Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), fizička neaktivnost i sjedilački način života mogu imati ozbiljne implikacije na zdravlje ljudi. Prema WHO-u, 60 do 85 posto ljudi u svijetu, iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, upražnjava sjedilački način života, što ga čini jednim od ozbiljnijih, ali nedovoljno riješenih javno-zdravstvenih problema našeg vremena. 

Ovo je kazao doc. dr. sci. Nabil Naser, kardiolog na F.E.S.C. Poliklinika „Dr. Nabil“.

Nastanak depresije 

- Procjenjuje se da su gotovo dvije trećine djece, također, nedovoljno aktivne te im prijeti ozbiljna implikacija za njihovo buduće zdravlje. Zapravo, više od 3 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta godišnje pripisuje se fizičkoj neaktivnosti. Dakle, sjedilački način života se nalazi među 10 vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu. Sjedilački način života povećava rizik za razvoj određenih vrsta malignoma, npr. raka maternice za 32 posto, raka debelog crijeva za 24 posto, raka dojke za 22 posto, raka pluća i prostate za 21 posto - kazao je dr. Naser.

Dokazano je, dodaje, da sjedilački način dvostruko povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti te dovodi do prekomjerne tjelesne težine, gojaznosti i time povećava rizik razvoja metaboličkog sindroma i šećerne bolesti. 

Prekomjerno sjedenje može uzrokovati i smanjenje mase skeletnih mišića. Fizička neaktivnost je povezana s visokim krvnim pritiskom i povišenim nivoom holesterola.

- Sjedilački način života dokazano doprinosi razvoju osteoporoze, diskus hernije vratnog i donjeg dijela kičme te drugih mišićno-skeletnih oboljenja, a bitno utječe i na seksualni život, erektilnu disfunkciju kod muškaraca i fertilnosti kod oba spola. Također, sjedilački način života igra važnu ulogu u nastanku depresije i anksioznosti, a negativno utječe i na imunološki sistem i smanjuje otpornost organizma – istakao je dr. Naser.

Razvoj demencije

Zdravlje mozga pati kada predugo sjedimo. Naime, nova istraživanja objavljena u časopisu „Journal of Alzheimer's Disease“ ukazuju na to da starije osobe koje dugo borave sjedeći mogu imati jednaku šansu da će razviti demenciju kao ljudi koji su genetski predisponirani.

- Fizička neaktivnost, odnosno sjedilački način života, dovodi do gojaznosti, povišene masnoće u krvi, povišenog krvnog pritiska, a sve to zajedno s konzumiranjem cigareta dovodi do brzog porasta bolesti, a najviše kardiovaskularnih. U izvještaju Evropskog udruženja kardiologa (ESC) za 2016. godinu navodi se da su kardiovaskularna oboljenja i dalje najčešći uzrok smrti širom svijeta – kazao je dr. Naser.

U studiji globalnog opterećenja bolesti (GBD) za 2013. godinu, dodaje, procjenjuje se da su kardiovaskularne bolesti prouzrokovale 17,3 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta. To predstavlja 31,5 posto svih smrtnih slučajeva i 45 posto svih smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti, dakle dvostruko više od karcinoma i više od svih zaraznih, materinskih, neonatalnih i nutritivnih poremećaja zajedno.

Rizik od raka 

Brojne studije dosljedno su pokazale da veći nivo tjelesnih masnoća može povećati rizik od raka. 

To je zato što hronična lokalna upala može napasti stanice našeg organizma, što dovodi do oštećenja DNK uzrokovanih rakom tokom vremena, prema National Cancer Instituteu.

- Višak masnih stanica u konačnici proizvodi hormone koji dovode do proliferacije stanica, proces koji uzrokuje rast stanica i brzu podjelu. Sve navedeno dovodi do porasta morbiditeta i mortaliteta od raznih karcinoma, šećerne bolesti i njenih komplikacija, osteoporoze, psihičkih poremećaja, demencije i brzog starenja – rekao je dr. Naser.