Vrijeme ispred ekrana svakodnevna je pojava danas u životu svih, pa i djece. Izlaganje dojenčadi i male, predškolske djece ekranskim sadržajima obično počinje kada roditelji razmišljaju da je sasvim uredu da im puštaju, jer biraju edukativni sadržaj koji im može pomoći u razvoju. 

Međutim, postoje naučna istraživanja koja potvrđuju štetan utjecaj ekrana na razvoj govornog, jezičkog i komunikacijskog razvoja.

Medijski sadržaj

Predsjednik Udruženja logopeda "Dobar glas“ Sanjin Husić, potvrdio je da se i u praksi to pokazalo istinitim jer, kako kaže, iako ne postoji zvanična statistika, ipak je povećan broj školske djece gdje je potrebno raditi s logopedom.

- Ekranizam je danas sve više zastupljen, to je jedna jako aktuelna tema i ekranizam definitivno utječe na razvoj govora djeteta. Odnosno da kažemo ovako, ekranizam ne utječe samo na razvoj govora djeteta, nego utječe i na razvoj koncentracije i pažnje, koja je jako bitna u kompletnom razvoju djeteta. Govor je tu na sekundarnom planu oštećen, a razlog tome je zato što kod ekranizma djeca imaju jednostavniju komunikaciju - pojašnjava Husić.

Do toga dolazi, navodi, zato što djeca samo gledaju medijski sadržaj, bez potrebe da učestvuju u razgovoru.

- Ukoliko roditelj prilikom davanja medijskog sredstva djetetu ne sudjeluje u gledanju sadržaja na način da pita "Šta to sada gledamo“, "Šta radi taj crtani lik, gdje se nalazi“, to je onda drugačije. Znači, ako dijete samo prati medijski sadržaj, to može da bude jako opasno, jer nema potrebu da stvara komunikaciju koja je osnova u suštini ljudske prirode, vršenje dvosmjerne komunikacije. Upravo zbog toga nastaju poteškoće i problemi te dijete gubi fokus i koncentraciju – kazao je Husić.

U toj situaciji, dijete automatski ne razvija potrebu da komunicira s vanjskim svijetom. Kao jedan od najopasnijih sadržaja navodi popularne kratke snimke, takozvani „shorts“, gdje dijete stalno može da mijenja te sadržaje, što se u suštini i dešava te zbog toga ne može obraditi tako veliki broj informacija koje dobiju u kratko vrijeme.

Začarani krug

- To se onda prenosi na realan svijet i dijete ne može zadržati koncentraciju dok se igra, a kada nemamo igru u realnom svijetu, onda ne možemo ni da imamo fokus i s tim automatski imamo jedan začarani krug koji nas dovodi do kompleksnog problema - istaknuo je Husić.

Na koncu, zaključuje, podrazumijeva se da dijete do osnovne škole usvoji sve glasove, uz iznimku glasa „lj“ koji se može usvojiti i u prvom razredu osnovne škole.

Za pravilan razvoj mozga djeteta, najvažnije je upoznavanje svijeta oko sebe kroz istraživanje svega što nas okružuje. Mozak beba i male djece nije zreo za ekrane. Digitalni svijet ne stimulira područje mozga za razumijevanje sebe i drugih, i to je ono čega svaki roditelj treba biti svjestan.

Posjeta ljekaru

- Postoje ekspresivni govor, kojim se izražava dijete, i receptivni, koji podrazumijeva da razumije šta mu se govori. Ukoliko roditelji primijete da dijete od dvije godine ne razumije upute, uzmi, daj, trči, lezi i druge osnovne naloge, potrebno je posjetiti logopeda. 

Također, ako trogodišnje dijete nema vokabular od otprilike nekih 50 riječi koje su konkretne i da povezuje minimalno po dvije riječi u rečenici, tada savjetujemo da se obavezno posjeti logoped – istaknuo je Husić.