Kašalj je jedan od najčešćih simptoma s kojima se pedijatar susreće u svakodnevnom radu i jedan je od najčešćih simptoma oboljenja dišnih organa.

Danju ili noću

Također, kašalj je odbrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi dišne puteve stranih čestica, sekreta i ostalih produkata upale. Nastaje u praktično svim upalnim promjenama svih dišnih puteva i pluća.

Može biti akutni, hronični, tvrdokorni, recidivirajući, suh, produktivan (vlažan), ravnomjeran ili u napadima, ponekad praćen i povraćanjem.

Može se javiti u razno doba dana, danju ili noću. Karakter kašlja često upućuje na osnovnu bolest.

Kašalj je često praćen iskašljavanjem, izbacivanjem nagomilanog sekreta i produkta upale iz bronhalnog stabla u ždrijelo.

Dijete počinje iskašljavati tek oko pete godine, a do tog vremena guta sekret. Iskašljani sadržaj može biti sluzavo-gnojni, gnojan, žilav, pjenast, ljepljiv i karakteristike često upućuju na osnovnu bolest.

Česte infekcije

Dijete može iskašljavati i sekret iz gornjih dišnih puteva, kod upale ždrijela, upale sinusa, upale krajnika. Kašalj može biti praćen hripanjem, promuklošću, može biti “poput laveža psa”, glasan i promukao. Kod upale ždrijela javlja se suho kašljucanje.

Suzdržani kašalj nastaje kod djece u težoj dispneji, kod pleuropneumonije, a prepoznaje se po izrazitom naporu djece da potisnu refleks kašlja.

Recidivirajući kašalj javlja se kao alergijski (polenoze) uz ostale simptome, kod čestih infekcija dišnih puteva.

Dugotrajni kašalj kod djece javlja se i ukoliko se u najbližem okruženju puši.

Navika kašljanja (kašljucanja) i psihogeno uvjetovan kašalj mogu se javiti u dječijoj dobi, ali vrlo rijetko.