Onečišćenje od farmaceutskih proizvoda može promijeniti ponašanje i kretanje lososa, otkrili su naučnici.

Naučnici su primijenili implantate s postupnim oslobađanjem lijekova i uređaje za praćenje kako bi ispitali kako dva često korištena lijeka utiču na ponašanje i migraciju mladog atlantskog lososa u švedskoj rijeci Dal dok su plivali prema Baltičkom moru.

Istraživanje, koje je predvodilo Švedsko sveučilište poljoprivrednih nauka, pokazalo je da uobičajene koncentracije klobazama u prirodi – lijeka koji se koristi za nesanicu – povećavaju uspjeh migracije lososa iz rijeke u more.

Također je otkriveno da klobazam smanjuje vrijeme potrebno lososima da savladaju dvije brane hidroelektrane na migracijskoj ruti, prepreke koje inače otežavaju njihov put.

Opasnost po vodene ekosisteme

Markus Mikelangeli s australskog sveučilišta Grifit, ključni saradnik u stud21 studiji objavljenoj u časopisu Science, upozorio je na sve veću prijetnju koju farmaceutsko zagađenje predstavlja za divlje životinje i ekosisteme.

- Farmaceutski zagađivači postaju globalni problem, s više od 900 različitih supstanci otkrivenih u vodenim putevima svijeta - rekao je Mikelangeli.

- Posebno zabrinjavaju psihoaktivni lijekovi, poput antidepresiva i analgetika, koji mogu ozbiljno narušiti moždanu aktivnost i ponašanje divljih životinja - rekao je.

Prividno pozitivni efekti s rizikom

Poboljšana migracija lososa pod uticajem klobazama može izgledati korisno, istakao je Mikelangeli.

Ipak, upozorio je da svaka promjena prirodnog ponašanja ili ekologije vrste može imati šire negativne posljedice, kako za nju, tako i za zajednicu divljih životinja.

Put ka rješenjima

Mnogi lijekovi ostaju u okolišu zbog slabe razgradivosti i nedovoljnog tretmana otpadnih voda, objasnio je Mikelangeli. 

- Razvojem lijekova koji se brže razgrađuju ili postaju manje štetni nakon upotrebe možemo značajno smanjiti uticaj farmaceutskog zagađenja u budućnosti - dodao je.

Zaključno, istraživanje je pokazalo da je više lososa izloženih benzodiazepinima uspješno stiglo do mora nego onih koji nisu bili pod uticajem lijekova, vjerovatno zbog veće šanse za preživljavanje na putu. 

Ovi nalazi ukazuju na neobičnu ironiju: ljudi su učinili svijet stresnijim za mnoge životinje, uništavanjem staništa i pregradnjom rijeka. Istovremeno, okoliš zasićujemo lijekovima koji mijenjaju raspoloženje. Može li biti da im tako zapravo olakšavamo suočavanje s tim stresom?