Superbakterije otporne na antibiotike šire se evropskim bolnicama, upozorava velika studija uglednog britanskog Instituta „Sanger“. Naučnici širenje opasne bakterije Klebsiellae pneumoniae nazivaju iznimno zabrinjavajućom te upozoravaju kako bi i druge bakterije mogle postati otporne na lijekove zbog načina na koji se reproduciraju.
Rane na koži
Klebsiella pneumoniae može živjeti u crijevima zdravih ljudi ne uzrokujući nikakve probleme. No, pri prvim znakovima nekih bolesti i slabosti organizma, širi se te izaziva upalu pluća. Može izazvati i krvarenje, rane na koži, ali i oštećenja na mozgu, tj. meningitis. Neki od sojeva te bakterije razvijaju otpornost na antibiotike.
- Činjenica koja posebno zabrinjava je da su ove bakterije otporne na savremene, jake antibiotike, koji su posljednja linija odbrane. Infekcije ovom bakterijom povezane su s visokom stopom smrtnosti - ističe dr. Sofija Dejvid (Sophia David) iz Instituta „Sanger“.
Kaže kako je 2015. zabilježeno 2.000 smrtnih slučajeva, ali ljekare brine mogućnost kako je to tek početak, tj. samo najava mnogo gore crne bilanse, koja će uslijediti ako se nešto ne poduzme. U Evropi je 2007. zabilježen 341 slučaj povezan s ovom superbakterijom, a osam godina poslije ta je brojka narasla na 2.094.
U ovoj naučnoj studiji, najvećoj do sada o otpornosti Klebsiellae pneumoniae na antibiotike, učestvovale su čak 244 bolnice od Irske do Izraela. Ljekari su analizirali bakterijin DNK, njen genetski kod, uzet od inficiranih pacijenata.
- Rezultati naših istraživanja ukazuju kako su bolnice ključna mjesta zaraze ovom bakterijom te sugeriraju kako se ona širi primarno u bolničkim prostorijama - objašnjava dr. Dejvid, ističući kako su u mnogim evropskim bolnicama našli isti, visokorizični soj ove bakterije.
Brzo širenje
Naučnici, također, upozoravaju da bi se K. pneumoniae mogla nastaviti širiti, ali i prenijeti svoju otpornost na druge bakterije. Naime, dvije bakterije se mogu spojiti i međusobnim seksualnim odnosom (koji se naziva konjugacija) prenijeti ključne genetske informacije plazmidima, malim prstenastim molekulama bakterijske DNK.
Studija otkriva kako je sposobnost K. pneumoniae na otpornost prema djelovanju savremenih antibioitika zapisana upravo na plazmidima.
- Oni se brzo šire među bakterijama - kaže dr. Dejvid.
Njen kolega, profesor Hajo Grundmen (Grundmann) sa Sveučilišta u Frajburgu smatra kako se infekcije ipak mogu zaustaviti.
- Higijena u bolnicama, ali i rano otkrivanje zaraženih pacijenata te njihova izolacija recept su ne samo za usporavanje širenja ovih patogena nego i za njihovu uspješnu kontrolu - poručuje on.
