tima za polarne okeane pri britanskom Institutu za Antarktik, Endru Mejers, kazao je da se glečer kreće ka sjeveru i da će naići na toplije vode što će ubrzati proces topljenja leda, prenijela je Anadolija.- To će znatno ubrzati topljenje jer se temperatura vode okeana povećava pošto južna hemisfera ulazi u ljeto. Ranije poznati džinovski glečeri su se raspadali na manje komade negdje kod Južne Džordžije, odakle je ovaj glečer udaljen oko mjesec dana - kazao je on.Mejers je dodao da nije rijetko ni da glečeri stignu mnogo dalje na sjever, pa čak i da se približe Južnoj Africi.<h2>Ogromna površina</h2>Glečer A23a ima površinu od 3.800 kvadratnih kilometara, a debeo je 400 metara, prenosi BBC.Ovaj glečer se odlomio i oslobodio na Antarktiku 1986., iako se opet ubrzo zaglavio kod obale.Ledeni brijeg se zbog svoje debljine zaglavio o dno Vedelovog mora koje je dio Južnog okeana gdje je ostao nepokretan više od 30 godina.Glečer je ponovo počeo da se kreće na sjever 2020., ali se od proljeća ove godine ponovo zaglavio kada ga je zahvatio vir u blizini ostrva Južni Orkni.

Glečer A23a ima površinu od 3.800 kvadratnih kilometara, a debeo je 400 metara

Predviđanje naučnika: Najveći glečer na svijetu raspast će se za mjesec dana

&nbsp;NASA je u petak saopćila da je njena solarna sonda Parker "sigurna" i da radi normalno nakon što je uspješno dovršila najbliži pristup Suncu bilo kojeg objekta koji je napravio čovjek.Letjelica je 24. decembra prošla samo 6,1 miliona kilometara od sunčeve površine, leteći u vanjsku atmosferu Sunca zvanu korona, u misiji da pomogne naučnicima da saznaju više o najbližoj zvijezdi Zemlji.Agencija je saopćila da je operativni tim u Laboratoriji za primijenjenu fiziku Johns Hopkins u Merilendu primio signal, ton svjetionika, od sonde nešto prije ponoći u četvrtak.Očekuje se da će letjelica poslati detaljne telemetrijske podatke o svom statusu 1. januara, dodala je NASA.

Očekuje se da će letjelica poslati detaljne telemetrijske podatke o svom statusu 1. januara, dodala je NASA

Letjelica prošla 6,1 miliona kilometara od Sunca

NASA-ina svemirska letjelica "sigurna" nakon najbližeg približavanja Suncu ikada

Sifilis i Kristofor Kolumbo imaju više zajedničkog nego što biste mogli da pomislite. I sifilis i Kolumbo su kročili na nove kontinente i kolonizovali lokalne stanovnike krajem 15. vijeka: Kolumbo je kolonizovao domoroce Amerike, a sifilis Evropljane. Zajedničko im je i to da su tražili put do Azije.Sifilis se prvi put pojavio u Evropi 1494. godine, u kampu francuske vojske, godinu dana nakon što se Kolumbo vratio sa putovanja u Ameriku. Bolest se širila među vojnicima i njihovim seksualnim partnerima, uzrokujući čireve na genitalijama, rektumu ili ustima. Za samo pet godina, sifilis se proširio cijelom Evropom. Ubrzo je stigao i u Indiju, Kinu i Japan. Seks, iako nije jedini način prenosa, vrlo je efikasan način širenja te bolesti.Ova takozvana „Kolumbova teorija" tvrdi da su sifilis u Evropu donijeli mornari koji su se vraćali iz Amerike. Prema toj teoriji bolesti su se razmjenjivale između Evropljana i Amerikanaca, baš kao što su se razmjenjivali novi proizvodi: barut za paradajz, velike boginje za sifilis.Nova studija objavljena 18. decembra 2024. godine u časopisu Nature podržava tu hipotezu. Kirsten Bos, antropologiinja sa Instituta Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, provela je genetsku analizu pet skeleta pronađenih u Južnoj Americi. Analize su navele Bos i njene kolege da vjeruju da je preteča bakterije koja izaziva sifilis kružila Amerikom prije 8.000 godina.- Četiri od pet skeleta [koje smo analizirali] datiraju prije 1492. godine, što znači da je ova raznolikost patogena već postojala u Americi u vrijeme kontakta sa Kolumbom - kaže autorka studije Bos za <a href="https://www.dw.com/bs/da-li-je-kolumbo-donio-sifilis-u-evropu/a-71135780">DW</a>.Sifilis nastao u Americi prije 8.000 godinaKako bi testirali Kolumbovu teoriju, Bos i njene kolege proveli su genetsku analizu bakterija iz lezija na kostima pet skeleta, iz Čilea, Argentine, Perua i Meksika. Njihovi uzorci bakterija obuhvatili su tri podvrste iz porodice treponemskih bakterija koje su odgovorne za različite treponemske bolesti. Jedna od tih podvrsta, Treponema palidum, uzrokuje moderni sifilis.Bos je uporedila genetske razlike između starijih podvrsta treponemskih bakterija i savremenih uzoraka sifilisa. Ti podaci omogućili su timu da izračuna vrijeme potrebno za evoluciju bakterija i procjeni kada je patogen nastao. I čini se da njihova analiza potvrđuje da je bakterija Treponema palidum, koja izaziva sifilis, nastala od svog prethodnika starog 8.000 godina, otprilike u vrijeme Kolumba.„Naš model sugeriše da se sifilis prvi put pojavio prije otprilike 500 ili 600 godina, bilo u Americi, bilo u Evropi (ili negdje drugdje) iz bakterijskog soja iz Amerike", rekla je Bos.Kako se sifilis proširio svijetom?Studija pruža ubjedljive dokaze da je bakterija Treponema palidum bila široko rasprostranjena u Americi prije dolaska Kolumba iz renesansne Evrope. Ipak, nije konačno dokazano da je sifilis u Evropu donesen iz Amerike.- To pokazuje da je Amerika bila kao rezervoar u kojem su bakterije koje uzrokuju sifilis široko cirkulisale. Sifilis je mogao da dođe u Evropu iz nekog drugog dijela svijeta ili je već bio tamo - kaže Metju Bil, stručnjak za genomiku sa Velkam Sanger instituta u Kembridžu (Wellcome Sanger Institute in Cambridge). Bil nije bio uključen u studiju.Studije pokazuju da su treponemske bolesti mogle biti endemske u sjevernoj Evropi otprilike u isto vrijeme kada i Kolumbova putovanja, ili čak i ranije. Tačno porijeklo sifilisa teško je utvrditi, kaže Kertu Majander, arheogenetičarka sa Univerziteta u Bazelu u Švajcarskoj.Jedna hipoteza je da su treponemske bolesti uvijek postojale, prateći ljude dok su migrirali iz Azije u Ameriku prije oko 12.000 godina. - Druga teorija je da su zoonotske, što znači da su [prethodnici sifilisa] prešli sa životinja na ljude u Americi. Ali još uvijek nismo našli dokaze o životinjama sa treponemskim bolestima - objašnjava Majander.Takođe, nije jasno šta je uzrokovalo da moderni sifilis postane visoko prenosiva bolest prije 500-600 godina. „Može biti da je nešto uzrokovalo da se treponemske bakterijske vrste rekombinuju i izazovu agresivnije oblike sifilisa, ali to još uvijek ne znamo", dodaje Majander.Situaciju dodatno komplikuje činjenica da su sifilis i gonoreja često miješani u istorijskim zapisima i da su tek prije oko 200 godina formalno prepoznati kao odvojene bolesti. - Još uvijek postoji istorijska debata o tome da li je epidemiju ‘sifilisa' opisanu u 15. vijeku zaista izazvala bakterija Treponema palidum - kaže Bil.Problem su sojevi sifilisa otporni na antibiotikeNeliječeni sifilis nekada je izobličavao ljudska tijela i izazivao paralizu, sljepilo, napade bola, pa čak i smrt. Razvoj antibiotika penicilina 1943. godine iskorijeniо je opasne simptome sifilisa, iako nije iskorijenio samu bolest.Ali sifilis i dalje postoji. Polni prenos uzrokuje više od 8 miliona novih slučajeva svake godine, dok kongenitalni ili urođeni sifilis izaziva oko 200.000 mrtvorođenih beba. Slučajevi takođe rastu među mladim odraslim osobama, a istraživanja sugerišu da bi to moglo biti povezano sa porastom nezaštićenih seksualnih odnosa.Postoje i sojevi bakterija Treponema palidum koji su otporni na antibiotike, što znači da se ponovo pojavljuju smrtonosne infekcije sifilisom.Zato su studije poput ove relevantne, kaže Majander, posebno ako želimo da iskorijeniimo sifilis: „Studija pokazuje da sifilis ima sposobnost da se prilagodi svakom okruženju. Postavlja se pitanje da li su druge treponemske bolesti postojale prije, i da li bi se u budućnosti mogle pojaviti nove, agresivnije bolesti.“

Postoje dokazi da su kolonizatori iz 15. vijeka proširili sifilis širom svijeta

Da li je Kolumbo donio sifilis u Evropu?

Planina Tambora promijenila je svijet kad je 1815. godine indonezijski vulkan eruptirao. Radilo se o najsnažnijoj erupciji u zabilježenoj historiji. Uslijedila je "godina bez ljeta" - globalne temperature su pale, usjevi propali, ljudi gladovali, pandemija kolere se proširila i deseci hiljada su preminuli, piše <a href="https://edition.cnn.com/2024/12/24/climate/massive-volcano-eruption-climate/index.html">CNN</a>.Od tada su eruptirali mnogi vulkani, ali Tambora ostaje posljednja masivna erupcija. Više od 200 godina kasnije, naučnici upozoravaju da bi se mogla dogoditi još jedna.Markus Štofel, profesor klime na Univerzitetu u Ženevi rekao je da nije pitanje hoće li se to dogoditi, nego kada. Sada je svijet gušće naseljen i već zagrijan klimatskim promjenama.- Sljedeća masivna erupcija izazvat će klimatski haos, čovječanstvo nema nikakav plan - upozorava Štofel.Tokom erupcije izbacuje se mješavina lave, pepela i plinova, uključujući ugljični dioksid koji zagrijava planet. Kod utjecaja na klimu, naučnike više zanima sumporni dioksid, koji erupcija može podići kroz troposferu u stratosferu. Nakon toga nastaju sićušne čestice aerosola koje raspršuju sunčevu svjetlost, odbijaju je nazad svemir i hlade planetu ispod sebe.Dok se svijet bori s globalnim zagrijavanjem, period zahlađenja moglo bi zvučati pozitivno, ali naučnici kažu da je istina upravo suprotna. Osim što bi erupcija mogla uništiti obližnje gradove, upozoravaju da bi dugoročni učinci mogli biti kataklizmični.Hladnije vrijeme, manje sunčeve svjetlosti i promjene padavina mogle bi utjecati na globalnu proizvodnju hrane i potencijalno dovesti do političkih napetosti, pa čak i rata, ističe CNN.&nbsp;Ljudski i ekonomski danak bio bi golem, napominju znanstvenici. U ekstremnom scenariju, sličnom Tambori, ekonomski gubici mogli bi doseći više od 3,6 triliona dolara samo u prvoj godini.Hlađenje ne bi ponudilo nikakvo olakšanje od klimatskih promjena jer bi se u roku od nekoliko godina planeta vratila na stanje kakvo je bilo prije, a sljedeća erupcija mogla bi se dogoditi bilo gdje. Postoje područja koja naučnici promatraju, iako ih je nemoguće tačno predvidjeti, uključujući Indoneziju, jednu od vulkanski najaktivnijih regija na planetu i "Yellowstone" u zapadnom dijelu SAD, koji nije doživio veliku erupciju stotinama hiljada godina.

Sljedeća masivna erupcija izazvat će klimatski haos, čovječanstvo nema nikakav plan, upozorava profesor klime na Univerzitetu u Ženevi

Naučnici tvrde: Scenarij iz 1815. prijeti da se ponovi, tada je uslijedila "godina bez ljeta"

Raketni nosač visok kao zgrada od 20 spratova SpaceX Super Heavy ponovno se pojavio na nebu iznad Južnog Teksasa nekoliko minuta nakon poletanja u oktobru, upalivši svoje motore kako bi usporio pad natrag prema Zemlji, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2024/12/24/science/spacex-starship-sonic-boom/index.html">CNN</a>.Booster je, u poduhvatu bez presedana, oduševio publiku preciznim slijetanjem u zraku u ruke lansirnog tornja.Zadivljujući spektakl, dio probnog leta SpaceX-ovog Starshipa, najsnažnijeg raketnog sistema ikada konstruiranog, bio je trenutak kojem su mnogi gledatelji svjedočili putem live streama i prijenosa. Ali samo oni koji su se fizički nalazili blizu mjesta lansiranja doživjeli su gromoglasnu buku događaja.Dok se Super Heavy booster vraćao na tačno određeno slijetanje, začuo se zvučni prasak koji je parao uši.

- To je doista bila jedna od najglasnijih stvari koje sam ikada čuo ili doživio - rekao je Noah Pulsipher, student primijenjene fizike na Sveučilištu Brigham Young u Provu, Utah, i koautor nedavne studije o buci povezanoj s lansiranjem Starshipa.<h2>Zvučni udari</h2>Zvuk, vidljiv kilometrima daleko na popularnom turističkom odredištu, bio je glasan poput pucnja iz neposredne blizine, prema studiji objavljenoj u novembru u časopisu JASA Express Letters.Očekuje se da će slični zvučni udari zazvoniti svaki put kada SpaceX vrati Super Heavy booster natrag na svoje mjesto za lansiranje Starbase, koje se nalazi u blizini Braunsvila u Teksasu, na meksičkoj granici na najjužnijem dijelu države. Do sada je tvrtka izvela šest probnih letova potpuno složene rakete Starship iz tog područja, ali do sada je samo na letu u oktobru - Letu 5 - Super Heavy booster vraćen na slijetanje.Savezni regulatori već su dali zeleno svjetlo sljedećem probnom letu, Letu 7, na kojem bi se Super Heavy booster mogao vratiti na slijetanje.Kao niži stepen sistema Starship, pojačivač u početku gura svemirsku letjelicu Starship, gornji stepen rakete, prema orbiti prije nego što se vrati na lansirnu rampu.Zvučni udari povezani s tim manevrom mogli bi izazvati nove ekološke probleme za razvojni program raketa koji je već zaglavljen u njima.Problemi povezani sa zvučnim udarom mogu uključivati ​​potencijalno oštećenje sluha ili rezultirati manjim strukturnim problemima za zgrade u području blizu Meksičkog zaljeva.SpaceX nije odgovorio na zahtjev za komentarom za ovaj članak, ali izvršni direktor Ilon Mask (Elon Musk) umanjio je nedavna izvještaja o rizicima zvučnog udara.- Starbase je područje koje doživljava oluje i uragane koji su puno ozbiljniji od lansiranja Starshipa - objavio je Mask na društvenoj mreži X.No iako nisu javno prijavljeni nikakvi slučajevi uništavanja imovine nakon prvog mekog slijetanja Super Heavyja u oktobru, istraživači su rekli da im je potrebno više podataka kako bi u potpunosti razumjeli rizike.- Mislim da se ovo mora pažljivo promatrati - rekao je Viktor Sparou (Victor Sparrow), profesor i direktor poslijediplomskog studija akustike na Penn Stateu koji nije bio uključen u studiju.&nbsp;- Neki ljudi su osjetljiviji (na buku), a tim osjetljivim ljudima to bi mogao biti problem - dodao je on.A ako SpaceX ostvari svoju namjeru lansiranja desetaka, ako ne i stotina, letova Starshipa godišnje, postavlja se pitanja o tome kako bi lokalna zajednica koja okružuje mjesto lansiranja tvrtke mogla reagirati - i može li mega raketa izazvati isti otpor kao i druge vozila visokog profila koja su izazvala kontroverze oko zvučnog udara.<h2>Buster pojačivača</h2>Zvučni udari postali su dio javne svijesti tokom pojave nadzvučnih zračnih putovanja sredinom 20. stoljeća.Oštar zvuk buke javlja se kada objekt putuje brže od brzine zvuka, koja varira ovisno o čimbenicima kao što je temperatura zraka, ali je obično oko 1.235 kilometara na sat.Taj se fenomen smatra jednim od ključnih razloga za propast Concordea, nadzvučnog britansko-francuskog putničkog zrakoplova koji je prepolovio vrijeme transatlantskih letova, ali je prekinuo promet 2003.SpaceX-ova lansiranja raketa sada vraćaju razgovore o zvučnom bumu u prvi plan.SpaceX je jedina kompanija na svijetu koja svoje rakete nakon lansiranja rutinski vraća na tačno slijetanje, manevar koji izaziva zapanjujući zvučni udar. Tvrtka je ovladala tom tehnikom tokom desetljeća leteći svojim radnim raketama Falcon 9.Vodeći autor studije Kent Gee otkrio je u svom iskustvu mjerenja zvučnih udaraca nakon lansiranja Falcona 9 na Floridi i Kaliforniji da su neki tamošnji stanovnici postali umorni od buke.. Neki ljudi to vole. Neki ljudi to ne vole - rekao je on te dodao:&nbsp;- Neki su to voljeli na početku, a sada im se više ne sviđa.SpaceX želi učiniti isto sa svojim sistemom Starship navođenjem Super Heavy boostera koji lansira svemirsku letjelicu Starship prema orbiti natrag do slijetanja na terra firma.A budući da je Super Heavy gotovo dvostruko veći od Falcon 9 boostera, zvučni prasak koji može emitirati mnogo je glasniji.Istraživači Brighama Younga procijenili su da Starship proizvodi buku koja je jednaka buci 10 lansiranja Falcona 9.Njihova analiza utemeljena je na podacima koje je tim prikupio na testnom letu 13. oktobra, kao i ranijim istraživanjima koje je tim proveo na lansiranju Falcona 9.- Gotovo da to više osjećate nego što čujete. Skoro te gura unatrag - rekao je Pulsipher.Zvučni udari nastaju jer objekt koji putuje nadzvučnom brzinom komprimira zrak ispred sebe, a brza kompresija molekula zraka stvara udarni val koji izaziva nagli porast pritiska zraka. Ljudi to doživljavaju kao "događaj prekomjernog pritiska" — koji se može čuti i osjetiti.- Uključio je alarme automobila - naveo je Pulsipher o zvučnom prasku koji je emitiran tokom testnog leta SpaceX-ovog Flight 5 Starshipa kada je Super Heavy booster sletio natrag na svoju lansirnu rampu.S Pulsipherove povoljne tačke tokom leta, gledajući iz male zajednice plaža Port Isabel oko 9,7 kilometara od lansirne rampe, događaj pretjeranog pritiska koji je doživio iznosio je otprilike devet funti po kvadratnom stopalu, jedinici pritiska koja mjeri jačina udarnog vala zvučnog udara.Instrument postavljen na krovu Margaritaville Beach Resorta na South Padre Islandu, popularnom turističkom odredištu preko puta SpaceX-ovih objekata, izmjerio je 11 funti po kvadratnom metru.- Dakle, možete samo zamisliti bučicu od 10 funti i staviti je na prsa, to je iskustvo o kojem govorimo - rekao je Pulsipher.<h2>Potencijalni rizici</h2>Istraživači i regulatori rade na daljnjoj procjeni opasnosti koje ti zvučni udari mogu predstavljati za okolno područje, rekao je Gee.- Kad god imate oštar zvuk koji prelazi 140 decibela, postoji nezanemariv rizik od gubitka sluha - kazao je on.Zvučni udar od lansiranja Starshipa u oktobru izmjeren je do 146 decibela u nekim područjima.- To je kao da ste nekoliko metara udaljeni od pucnja bez zaštite za sluh - rekao je Gee.Dodao je da razine tlaka i buke koje su zabilježili istraživači Brighama Younga pokazuju da je zvučni prasak dosegao razine u nekim područjima za koje su prethodna istraživanja pokazala da mogu razbiti prozore - osobito stare, oštećene ili one s jednim staklom.- Je li dovoljno glasno da ti sruši kuću? Ne … ali počinjete imati rizik od strukturalnih oštećenja - upozorio je Gee.Općenito, primijetio je Gee, iako je prijetnja ljudima i imovini vjerojatno mala, još nije jasno kako točno zvučni udari mogu utjecati na zajednice južnog Teksasa oko mjesta za lansiranje Starshipa.Dodao je da je prijeko potrebno više podataka o zvučnim udarima - io tome kako vremenski obrasci mogu utjecati na njihov utjecaj.- Upravo sada imamo jednu podatkovnu tačku - rekao je Gee, govoreći o SpaceX-ovom oktobarskom probnom letu Starshipa koji je do sada bio jedini uspješan pokušaj da se Super Heavy booster vrati na tlo, piše <a href="https://edition.cnn.com/2024/12/24/science/spacex-starship-sonic-boom/index.html">CNN</a>.

Booster je, u poduhvatu bez presedana, oduševio publiku preciznim slijetanjem u zraku u ruke lansirnog tornja

Maskovo djelo: Naučnici zabrinuti zbog najmoćnije rakete u historiji

Solarna sonda "Parker" Američke svemirske agencije (NASA) danas će se približiti Suncu na 6,1 miliona kilometara i ispitat će njegovu površinu i atmosferu.Tu informaciju potvrdila je NASA.Sonda je najbrži objekat ikada napravljen da bi se približio Suncu, a lansirana je 2018. godine kako bi pomogla naučnicima da bolje razumiju vanjski sloj Sunca. Ona se kreće brzinom od 435.000 milja na sat dok se kreće unutar korone Sunca i ispituje njegovu površinu i atmosferu, prenosi Sky News.Ona se kreće takvom brzinom da bi mogla da pređe razdaljinu između Londona i Njujorka (New York) za samo 29 sekundi, a dobila je tako ogromnu brzinu zbog izuzetno velikih gravitacionih sila.Očekuje se da će prednji dio svemirske letjelice dostići temperaturu od 1.400 stepeni Celzijusovih dok bude u koroni, vanjskoj atmosferi Sunca.Naučnici su rekli da će podaci o toj misiji dospjeti na Zemlju 27. decembra.

U kanti za smeće pronađena statua stara 2.000 godina

Izloženi fosili stari milione godina u Peruu

Amazon nekada tekao u suprotnom smjeru

Snimljen neuspjeh najnovijeg Maskovog projekta: "Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena"

NASA otkrila šta se događa ako neko umre u svemiru

"Morski Dart Vejder" oduševio naučnike, već ima status delikatese u ovoj zemlji

Evo šta se dešava širom svijeta tokom punog mjeseca: Danas je prvi u ovoj godini

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom

Najveća naučna otkrića u 2024. godini: Od IVF trudnoće nosoroga do otkrića izgubljenog grada

Predviđanje naučnika: Najveći glečer na svijetu raspast će se za mjesec dana

NASA-ina svemirska letjelica "sigurna" nakon najbližeg približavanja Suncu ikada

Da li je Kolumbo donio sifilis u Evropu?

Naučnici tvrde: Scenarij iz 1815. prijeti da se ponovi, tada je uslijedila "godina bez ljeta"

Maskovo djelo: Naučnici zabrinuti zbog najmoćnije rakete u historiji

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone

Nauka

U kanti za smeće pronađena statua stara 2.000 godina

Izloženi fosili stari milione godina u Peruu

Amazon nekada tekao u suprotnom smjeru

Snimljen neuspjeh najnovijeg Maskovog projekta: "Uspjeh je neizvjestan, ali zabava je zajamčena"

NASA otkrila šta se događa ako neko umre u svemiru

"Morski Dart Vejder" oduševio naučnike, već ima status delikatese u ovoj zemlji

Evo šta se dešava širom svijeta tokom punog mjeseca: Danas je prvi u ovoj godini

Bebe rođene između 2025. i 2039. godine pripadat će generaciji Beta: Evo zašto je to posebno

Svjetska javnost pet godina nema neke ključne odgovore u vezi sa koronavirusom

Najveća naučna otkrića u 2024. godini: Od IVF trudnoće nosoroga do otkrića izgubljenog grada

Predviđanje naučnika: Najveći glečer na svijetu raspast će se za mjesec dana

NASA-ina svemirska letjelica "sigurna" nakon najbližeg približavanja Suncu ikada

Da li je Kolumbo donio sifilis u Evropu?

Naučnici tvrde: Scenarij iz 1815. prijeti da se ponovi, tada je uslijedila "godina bez ljeta"

Maskovo djelo: Naučnici zabrinuti zbog najmoćnije rakete u historiji

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone