Onečišćenje od farmaceutskih proizvoda može promijeniti ponašanje i kretanje lososa, otkrili su naučnici.Naučnici su primijenili implantate s postupnim oslobađanjem lijekova i uređaje za praćenje kako bi ispitali kako dva često korištena lijeka utiču na ponašanje i migraciju mladog atlantskog lososa u švedskoj rijeci Dal dok su plivali prema Baltičkom moru.Istraživanje, koje je predvodilo Švedsko sveučilište poljoprivrednih nauka, pokazalo je da uobičajene koncentracije klobazama u prirodi – lijeka koji se koristi za nesanicu – povećavaju uspjeh migracije lososa iz rijeke u more.Također je otkriveno da klobazam smanjuje vrijeme potrebno lososima da savladaju dvije brane hidroelektrane na migracijskoj ruti, prepreke koje inače otežavaju njihov put.<h2>Opasnost po vodene ekosisteme</h2>Markus Mikelangeli s australskog sveučilišta Grifit, ključni saradnik u stud21 studiji objavljenoj u časopisu Science, upozorio je na sve veću prijetnju koju farmaceutsko zagađenje predstavlja za divlje životinje i ekosisteme.- Farmaceutski zagađivači postaju globalni problem, s više od 900 različitih supstanci otkrivenih u vodenim putevima svijeta - rekao je Mikelangeli.- Posebno zabrinjavaju psihoaktivni lijekovi, poput antidepresiva i analgetika, koji mogu ozbiljno narušiti moždanu aktivnost i ponašanje divljih životinja - rekao je.<h2>Prividno pozitivni efekti s rizikom</h2>Poboljšana migracija lososa pod uticajem klobazama može izgledati korisno, istakao je Mikelangeli.Ipak, upozorio je da svaka promjena prirodnog ponašanja ili ekologije vrste može imati šire negativne posljedice, kako za nju, tako i za zajednicu divljih životinja.<h2>Put ka rješenjima</h2>Mnogi lijekovi ostaju u okolišu zbog slabe razgradivosti i nedovoljnog tretmana otpadnih voda, objasnio je Mikelangeli.&nbsp;- Razvojem lijekova koji se brže razgrađuju ili postaju manje štetni nakon upotrebe možemo značajno smanjiti uticaj farmaceutskog zagađenja u budućnosti - dodao je.Zaključno, istraživanje je pokazalo da je više lososa izloženih benzodiazepinima uspješno stiglo do mora nego onih koji nisu bili pod uticajem lijekova, vjerovatno zbog veće šanse za preživljavanje na putu.&nbsp;Ovi nalazi ukazuju na neobičnu ironiju: ljudi su učinili svijet stresnijim za mnoge životinje, uništavanjem staništa i pregradnjom rijeka. Istovremeno, okoliš zasićujemo lijekovima koji mijenjaju raspoloženje. Može li biti da im tako zapravo olakšavamo suočavanje s tim stresom?

Istraživanje okazalo je da uobičajene koncentracije klobazama u prirodi, lijeka koji se koristi za nesanicu, povećavaju uspjeh migracije lososa

Naučnici nadrogirali ribe: Rezultati istraživanja ih jako iznenadili

Naučnici upozoravaju da bi ledenjaci u Austriji mogli potpuno iščeznuti u skoroj budućnosti zbog klimatskih promjena, izvještava agencija dpa. Da bi se sačuvao barem dio ledenog pokrivača, globalni porast temperature morao bi biti ograničen na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, navodi se u studiji austrijsko-britanskog tima objavljenoj u časopisu The Cryosphere. Međutim, trenutni trendovi ukazuju na zagrijavanje od 2,7 stepeni.U područjima Ötztal i Stubaital između 2006. i 2017. godine potpuno se otopilo pet ledenjaka, prenosi dpa. Koautor studije Fabijen Mosion sa univerziteta u Bristolu i Innsbrucku ističe da vrijeme za djelovanje rapidno ističe. Iako se prognoza fokusira na ledenjake u pokrajini Tirol, njeni zaključci primjenjivi su na cijelu Austriju. - Promatramo kako ledenjaci nestaju. Ostaci leda koji se više ne kreću niti imaju područje hranjenja zapravo više nisu ledenjaci. To je mrtvi led - rekao je istraživač s Instituta za interdisciplinarno istraživanje planina pri Austrijskoj akademiji znanosti (ÖAW).

Naučnici upozoravaju da bi ledenjaci u Austriji mogli potpuno iščeznuti u skoroj budućnosti zbog porasta temperatura

Naučnici upozoravaju: Otopit će se svi austrijski ledenjaci

Kompanija OpenAI podnijela je kontratužbu protiv šefa Odjeljenja za efikasnost vlade Sjedinjenih Američkih Država Ilona Maska (Elon Musk), optužujući ga za uznemiravanje i tražeći od saveznog suda da mu zabrani dalja nezakonita djelovanja protiv te kompanije.Tužba je povezana sa sudskim slučajem koji se odnosi na buduću strukturu OpenAI, kompanije koja je postavila temelje za razvoj vještačke inteligencije, prenio je Reuters.Mask i izvršni direktor kompanije Sem Altman (Sam) osnovali su OpenAI 2015. godine, ali je Mask napustio firmu prije nego što je postala tehnološki lider.Kasnije je Mask osnovao svoju firmu xAI 2023. godine i pokušao je da spriječi OpenAI u prelasku na profitni model, što je dovelo do trenutnog sudskog spora.Da bi osigurao finansiranje u iznosu od 40 milijardi dolara, OpenAI mora da završi svoj prelazak na profitni model do kraja godine.Kompanija OpenAI u tužbi tvrdi da je Mask koristio medijske napade, kampanje na društvenim mrežama, zahtjev za korporativna dokumenta, kao i druge pravne radnje kako bi naškodio kompaniji.Firma je tražila od suda da zaustavi Maska u daljim napadima i da ga odgovorno tereti za štetu koju je prouzrokovao.Prošle godine, Mask je tužio OpenAI, optužujući ga da je odustao od svog početnog cilja da razvija AI u korist čovječanstva, a ne profita.Mask još nije komentarisao najnoviju tužbu te kompanije.OpenAI i Altman negiraju sve optužbe i tvrde da Mask pokušava da uspori razvoj konkurencije.Taj sudski postupak je ključan za prelazak OpenAI na profitni model, koji je od suštinskog značaja za prikupljanje kapitala i konkurisanje na tržištu vještačke inteligencije.

Traži se od saveznog suda da mu zabrani dalja nezakonita djelovanja protiv te kompanije

OpenAI tuži Ilona Maska zbog uznemiravanja

Erupcija u centralnim FIlipinima vulkana Kanlaon se nastavlja, a oblak dima se diže i do 4.000 metara. Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju, saopćio je da je na snazi treći nivo upozorenja koji se odnosi na oblast oko planine Kanlaon.&nbsp;<h2>Geografski položaj</h2>Profesor Vedran Zubić za "Avaz" je pričao o razlozima zašto dolazi do čestih erupcija na tom području i šta one mogu donijeti sa sobom.- S obzirom na geografski položaj Filipina u Aziji jasno je zbog čega se tako često dešavaju vulkanske erupcije i seizmička aktivnost. Filipini se nalaze južno od Japana u nečemu što se zove vatreni pojas Pacifika. Čak postoji posebna tektonska ploča koja se zove „Filipinska“ smještena između Pacifičke, Indo-australske i Evroazijske ploče - objasnio je Zubić.Tamo se dešavaju, kazao je, brojni procesi subdukcije i spredinga, odnosno podvlačenja i razmicanja brojnih tektonskih ploča koje često izazivaju i zemljotrese i aktivne vulkanske erupcije.- Filipini imaju preko 20 aktivnih vulkana. Ono što je sada interesantno jeste da se aktivirao vulkan Kanlaon u centralnom dijelu Filipina. Tom prostoru su Španci dali naziv „Negros“ zbog tamošnjeg stanovništva koje je bilo crne puti, a vulkan se nalazi između regija Negros Oksidental i Negros Oriental , koje znači zapadni i istočni Negros - kazao je Zubić.Dodao je da je ovaj vulkan u zadnjih 200 godina, od početka 19. stoljeća više od 20 puta eruptirao.&nbsp;- Trenutno pratimo nastavak erupcije koji je počeo u rano ljeto prošle godine. Pepeo se digao skoro 4.000 metara. Ovaj vulkan je klasični stratovulkan, kao što je Vezuv i izbacuje taj dim gotovo do pola troposfere - objašnjava Zubić.<h2>Vulkanske zime</h2>Zahvaljujući dimu koji izbacuje, nekada nastaju vulkanske zime, navodi te stoga postoji strah od supervulkana Yellowstone, koji bi potencijalno mogao napraviti vulkansku zimu zbog koje dolazi do nemogućnosti fotosinteze, što je razlog izumiranja&nbsp; dinosaurusa, na kraju mezozoika.- U Indoneziji je jedan vulkan krajem 19. stoljeća izazvao značajnu vulkansku zimu, odnosno pepeo se raširio svuda po planeti. Jednu od njih izazvao je vukan Hekla 2010. godine koji je onemogućio zračni saobraćaj u Evropi - pojašnjava Zubić.Inače, ovaj otok je otprilike veličine Crne Gore, a ima gotovo 4,5 miliona stanovnika.&nbsp;- To vulkansko zemljište je plodno, ali naravno erupcije izazivaju strah tamošnjeg stanovništva. Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima - zaključio je Zubić.

Erupcija donosi štetu i ljudskim životima i materijalnim dobrima, zaključio je 

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Naučnici američke kompanije Colossal Biosciences koja je specijalizirana za genetski inžinjering, objavila je da su njeni naučnici uspjeli da uzgoje tri šteneta vuka iz vrste koja je izumrla prije više od 10.000 godina, a postala je popularna u seriji "Game of Thrones".Štenci imaju dugo bijelo krzno, snažnu čeljust i već su teški oko 36 kilograma, a stari su od tri do šest mjeseci. Kao odrasli, mogu dostići težinu i do 64 kilograma.Kako bi ih uzgojili, naučnici su proučavali DNK strašnog vuka koji je pronađen u fosilnim ostacima. Dakle, pregledali su 13.000 godina star vučji zub pronađen u Ohaju i 72.000 godina star fragment lobanje iz Idahoa.

<blockquote class="twitter-tweet">SOUND ON. You’re hearing the first howl of a dire wolf in over 10,000 years. Meet Romulus and Remus—the world’s first de-extinct animals, born on October 1, 2024. The dire wolf has been extinct for over 10,000 years. These two wolves were brought back from extinction using… <a href="https://t.co/wY4rdOVFRH">pic.twitter.com/wY4rdOVFRH</a>&mdash; Colossal Biosciences® (@colossal) <a href="https://twitter.com/colossal/status/1909247817672957959?ref_src=twsrc%5Etfw">April 7, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Naučnici su uzeli krvna zrnca običnog sivog vuka i modificirali ih u 20 različitih područja. Ovaj genetski materijal prebačen je u jajne ćelije domaćih pasa, koje su postale surogat majke za embrione. Nakon 62 dana, okotili su genetski modificirane vučiće.Dva šteneta su dobila imena Romul i Rem, po legendarnim osnivačima Rima.

Pregledali su 13.000 godina star vučji zub pronađen u Ohaju i 72.000 godina star fragment lobanje iz Ajdahoa kako bi uspjeli

Veliki uspjeh naučnika: Uzgojili tri šteneta vuka od vrste koja je izumrla prije 10.000 godina

NASA je objavila da asteroid, za koji je gotovo sigurno da neće pogoditi Zemlju, ima veću vjerojatnost sudara s Mjesecom nego što se ranije mislilo.Prilikom prvog otkrića, asteroid nazvan 2024 YR4 imao je minimalnu šansu da udari u Zemlju 2032. godine, ali američka svemirska agencija sada je tu mogućnost svela na skoro zanemarivih 0,004 posto. Međutim, prema najnovijim podacima, šansa da asteroid 22. decembra 2032. pogodi Mjesec porasla je s 1,7 na 3,8 posto, što je više nego dvostruko povećanje. Nova procjena temelji se na promatranjima s više teleskopa, uključujući svemirski teleskop Džejms Veb.&nbsp;- I dalje postoji 96,2 posto šanse da asteroid prođe pokraj Mjeseca - saopćili su iz NASA-e, uz napomenu da bi Mjesečeva orbita ostala nepromijenjena čak i u slučaju sudara. Zahvaljujući infracrvenim snimkama teleskopa Džejms Veb, znanstvenici su bolje procijenili veličinu asteroida, koja se kreće između 53 i 67 metara. Otkriven krajem decembra prošle godine teleskopom u čileanskoj pustinji, asteroid 2024 YR4 samo je jedan od brojnih svemirskih objekata koji su u međuvremenu prošli bliže Zemlji od Mjeseca. Postoji mogućnost da su neki manji asteroidi u tom periodu udarili u Zemlju ili izgorjeli u atmosferi, a da to nije zabilježeno. Iako je vjerojatnost sudara s Mjesecom mala, znanstvenici vide takav događaj kao jedinstvenu priliku za proučavanje posljedica i Mjesečeve reakcije. - Bio bi to sjajan eksperiment i savršena prilika - rekao je profesor Mark Burčel, stručnjak za svemirske nauke sa Sveučilišta u Kentu, za časopis New Scientist.&nbsp;- Teleskopi bi to sigurno zabilježili, a možda bi se sudar mogao vidjeti čak i običnim dalekozorom - dodao je.

NASA je objavila da asteroid, za koji je gotovo sigurno da neće pogoditi Zemlju, ima veću vjerojatnost sudara s Mjesecom nego što se ranije mislilo

Asteroid 2024 YR4 sve bliži sudaru s Mjesecom 2032: Šansa porasla na 3,8 posto

Nakon uspješnih testiranja, Amazon je spreman za veliki korak u svom ambicioznom projektu svemirskog interneta, pod nazivom Project Kuiper. Ovaj projekt namjerava izazvati dominaciju Starlinka, internet usluge koju je pokrenuo Ilon Mask (Elon Musk), milijarder i osnivač SpaceX-a.Prvi val satelita, njih 27, bit će lansiran 9. aprila iz Cape Canaverala, u sklopu misije KA-01 (Kuiper Atlas 1), uz pomoć rakete Atlas V koju pruža United Launch Alliance. Ako vremenski uvjeti to dozvole, sateliti će biti postavljeni u nisku Zemljinu orbitu, a Amazon se nada da će ubrzo moći ponuditi brzi internet korisnicima širom svijeta.Projekt Kuiper predviđa postavljanje ukupno 3.200 satelita u orbiti, a Amazon je osigurao suradnju s kompanijama poput ULA, Arianespace, Blue Origin, pa čak i SpaceX. Kao i konkurentski Starlink, Project Kuiper će pružati globalnu pokrivenost. Korisnici će moći koristiti 7-inčne terminale, manji od Starlinkovog Minija, koji će omogućiti brzinu interneta do 100 Mbps, dok će veći uređaji omogućiti brzine i do 1 Gbps. Cijena terminala bit će ispod 400 dolara.Sateliti će biti smješteni na visini od 630 kilometara i kretat će se brzinom većom od 27.000 km/h, što znači da će Zemlju obići svakih 90 minuta. Da bi smanjili njihov utjecaj na astronomiju, sateliti će imati specijalni zaštitni sloj koji raspršuje svjetlost i čini ih manje vidljivima sa Zemlje.Danas SpaceX-ov Starlink broji više od 7.000 satelita, a kada Project Kuiper završi svoju konstelaciju, ukupan broj satelita u niskoj Zemljinoj orbiti preći će 10.000, uključujući i Amazonove i SpaceX-ove satelite.U oktobru 2023. godine Amazon je lansirao nekoliko testnih satelita, koji su s uspjehom omogućili prijenos podataka brzinama do 100 Gbps. U decembru, mreža je unaprijeđena laserskim unakrsnim vezama, čime je obećana još veća brzina prijenosa podataka, koja bi mogla biti čak 30 posto brža od tradicionalnih optičkih kablova.Lansiranje prvih satelita predstavlja najveći teret koji je raketa Atlas V ikada nosila, jer će poletjeti u najmoćnijoj konfiguraciji s pet raketnih boostera uz glavni booster. Iako su testiranja bila uspješna, misija nosi određene rizike, budući da je ovo prvi put da se lansiraju sateliti finalnog dizajna, a broj satelita koji će biti lansirani je najveći do sada.

Ako vremenski uvjeti to dozvole, sateliti će biti postavljeni u nisku Zemljinu orbitu, a Amazon se nada da će ubrzo moći ponuditi brzi internet

Prvi val satelita, njih 27, bit će lansiran 9. aprila

Amazon lansira prve satelite iz projekta Kuiper: Novi korak u svemirskom internetu

Evropska svemirska agencija (ESA) ugasila je svoju svemirsku letjelicu Gaia nakon više od desetljeća neprekidnog rada. Kako navodi ESA, misija je sakupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze. Kontrolni tim u ESA-inom Evropskom svemirskom operativnom centru (ESOC) pažljivo je deaktivirao sve podsisteme letjelice i poslao je u tzv. penzionu orbitu oko Sunca 27. marta. <h2>Ogromna znanstvena vrijednost podataka</h2>Znanstvena vrijednost podataka s letjelice tek dolazi do izražaja. Gaia je tokom svoje misije mapirala položaje, udaljenosti, gibanja i svojstva gotovo dvije milijarde zvijezda i drugih svemirskih objekata, stvarajući dosad najprecizniju višedimenzionalnu kartu naše galaksije.&nbsp;

<blockquote class="bluesky-embed" data-bluesky-uri="at://did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/app.bsky.feed.post/3lldwldh54c2n" data-bluesky-cid="bafyreihnj75a274m6ledstl5l33j3kvwfdsmgbeoysmjmkzadstizg2mgi" data-bluesky-embed-color-mode="system">The final commands have been sent to Gaia. This is the last time that the spacecraft will ever hear from its team on Earth. The final commands include those to shut down the spacecraft&#x27;s communication systems and central computer. <a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/post/3lldwldh54c2n?ref_src=embed">[image or embed]</a>&mdash; ESA Operations (<a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7?ref_src=embed">@operations.esa.int</a>) <a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/post/3lldwldh54c2n?ref_src=embed">March 27, 2025 at 9:56 AM</a></blockquote><script async src="https://embed.bsky.app/static/embed.js" charset="utf-8"></script>

Gaia je omogućila otkrivanje tragova drevnih sudara galaksija, identificirala nove skupove zvijezda, pridonijela pronalasku egzoplaneta i crnih rupa, mapirala milione kvazara i galaksija te pratila stotine hiljada asteroida i kometa.Prema riječima glavnog znanstvenika misije Johanesa Sahlmana (Johannes Sahlmann), Gaijini podaci postali su neprocjenjivo blago za gotovo sve grane moderne astronomije.&nbsp;Iako je primarna misija trebala trajati pet godina, letjelica je uspješno radila više od desetljeća. Međutim, kako su joj se zalihe goriva približavale kraju, ESA je odlučila postupiti odgovorno i ukloniti letjelicu iz blizine točke L2 - strateški važne pozicije u Sunčevom sistemu koju koriste brojne aktualne i buduće svemirske misije.Deaktivacija Gaje bila je tehnički izuzetno zahtjevan proces. Letjelica je dizajnirana da izdrži ekstremne uvjete poput solarnih oluja, mikrometeorskih udara i gubitka komunikacije s Zemljom. Posjedovala je višestruke sigurnosne sisteme koji su omogućavali automatsko ponovno pokretanje u slučaju kvara.&nbsp;<h2>Ponovna aktivacija&nbsp;</h2>Upravo zato, inženjeri su morali pažljivo rastaviti i onesposobiti te slojeve zaštite kako bi bili sigurni da se Gaia nikada neće ponovno aktivirati ako njeni solarni paneli ponovno uhvate Sunčevu svjetlost.Nakon posljednjeg manevra potisnicima kojima je premještena u stabilnu solarnu orbitu, letjelica je temeljito deaktivirana. Komunikacijski sistem i glavno računalo isključeni su zadnji, a u završnoj fazi operacije namjerno je oštećen softver u njenoj memoriji kako bi se onemogućio bilo kakav budući pokušaj ponovnog aktiviranja.&nbsp;Taj zadatak obavila je Julia Fortuno, inženjerka ESA-e, koja je priznala da su osjećaji bili pomiješani - ponos zbog sudjelovanja u tako velikoj misiji, ali i tuga zbog oproštaja od letjelice s kojom je provela više od pet godina.Za one koji su radili na misiji, Gaia nije bila samo stroj. Kao dio oproštaja, imena oko 1.500 članova tima koji su doprinijeli misiji pohranjena su u rezervnu memoriju letjelice. Uz imena si upisane i osobne poruke, kako bi Gaia, iako sada nijema, vječno nosila tragove ljudi koji su joj udahnuli život, prenio je <a href="https://www.tportal.hr/tehno/clanak/nakon-vise-od-10-godina-esa-ugasila-svoju-svemirsku-letjelicu-sto-je-sve-gaia-donijela-20250328">tportal</a>.

<blockquote class="twitter-tweet">The ESA&#39;s Gaia satellite has been officially switched off. Yet <a href="https://twitter.com/hashtag/Gaia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Gaia</a> still has much to offer! So, sit tight, because even from its retirement orbit, Gaia will continue to shape our understanding of the cosmos for decades to come. Read more at: <a href="https://t.co/5scS7IKA9F">https://t.co/5scS7IKA9F</a> <a href="https://t.co/amdvqOkKr4">pic.twitter.com/amdvqOkKr4</a>&mdash; ALTEC (@ALTECSpace) <a href="https://twitter.com/ALTECSpace/status/1905218500890685752?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Misija je sakupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Kada ljudski mozak ostane bez energije zbog dugotrajne fizičke aktivnosti, on počinje da „jede“ sopstveno masno tkivo i koristi ga kao gorivo, a to je pokazalo istraživanje mozga maratonaca.Otkriće ukazuje na potpuno novu formu neuroplastičnosti, što može da pomogne ljudskom mozgu da funkcioniše tokom produženog ekstremnog napora, piše <a href="https://www.sciencealert.com/your-brain-might-start-eating-itself-during-strenuous-endurance-exercise">ScienceAlert</a>.Skeniranje mozga učesnika studije pokazalo je da tokom maratonske trke, kada je nivo glukoze u mozgu opasno nizak, neki neuroni počinju da „žvaću“ mijelin, lipidima bogata (masna) susptanca koja okružuje aksone nervnih ćelija.<h2>Slanje poruke&nbsp;</h2>Mijelin je poznat po tome što pomaže neuronima da šalju poruke što efikasnije, ali ovaj zaštitni sloj nije samo običan statični izolator, kako su nekad mislili naučnici. Nova istraživanja sugerišu da neuroni mogu da koriste ovaj masni sloj i preoblikuju svoju debljinu da bi se adaptirali na promjene u okruženju.Sada se čini da moždane ćelije mogu čak da koriste mijelin kao gorivo, ali samo ako je to neophodno.Skeniranje mozga 10 maratonaca (8 muškaraca i 2 žene) urađeno prije i poslije trke od 42 kilometra, španski neuronaučnici primjetili su velike promjene u markerima mijelina u bijeloj masi mozga, gdje su skoncentrisani ovi masni omotači.<h2>Značajan gubitak</h2>Između 24 i 48 sati nakon maratonske trke trkači su pokazali znake značajnog gubitka količine mijelina u oblastima mozga povezanim sa motornim funkcijama i koordinacijom, kao i sa čulnom i emotivnom integracijom.Dvije sedmice nakon događaja markeri mijelina počeli su da se vraćaju, a dva mjeseca kasnije bili su stabilizovani kod šest učesnika studije kod kojih je nastavljeno skeniranje mozga.Studija je objavljena u žurnalu <a href="https://www.nature.com/articles/s42255-025-01251-8">Nature Metabolism</a>.

Dvije sedmice nakon događaja markeri mijelina počeli su da se vraćaju, a dva mjeseca kasnije bili su stabilizovani kod šest učesnika studije

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Zanimljiva spirala na nebu pojavila se sinoć, a ovakvi prizori su viđeni iz sjeverozapadne Bosne. Iako se spominju različiti uzroci te kod ljudi javlja neki oblik straha, objašnjenje je jednostavno.Kada raketa izađe u orbitu ispušta gorivo. Ono reflektuje Sunčevu svjetlost i stvara spiralu.&nbsp;Radi se o Starlink satelitima koji su nedavno ušli u orbitu.

Kada raketa izađe u orbitu ispušta gorivo

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu su započeli ispitivanja na ljudima za eksperimentalni lijek namijenjen ponovnom rastu zuba, označavajući potencijalni napredak u dentalnoj medicini.Ispitivanje, koje je započelo u septembru 2024. godine, a cilj lijeka je pomoći osobama koje pate od gubitka zuba, stanja za koje nema trajnog lijeka.- Želimo učiniti nešto kako bismo pomogli onima koji pate od gubitka ili nedostatka zuba. Iako do danas nije postojao tretman koji bi omogućio trajno izlječenje, smatramo da su očekivanja ljudi od rasta zuba visoka - rekao je Kacu Takahaši (Katsu Takahashi), rukovodilac stomatologije na medicinskom istraživačkom institutu bolnice Kitano u Osaki, u intervjuu za The Mainichi.<h2>Razvoj zuba</h2>Istraživanje se fokusira na gen-1 povezan s preosjetljivošću maternice (USAG-1), protutijelo za koje se zna da inhibira razvoj zuba kod sisara. Godine 2021. naučnici sa Univerziteta Kjoto, koji su također uključeni u trenutna ispitivanja, identificirali su monoklonsko protivtijelo sposobno poremetiti interakciju USAG-1 s koštanim morfogenetskim proteinima (BMP), koji igraju ključnu ulogu u formiranju zuba.- Znali smo da suzbijanje USAG-1 pogoduje rastu zuba. Ono što nismo znali je hoće li to biti dovoljno. Tvorovi su difiodontne životinje sa sličnim zubnim uzorcima kao ljudi - rekao je Takahaši.<h2>Testiranje će trajati 11 mjeseci</h2>Naučnici testiraju lijek u studiji koja će trajati 11 mjeseci, a uključuju 30 muških sudionika u dobi od 30 do 64 godine kojima nedostaje barem jedan zub. Lijek se primjenjuje intravenski kako bi se procijenila njegova sigurnost i učinkovitost. U prethodnim ispitivanjima na životinjama nisu uočeni nikakvi štetni učinci.Ako bude uspješna, bolnica Kitano planira proširiti liječenje na djecu u dobi od 2 do 7 godina kojima nedostaju najmanje četiri zuba, s krajnjim ciljem da lijek bude široko dostupan do 2030. godine. Dok je trenutni fokus na pacijentima s urođenim nedostatkom zuba, Takahaši se nada da bi tretman mogao pomoći svima koji su izgubili zub.

Naučnici su započeli ispitivanja na ljudima za eksperimentalni lijek namijenjen ponovnom rastu zuba, označavajući potencijalni napredak u medicini

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi

Brzo topljenje glečera moglo bi dovesti do njihovog nestanka do kraja 21. stoljeća, ugrožavajući izvore vode, poljoprivredu i biodiverzitet za milione, navodi se u novom izvještaju UNESCO-a, javlja Anadolu.U pet od posljednjih šest godina zabilježeno je najbrže povlačenje glečera, a u periodu 2022.-2024. zabilježen je najveći trogodišnji gubitak mase glečera ikada.Prema sadašnjim stopama topljenja, očekuje se da će mnogi glečeri u regionima kao što su Zapadna Kanada, SAD, Skandinavija, Centralna Evropa, Kavkaz, Novi Zeland i Tropi nestati do kraja 21. vijeka.Prema globalnim zapažanjima, glečeri – isključujući kontinentalne ledene pokrivače Grenlanda i Antarktika – izgubili su više od 9.000 milijardi tona leda od početka evidencije 1975.- Ovo je ekvivalentno ogromnom ledenom bloku veličine Njemačke sa debljinom od 25 metara - rekao je Majkl Zemp, direktor Svjetske službe za praćenje glečera.Očekuje se da će smanjenje glečera i smanjene snježne padavine u planinskim regijama, uzrokovani klimatskom krizom, uticati na dvije trećine globalnog navodnjavanja.Kako visoke planinske regije, poznate kao svjetski vodotornjevi, skladište vodu u glečerima koji podržavaju stotine miliona nizvodno, iscrpljivanje glečera ugrožava zalihe vode i povećava prirodne opasnosti poput poplava, posebno tokom najtoplijih i najsušnijih perioda.U izvještaju je naglašena potreba za finansiranjem prilagođavanja klimatskim promjenama i uključivanjem privatnog sektora kako bi se zaštitila voda, poljoprivreda i energetska infrastruktura planinskih regija.Generalna skupština UN-a proglasila je 2025. Međunarodnom godinom očuvanja glečera, a petak, 21. mart, Svjetskim danom glečera kako bi istakla ključnu ulogu glečera, snijega i leda u klimatskom sistemu i globalnim ekonomijama.

Brzo topljenje glečera moglo bi dovesti do njihovog nestanka do kraja 21. stoljeća, ugrožavajući izvore vode, poljoprivredu i biodiverzitet za milione

Glečeri bi mogli nestati do kraja 21. vijeka



U proteklih desetak godina, naučnici su uočili neobičan fenomen: radijske impulse koji stižu iz naše galaksije Mliječne staze i ponavljaju se svaka dva sata, poput svemirskog ritma srca. Ti čudni signali, koji traju između trideset sekundi i jedne i po minute, dopirali su iz pravca sazviježđa Velikog medvjeda, poznatog i kao Velika kola.Astronomi su nedavno otkrili iznenađujući izvor ovih impulsa: mrtvu zvijezdu, takozvanog bijelog patuljka, koji kruži oko male, hladne crvene patuljaste zvijezde. Crveni patuljci su inače najbrojnije zvijezde u svemiru.Dvije zvijezde, zajedno nazvane ILTJ1101, toliko su blizu jedna drugoj da se njihova magnetska polja prepliću, stvarajući ove dugotrajne radijske signale (poznate kao dugoperiodične prolazne pojave – LPT). Do sada su ovakvi dugi signali povezivani samo s neutronskim zvijezdama, gustim ostacima nastalim nakon eksplozija supernova.Ovo novo otkriće, objavljeno u naučnom časopisu Nature Astronomy, pokazuje da i kretanje zvijezda unutar binarnih sistema može proizvesti ove rijetke radijske signale.&nbsp;- Prvi put smo sa sigurnošću utvrdili koje zvijezde stvaraju ove misteriozne signale, pripadnike potpuno nove klase radijskih pojava - izjavila je vođa istraživanja, dr. Iris de Rujter sa Univerziteta u Sidneju u Australiji.Naučnici ističu da su ova dosad neviđena zapažanja tek početak. Ovo otkriće moglo bi pomoći u boljem razumijevanju koje zvijezde mogu emitirati radijske signale kroz svemir i rasvijetliti njihovu prošlost i međusobne veze.<h2>Ples zvijezda</h2>Da bi razriješila ovu svemirsku misteriju, dr. De Rujter razvila je metodu kojom je u arhivskim snimcima evropskog radioteleskopa LOFAR pronašla duge radijske impulse. LOFAR je najveća mreža radioteleskopa u Evropi, specijalizovana za veoma niske radijske frekvencije.Korištenjem ove metode, još kao doktorantica u Amsterdamu, De Rujter je prvo otkrila jedan radijski signal zabilježen 2015. godine. Zatim je, istražujući isto područje neba, pronašla još šest signala. Svi su poticali od jedne slabe crvene zvijezde. Međutim, ta zvijezda sama nije mogla proizvoditi tako jake impulse – nešto drugo moralo je biti uzrok.Za razliku od ovih dugih impulsa, brzi radijski bljeskovi (poznati kao FRB) veoma su svijetli, traju samo djelić sekunde i uglavnom dolaze iz drugih galaksija. Brzi radijski bljeskovi su znatno jači i često se pojave samo jednom.- Ovi novi impulsi podsjećaju na FRB-ove, ali traju mnogo duže i imaju slabiju energiju. Još uvijek pokušavamo shvatiti jesu li te pojave povezane ili su to različiti tipovi događaja - rekao je koautor studije Čarls Kilpatrik sa Univerziteta Nortvestern.Daljim posmatranjima uz pomoć velikih teleskopa u Arizoni i Teksasu, naučnici su ustanovili da crvena zvijezda zapravo "pleše" naprijed-nazad u pravilnom ritmu od dva sata, što se savršeno podudaralo s radijskim impulsima. Zaključili su da tu zvijezdu pokreće gravitacija obližnjeg bijelog patuljka, male, guste mrtve zvijezde.Te dvije zvijezde, udaljene 1600 svjetlosnih godina od nas, zajedno orbitiraju oko zajedničke tačke svakih 125,5 minuta.<h2>Šta izaziva ove tajanstvene signale?</h2>Naučnici vjeruju da postoje dva moguća objašnjenja za ove neobične impulse. Ili bijeli patuljak posjeduje snažno magnetsko polje koje periodično emitira signale, ili magnetska polja dviju zvijezda međusobno djeluju i tako stvaraju ove impulse.&nbsp;Planiraju dodatna posmatranja ovog sistema kako bi utvrdili emitiraju li zvijezde i druge vrste zračenja, poput ultraljubičastog svjetla ili rendgenskih zraka, što bi moglo pružiti dublji uvid u njihovu prošlost i odnos.- Trenutno su impulsi potpuno nestali, ali je moguće da će se ponovo pojaviti u budućnosti - rekla je De Rujter. Tim trenutno detaljno analizira stare podatke radioteleskopa LOFAR u potrazi za sličnim izvorima.- Sve češće otkrivamo ovakve neobične sisteme. Svaki novi primjer otvara nam oči prema ekstremnim pojavama u svemiru koje proizvode takve radijske signale - izjavio je dr. Kaustub Rajvade sa Univerziteta Oksford.U posljednjih nekoliko godina, drugi istraživači otkrili su desetak sistema koji emitiraju slične duge impulse.&nbsp;- Svi ti sistemi nalaze se unutar naše Mliječne staze i potpuno su drugačiji od svega što smo ranije poznavali - zaključila je De Rujter.

Radijski impulsi stižu iz naše galaksije i ponavljaju se svaka dva sata, poput svemirskog ritma srca

Otkriveni su zagonetni signali iz naše galaksije: ''Nikad ovako nešto nismo vidjeli''

Astronauti Sani Vilijams (Suni Williams) i Beri Vilmor (Barry Wilmore) vratili su se sinoć na Zemlju, nakon što su devet mjeseci proveli zarobljeni na svemirskoj stanici, a sada su se pojavili novi problemi.Naime, doktori su izrazili zabrinutost za zdravlje astronautkinje Vilijams. Ona je snimljena kako oprezno hoda i rukuje se s osobljem NASA-e poslije obavljenih zdravstvenih pregleda.

Kraj svemirske drame: Astronauti se vratili na Zemlju nakon devet mjeseci

Na fotografijama se vidi kako Vilijams ima "vidljivo tanka" zapešća - dio ruke iza šake koji čine kosti zapešća ili metakarpalne kosti, što ukazuje na brzi gubitak mišića u rukama.Astronautkinja Vilijams je imala i kanilu za transfuziju u lijevoj ruci koja joj je pomagala da vrati elektrolite i hidratizira se jer mikrogravitacija kojoj je bila izložena u svemiru uzrokuje dehidraciju, navodi "<a href="https://www.dailymail.co.uk/health/article-14515033/nasa-astronaut-sunita-williams-return-doctor-health-concerns.html">Daily Mail</a>".&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Home sweet home. 🏠 NASA’s SpaceX <a href="https://twitter.com/hashtag/Crew9?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Crew9</a> touched down at Johnson Space Center’s Ellington Field in Houston at 11:19 pm CDT, March 18, after their <a href="https://twitter.com/Space_Station?ref_src=twsrc%5Etfw">@Space_Station</a> mission and successful splashdown earlier this afternoon. Welcome home, Butch, Suni, Nick, &amp; Aleksandr! <a href="https://t.co/fbgWiU9ird">pic.twitter.com/fbgWiU9ird</a>&mdash; NASA&#39;s Johnson Space Center (@NASA_Johnson) <a href="https://twitter.com/NASA_Johnson/status/1902241434457014522?ref_src=twsrc%5Etfw">March 19, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Uprkos krhkim pojavama, mnogi su saglasni da je dobar znak što astronauti već hodaju, jer je postojao strah da bi zbog svega mogli biti onemogućeni da se kreću. Podsjetimo, Vilijams i Vilmor su trebali provesti sedmicu na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), kada su poletjeli 5. juna. Međutim, zbog tehničkih poteškoća, ostali su zarobljeni devet mjeseci.

Astronautkinja Vilijams je imala i kanilu za transfuziju u lijevoj ruci koja joj je pomagala da vrati elektrolite i hidratizira se

Doktori u šoku nakon što su uočili detalj na astronautkinji koja je devet mjeseci bila zarobljena u svemiru

Američki astronauti Sani Vilijams (Suni Williams) i Beri Vilmor (Barry Wilmore) vratili su se na Zemlju nakon što su više od devet mjeseci bili zaglavljeni u Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) zbog tehničkih poteškoća na njihovoj letjelici.Američka svemirska agencija je uživo prenosila njihovo napuštanje ISS-a. Oni su se spustili u more blizu američke savezne države Floride u pratnji američkog astronauta&nbsp;Nik Hejg (Nick Hague) i ruskog kozmonauta Aleksandra Gorbunova&nbsp; nakon 17 sati dugog putovanja.

Vilijams i Vilmor su na ISS došli početkom juna na prvom probnom letu Boeingove letjelice s posadom Starliner. U svemiru su trebali ostati sedam dana, ali su zbog brojnih tehničkih problema s letjelicom, zaglavili u stanici.Hejg i Gorbunov su u septembru došli na ISS u letjelici "Crew Dragon" s mjestima za Vilijams i Vilmorea, inače iskusne astronaute.

<blockquote class="twitter-tweet">Splashdown confirmed! <a href="https://twitter.com/hashtag/Crew9?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Crew9</a> is now back on Earth in their <a href="https://twitter.com/SpaceX?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpaceX</a> Dragon spacecraft. <a href="https://t.co/G5tVyqFbAu">pic.twitter.com/G5tVyqFbAu</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1902118174591521056?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U svemiru su trebali ostati sedam dana, ali su zbog brojnih tehničkih problema s letjelicom, zaglavili u stanici

KCUS-ova doktorica Emina Kasumagić Halilović prošle godine je bila među dva posto najcitiranih naučnika u svijetu, objavio je nizozemski naučni list "Elsevier", saopćio je KCUS.Iz KCUS-a su istakli da je ova prestižna rang lista je utemeljena na kompozitnom indeksu citiranosti za jednogodišnji period.&nbsp;<h2>Javno dostupna baza podataka</h2>- Scopus, renomirana bibliografska i citatna baza podataka, javno je dostupna i pruža standardizovane informacije o citatima, h-indeksu, hm-indeksu prilagođenom koautorstvu, citatima radova na različitim pozicijama autora i kompozitnom indikatoru (c-score), kojim upravlja Elsevier. Na temelju metaanalize, c-score se izračunava algoritmom koji integriše sva naučna istraživačka polja, rangirajući istraživanja u svim disciplinama unutar Scopus baze podataka.Ovaj kompozitni indeks identificira 2 posto najboljih i najutjecajnijih svjetskih naučnika, uzimajući u obzir istraživanja u svim naučnim poddisciplinama. Parametri koji se razmatraju pri određivanju c-indeksa uključuju:•	Ukupan broj primljenih citata (NC),•	Hirschov indeks primljenih citata (H),•	Schreiberov koautorstvo, odnosno Hm indeks prilagođen za koautorske citate,•	Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik samostalni autor (NCS),•	Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik jedini ili prvi autor (NCSF),•	Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik pojedinačni, prvi ili posljednji autor (NCSFL).<h2>Oblast dermatovenerologije</h2>Kompozitni indeks citiranja izuzima samocitate i koristi frakcijsku modifikaciju h-indeksa. Godišnji c-index za 100.000 najboljih naučnika iz različitih disciplina javno se objavljuje i reflektira rezultate za prethodnu godinu. Podaci se prezentiraju sa i bez samocitata, uz omjer citiranosti prema citiranim radovima.Prof. dr. Emina Kasumagić-Halilović prepoznata je kao izuzetan naučnik u oblasti dermatovenerologije, čime je još jednom potvrđeno njeno značajno mjesto u svjetskoj naučnoj zajednici - saopćeno je iz KCUS-a.

Naučnici nadrogirali ribe: Rezultati istraživanja ih jako iznenadili

Naučnici upozoravaju: Otopit će se svi austrijski ledenjaci

OpenAI tuži Ilona Maska zbog uznemiravanja

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Veliki uspjeh naučnika: Uzgojili tri šteneta vuka od vrste koja je izumrla prije 10.000 godina

Asteroid 2024 YR4 sve bliži sudaru s Mjesecom 2032: Šansa porasla na 3,8 posto

Amazon lansira prve satelite iz projekta Kuiper: Novi korak u svemirskom internetu

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi

Glečeri bi mogli nestati do kraja 21. vijeka

Otkriveni su zagonetni signali iz naše galaksije: ''Nikad ovako nešto nismo vidjeli''

Doktori u šoku nakon što su uočili detalj na astronautkinji koja je devet mjeseci bila zarobljena u svemiru

Kraj svemirske drame: Astronauti se vratili na Zemlju nakon devet mjeseci

Doktorica s KCUS-a Emina Kasumagić Halilović među dva posto najcitiranijih naučnika u svijetu

Nauka

Naučnici nadrogirali ribe: Rezultati istraživanja ih jako iznenadili

Naučnici upozoravaju: Otopit će se svi austrijski ledenjaci

OpenAI tuži Ilona Maska zbog uznemiravanja

Profesor Zubić za "Avaz": Dim koji izbacuje vulkan na Filipinima može izazvati vulkansku zimu

Veliki uspjeh naučnika: Uzgojili tri šteneta vuka od vrste koja je izumrla prije 10.000 godina

Asteroid 2024 YR4 sve bliži sudaru s Mjesecom 2032: Šansa porasla na 3,8 posto

Amazon lansira prve satelite iz projekta Kuiper: Novi korak u svemirskom internetu

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi

Glečeri bi mogli nestati do kraja 21. vijeka

Otkriveni su zagonetni signali iz naše galaksije: ''Nikad ovako nešto nismo vidjeli''

Doktori u šoku nakon što su uočili detalj na astronautkinji koja je devet mjeseci bila zarobljena u svemiru

Kraj svemirske drame: Astronauti se vratili na Zemlju nakon devet mjeseci

Doktorica s KCUS-a Emina Kasumagić Halilović među dva posto najcitiranijih naučnika u svijetu