U 10. nastavku feljtona "Fićo i Šćepo – KOS-ovske ratne podvale" donosimo detalje priznanja Seada Rekića, špijuna KOS-a.
Iskaz koji je Sead Rekić dao sudiji Krehi i tužiocu Bisiću ima slijed, iako vrlo rijetko navodi datume.
KOS-OVSKE RATNE PODVALE
Osim Muslimovića, kao pripadnike KOS-a naveo i Delimustafića i Žepinića, koji su na direktnoj vezi s načelnikom KOS-a Vasiljevićem
Rekić rekao da mu je Muslimović izdao naredbu da špijunira Specijalnu jedinicu MUP-a Dragana Vikića. Avaz
U 10. nastavku feljtona "Fićo i Šćepo – KOS-ovske ratne podvale" donosimo detalje priznanja Seada Rekića, špijuna KOS-a.
Iskaz koji je Sead Rekić dao sudiji Krehi i tužiocu Bisiću ima slijed, iako vrlo rijetko navodi datume.
Fikret Muslimović i Bakir Izetbegović: Fićo i Šćepo. Avaz
Svjedočenje Rekić počinje s 1981. godinom i svojim službovanjem u JNA, što je bio uvod u njegov špijunski angažman koji je, kako je priznao, rezultirao izvršenjem naredbe Fikreta Muslimovića da u osvit agresije na Bosnu i Hercegovinu špijunira Specijalnu jedinicu MUP-a Dragana Vikića, a nakon što je svoju odanost beogradskoj centrali pokazao i sposobnošću da odaje podatke o naoružavanju i pripremama Bošnjaka za odbranu od velikosrpske agresije, Aleksandar Vasiljević i Alija Delimustafić ubacili su ga u MUP RBiH.
Tokom saslušanja Sead Rekić prvo opisuje način svog uključenja u zloglasni KOS.
Sead Rekić: Tokom saslušanja prvo opisuje način svog uključenja u zloglasni KOS. Avaz
Osim Fikreta Muslimovića, kao pripadnike KOS-a navodi i Aliju Delimustafića i Vitomira Žepinića koji su na direktnoj vezi s načelnikom KOS-a Aleksandrom Vasiljevićem.
Analizirajući kompletan njegov iskaz može se zaključiti da Sead Rekić ima izvanrednu memoriju te da je vrlo ambiciozna osoba.
On tokom 80-ih godina pokušava da iz „običnih“ redova JNA pređe u diverzantski vod. Planirao je magisterij o temi terorizma, izučavao terorističke i diverzantske akcije. U teoretskom, fizičkom i sportskom smislu dominantan je u odnosu na ostale oficire JNA. Zanimljivo je i da je u porodici imao pet hodža, a amidža mu je bio pripadnik „Mladih muslimana“, što mu je očigledno stvaralo kompleks pošto tokom svjedočenja često navodi da se grozio nacionalizma i volio Jugoslaviju te se zbog toga i dokazivao u strukturama JNA.
Fikret Muslimović: Rekić rekao da mu je Muslimović izdao naredbu da špijunira Specijalnu jedinicu MUP-a Dragana Vikića. Screenshot
Priznaje da kao KOS-ovac, kako bi se dokazao, nije prezao ni od čega (navodi da je KOS bio spreman na "uklanjanje“ nepodobnih).
U jednom dijelu Rekić govori kako želi prekinuti vezu s KOS-om i biti patriota, a kasnije opet potvrđuje da, ipak, i dalje ostvaruje veze s KOS-ovcima.
Do u detalje opisuje kako je pred sam rat špijunirao Specijalnu jedinicu MUP-a RBiH i Dragana Vikića s kojim ostvaruje prijateljske odnose kako bi došao do informacija.
Dragan Vikić: Legendarni komandant i heroj odbrane, bio na meti KOS-ovaca. Avaz
Svjedoči i o svom hapšenju koje su u proljeće 1992. godine u Mostaru izvela dvojica vojnika u maskirnim uniformama, od kojih je jedno lice pod pseudonimom "Medžik“ (oficir srpske vojske, tj. komandir specijalne jedinice iz Niša) s kojim će Rekić pod kodnim imenom "Otrov“ kasnije ostvariti vezu i putem motorole izvještavati o radnjama Armije RBiH.
Iako je iskaz iscrpan, utisak je da Rekić nije sve rekao i da vješto preskače stvari koje mu ne bi išle u prilog. Primjetno je da na nekim mjestima prešućuje određene stvari, poput toga ko je "Medžik“ i kada s njim završava kontakt.
Posebno šokantan je dio Rekićevog svjedočenja o iseljavanju kasarne u Pazariću u kojoj su bili smješteni pripadnici JNA, te o odavanju podataka agresoru o akcijama koje je pripremala Armija RBiH, koje je vršio putem motorole na kanalu 11.
Detalje iznosi i o zasjedi u kojoj su nastradali Fadil Đozo i Mirsad Ćatić Čuperak. Inače, tokom davanja iskaza, Rekić dosta nerealno opisuje svoj kontakt s Fadilom Đozom prilikom kojeg mu Đozo govori da zna da je on "Otrov“.
Zanimljivo je da su neposredno pred ubistvo Đoze i teško ranjavanje Čuperka, Rekićevi saradnici Samir Balta i Samir Bećirević imali udes na Igmanu, a pitanje je da li može biti slučajnost i to da su Samir Balta, Sead Rekić i Senad Ovčina imali udes i neposredno nakon zločina u Repovcima kod Konjica.
Primjetno je da Rekić brojne događaje do u tančine opisuje, dok, s druge strane, očigledno prikriva i preskače detalje koji njemu ne idu u korist. Tako i za sadržaj dokumentacije iz sefa sobe ubijenog Fadila Đoze tvrdi da se ne sjeća detaljnije šta u njima piše, osim da se tu Delimustafić povezuje s KOS-om.
Također, iz njegovog iskaza zapaža se da je često koristio intimne veze s djevojkama i ženama da dođe do informacija.
Tako svjedoči i o svojim kontaktima s početka 1992. godine s Jasminkom S. (identitet poznat redakciji) ( s kojom je bio u intimnoj vezi) i njenom prijateljicom Elvirom koja je imala značajne informacije poput onih o prevoženju naoružanja ili rušenju mosta u Bosanskom Šamcu.
Da se zaključiti i da je svoju markantnost i privlačnost Sead Rekić često koristio za ulaske u ljubavne veze radi dolaska do informacija (pamti imena žena s kojima je kontaktirao, čak i sekretarica poput (identitet poznat redakciji) iz kabineta tadašnjeg ministra policije Alije Delimustafića), a neosporno je da je s mnogima ostvario intimni kontakt, što je nastavio i u ratnom periodu.
Fikret Muslimović je nakon objavljivanja prvog dijela feljtona "Fićo i Šćepo – KOS-ovske ratne podvale“, u izjavi za televiziju Hayat potvrdio da su dokumenti koje objavljuje "Dnevni avaz" autentični.
- Radi toga ponosno priznajem da sam odgovoran za dokumenta koja "Avaz“ predstavlja – naveo je Fikret Muslimović zvani Fićo, između ostalog, u svojoj pisanoj izjavi za televiziju Hayat.
U nastavku svog reagiranja Muslimović ističe da je "u Armiji RBiH gradio sistem sigurnosti“. O kakvom sistemu sigurnosti je riječ, najbolje govore brojne depeše kojima je urnisao Armiju R BiH i patriote.
Nakon objavljenih depeša arhiviranih i u Hagu, jasno je da je Muslimović gradio sistem sigurnosti - ali za JNA!
U medijima, konkretno, 7. oktobra 2004. godine "Slobodna Bosna“ pod naslovom "Zločin u Repovcima uvod u građanski rat u Hercegovini: Dugogodišnji saradnik Udbe Zejnil Delalić "Nil“ i KOS-ovac Sead Rekić "Otrov” ubistvom Bošnjaka otvorili pokolj nad Srbima i Hrvatima u Hercegovini!”, spominje kako su izvjesne Lola i Šeri iz Konjica inspektorima Fikreta Muslimovića dale alibi za Rekića da bi on bio amnestiran odgovornosti za ubistvo devet vojnika i policajaca ARBiH i MUP-a u Repovcima kod Konjica u julu 1992. godine.
Opis koji Sead Rekić daje za radnje koje obavlja za KOS indiciraju da je on spreman na sve kako bi izvršio naredbe pretpostavljenih. Karakterističan primjer koji to potvrđuje jeste da je čak špijunirao i rođaka svoje supruge, a i samu suprugu je koristio kako bi došao do podataka zanimljivih za KOS.
Mnogo puta tokom iskaza Rekić potvrđuje da je Fikret Muslimović osoba koja mu je u tom periodu bila direktno nadređena. Muslimoviću je podnosio izvještaje i prikupljene informacije.
Dvanaest sati priznanja špijuna JNA Seada Rekića, snimljenog za vrijeme predistražnog postupka na videokaseti, CSB Sarajevo je proslijedio Vojnom sudu. Na toj kaseti koja je, kako kažu naši izvori, danas možda i uništena, Rekić priznaje sve za što su ga teretili, od ubistva Fadila Đoze na Igmanu do ometanja operacije deblokade Sarajeva "Jug 92“.
BIVŠI SUDIJA SUDA BIH
NAMODERNIJI STANDARDI
IDENTIFIKACIONI DOKUMENT