Komplikacije nakon COVID-19 mogu biti ozbiljnije nego sama infekcija, upozoravaju ljekari. Čak i za one pacijente koji su preležali koronu u blažem obliku postoji veliki rizik od infarkta, šlaga, nastanka kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, encefalopatije i drugih teških oboljenja.

Akutni period

Iako već drugu godinu živimo s koronom, još uvijek ne znamo sve niti o samom virusu, niti o njegovim komplikacijama. COVID-19 se ponaša nepredvidivo, zato prognozirati posljedice u dugoročnoj perspektivi je skoro nemoguće, kažu stručnjaci.

One se ponekad pojavljuju tokom akutnog perioda, ali u nekim slučajevima mogu se odložiti, to jest, ne nastaju odmah, već neko vrijeme nakon infekcije. Tako je, naprimjer, bilo tokom Prvog svjetskog rata. Tada se čovječanstvo suočilo s novom bolešću, koja je ličila na gripu, ali imala specifičan simptom: zaraženi pacijenti su često upadali u stanje hibernacije.

Ova bolest, čiji uzročnik i do sada nije poznat, dobila je naziv letargični encefalitis. Mnogi bolesnici koji su preležali letargični encefalitis, poslije nekoliko godina su se suočili s teškom komplikacijom kod njih se razvio Parkinsonov sindrom, odnosno degenerativne promjene u mozgu.

Trenutni podaci

Hoće li i koronavirus imati odložene posljedice za sada niko ne zna. Ali trenutni podaci nisu ohrabrujući. Čak i nakon blagog toka koronavirusa 30 posto pacijenata pati od komplikacija. Srčane abnormalnosti pronađene su u 78 posto pacijenata koji su preležali koronu, upala miokarda - kod 60 posto, 76 posto pacijenata su imali visok nivo enzima troponin, koji je inače pokazatelj oštećenja srca.

Blagi oblik

Čak i nakon blagog toka koronavirusa, 30 posto pacijenata pati od komplikacija. Ljekari tvrde postkovidni sindrom često je posebno težak baš kod onih pacijenata koji su imali blagi oblik akutnog stadija infekcije. Zbog smanjenja imuniteta, virus, iako već neaktivan, dugo cirkulira u organizmu, a imuni sistem ne može da ga se riješi ni na koji način.