Kompanija SpaceX sprema se za šesti test svoje megafrakete Starship, koji je zakazan za 18. novembar.&nbsp;Ovaj značajan korak u razvoju svemirskih tehnologija dolazi nakon što je gornja faza rakete, poznata kao Starship, postavljena na lansirnu rampu u bazi Starbase u Teksasu, gdje će proći kroz detaljna testiranja prije nego što bude spremna za uzlet.Starship je najveća i najmoćnija raketa ikad izgrađena, s visinom od gotovo 122 metra kada su sastavljene dvije glavne komponente. Raketa se sastoji od gornje faze, koja nosi naziv Starship ili jednostavno "Ship", i boostera prve faze poznatog kao Super Heavy. Ovaj nevjerojatni sistem dizajniran je tako da se u potpunosti, brzo i efikasno ponovo koristi, što SpaceX smatra ključem za revoluciju u svemirskim letovima i istraživanjima.Do sada je Starship izvodio pet testnih letova, od kojih su tri obavljena ove godine, a najnoviji, peti po redu, održan je 13. oktobra. Tokom tog leta, SpaceX je ostvario značajan uspjeh kada je booster Super Heavy uspješno sletio na svoje lansirno mjesto, a booster je zatim uhvaćen pomoću posebnih ruku lansirnog tornja. Sada, s pripremama za šesti test, kompanija planira ponoviti ovaj uspjeh i dodatno unaprijediti tehnologiju.Za gornju fazu rakete, planira se da padne u Indijski okean, što je scenarij koji je viđen tokom prethodnog leta. SpaceX nastavlja sa svojim ambicioznim ciljevima, s nadom da će uskoro ući u novu eru svemirskih istraživanja i komercijalnih letova.

Do sada je Starship izvodio pet testnih letova, od kojih su tri obavljena ove godine, a najnoviji, peti po redu, održan je 13. oktobra

SpaceX priprema šesti test megafrakete Starship: Novi korak ka revoluciji u svemirskim letovima

Iz maglajskog Udruženja građana "Fojničani" su saopćili da je nova, dosad nepoznata vrsta pauka pronađena u pećinskom kompleksu Mokra Megara te da će naučno ime dobiti po planini Ozren, čime se ovo područje, kako su naveli, trajno upisuje u svjetsku naučnu baštinu.<h2>Prirodna vrijednost</h2>Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenensis) predstavio je na 6. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, održanoj u Doboju, Marjan Komnenov, speleobiolog iz Sjeverne Makedonije. Upravo je Komnenov zaslužan za ovo otkriće.Nakon Maglajskog golemaša, insekta iz reda kornjaša koji također obitava na spomenutom lokalitetu, kako su istakli iz Udruženja "Fojničani", spektakularno otkriće još jedne endemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja, koje je prema prostornom planu Republike Srpske predviđeno kao nacionalni park.Ocijenili su ohrabrujućim to što je Federaciji Bosne i Hercegovine ozrenski pećinski kompleks Mokra Megara već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja.Osim novootkrivenog Ozrenskog pauka, naučnici i istraživači Mreže za zaštitu prirode su podijelili i vrijedne podatke o šišmišima, pticama, vodozemcima, gmizavcima, insektima, biljkama, gljivama, mahovinama i algama, podsjetivši na važnost očuvanja ove planine.<h2>Očuvanost ekosistema</h2>Pažnju je privuklo učešće Romana Romanova, člana Ruske akademije nauka, koji se putem videoveze pridružio Konferenciji i predstavio svoja otkrića specifičnih vrsta algi.Njegovi nalazi na Ozrenu uključuju podatke o određenim vrstama koje u Bosni i Hercegovini nisu zabilježene duže od 100 godina.&nbsp;Ovim otkrićem, ne samo da se potvrđuje, kako su naglasili u Udruženju, čistoća vodotoka planine Ozren, već i očuvanost njegovog ekosistema, pružajući snažnu argumentaciju za zaštitu ovog jedinstvenog prirodnog područja.Trenutno jedini zaštićeni Ozrenov dio je vrh Gostilj, proglašen 2021. kao zaštićeno stanište trave ive. Tradicionalno branje ove ljekovite biljke na Ozrenu, koje se događa svakog septembra, 2018. je uvršteno na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, čime je dobilo međunarodno priznanje za svoj kulturni i ekološki značaj.<h2>Očuvanje prirode</h2>Uprkos prirodnom i kulturnom bogatstvu, Ozren se suočava, kako su upozorili iz Udruženja "Fojničani", ozbiljnim izazovima zbog planiranih geoloških istraživanja usmjerenih na eksploataciju nikla i kobalta.Lokalno stanovništvo strahuje da bi se rudarskim aktivnostima mogle nepovratno narušiti životna sredina, uključujući kvalitetnu vodu kojom ova planina obiluje. Stoga su na Konferenciji u Doboju održana i dva panela kojima je pružen dublji uvid u naučne i građanske perspektive upravljanja prirodnim resursima, kako na Ozrenu, tako i regiji.Prof.dr. Ivan Dragičević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uputili su na stručnom panelu snažne poruke o potrebi očuvanja prirode, pružajući potpuno nove podatke o opasnostima koje sa sobom nose projekti geoloških istraživanja i eksploatacije minerala.Njihova izlaganja osvijetlila su aktuelne događaje, kako na Ozrenu, tako i u širem regionu, a dodatni uvid u cijelu problematiku pružio je pravnik Đorđe Stefanović.<h2>Rastući pritisak</h2>Prvi dan Konferencije zaključili su predstavnici udruženja Gostilj-Ozren iz Doboja, "Čuvari Majevice" iz Lopara i Centra za životnu sredinu Banja Luka, prenijeviši zabrinjavajuća svjedočanstva o rastućem pritisku na aktiviste.Kako su saopćili iz Udruženja "Fojničani", njihove priče o otkazima, medijskom linču, lažnim optužbama, pokušajima podmićivanja i nedavnim policijskim saslušanjima ukazuju na rastuću represiju i ozbiljna kršenja osnovnih građanskih prava.Sve veći broj sličnih slučajeva u regiji potvrđuje, kako su konstatirali, hitnost zaštite, kako prirodnih resursa, tako i prava lokalnog stanovništva koje se bori za njihovo očuvanje.Ukazali su da dodatni pritisak dolazi i iz ureda visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno utjecati na strane investicije, čime je, kako su konstatirali, jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.Sve ovo ukazuje da se priroda i društvo u Bosni i Hercegovini i širem regionu suočavaju, kako su naglasili, s vjerovatno najvećim izazovom od rata do danas. Osim brojnih problema zbog planiranih geoloških istraživanja i eksploatacije prirodnih resursa, predstavnici organizacija civilnog društva su istakli da je ostvaren i značajan napredak u jačanju ekološke svijesti kod građana u protekle dvije godine.Konferencija Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, koju su organizirali Udruženje građana "Fojničani" Maglaj i Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, završena je posjetom Manastiru Svetog Nikole na Ozrenu, čime je naglašena važnost integriranog pristupa očuvanju prirodne i kulturne baštine.

Naučno ime će dobiti po ovoj planini čime se ovo područje trajno upisuje u svjetsku naučnu baštinu

Makedonski stručnjak na Ozrenu pronašao dosad nepoznatu vrstu pauka

Posada Shenzhou-18, koja se sastoji od tri kineska astronauta, vratila se sigurno na Zemlju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, nakon što su završili šestomjesečnu misiju na svemirskoj stanici.Modul Shenzhou-18, u kojem su se nalazili astronauti Ye Guangfu, Li Cong i Li Guangsu, sletio je na mjesto sletanja Dongfeng u sjevernoj kineskoj autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija u 1:24 (po lokalnom vremenu), javlja Xinhua.Troje astronauta, koji su proveli 192 dana u orbiti, stigli su na Zemlju u dobrom zdravstvenom stanju, a misija Shenzhou-18 je bila uspješna.Ye, komandant misije Shenzhou-18, postao je prvi kineski astronaut koji je boravio više od godine dana u svemiru, postavljajući novi rekord za najduži boravak u orbiti kineskog astronauta.Bio je član posade misije Shenzhou-13 od oktobra 2021. do aprila 2022. godine.Kina je lansirala posadu Shenzhou-18 25. aprila 2024. Tokom misije, posada Shenzhou-18 je koristila naučne eksperimentalne kabinete i eksterne terete kako bi sprovela desetine eksperimenata u oblastima osnovne fizike u mikrogravitaciji, svemirske materijalne nauke, svemirske životne nauke, svemirske medicine i svemirske tehnologije.

Troje astronauta, koji su proveli 192 dana u orbiti, stigli su na Zemlju u dobrom zdravstvenom stanju

Kineski astronauti se vratili na Zemlju nakon uspješne svemirske misije


Astronauti Ji Guangfu (Ye), Li Kong (Cong) i Li Guangsu završili su svoju misiju "Shenzhou 18" slijetajući u Dongfeng na sjeveru Kine, nakon boravka na kineskoj svemirskoj stanici Tiangong od 25. aprila ove godine.&nbsp;Kineska svemirska agencija potvrdila je da su svi astronauti u dobrom zdravstvenom stanju.Ovo je bilo drugo slijetanje astronauta u Dongfeng tokom noći, pa su timovi za opservaciju, potragu i spašavanje koristili infracrvene termalne kamere za praćenje kapsule.Prije povratka na Zemlju, komandant Ji i njegova posada sproveli su niz naučnih eksperimenata na Tiangongu, uključujući proučavanje starih mikroba. Također su postavili rekord za najdužu kinesku svemirsku šetnju u maju, nakon čega su u junu izveli drugu šetnju kako bi postavili zaštitu od svemirskog otpada.Ji Guangfu je postao prvi kineski astronaut koji je ukupno proveo više od 365 dana u svemiru, prethodno sudjelujući u misiji "Shenzhou 13" između 2021. i 2022. godine.Ovaj trojac je ranije izveo vježbu za hitne situacije i snimio Centar za lansiranje satelita Jiuquan u pustinji Gobi, odakle su lansirani u aprilu.&nbsp;Kineski astronauti se vratili sa 34,6 kilograma svemirskih uzoraka nakon 192 dana provedena u svemiru. Također su snimali svemirsku luku Wenchang na otoku Hainan, koja je bila mjesto lansiranja modula Tiangonga.Astronauti su 30. oktobra dočekali posadu misije "Shenzhou 19" na stanici Tiangong, čime je Kina nakratko imala šest astronauta u svemiru. Komandant Ji je 1. novembra zvanično predao kontrolu nad orbitalnom stanicom komandantu misije "Shenzhou 19", Caiju Čuzeu (Xuzheu). Ova ceremonija označila je petu promjenu komandne posade na kineskoj orbitalnoj stanici, koja je završena u decembru 2022. godine kada je stanicu činilo tri modula.Kina planira da održi Tiangong i proširi ga u dvostruki T oblik dodavanjem tri nova modula. Također, namjeravaju u istu orbitu poslati svemirski teleskop Hubbleove klase, koji će biti sposoban za spajanje sa stanicom radi održavanja i popravki.

Ji Guangfu je postao prvi kineski astronaut koji je ukupno proveo više od 365 dana u svemiru, prethodno sudjelujući u misiji "Shenzhou 13" 

Posada je od 25. aprila u svemiru provela 192 dana

Kineski astronauti se vratili sa 34,6 kilograma svemirskih uzoraka nakon 192-dnevne misije

Tim arheologa otkrio je više od 6.000 drevnih struktura Maja skrivenih vegetacijom u jugoistočnoj meksičkoj državi Campeche, uključujući i grad piramida koji su nazvali "Valeriana".Grad je otkriven slučajno zahvaljujući Lidaru, odnosno detekciji i dometu svjetlosti, tehnologiji koja koristi lasere za mapiranje i analizu arheoloških pejzaža.Skup podataka korišten za studiju dolazi iz oko 122 četvorna kilometra visokokvalitetnih podataka Lidara u zraku prikupljenih 2013. godine u sklopu projekta praćenja šuma pod nazivom Alianza, koji ima za cilj smanjenje emisija uzrokovanih krčenjem šuma i degradacijom šuma.<h2>Nije sve otkriveno</h2>Kada su istraživači obrađivali podatke koristeći arheološke metode, vidjeli su ono što su drugi propustili: ogroman drevni grad u kojem je možda bilo između 30.000 i 50.000 ljudi na svom vrhuncu između 750. i 850. godine nove ere.- Naša analiza je otkrila ne samo sliku gusto naseljenog regiona, već i mnogo varijabilnosti - objavio je glavni autor studije, Luke Auld-Thomas sa Univerziteta Sjeverna Arizona, u saopćenju za javnost.- Ne samo da smo pronašli ruralna područja i manja naselja, već smo pronašli i veliki grad s piramidama odmah pored jedine ceste u ovoj oblasti, u blizini sela u kojem se ljudi godinama aktivno bave poljoprivredom među ruševinama - rekao je Auld-Thomas.<h2>Moćno oruđe</h2>Istraživač je napomenuo da "ima još mnogo toga da se otkrije" u takozvanim Centralnim majanskim nizijama, regionu u južnom dijelu poluostrva Jukatan koji uključuje dijelove današnje Guatemale, Belizea i meksičke države Campeche i Quintana Roo.Posljednjih godina, Lidar je postao moćno oruđe u arsenalu arheologa, sposobno da dokumentuje čitave pejzaže do najsitnijih detalja, čak i pod gustim šumskim pokrivačem.

Pronađeno više od 6.000 struktura Maja

Otkriven "grad piramida"

Kina je jučer poslala novu posadu na svoju svemirsku stanicu Tiangong (Nebeska palača) iz Svemirskog centra Jiuquan, smještenog u sjeverozapadnom dijelu pustinje Gobi.Raketa tipa Dugi marš 2F, duga 60 metara i teška 40 tona, ponijela je tročlanu posadu u letjelici Shenzhou 19, što znači "magični brod."

Prema kineskoj svemirskoj agenciji, zapovjednik Cai Xuzhe (48), inženjer Wang Haoze (34) i bivši vojni pilot Song Lingdong (34) trebali bi se spojiti sa svemirskom postajom otprilike šest i pol sati nakon ulaska u svemir.Tokom svog šestomjesečnog boravka u svemiru, posada će provesti 86 naučnih i tehničkih eksperimenata, izvesti svemirske šetnje te postaviti zaštitne mjere protiv svemirskog otpada na Tiangong.Posada letjelice Shenzhou 19 zamijenit će tri člana misije Shenzhou 18, koji rade na svemirskoj stanici od aprila. Njihov povratak na Zemlju predviđen je za 4. novembra.

Provest će 86 naučnih i tehničkih eksperimenata, izvesti svemirske šetnje te postaviti zaštitne mjere protiv svemirskog otpada

Kina poslala novu posadu na svemirsku stanicu Tiangong

Jedan astronaut je hospitalizovan nakon povratka misije Crew-8 sa Međunarodne svemirske stanice, objavila je <a href="https://blogs.nasa.gov/spacestation/2024/10/25/nasa-provides-update-on-agencys-spacex-crew-8-health/">NASA</a>.- Jedan astronaut koji ostaje u Ascensionu je u stabilnom stanju i bit će na posmatranju iz mjera predostrožnosti.&nbsp;Da bi se zaštitila medicinska privatnost člana posade, neće se dijeliti specifični detalji o stanju ili identitetu pojedinca - navodi se u saopćenju.Inače, misija Crew-8 uspješno je pala na obalu Floride nakon što je provela skoro osam mjeseci u svemiru.U letjelici su bili američki astronauti Metju Dominik (Matthew Dominick), Majkl Barat (Michael Barratt) i Dženet Eps (Jeanette Epps), kao i ruski kosmonaut Aleksander Grebenkin (Alexander).

<blockquote class="twitter-tweet">LIVE: <a href="https://twitter.com/hashtag/Crew8?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Crew8</a> returns home from their mission on the <a href="https://twitter.com/Space_Station?ref_src=twsrc%5Etfw">@Space_Station</a>. Splashdown of the <a href="https://twitter.com/SpaceX?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpaceX</a> Dragon capsule is expected at 3:29am ET (0729 UTC). <a href="https://t.co/PdNQljsPoG">https://t.co/PdNQljsPoG</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1849696269603656021?ref_src=twsrc%5Etfw">October 25, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Da bi se zaštitila medicinska privatnost člana posade, neće se dijeliti specifični detalji o stanju ili identitetu pojedinca

Nasa: Misija Crew-8 uspješno je pala na obalu Floride

NASA potvrdila: Astronaut hospitalizovan nakon povratka na Zemlju, na svemirskoj stanici proveo 235 dana

Komunikacioni satelit Intelsat, kompanije "Boeing", eksplodirao je u geostacionarnoj orbiti.- Američke svemirske snage prate krhotine koje su nastale nakon eksplozije - saopćio je operater satelita.Satelit Intelsat 33e je lansiran 2016. godine i pruža komunikaciju širom Evrope, Azije i Afrike.&nbsp;Pokušavano je da se radi sa Boeingom i popravi satelit, ali su u ponedeljak svemirske snage SAD potvrdile da je satelit eksplodirao.Zbog pukotina na satelitu neki korisnici su ostali bez struje, dok je nekima otežana komunikacija.Intelsat je saopćio da radi sa nezavisnim provajderima na ograničavanju prekida usluga i da je u kontaktu sa korisnicima.Američke svemirske snage su navele kako prate oko 20 rasutih dijelova, ali do sada "nisu primijetile neposredne prijetnje" drugim satelitima. Uzrok eksplozije još nije poznat.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING 🚨: Boeing <a href="https://twitter.com/search?q=%24BA&amp;src=ctag&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">$BA</a> A Boeing-made satellite has exploded in space, resulting in a total loss <a href="https://t.co/dJevbVZPyk">pic.twitter.com/dJevbVZPyk</a>&mdash; Barchart (@Barchart) <a href="https://twitter.com/Barchart/status/1849188929083167006?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Američke svemirske snage su navele kako prate oko 20 rasutih dijelova, ali do sada "nisu primijetile neposredne prijetnje" drugim satelitima

Satelit Intelsat 33e je lansiran 2016. godine

Boeingov satelit eksplodirao u svemiru

Fosil dinosaurusa otkriven je prvi put u Hong Kongu, javlja Anadolija.Vlasti su dale izjavu o fosilu dinosaurusa otkrivenom na Ostrvu Port u okviru UNESCO-ovog Globalnog geoparka.Navedeno je da fosil dinosaurusa koji je prvi put pronađen u Hong Kongu pripada dinosaurusu koji je živio prije između 66 i 145 miliona godina, tokom perioda krede.Saopćeno je da su potrebna dodatna istraživanja za utvrđivanje vrste dinosaurusa.Vlada je objavila da je ostrvo do daljnjeg zatvoreno za javnost kako bi se izvršila neophodna iskopavanja i studije.Ministrica razvoja Bernadette Linn Hon-ho istakla je da je ovo otkriće od velike važnosti i daje nove dokaze za paleoekološka istraživanja u Hong Kongu.Napomenuto je da će fosil biti izložen u historijskom muzeju u regiji Tsim Sha Tsui od 25. oktobra.

Vlada je objavila da je ostrvo do daljnjeg zatvoreno za javnost kako bi se izvršila neophodna iskopavanja i studije

Fosil dinosaurusa otkriven prvi put u Hong Kongu

Nevidljiva šuma planktona koji nastanjuju okeane širi se ka dubljim vodama zbog klimatskih promjena i mogla bi značajno da utječe na čitav lanac ishrane, pokazala je studija objavljena u časopisu "Klimatske promjene u prirodi" koju je predvodio Johanes Viljoen. Sva mora na svijetu nastanjena su ovim sićušnim organizmima koji su u osnovi lanca ishrane, i preko fotosinteze proizvode polovinu organskih supstanci koje koriste sva živa bića na planeti, navodi agencija Ansa.Analizirajući količinu i distribuciju fitoplanktona u posljednje 33 godine u Sargaskom moru, ogromnom dijelu Atlantskog okeana između Antila i Azorskih ostrva, istraživači su primijetili da ukupna biomasa, odnosno količina mikroorganizama, raste kako se povećavaju temperature.Mikroorganizmi na površini vode imaju stabilno prisustvo, dok dubinski fitoplanktoni reaguju drugačije.Ova promjena mogla bi da ima veliki utjecaj na čitav lanac ishrane u okeanu, počev od malih riba do velikih sisara, naveli su naučnici.Pošto su ovi slojevi dubinskih fitoplanktona manje vidljivi, potrebno je uložiti više u mreže podvodnog monitoringa kako ove značajne promjene ne bi ostale nevidljive, upozorili su istraživači.

Količina mikroorganizama raste kako se povećavaju temperature

Sva mora na svijetu nastanjena su ovim sićušnim organizmima

Ova drastična promjena u okeanima može da utječe na lanac ishrane

Američka Nacionalna agencija za svemirska istraživanja (NASA) lansirala je danas svemirsku letjelicu na satelit Evropa, zaleđeni Jupiterov mjesec, gdje bi, kako se vjeruje, mogao da postoji vanzemaljski oblik života u ogromnom okeanu ispod ledene površine.Letjelica "Europa Clipper" će putovati pet i po godina do Jupitera, gdje će ući u orbitu oko ove ogromne gasne planete i proći blizu satelita Evropa, prenosi AP.

Na putu ka Jupiteru, ukoliko ne iskrsnu nepredviđeni problemi, letjelica teška šest tona, najveća koju je NASA ikada izgradila za planetarnu misiju, proći će pored Marsa i vratiti se u orbitu Zemlje prije nego što se katapultira ka Jupiteru i preleti više od tri milijarde kilometara da bi 2030. godine stigla na svoje odredište.Naučnici su gotovo sigurni da ispod Evroprine ledene kore postoji dubok zaleđeni okean i ukazuju da gdje ima vode, može biti i života, što čini ovaj mjesec jednim od pogodnijih mjesta za potragu za životom.Ipak, letjelica "Europa Clipper" neće tragati za nekim oblikom života jer nema detektore za tu vrstu istraživanja.

Naučnici su gotovo sigurni da ispod Evroprine ledene kore postoji dubok zaleđeni okean i ukazuju da gdje ima vode, može biti i života

NASA lansirala letjelicu na Jupiterov satelit Evropa: Potraga za dubokim zaleđenim okeanom

NASA je lansirala svemirsku letjelicu "Evropa Kliper" u poslijepodnevnim satima s Kejp Kanaverala na Floridi, nakon što je uragan Milton odgodio prvobitne planove.Evropa Kliper će sada preći 1,8 milijardi milja da bi stigao do "Evrope", duboko misterioznog mjeseca koji kruži oko Jupitera kako bi pronašla znake života.

Vjeruje se da neće stići prije 2030. godine, ali ono što bi moglo da otkrije potpuno će promijeniti sve što znamo o životu u našem Sunčevom sistemu. Smatra se da se ispod površine jupiterovog mjeseca Evrope nalazi ogroman okean sa duplo većom količinom vode nego na zemlji.Još jedna svemirska letjelica lansirana prošle godine koja će koristiti i svemirsko vozilo, stići će malo prije Evrope Kliper na površinu Mjeseca.Podsjetimo, prvobitno lansiranje Klipera je odloženo u posljednjem trenutku usljed uragana Milton koji je ove sedmice pogodio obalu Floride, zbog čega je užurbano prebačena u zaklon u zaštićenom prostoru.Nakon provjere oštećenja na rampi za lansiranje na Kejp Kanaveralu, inžinjeri su dali zeleno svjetlo za polijetanje danas u 12:06 po lokalnom vremenu.Planetarni mikrobiolog Mark Foks-Pauel rekao je da ukoliko se otkrije život daleko od Sunca, da bi to impliciralo odvojeno porijeklo života na zemlji.- To je izuzetno značajno, jer ako se to dogodi dva puta u našem solarnom sistemu, to bi moglo značiti da je život zaista uobičajen. - kaže on.Evropa, jedan od 95 satelita koji kruže Jupiterom, smještena je 628 miliona kilometara od Zemlje, i samo je nešto veća od našeg mjeseca, gdje se sličnost završava.Da je na našem nebu, Evropa bi sijala pet puta jače jer bi vodeni led reflektovao mnogo više sunčeve svjetlosti.Ledena kora, debljine od 25 kilometara, krije ogroman slani okean za koji se vjeruje da je posjeduje hemikalije koji su sastojci za "jednostavan" život, prenosi <a href="https://www.bbc.co.uk/sounds/play/w172zbj8gdh7jn2">BBC</a>.

Evropa Kliper će sada preći 1,8 milijardi milja da bi stigao do "Evrope", duboko misterioznog mjeseca koji kruži oko Jupitera

NASA lansirala jednu od najvećih letjelica: Misija bi mogla promijeniti sve što znamo o životu do sada

Arheolozi su tokom iskopavanja u dvorcu Midas u Eskisehiru u centralnoj Turskoj otkrili drevne peći i ognjišta, za koje se smatra da su pripadali Frigijcima koji su naseljavali ovaj region oko sedmog vijeka prije nove ere.U iskopavanju, koje je počelo 2022. godine, u dolini Midas, gdje se nalazi čuveni spomenik Yazilikaya pod vodstvom arheologa Yusufa Polata sa Univerziteta Anadolu, iskopavanja su otkrila značajne nalaze na području dvorca Midas od 26 hektara.<h2>Vjerski obredi&nbsp;</h2>Istraživači su pronašli peći i ognjišta iz sedmog vijeka prije nove ere u blizini frigijskog kamenog oltara. Frigijci su bili drevna civilizacija u Anadoliji.Ove građevine su korišćene za kuvanje žrtvenih životinja i pečenje hljeba tokom vjerskih obreda, utvrdili su stručnjaci.Polat je rekao za Anadolu da se tim fokusirao na "sveto područje Agdistis" na vrhu stjenovite visoravni.- Identifkovali smo područja sa ognjištima gdje su se odvijale ritualne pripreme, sa jednostavnim kamenim temeljima i drvenim konstrukcijama - rekao je on.Prema preliminarnim nalazima, sveto područje datira iz 8.-7. vijeka prije nove ere, odnosno srednjofrigijskog perioda. Na lokalitetu je otkrivena i lidijska keramika iz 7.-6. vijeka prije nove ere i artefakti iz rimskog doba iz 1.-2. vijeka.<h2>Područje naseljeno 250.000 godina&nbsp;</h2>Tim je takođe pronašao četiri kamena bazena urezana u stjenovitu platformu, zajedno sa kamenim idolom koji predstavlja "boginju majku Matar". Za Frigijce, „Matar Kubilea“ je boginja prirode, vladar stranih životinja, zaštitnica gradova i mladih djevojaka.- Prisustvo kamenih bazena i obližnjeg idola pružilo je konkretne dokaze o ritualima prosperiteta koje je blagoslovila boginja majka - napomenuo je Polat.Dodao je da su peći i ognjišta dali su ključni uvid u organizaciju rituala.Istraživači su takođe utvrdili da je ovo područje bilo naseljeno 250.000 godina.- Pronašli smo kameno oruđe iz paleolita tokom površinskih istraživanja. Gotovo sve naredne civilizacije su živjele u na ovom području, jer su ove duboke doline bile plodne i pogodne za odbranu - objasnio je Polat.

Prisustvo kamenih bazena i obližnjeg idola pružilo je konkretne dokaze o ritualima prosperiteta koje je blagoslovila boginja majka, kaže Polat 

Arheolozi iskopali ruševine frigijskog vjerskog lokaliteta starog 2.800 godina

Aurora borealis (sjeverna polarna svjetlost) osvijetlila je sinoć nebo iznad evropskog kontinenta i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) formirajući spektar zadivljujućih boja.Zelene, roze, ljubičaste i druge tonove aurore borealis (sjeverne polarne svjetlosti) nad brojnim evropskim državama snimili su fotoreporteri Agencije Anadolu.Iako je polarna svjetlost fenomen koji se veže za sjever Evrope, nebo iznad cijelog evropskog kontinenta, ali i šire, sinoć je također bilo osvijetljeno.Ovaj fenomen bio je vidljiv na nebu iznad Ukrajine, Turske, SAD-a, Kanade...Sjeverna polarna svjetlost jedan je od najpopularnijih prirodnih fenomena, a uvrštena je među sedam svjetskih prirodnih čuda.Na sjevernoj Zemljinoj polulopti naziva se aurora borealis, a na južnoj aurora australis.Budući da je polarna svjetlost prirodni fenomen, teško je unaprijed predvidjeti njenu pojavu. Najčešće se pojavljuje na nebu u septembru, oktobru i novembru ili u martu i aprilu u periodu proljetne i jesenske ravnodnevice.

Sjeverna polarna svjetlost jedan je od najpopularnijih prirodnih fenomena, a uvrštena je među sedam svjetskih prirodnih čuda

Aurora borealis osvijetlila nebo iznad Evrope i SAD-a

Nebo iznad Tuzle večeras je bilo poprište nevjerovatnog prirodnog fenomena - Aurora Borealis ili Polarne svjetlosti koja se pojavila iznad grada soli.Polarna svjetlost obasjala je nebo iznad Tuzle intenzivnim bojama. Inače, kada se pojavi aurora borelis, često se na nebu čuje prasak. Potom veliki, sjajni luk osvijetli noć.Ponekad se blistavi zraci svjetlosti rašire u maniru lepeze, te nekada zasvijetle poput jakog reflektora.Što se tiče boje, ako se promatra iz područja koja su bliže polovima Zemlje, onda je uglavnom zelene i žute.&nbsp;Međutim, na manjim geografskim širinama polarna svjetlost je češće crvene boje. Takav je slučaj i u Bosni i Hercegovini.

Na manjim geografskim širinama polarna svjetlost je češće crvene boje. Takav je slučaj i u Bosni i Hercegovini

Magija na nebu iznad Tuzle: Aurora Borealis obasjala grad soli

Komet, koji se posljednji put mogao vidjeti sa zemlje u doba neandertalaca, ponovno se pojavio na nebu, a astronomi kažu da bi u dogledno vrijeme mogao biti vidljiv i golim okom, piše britanski "<a href="https://www.theguardian.com/science/2024/oct/01/comet-last-seen-in-stone-age-to-make-closest-approach-to-earth">The Guardian</a>".Astronomi su komet C/2023 A3 (Tsuchinshan–Atlas) otkrili početkom prošle godine, a pretpostavlja se da napravi krug oko Sunca u izduženoj putanji svakih 80.000 godina.Doktor Gregori Braun (Gregory Brown) s Kraljevskog opservatorija Grinvič kaže kako komet dolazi iz oblaka Oort, koji leži nešto izvan orbite Neptuna.- To je veliko, sferično područje oko Sunca u kojem se nalaze ledeni ostaci iz razdoblja u kojem se Sunčev sustav tek formirao - rekao je Braun.Komet je prošli mjesec bio najbliže Suncu, a očekuje se da će se Zemlji najviše približiti oko 13. oktobra.&nbsp;- Kometi su to svjetliji što su bliže Zemlji, ali i Suncu, pa nisu nužno najsvjetliji kad su najbliži samo Zemlji - naveo je Braun i dodaje kako bi zbog toga najvidljiviji mogao biti oko 9. oktobra.U tom će trenutku komet biti tačno između Sunca i Zemlje, pa će ga najbolje biti gledati par dana prije i nakon tog datuma.&nbsp;- Kometi vidljivi golim okom vrlo su rijetki, a ovaj ima potencijal biti jedan od najvidljivijih u posljednjih nekoliko desetljeća. Svakako je vrijedno pokušati ga "uloviti" - kaže Braun.Ipak, teško je reći koliko će biti svijetao kako se bude približavao Zemlji: Kako sada izgleda, već sada je u pravim uvjetima vidljiv golim okom, a velike su šanse da postane još svjetliji. No koliko će uistinu biti svijetao, to doista ne znamo.Šanse da ugledaju komet imaju zaljubljenici u nebo i na južnoj i na sjevernoj hemisferi. Najbolje je pokušati ga pronaći vrlo rano ujutro prije zore i to u pravcu zviježđa Sekstant.- U sljedećih nekoliko dana komet će zaobići Sunce, pa će od 13. oktobra postojati prilične šanse da se komet vidi kasno navečer, nakon zalaska Sunca, na zapadu prema zviježđu Volar.Braun tvrdi kako će se komet golim okom izgledati poput mrlje na nebu, a rep bi mu trebao biti dobro vidljiv pomoću dalekozora ili malog teleskopa.&nbsp;Čak i ako nas ne čeka neka jako spektakularna nebeska pojava, zaljubljenici u astronomiju mogu uživati u saznanju da gledaju u komet koji je se zadnji put sa Zemlje mogao vidjeti u kamenom dobu.- Naravno, ne možemo znati koliko je komet tada bio svijetao i je li ga se moglo vidjeti - rekao je Braun.

SpaceX priprema šesti test megafrakete Starship: Novi korak ka revoluciji u svemirskim letovima

Makedonski stručnjak na Ozrenu pronašao dosad nepoznatu vrstu pauka

Kineski astronauti se vratili na Zemlju nakon uspješne svemirske misije

Kineski astronauti se vratili sa 34,6 kilograma svemirskih uzoraka nakon 192-dnevne misije

Otkriven "grad piramida"

Kina poslala novu posadu na svemirsku stanicu Tiangong

NASA potvrdila: Astronaut hospitalizovan nakon povratka na Zemlju, na svemirskoj stanici proveo 235 dana

Boeingov satelit eksplodirao u svemiru

Fosil dinosaurusa otkriven prvi put u Hong Kongu

Ova drastična promjena u okeanima može da utječe na lanac ishrane

NASA lansirala letjelicu na Jupiterov satelit Evropa: Potraga za dubokim zaleđenim okeanom

NASA lansirala jednu od najvećih letjelica: Misija bi mogla promijeniti sve što znamo o životu do sada

Arheolozi iskopali ruševine frigijskog vjerskog lokaliteta starog 2.800 godina

Aurora borealis osvijetlila nebo iznad Evrope i SAD-a

Magija na nebu iznad Tuzle: Aurora Borealis obasjala grad soli

Zapamtite 13. oktobar: Posljednji put su ga vidjeli neandertalci, a sada nam ponovo dolazi

Nauka

SpaceX priprema šesti test megafrakete Starship: Novi korak ka revoluciji u svemirskim letovima

Makedonski stručnjak na Ozrenu pronašao dosad nepoznatu vrstu pauka

Kineski astronauti se vratili na Zemlju nakon uspješne svemirske misije

Kineski astronauti se vratili sa 34,6 kilograma svemirskih uzoraka nakon 192-dnevne misije

Otkriven "grad piramida"

Kina poslala novu posadu na svemirsku stanicu Tiangong

NASA potvrdila: Astronaut hospitalizovan nakon povratka na Zemlju, na svemirskoj stanici proveo 235 dana

Boeingov satelit eksplodirao u svemiru

Fosil dinosaurusa otkriven prvi put u Hong Kongu

Ova drastična promjena u okeanima može da utječe na lanac ishrane

NASA lansirala letjelicu na Jupiterov satelit Evropa: Potraga za dubokim zaleđenim okeanom

NASA lansirala jednu od najvećih letjelica: Misija bi mogla promijeniti sve što znamo o životu do sada

Arheolozi iskopali ruševine frigijskog vjerskog lokaliteta starog 2.800 godina

Aurora borealis osvijetlila nebo iznad Evrope i SAD-a

Magija na nebu iznad Tuzle: Aurora Borealis obasjala grad soli

Zapamtite 13. oktobar: Posljednji put su ga vidjeli neandertalci, a sada nam ponovo dolazi