San bez prekida je osnova zdravlja. Ali ti prekidi često pokvare noć i učine da jutro dočekamo umorni, nimalo spremni za dnevne obaveze. Ipak, možemo se izboriti s njima.

Vanjski uzrok

Čim saznamo njihove uzroke, spremni smo ih pobijediti. Poremećaji spavanja postaju učestaliji s godinama i češće se javljaju kod žena nego kod muškaraca. Među poremećajima spavanja najčešća je nesanica. Od 30 do 45 procenata odraslih osoba boluje od nesanice. Osim insomnije, česti su i poremećaji ritma spavanja, a sreću se, u manjoj mjeri, i somnabulizam, odnosno mjesečarenje i noćni strahovi. Javlja se u rjeđim slučajevima i narkolepsija, hronični poremećaj spavanja koji prate pretjerana pospanost i iznenadni napadi sna. 

Normalno i ne tako rijetko je da čovjek zbog nečeg ne spava ili da lošije spava. I najmanji vanjski uzrok, promjena temperature i bazičnog pritiska, promjena mjesta boravka ili postelje, može poremetiti san. U tom slučaju se ne treba prisiljavati na san po svaku cijenu.

”Normalna“ nesanica ne traje duže od 48 sati i nije praćena ozbiljnim fiziološkim i psihološkim promjenama. Čim se ukloni uzrok, spavanje se brzo vraća u normalno stanje. Problem predstavlja nesanica koja duže traje.

Bolesna jetra

Od reaktivne, učestale nesanice pate oni koji se bore s bolesnom jetrom, bubrezima, koji imaju probleme s kardiovaskularnim i respiratornim sistemom, kao i psihijatrijski bolesnici. Ova vrsta nesanice se odlikuje teškoćama kod uspavljivanja, čestim ranim jutarnjim buđenjem. Spavanje je isprekidano i rastrzano, a osoba se budi umorna i neraspoložena. 

Važno je za zdravlje

Da bi čovjek bio dobro raspoložen, u dobrom dnevnom ritmu i spreman za rad, treba dovoljno spavati. Spavanje ne predstavlja puki predah od dnevnih obaveza, već je potrebno za zdravlje, mentalne i emocionalne funkcije. Ako ne spavamo dovoljno, javljaju se mnogobrojne neželjene posljedice. Zdravo spavanje je za većinu ljudi sinonim dobrog zdravlja, međutim, u medicini važi i obrnuta teza: san će biti zdrav ako je i organizam zdrav.

Spavačka apneja

Procjene su da je oko pet posto odrasle populacije, i to češće muškarci nego žene, zahvaćeno apnejom tokom spavanja. Svako od nas može ponekad imati apneju, odnosno prekid disanja tokom noći naročito, i to zbog velikog stresa, umora, alkohola, teške večere neposredno prije odlaska u krevet ili prehlade. 

Apneju mogu izazvati bolesti respiratornog sistema, upotreba određenih lijekova iz grupe antidepresiva, alkohola i narkotika. Faktori rizika su i životni stilovi, tako da pušači imaju veće šanse da je dožive, a i gojazne osobe su izložene većem riziku.

Osobama s krivom nosnom pregradom, upalom krajnika i sinusa, također, prekid disanja može poremetiti san.