Solarna sonda "Parker" Američke svemirske agencije (NASA) danas će se približiti Suncu na 6,1 miliona kilometara i ispitat će njegovu površinu i atmosferu.Tu informaciju potvrdila je NASA.Sonda je najbrži objekat ikada napravljen da bi se približio Suncu, a lansirana je 2018. godine kako bi pomogla naučnicima da bolje razumiju vanjski sloj Sunca. Ona se kreće brzinom od 435.000 milja na sat dok se kreće unutar korone Sunca i ispituje njegovu površinu i atmosferu, prenosi Sky News.Ona se kreće takvom brzinom da bi mogla da pređe razdaljinu između Londona i Njujorka (New York) za samo 29 sekundi, a dobila je tako ogromnu brzinu zbog izuzetno velikih gravitacionih sila.Očekuje se da će prednji dio svemirske letjelice dostići temperaturu od 1.400 stepeni Celzijusovih dok bude u koroni, vanjskoj atmosferi Sunca.Naučnici su rekli da će podaci o toj misiji dospjeti na Zemlju 27. decembra.

Naučnici su rekli da će podaci o toj misiji dospjeti na Zemlju 27. decembra.

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon transplantacije svinjskog bubrega prošlog mjeseca koja ju je oslobodila osmogodišnje dijalize, najnovijeg pokušaja spašavanja ljudskih života životinjskim organima.Tovana Luni je peta Amerikanka kojoj je dat genski uređen svinjski organ - i posebno, nije bolesna kao prethodni primaoci koji su umrli u roku od dva mjeseca nakon što su dobili svinjski bubreg ili srce.- To je kao novi početak. Imati bubreg koji radi – i osjetiti ga – je nevjerovatno - rekla je Luni (53) za Associated Press. Njena operacija označava važan korak jer se naučnici spremaju za formalne studije ksenotransplantacije koje će početi sljedeće godine, rekao je dr. Robert Montgomeri sa NYU Langone Health, koji je vodio vrlo eksperimentalnu proceduru 25. novembra.U utorak je NYU objavio da se pacijentica dobro oporavlja. Otpuštena je iz bolnice samo 11 dana nakon operacije, iako je ove sedmice privremeno ponovo primljena kako bi joj se prilagodili lijekovi. Doktori očekuju da će se vratiti kući u Gadsden u Alabami za tri mjeseca. Ako bi bubreg svinje otkazao, mogla bi ponovo započeti dijalizu.- Nevjerovatno je vidjeti kako se nada vraća njoj i njenoj porodici - rekao je dr. Džejmi Lok, Lunijev hirurg koji je dobio dozvolu Uprave za hranu i lijekove za transplantaciju.Više od 100.000 ljudi nalazi se na američkoj listi za transplantaciju, većinom oni kojima je potreban bubreg. Hiljade umiru čekajući, a kojima je potrebna transplantacija nikada se ne kvalificira za transplataciju. Sada, u potrazi za alternativnim zalihama, naučnici genetski mijenjaju svinje kako bi njihovi organi bili sličniji ljudima.

Tovana Luni kaže da su njen eksperimentalni postupak i transplantacija 'kao novi početak

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

Pluton je poznat po tome što je 2006. godine degradiran iz statusa planete, ali i dalje izaziva veliku pažnju naučne zajednice.&nbsp;Iako je manji od našeg Mjeseca i nalazi se više od 30 puta dalje od Sunca, nova istraživanja su otkrila mnoge nevjerovatne karakteristike ovog svijeta. Letjelica New Horizons 2015. godine otkrila je da Pluton ima aktivnu geološku dinamiku, uključujući tekuće ledenjake, planinske lance i kriovulkane.Među najvažnijim otkrićima ističu se&nbsp;<h2>Neobične vrste leda</h2>Plutonova površina sadrži led od metana, dušika i ugljikovog monoksida, koji se ponašaju kao mekani, plastični materijali, oblikujući raznolike pejzaže.Za razliku od tvrdog vodenog leda, metan i dušik na Plutonu su mekani, gotovo gumeni, ponašajući se poput plastičnog materijala. Ovi ledovi formiraju ledenjake koji mogu teći i širiti se kroz eone, stvarajući ravnice i oblikujući Plutonovu površinu.<h2>Geološka aktivnost&nbsp;</h2>Iako mali, Pluton ima bogatu geološku dinamiku, uključujući golema zaleđena područja koja se neprestano obnavljaju.Smješten u hladnim krajevima Sunčevog sustava, njegova unutrašnjost još uvijek čuva ostatke topline iz davnih vremena. Ta preostala toplina omogućuje Plutonu da neprestano obnavlja svoju površinu, brišući stare udarne kratere i stvarajući nove, dinamične značajke.<h2>Respektabilna atmosfera&nbsp;</h2>Pluton ima tanku atmosferu bogatu dušikom, koju održavaju magleni slojevi.Unutar ovog sloja znanstvenici su identificirali čak dvadeset različitih slojeva zraka, što je nevjerojatno za objekt te veličine. Za usporedbu, naš Mjesec, koji je veći od Plutona, nema ni traga atmosferi.<h2>"Srce" Plutona&nbsp;</h2>Veliko srcoliko područje, poznato kao Tombaugh Regio, pokazuje aktivnost lednih tokova i sublimaciju plinova, nalik na "otkucaje srca".Teško je ne primijetiti veliko, bež srcoliko obilježje na njegovoj površini. Ovo posebno područje posvečeno je u čast Klajdu Tombahu (Clyde Tombaugh), koji je otkrio Pluton<h2>Kriovulkan</h2>Na južnoj hemisferi Plutona postoji planina oblika krafne, poznata kao Wright Mons, koja bi mogla biti kriovulkan.Iako nitko još nije svjedočio erupciji postoje dobri razlozi za vjerovanje da je ovaj vulkan bio - ili možda još uvijek jest - aktivan. Površina planine nema udarnih kratera, što znači da je relativno nova i da se neprestano obnavlja<h2>Mjesec Haron&nbsp;</h2>Plutonov najveći mjesec, Haron, ima duboke pukotine i crvenkastu boju na Sjevernom polu, vjerojatno zbog migracije tvari s Plutona.Ovaj masivni satelit otkriven je 1978. godine, kada su znanstvenici primijetili da Pluton svakih šest dana izgleda malo izduženo. To se događa jer Haron, u svom orbitalnom plesu, povremeno izlazi iz Plutonove sjene.<h2>Moguć okean ispod površine&nbsp;</h2>Znanstvenici vjeruju da Pluton možda skriva okean tekuće vode ispod svoje ledene kore, što otvara mogućnost za život.Otprilike 200 kilometara ispod kore ovog hladnog, dalekog svijeta, znanstvenici vjeruju da bi se mogao nalaziti globalni okean tekuće vode.Iako je Pluton i dalje predmet znanstvenih debata, njegovi fenomeni ostaju fascinantni i bogati izvor novih otkrića.

Otprilike 200 kilometara ispod kore ovog hladnog, dalekog svijeta, znanstvenici vjeruju da bi se mogao nalaziti globalni okean tekuće vode

Sedam nevjerovatnih otkrića o Plutonu 

Nakon tri i po mjeseca, NASA-ina misija na Marsu, odnosno rover Perseverance stigao je do kratera koji je povezan s Bosnom i Hercegovinom.NASA-in rover popeo se na vrh ruba kratera Jezero koji je dobio ime po istoimenoj općini u našoj zemlji, što je izazvalo ogromnu pažnju bh. građana 2021. godine. Inače, lokacija na rubu kratera nazvana je "Lookout Hill", koja se prvi put istraživala u okviru misije.

Tokom ove misije rover Perseverance se penjao uz nagib od 20 posto te se zaustavljao zbog naučnih posmatranja.O ovoj NASA-inoj misiji govorio je Stiven Li (Steven Lee), zamjenik menadžera projekta za Perseverance u laboratoriji za mlazni pogon u južnoj Kaliforniji.- Tokom penjanja na rub kratera Jezero, naši vozači rovera obavili su nevjerovatan posao vodeći "bitku" s nekim od najtežih terena na koje smo naišli od slijetanja - rekao je Li.Rover Perseverance je od slijetanja na Jezero u februaru 2021., pa do danas završio četiri naučne misije.- Ovaj dio misije označava naš prijelaz od stijena koje su djelomično ispunile krater Jezero kada je nastao masivnim udarom prije oko 3,9 milijardi godina do stijena duboko u unutrašnjosti Marsa koje su nakon udara formirale rub kratera - izjavio je Ken Farli (Farley), projektni naučnik.

Kako je objašnjeno iz NASA-e, ključni cilj misije Perseverance na Marsu je astrobiologija, uključujući prikupljanje uzoraka koji mogu sadržavati znakove drevnog mikrobnog života.Ovaj rover ima zadatak definirati geologiju planete i klimu koja je vladala na njoj, kako bi pomogao da se otvori put za ljudsko istraživanje Crvene planete.Misija u krateru Jezero jedna je od najvećih misija NASA-e u okviru istraživanja Crvene planete.

Misija u krateru Jezero jedna je od najvećih misija NASA-e u okviru istraživanja Crvene planete

Objavljeni fascinantni prizori: NASA-in rover stigao do vrha ruba kratera koji je dobio ime po općini u BiH

NASA-in svemirski teleskop Džejms Veb (James Webb) dvije godine je prikupljao podatke koji su potvrdili raniji nalaz teleskopa Hablea po kojem se svemir širi za oko osam posto brže od očekivanog.Ta je nova potvrda zbunjujućeg zapažanja navela naučnike na razmišljanje o uzroku, možda nekom nepoznatom faktoru koji uključuje misteriozne kozmičke komponente tamne energije i tamne tvari.- Ovo je najveći uzorak podataka teleskopa Veb tokom njegovih prvih dviju godina u svemiru i potvrđuje zagonetno otkriće Hablea s kojim se borimo već deset godina, a to je da se svemir sada širi brže nego što i naše najbolje teorije mogu objasniti - rekao je Adam Ris (Riess), astrofizičar sa Sveučilišta Džons Hopkins u Marilendu.- Naše razumijevanje svemira puno je neznanja o elementima, tamnoj tvari i tamnoj energiji, a oni čine 96 posto svemira. Stoga to nije mala stvar - dodao je on.Tamna tvar, za koju se smatra da čini oko 27 posto svemira hipotetski je oblik materije koji je nevidljiv, ali se pretpostavlja da postoji na temelju njezinih gravitacijskih učinaka na običnu materiju - zvijezde, planete, mjesece, sve stvari na Zemlji, na šta otpada oko pet posto svemira.- Postoje mnoge hipoteze koje uključuju tamnu tvar, tamnu energiju, tamno zračenje, primjerice neutrini (vrsta električki neutralnih elementarnih čestica male mase) ili sama gravitacija koja ima neka egzotična svojstva. Sve se to nameće kao moguće objašnjenje - naveo je Ris.Istraživači su upotrijebili tri različite metode za mjerenje specifične metrike, udaljenosti od Zemlje do galaksija u kojima je dokumentirana vrsta pulsirajuće promjenjive zvijezde nazvane Cefeide. Vebova i Hableova mjerenja su se poklapala. Veliki prasak je prije 13 do 14 milijarda godina pokrenuo svemir koji se od tada širi. Znanstvenici su 1998. otkrili da se to širenje zapravo ubrzava te pretpostavljaju da bi razlog mogla biti tamna energija.

Ovo je najveći uzorak podataka teleskopa Veb tokom njegovih prvih dviju godina u svemiru i potvrđuje zagonetno otkriće Hablea, rekao je Ris

Podaci teleskopa Džejms Veb: Svemir se širi brže od očekivanja

Američka svemirska agencija NASA objavila je novi raspored svojih misija u okviru programa Artemis, koje uključuju slanje astronauta na Mjesec.&nbsp;Ovo je već drugo odgađanje misija s posadom, nakon što je NASA pomjerila rokove u januaru ove godine. Prema novim planovima, misija Artemis II trebala bi biti lansirana u aprilu 2026, dok je misija Artemis III pomjerena na sredinu 2027. godine.Odgađanje je djelomično uzrokovano problemima s toplotnim štitom letjelice Orion tokom testnog leta misije Artemis I bez posade. Materijal na toplotnom štitu istrošen je na neočekivan način, ali podaci su pokazali da bi posada bila sigurna, uprkos performansama koje su bile drugačije od očekivanih. Ipak, sigurnost posade je ključna i svaka odluka se donosi uz pažljivo razmatranje svih faktora.Misija će trajati deset dana, a astronauti će putovati oko Mjeseca i vraćati se na Zemlju.&nbsp;Iako neće sletjeti na Mjesec, misija će omogućiti prikupljanje važnih podataka o svemirskoj kapsuli Orion, što će pripremiti teren za misiju Artemis III, u kojoj će astronauti zakoračiti na južni pol Mjeseca.

Odgađanje je djelomično uzrokovano problemima s toplotnim štitom letjelice Orion tokom testnog leta misije Artemis I bez posade

NASA pomjera rokove misija Artemis: Program slanja astronauta na Mjesec

Crveno more, koje se nalazi između Afrike i Azije, poznato je po svojm izuzetnom biodiverzitetu i smatra se glavnom destinacijom za naučna istraživanja i ronilački turizam.U tome je uživala i grupa od 26 ronilaca iz Turske koja je krenula na šestodnevnu ronilačku ekspediciju u Crvenom moru, istražujući raznolik morski život i koralne grebene uz obalu Egipta.Egipatska obala duž Crvenog mora sadrži značajna mjesta za ronjenje kao što su Abud Dabab (Abu Dabbab), Dedalus Refs (Daedalus Reefs), Elpiston (Elphinstone), Marsa Alam, Safaga, Big Brother i Little Brother, koja privlače hiljade ronilaca godišnje.Turski tim, koji je krenuo iz Hurgade, posjetio je osam različitih ronilačkih mjesta, svjedočeći širokom spektru podvodnih vrsta, od velikih morskih sisara do manjih riba i jedinstvenih koralnih formacija.Tokom ronjenja, turski tim je imao priliku da vidi brojne vrste, uključujući mante, zelene morske kornjače, pjegave raže i delfine.Naišli su i na nekoliko vrsta ajkula, kao što su ajkule čekićari i “spinner“. Među atrakcijama koje se mogu vidjeti prilikom ronjenja u Crvenom moru su i murina, riba lav, anđeo, klovn, škorpion, kao i riba balon.Pored bogatog morskog života, tim je istraživao koralne grebene Crvenog mora, proučavajući različite vrste uključujući saćaste i vatrene korale, kao i crvenu čašu i mekane korale. Čiste vode su takođe omogućile detaljno ispitivanje velikih koralnih struktura i ekosistema grebena.Jedan od vrhunaca ekspedicije bilo je promatranje olupina “Salem Expressa“, trajekta koji je potonuo 1991. godine nakon što je udario u greben Hyndman.Trajekt dugačak 100 metara, išao je od Džede u Saudijskoj Arabiji, do Safage u Egiptu, a sada se nalazi na dubini koja omogućava roniocima da vide olupinu.

Tokom ronjenja, turski tim je imao priliku da vidi brojne vrste, uključujući mante, zelene morske kornjače, pjegave raže i delfine

Crveno more glavna destinacija za naučna istraživanja i ronilački turizam

Šef Toyote, Juki Nakajima (Yuki), otkrio je ovog vikenda na reliju u Japanu da kompanija radi na novoj generaciji legendarne Toyote Celica.Prema prvim informacijama, nova Celica bit će električni automobil.&nbsp;- Radimo na Celici. U kompaniji ima mnogo ljudi koji s nestrpljenjem čekaju novu Toyotu Celicu. Pitam se je li u redu to reći na javnom skupu, ali konstruišemo novu Toyotu Celicu - izjavio je Nakajima.Nakajima nije otkrio tehničke detalje o novom modelu, ali sve ukazuje na to da će nova Toyota Celica biti zasnovana na Toyoti FT-Se Concept.Jedini poznati podaci o ovom prototipu, za koji se pretpostavljalo da će postati nova električna Toyota MR2, odnose se na to da će koristiti električne baterije treće generacije, koje Toyota opisuje kao znatno lakše od postojećih.Također, nagađa se da bi serijski električni automobil temeljen na Toyoti FT-Se Concept mogao imati revolucionarni ručni mjenjač s do 14 brzina prijenosa, koji japanski proizvođač trenutno razvija.Prvi sportski kupe Toyota Celica predstavljen je 1970. godine, a posljednja generacija bila je u proizvodnji do 2006. godine.

Nakajima nije otkrio tehničke detalje o novom modelu

Toyota najavljuje novu generaciju Celice: Električni sportski automobil s revolucionarnim mjenjačem

Audi je službeno predstavio novu verziju svog modela Q5 u sportskom coupe-SUV izdanju, poznatom kao Q5 Sportback. Ova druga generacija Q5 Sportback donosi elegantniji izgled u odnosu na prethodnu, uz manji gubitak praktičnosti u odnosu na standardni Q5, ali s naglaskom na sportskiji dizajn i bolju aerodinamiku.Najveća vizualna promjena u odnosu na prethodni model je padavina linije krova, koja se proteže do preoblikovanog stražnjeg dijela. Q5 Sportback ima jedinstvene staklene površine sa stražnjim dijelom koji je nagnut prema dolje, dok stražnja svjetla, koja se prostiru kroz cijelu širinu vozila, sada dolaze s digitalnom OLED tehnologijom.

Sportskiji izgled dodatno je naglašen S Line paketom i verzijom SQ5 Sportback, koji se odlikuju agresivnijim usisnicima zraka na prednjem braniku i difuzorom. Detalji u mat antracitnoj boji (S Line) i mat srebrnoj (SQ5) dodatno ističu sportsku notu. SQ5 Sportback prepoznaje se po specifičnim oznakama i četiri okrugla završetka izduvnih cijevi, dok S Line verzija ima dvije trapezoidne izduvne cijevi.Q5 Sportback koristi istu PPC platformu kao i standardni Q5 i A5, a u Europi je dostupan s opcijama benzinskog hibridnog ili dizelskog pogona.

Najjača verzija, SQ5, sada je prešla s dizelskog na benzinski motor, a pokreće je 3,0-litarski TFSI V6 motor s turbopunjačem, koji razvija 367 KS i 550 Nm okretnog momenta. Snaga se prenosi na sva četiri točka putem sedmostepenog automatskog mjenjača s dvostrukim kvačilom.Narudžbe za Q5 Sportback otvaraju se u decembru, a početna cijena u Njemačkoj bit će 54.800 eura, dok će model SQ5 Sportback imati cijenu od 85.400 eura. Ove cijene predstavljaju povećanje od 2.500 eura u odnosu na standardne verzije Q5 i SQ5.

Najveća vizualna promjena u odnosu na prethodni model je padavina linije krova, koja se proteže do preoblikovanog stražnjeg dijela

Nova verzija modela Q5 u sportskom coupe-SUV izdanju

Audi predstavio novi Q5 Sportback: Elegancija i snaga u coupe-SUV izdanju

Međunarodni tim naučnika, predvođen japanskim istraživačem Aido Takuzom sa Instituta za fizička i hemijska istraživanja "Riken", objavio je značajan napredak u razvoju nove vrste plastike koja je izuzetno izdržljiva, a istovremeno biorazgradiva u morskoj vodi i ne doprinosi stvaranju mikroplastike.Prema izvještaju japanskog medijskog servisa "NHK", istraživači navode da je nova plastika, koja je i reciklabilna, ključni korak u smanjenju zagađenja okoliša i nakupljanja mikroplastike u oceanima. Ovaj materijal predstavlja potencijalnu zamjenu za konvencionalnu plastiku proizvedenu iz fosilnih goriva, koja već dugo izaziva velike ekološke probleme.Nova plastika, koja je bezbojna i providna, pokazuje istu snagu i otpornost na toplotu kao polipropilen, jedan od najrasprostranjenijih plastičnih materijala. Ovaj inovativni materijal nazvan je supramolekularna plastika - polimeri koji se održavaju zajedno zahvaljujući potencijalno reverzibilnim interakcijama. Istraživači vjeruju da će ovaj materijal imati široku primjenu u industrijama koje koriste plastiku, čineći ih ekološki prihvatljivijima.Ova otkrića, koja su objavljena u prestižnom američkom časopisu Science, predstavljaju važan korak prema održivijim i ekološki prihvatljivijim rješenjima u borbi protiv zagađenja plastikom.

Ovaj materijal predstavlja potencijalnu zamjenu za konvencionalnu plastiku proizvedenu iz fosilnih goriva

Japanski istraživači razvili biorazgradivu plastiku u morskoj vodi koja ne stvara mikroplastiku

Naučnici Džulijan Ferli (Jullian) i Dejvid Vehman (David) nakon više od 40 godina identifikovali su misterioznu hemikaliju koja je decenijama prisutna u pijaćoj vodi širom Sjedinjenih Američkih Država, a riječ je o hemikaliji nazvanoj "hloronitramidni anjon" (chloronitramide anion).Ona nastaje kao nusproizvod raspadanja hloroamina - hemijskog sredstva koje mnoge fabrike za prečišćavanje koriste kako bi voda bila sigurna za piće, piše CNN.<h2>Problem nije nov</h2>Oko 113 miliona ljudi u SAD-u je izloženo toj hemikaliji.Uprkos tome što naučnici još ne znaju da li je ta hemikalija štetna po ljude, oni ističu da njene osobine podsjećaju na druge toksične supstance koje je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) već registrovala.Problem s hemikalijama u vodi nije nov, ističe CNN, prenosi Tanjug.<h2>Opasne bakterije</h2>Kroz historiju, korištenje hlora u prečišćavanju vode rješavalo je problem opasnih bakterija, ali je dugoročno konzumiranje takve vode povezano sa većim rizikom obolijevanja od određenih bolesti, poput raka.Iako je hlor siguran u malim količinama, on u kontaktu sa prirodnim elementima u vodi stvara toksične nusproizvode, zbog čega se i danas prate njegove koncentracije.Da bi se taj problem smanjio, mnoge fabrike su prešle na hloroamin, koji stvara stabilniji i dugotrajniji efekat.Stručnjaci savjetuju da ta hemikalija može da se ukloni ukoliko se koristi filter.

Oko 113 miliona ljudi u SAD-u je izloženo toj hemikaliji

Nakon 40 godina naučnici otkrili misterioznu hemikaliju u pijaćoj vodi u SAD

Međunarodna svemirska stanica (MSS) i svemirska odijela koja astronauti koriste prilikom šetnje u svemiru, odnosno kretanja izvan letjelice, stara su više decenija. Upravo je starost ove opreme uzrokovala nedavne tehničke probleme.- Naša svemirska odijela nisu nova, pa su određeni problemi bili očekivani - izjavio je astronaut NASA-e, Metju Dominik, na konferenciji za medije povodom misije Kru-8. Četvorka astronauta iz te misije vratila se na Zemlju 25. oktobra.<h2>Pokvareni dio popravljen</h2>MSS, čiji su neki dijelovi još iz 1998. godine, suočava se s curenjem na ruskoj strani stanice, što je označeno kao "glavni sigurnosni rizik" u analizi koju je NASA objavila 26. septembra. NASA i ruski partner Roskosmos već imaju plan kako dalje sigurno upravljati tim curenjem.Takođe, misija Kru-8 otkazala je šetnju u svemiru 24. juna, nakon što je došlo do kratkotrajnog izbijanja sredstva za hlađenje iz vrpce koja je povezivala skafander astronautkinje Trejsi Dajson s MSS. Zvaničnici su naglasili da niko nije bio u opasnosti, te je pokvareni dio popravljen u cilju budućih svemirskih šetnji planiranih za 2025. godinu.Svemirska odijela za kretanje izvan letjelica prvobitno su razvijena u 1970-im godinama i korišćena su tokom 1980-ih u okviru programa Spejs-šatl. Tijekom proteklih godina bilo je nekoliko slučajeva curenja sredstva za hlađenje, a najpoznatiji incident dogodio se 2013. godine kada je voda ušla u kacigu italijanskog astronauta Luke Parmitana tijekom šetnje u svemiru. NASA neprestano prilagođava procedure za šetnje u svemiru, a ukoliko dođe do bilo kakvih problema, odmah se zaustavljaju aktivnosti i provode istrage kako bi se osigurala sigurnost astronauta, istakao je Dominik.<h2>Otkazan odlazak u svemir</h2>- U svakom trenutku spremni smo da obustavimo šetnju, promijenimo plan ili razvijemo novu proceduru - naveo je, te dodao da su upravo to učinili prilikom otkazivanja šetnje u svemiru.Što se tiče curenja na MSS, astronauti NASA-e i ruski kosmonauti održavaju izuzetno otvoren i transparentan odnos, koji uključuje kontrolne centre u Hjustonu i Moskvi, objasnio je Dominik.Rusija trenutno drži zatvoren prolaz između ruske i američke strane stanice iz predostrožnosti, što ponekad utiče na posadu, ali to se uglavnom odnosi na istovar tereta.- Situacija nije idealna, ali ovo je najbolji mogući dogovor između obje strane - rekao je Dominik, dodajući da je posada MSS sigurna u trenutnoj situaciji.NASA planira zamjenu MSS s komercijalnim svemirskim stanicama početkom 2030-ih, a također radi na razvoju nove generacije svemirskih odijela, koja će biti korišćena i na MSS, kao i za misije na Mjesec. Kompanija "Kolins Aerospejs" bila je angažovana na izradi novih svemirskih odijela, ali je povukla svoj ugovor u junu, jer predviđeni vremenski okvir nije bio u skladu s planovima NASA-e za svemirsku stanicu.

Takođe, misija Kru-8 otkazala je šetnju u svemiru 24. juna, nakon što je došlo do kratkotrajnog izbijanja sredstva

NASA suočena sa starenjem opreme za šetnju u svemiru: Upitna sigurnost astronauta

Planeta Uran, zajedno sa svojim pet najvećih satelita, možda nije tako sterilna i mrtva kako su naučnici dugo vjerovali.&nbsp;Prema najnovijim istraživanjima, moguće je da ovi svjetovi kriju okeane ispod svojih ledenih površina, a čak se spominje i potencijal za postojanje života.<h2>Nevjerovatne slike</h2>Naučnici su do sada većinu podataka o Uranu prikupili zahvaljujući misiji NASA-ine letjelice "Vojadžer 2", koja je 1986. godine prošla pored ove udaljene planete. Tokom svog prolaska, "Vojadžer 2" zabilježio je nevjerojatne slike Urana i njegovih satelita, no instrumenti su pokazali da su planeta i njeni mjeseci činili dojam "mrtvih svjetova" - neaktivnih i sterilnih, za razliku od drugih planeta Sunčevog sistema.U međuvremenu, novo istraživanje razjasnilo je razlog zašto su ti prvi podaci bili pogrešni. Naime, letjelica je prošla kroz Uranov sistem baš u trenutku kada je Sunce izazvalo snažnu solarnu oluju, što je moglo ozbiljno poremetiti mjerenja. Solarni vjetrovi su mogli izobličiti Uranovo magnetno polje i pomutiti tačnost podataka.<h2>Skriveni okeani</h2>Nova otkrića sada ukazuju na to da Uranov sistem možda nije tako "miran" kako su mislili. Dr. Vilijam Den (William Dan) sa Univerzitetskog koledža u Londonu ističe da bi ova planeta, kao i njeni mjeseci, mogli biti mnogo dinamičniji nego što su naučnici vjerovali. Pored toga, istraživanja sugeriraju da bi neki od Uranovih mjeseca mogli imati skrivene okeane pod ledenim korama, što otvara mogućnost postojanja života u tim dubokim vodama.Linda Spilker, koja je radila na misiji "Vojadžer", izrazila je oduševljenje novim otkrićima.&nbsp;- Iako je prošlo gotovo četiri decenije od prvih podataka, neverovatno je vidjeti kako stare informacije mogu dovesti do novih saznanja. Ova otkrića potvrđuju da Uranov sistem zaslužuje dalja istraživanja, možda čak i potragu za životom - rekla je Spilker.<h2>Nova misija</h2>NASA već planira novu misiju ka Uranu, koja će uključivati orbiter i sondu, a očekuje se da će stizanje do ove udaljene planete trajati do 2045. godine. Ova misija, kako kaže dr. Jamie Jasinski iz NASA-e, morat će uzeti u obzir nova saznanja prilikom projektiranja instrumenata, kako bi se precizno prikupili podaci o Uranu i njegovim mjesecima.Budući podaci mogli bi konačno odgovoriti na pitanje koje je dugo zbunjivalo naučnike da li ovi udaljeni ledeni svjetovi, koje smo nekada smatrali mrtvima, možda kriju uvjete pogodne za život? Na odgovor ćemo morati čekati još nekoliko decenija, ali jedno je sigurno - Uran i njegovi mjeseci više nisu svjetovi na koje smo se ranije oslanjali u svojoj potrazi za životom u Sunčevom sistemu.

NASA već planira novu misiju ka Uranu, koja će uključivati orbiter i sondu

Novi uvidi u Uran i njegove satelite: Možda postoje uslovi za život

Najveći koral na svijetu pronađen je u Pacifiku. Ovaj džinovski koral, zbir mnogih povezanih malih stvorenja koja zajedno čine jedan organizam, mogao bi biti stariji od 300 godina, kažu naučnici. Tim tvrdi da je veći i od plavog kita.Otkrio ga je videograf zaposleni na brodu Nacionalne geografije koji je posjećivao udaljene dijelove Pacifika kako bi vidio kako su ta područja pogođena klimatskim promjenama.<h2>Zaronili dublje</h2>-	Ronio sam na mjestu gdje je mapa pokazivala da se nalazi brodolom i onda sam vidio nešto - rekao je Manu San Feliks.Pozvao je njegovog ronilačkog partnera, koji je ujedno i njegov sin, i zajedno su zaronili dublje. Koral, koji se nalazi na Salomonovim Ostrvima, opisao je kao da „katedralu pod vodom“.-	Sve je bilo veoma emotivno, osjetio sam ogromno poštovanje prema nečemu što je preživjelo stotine godina. Pomislio sam, „Vau, ovo je bilo ovdje dok je Napoleon bio živ“ - rekao je.<h2>Izmjeren koral</h2>Naučnici na ekspediciji izmjerili su koral koristeći podvodni metar. Širina mu je 34 metra, dužina 32, a visina 5,5 metara. Zbog zagrijavanja okeana uslijed klimatskih promjena, korali su ugroženi.Često su opisivani kao arhitekte mora, a mogu se spojiti i formirati ogromne grebene gdje žive ribe i druge vrste. Koralni grebeni također predstavljaju osnovu za izvor prihoda milijarde ljudi, u turizmu ili ribarstvu, pokazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma. Ovaj primjerak pronađen je na većim dubinama nego neki grebeni, što ga je možda zaštitilo od viših temperatura na površini mora.Otkriće je objavljeno u isto vrijeme kada se održava Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija COP29 u Bakuu, prijestonici Azerbejdžana, na kojoj se pokušava da se postigne napredak u borbi protiv klimatskih promjena.Trevor Manemahaga, ministar za klimatske promjene Solomonovih Ostrva na samitu, rekao je za BBC News da je njegova nacija ponosna na novootkriveni koral.<h2>Morski resursi</h2>-	Želimo da svijet zna da je ovo posebno mjesto i da mora biti zaštićeno. Ekonomski se u velikoj meri oslanjamo na morske resurse, pa je ovaj koral od suštinske važnosti za našu ekonomiju - rekao je on.Male ostrvske nacije, poput Solomonovih Ostrva, izuzetno su osjetljive na klimatske promjene.Manemahaga je rekao da je iz prve ruke video efekte globalnog zagrijavanja, jer ono uzrokuje jače ciklone i eroziju obale, što dovodi do uništavanja domova.Mnoge zemlje u razvoju traže više finansijske pomoći od bogatijih zemalja kako bi im pomogle da plate strategije za borbu protiv klimatskih promjena. Dodao je i da bi sa više novca njegova zemlja mogla da razvije raznovrsnije poslove, što bi značilo da bi manje ljudi radilo u industrijama koje oštećuju koralne grebene.Trenutno, sječa drveća čini veliki dio ekonomije Solomonovih Ostrva, između 50-70 posto godišnjeg prihoda od izvoza, ali zagađuje vodu i to šteti u tom području.Erik Braun, stručnjak za korale na istraživačkom putu Nacionalne geografije, kaže da je zdravlje koralja „prilično dobro".-	Dok su obližnji grebeni ugroženi zbog sve viših temperatura mora, svjedočiti o ovom velikom zdravom koralnom grebenu na većim dubinama predstavlja svjetionik nade - rekao je on.<h2>Prijeti im izumiranje&nbsp;</h2>Koral, čiji je latinski naziv Pavona clavus, pruža dom škampima, rakovima, ribama i drugim morskim stvorenjima. Starost ovog koralnog uzorka je prozor u historiju života u okeanu. Naučnici se nadaju da će ga proučavati kako bi saznali više o tome kako je rastao.Izvještaj objavljen ove sedmice otkrio je da je 44 posto korala koji žive u toplim vodama prijeti izumiranje, pokazuju podaci Međunarodne uniji za očuvanje prirode, što je za jednu trećinu više u odnosu na posljednja istraživanja iz 2008. godine.

Želimo da svijet zna da je ovo posebno mjesto i da mora biti zaštićeno, rekao je Manemahaga 

Najveći koral na svijetu pronađen u Pacifiku: Veći je i od plavog kita

Kompanija SpaceX sprema se za šesti test svoje megafrakete Starship, koji je zakazan za 18. novembar.&nbsp;Ovaj značajan korak u razvoju svemirskih tehnologija dolazi nakon što je gornja faza rakete, poznata kao Starship, postavljena na lansirnu rampu u bazi Starbase u Teksasu, gdje će proći kroz detaljna testiranja prije nego što bude spremna za uzlet.Starship je najveća i najmoćnija raketa ikad izgrađena, s visinom od gotovo 122 metra kada su sastavljene dvije glavne komponente. Raketa se sastoji od gornje faze, koja nosi naziv Starship ili jednostavno "Ship", i boostera prve faze poznatog kao Super Heavy. Ovaj nevjerojatni sistem dizajniran je tako da se u potpunosti, brzo i efikasno ponovo koristi, što SpaceX smatra ključem za revoluciju u svemirskim letovima i istraživanjima.Do sada je Starship izvodio pet testnih letova, od kojih su tri obavljena ove godine, a najnoviji, peti po redu, održan je 13. oktobra. Tokom tog leta, SpaceX je ostvario značajan uspjeh kada je booster Super Heavy uspješno sletio na svoje lansirno mjesto, a booster je zatim uhvaćen pomoću posebnih ruku lansirnog tornja. Sada, s pripremama za šesti test, kompanija planira ponoviti ovaj uspjeh i dodatno unaprijediti tehnologiju.Za gornju fazu rakete, planira se da padne u Indijski okean, što je scenarij koji je viđen tokom prethodnog leta. SpaceX nastavlja sa svojim ambicioznim ciljevima, s nadom da će uskoro ući u novu eru svemirskih istraživanja i komercijalnih letova.

Do sada je Starship izvodio pet testnih letova, od kojih su tri obavljena ove godine, a najnoviji, peti po redu, održan je 13. oktobra

SpaceX priprema šesti test megafrakete Starship: Novi korak ka revoluciji u svemirskim letovima

Iz maglajskog Udruženja građana "Fojničani" su saopćili da je nova, dosad nepoznata vrsta pauka pronađena u pećinskom kompleksu Mokra Megara te da će naučno ime dobiti po planini Ozren, čime se ovo područje, kako su naveli, trajno upisuje u svjetsku naučnu baštinu.<h2>Prirodna vrijednost</h2>Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenensis) predstavio je na 6. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, održanoj u Doboju, Marjan Komnenov, speleobiolog iz Sjeverne Makedonije. Upravo je Komnenov zaslužan za ovo otkriće.Nakon Maglajskog golemaša, insekta iz reda kornjaša koji također obitava na spomenutom lokalitetu, kako su istakli iz Udruženja "Fojničani", spektakularno otkriće još jedne endemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja, koje je prema prostornom planu Republike Srpske predviđeno kao nacionalni park.Ocijenili su ohrabrujućim to što je Federaciji Bosne i Hercegovine ozrenski pećinski kompleks Mokra Megara već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja.Osim novootkrivenog Ozrenskog pauka, naučnici i istraživači Mreže za zaštitu prirode su podijelili i vrijedne podatke o šišmišima, pticama, vodozemcima, gmizavcima, insektima, biljkama, gljivama, mahovinama i algama, podsjetivši na važnost očuvanja ove planine.<h2>Očuvanost ekosistema</h2>Pažnju je privuklo učešće Romana Romanova, člana Ruske akademije nauka, koji se putem videoveze pridružio Konferenciji i predstavio svoja otkrića specifičnih vrsta algi.Njegovi nalazi na Ozrenu uključuju podatke o određenim vrstama koje u Bosni i Hercegovini nisu zabilježene duže od 100 godina.&nbsp;Ovim otkrićem, ne samo da se potvrđuje, kako su naglasili u Udruženju, čistoća vodotoka planine Ozren, već i očuvanost njegovog ekosistema, pružajući snažnu argumentaciju za zaštitu ovog jedinstvenog prirodnog područja.Trenutno jedini zaštićeni Ozrenov dio je vrh Gostilj, proglašen 2021. kao zaštićeno stanište trave ive. Tradicionalno branje ove ljekovite biljke na Ozrenu, koje se događa svakog septembra, 2018. je uvršteno na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, čime je dobilo međunarodno priznanje za svoj kulturni i ekološki značaj.<h2>Očuvanje prirode</h2>Uprkos prirodnom i kulturnom bogatstvu, Ozren se suočava, kako su upozorili iz Udruženja "Fojničani", ozbiljnim izazovima zbog planiranih geoloških istraživanja usmjerenih na eksploataciju nikla i kobalta.Lokalno stanovništvo strahuje da bi se rudarskim aktivnostima mogle nepovratno narušiti životna sredina, uključujući kvalitetnu vodu kojom ova planina obiluje. Stoga su na Konferenciji u Doboju održana i dva panela kojima je pružen dublji uvid u naučne i građanske perspektive upravljanja prirodnim resursima, kako na Ozrenu, tako i regiji.Prof.dr. Ivan Dragičević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uputili su na stručnom panelu snažne poruke o potrebi očuvanja prirode, pružajući potpuno nove podatke o opasnostima koje sa sobom nose projekti geoloških istraživanja i eksploatacije minerala.Njihova izlaganja osvijetlila su aktuelne događaje, kako na Ozrenu, tako i u širem regionu, a dodatni uvid u cijelu problematiku pružio je pravnik Đorđe Stefanović.<h2>Rastući pritisak</h2>Prvi dan Konferencije zaključili su predstavnici udruženja Gostilj-Ozren iz Doboja, "Čuvari Majevice" iz Lopara i Centra za životnu sredinu Banja Luka, prenijeviši zabrinjavajuća svjedočanstva o rastućem pritisku na aktiviste.Kako su saopćili iz Udruženja "Fojničani", njihove priče o otkazima, medijskom linču, lažnim optužbama, pokušajima podmićivanja i nedavnim policijskim saslušanjima ukazuju na rastuću represiju i ozbiljna kršenja osnovnih građanskih prava.Sve veći broj sličnih slučajeva u regiji potvrđuje, kako su konstatirali, hitnost zaštite, kako prirodnih resursa, tako i prava lokalnog stanovništva koje se bori za njihovo očuvanje.Ukazali su da dodatni pritisak dolazi i iz ureda visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno utjecati na strane investicije, čime je, kako su konstatirali, jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.Sve ovo ukazuje da se priroda i društvo u Bosni i Hercegovini i širem regionu suočavaju, kako su naglasili, s vjerovatno najvećim izazovom od rata do danas. Osim brojnih problema zbog planiranih geoloških istraživanja i eksploatacije prirodnih resursa, predstavnici organizacija civilnog društva su istakli da je ostvaren i značajan napredak u jačanju ekološke svijesti kod građana u protekle dvije godine.Konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, koju su organizirali Udruženje građana "Fojničani" Maglaj i Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, završena je posjetom Manastiru Svetog Nikole na Ozrenu, čime je naglašena važnost integriranog pristupa očuvanju prirodne i kulturne baštine.

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

Sedam nevjerovatnih otkrića o Plutonu

Objavljeni fascinantni prizori: NASA-in rover stigao do vrha ruba kratera koji je dobio ime po općini u BiH

Podaci teleskopa Džejms Veb: Svemir se širi brže od očekivanja

NASA pomjera rokove misija Artemis: Program slanja astronauta na Mjesec

Crveno more glavna destinacija za naučna istraživanja i ronilački turizam

Toyota najavljuje novu generaciju Celice: Električni sportski automobil s revolucionarnim mjenjačem

Audi predstavio novi Q5 Sportback: Elegancija i snaga u coupe-SUV izdanju

Japanski istraživači razvili biorazgradivu plastiku u morskoj vodi koja ne stvara mikroplastiku

Nakon 40 godina naučnici otkrili misterioznu hemikaliju u pijaćoj vodi u SAD

NASA suočena sa starenjem opreme za šetnju u svemiru: Upitna sigurnost astronauta

Novi uvidi u Uran i njegove satelite: Možda postoje uslovi za život

Najveći koral na svijetu pronađen u Pacifiku: Veći je i od plavog kita

SpaceX priprema šesti test megafrakete Starship: Novi korak ka revoluciji u svemirskim letovima

Makedonski stručnjak na Ozrenu pronašao dosad nepoznatu vrstu pauka

Nauka

Solarna sonda "Parker" kreće se unutar Sunčeve korone

Žena iz Alabame se dobro oporavlja nakon što je dobila svinjski bubreg

Sedam nevjerovatnih otkrića o Plutonu

Objavljeni fascinantni prizori: NASA-in rover stigao do vrha ruba kratera koji je dobio ime po općini u BiH

Podaci teleskopa Džejms Veb: Svemir se širi brže od očekivanja

NASA pomjera rokove misija Artemis: Program slanja astronauta na Mjesec

Crveno more glavna destinacija za naučna istraživanja i ronilački turizam

Toyota najavljuje novu generaciju Celice: Električni sportski automobil s revolucionarnim mjenjačem

Audi predstavio novi Q5 Sportback: Elegancija i snaga u coupe-SUV izdanju

Japanski istraživači razvili biorazgradivu plastiku u morskoj vodi koja ne stvara mikroplastiku

Nakon 40 godina naučnici otkrili misterioznu hemikaliju u pijaćoj vodi u SAD

NASA suočena sa starenjem opreme za šetnju u svemiru: Upitna sigurnost astronauta

Novi uvidi u Uran i njegove satelite: Možda postoje uslovi za život

Najveći koral na svijetu pronađen u Pacifiku: Veći je i od plavog kita

SpaceX priprema šesti test megafrakete Starship: Novi korak ka revoluciji u svemirskim letovima

Makedonski stručnjak na Ozrenu pronašao dosad nepoznatu vrstu pauka