Mali moždani udar, poznat i kao prolazni ishemijski napad (TIA) predstavlja ozbiljan medicinski incident koji se ne smije zanemariti. Iako simptomi često nestanu unutar nekoliko minuta, ovaj privremeni gubitak protoka krvi u mozgu može uzrokovati dugoročne posljedice na pamćenje i kognitivne funkcije.
Privremeni prekid
Mali moždani udar je privremeni prekid u protoku krvi prema određenim dijelovima mozga, što uzrokuje privremenu disfunkciju moždanih stanica. Ovo stanje može rezultirati slabljenjem određenih funkcija poput govora, pokreta, vida i pamćenja, ali obično se simptomi povuku unutar nekoliko minuta.
Ipak, nije bez ozbiljnih rizika. Studija je pokazala da ljudi koji su pretrpjeli TIA imaju isti stepen kognitivnog pada kao oni koji su doživjeli puni moždani udar, iako promjene nisu odmah vidljive.
Kada je u pitanju mali moždani udar, oporavak nakon TIA-a može biti dugotrajan proces, a pravilna rehabilitacija i liječenje mogu značajno smanjiti rizik od daljnjih komplikacija.
Kraći simptomi
Simptomi malog moždanog udara često nalikuju onima kod punog moždanog udara, ali traju mnogo kraće.
Ipak, to ne znači da ne zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Klasični simptomi malog moždanog udara su:
1. jednostrano slabljenje ili paraliza (hemiplegija)
2. problemi s govorom ili potpuni gubitak sposobnosti govora (afazija)
3. nejasan govor
4. slabost mišića s jedne strane lica ili padanje lica
5. iznenadni gubitak osjetila, uključujući dotok krvi u ruke, noge ili lice
6. zamagljen ili dvostruki vid
7. gubitak koordinacije ili nespretnost
8. vrtoglavica ili nesvjestica
9. mučnina i povraćanje
10. napet vrat
11. emocionalna nestabilnost ili promjene u ponašanju
12. iznenadna zbunjenost ili nemir
13. problemi s pamćenjem
14. izuzetno jaka glavobolja
15. nesvjestica ili gubitak svijesti.
Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć jer mali moždani udar može biti znak budućeg ozbiljnog moždanog udara.
Uzroci i faktori rizika
Različiti faktori povećavaju rizik od doživljavanja TIA, uključujući starost (preko 40 godina), bolesti srca i krvnih žila, poput fibrilacije atrija, visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes, visok holesterol,
korištenje ilegalnih droga ili prekomjerno konzumiranje alkohola, nedavna trudnoća, prethodna historija TIA ili moždanog udara, nedostatak tjelesne aktivnosti, BMI od 30 ili više, historija krvnih ugrušaka, piše portal Kreni zdravo.
Redovno praćenje i kontrola ovih faktora može pomoći u smanjenju rizika od malog moždanog udara. Naprimjer, praćenje krvnog pritiska i redovni pregledi mogu otkriti potencijalne opasnosti prije nego što postanu ozbiljan problem.
Mali mozak
Kada govorimo o malom mozgu, mislimo na manji dio mozga koji također može biti zahvaćen tokom TIA. Zbog smanjenog protoka krvi, mogu nastati oštećenja koja nisu odmah vidljiva, ali dugoročno mogu utjecati na funkcije poput koordinacije i ravnoteže.
Nedavna istraživanja su pokazala da ljudi koji su pretrpjeli TIA doživljavaju brži kognitivni pad, posebno u pogledu pamćenja, i to na isti način kao osobe koje su imale puni moždani udar. Iako se simptomi malog moždanog udara povuku u nekoliko minuta, dugoročne posljedice na pamćenje mogu biti ozbiljne.
Kognitivno opadanje kod osoba koje su pretrpjele TIA razvija se postepeno, a brzina opadanja kognitivnih funkcija može biti slična onoj kod osoba koje su doživjele puni moždani udar. Oporavak od TIA-a može uključivati terapiju koja poboljšava kognitivne funkcije, kao i strategije za sprječavanje daljnjeg opadanja.
Nakon malog moždanog udara, izuzetno je važno poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje daljnjih incidenata i smanjenje rizika od kognitivnog pada.
