Gljivice su drugi ili treći zdravstveni problem koji nas uništava, a ljudi uopće nisu svjesni njihovog postojanja u svojoj okolini. Čovjekov organizam je sredina u kojoj se one lako razvijaju, a uzrok mogu biti, naprimjer, prljave i vlažne sportske patike, prečesta upotreba antibiotika ili prekomjeran unos šećera.  

 I plijesan izaziva alergiju

No, vlažni i prljavi zidovi u podrumu ili kupatilu, vlaga na zidovima tuš-kabine i slično mogu biti pogodan prostor za razvoj plijesni koju alergolozi danas svrstavaju u vrh tablice alergogena koji mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Danas se plijesan ubraja među češće alergogene s peludi, prašinom i grinjama te travama i korovima kao što je ambrozija. I jednako kao i spomenuti uzročnici, može izazvati niz simptoma koje inače razvija alergija; od upale gornjih dišnih putova, koja se manifestira kao pojačani sekret i curenje iz nosa, preko svrbeža očiju i nosa, do kihanja.

A 20 posto alergija povezanih s dišnim sistemom vremenom može prerasti u astmu. Srećom, alergije se danas uspješno tretiraju lijekovima, pa su posljedice manje izražene nego prije, pri čemu je najvažnije da se uzrok otkrije na vrijeme.

Važno je da se čovjek već s prvim simptomima alergije javi ljekaru opće prakse, koji će ga uputiti pulmologu. Alergija na plijesan otkriva se standardnim alergološkim testovima, a ako postoji sumnja na astmu, odmah se radi i testiranje plućne funkcije.

Dakle, pulmolog će utvrditi je li potrebno samo liječenje rinitisa i blažih simptoma alergije ili su potrebni i lijekovi za astmu. Ipak, najefikasnija metoda liječenja je prevencija, tj. uklanjanje uzročnika alergije iz okruženja bolesnika.

Borba s vlagom i buđi

To podrazumijeva održavanje visokog nivoa higijene kad je riječ o bolesniku, ali i o njegovu životnom prostoru - treba riješiti vlagu iz zidova i spore plijesni koje su se uhvatile oko nje.

Ukratko, pazite na: zelene, smeđe ili sive mrlje koje su se uhvatile po rubovima zidova, oko ruba kade ili tuš-kabine, mrlje i promjenu boje na zidovima, prozorima i tepisima, kao i na ustajao miris koji podsjeća na miris prljave ustajale vode.

S vremena na vrijeme plijesan se može razviti i u klima-uređajima, oko radijatora ili u kuhinji, gdje se također često stvara para od kuhanja i zidovi se vlaže.

Stoga je vrlo važno osigurati dobru ventilaciju u vlažnim prostorijama te redovito servisirati uređaje koji su u doticaju s vodom ili koriste vodu. Kako biste izbjegli pojavu plijesni, vodite računa da sve vodovodne instalacije u stanu budu ispravne, što se odnosi i na cijevi koje su ugrađene u zidove.

 Šta još poduzeti

1. Redovito prozračujte dom otvaranjem prozora i vrata kako bi se smanjio udio vlage.

2. Nakon kupanja i tuširanja ostavite vrata kupaonice neko vrijeme otvorena ili uključite ventilator ako ga imate u toj prostoriji. Također, nakon svakoga kupanja ili tuširanja obrišite vrata tuš-kabine te pločice i prostor oko slavina gdje se voda skuplja.

3. Povremeno prebrišite vlažne površine u kupaonici i kuhinji alkoholom ili sredstvom za čišćenje koji sadrži hlor jer uništavaju gljivice. Efikasan je i koncentrat sirćeta i vode, s visokim udjelom sirćeta.

4. Ako se u nekom kutu nakupe gljivice, uklonite ih brusnim papirom i prebrišite sredstvom s hlorom (pritom zaštitite usta i nos kako ne biste udisali spore plijesni).

5. Ako je plijesan zahvatila čitav zid, najprije treba utvrditi i sanirati uzrok pa odstraniti plijesan alkoholom. Uložite u izolaciju zidova u vlažnim prostorijama ili ih nakon čišćenja prebojite vodonepropusnom bojom kako se plijesan ne bi vratila.

6. Koristite odvlaživače prostora ako je potrebno.

7. Ne biste smjeli sušiti ručnike u kupaonici nego na otvorenom. Vlažne ručnike držite u blizini radijatora ili ih iznesite iz kupaonice i objesite na terasi dok se ne prosuše. Nipošto ih ne ostavljajte u kupaonici zgužvane ili obješene.

8. Uklanjajte vodu iz kutijica za sapun, onu koja zaostane između umivaonika i zida ili ispod bočica od šampona i sl.