Mišići imaju svoj bioritam, a rezultat toga je da bolje funkcioniraju tokom dana (dnevnog svjetla) nego noću. Zato naučnici više preporučuju jutarnji trening, jer su mišići tada najodmorniji i najsposobniji da iskoriste povećan dotok kisika za energiju te da odgovore i na intenzivnije podražaje, poput treninga.
Osim toga, istraživanje s američkog Univerziteta “Brigham Young” pokazalo je da čak 45 minuta umjerene do snažne vježbe u jutarnjim satima može smanjiti potrebu za hranom - odmah nakon treninga, ali i tokom ostatka dana. Ispitanici u tom istraživanju nisu nadoknađivali potrošnju energije jedući više tokom dana.
Jutarnja tjelovježba je, također, povećala i ukupnu tjelesnu aktivnost tokom dana, a to sugerira da vježbanje ujutro može pomoći da ostanete u pokretu i nakon treninga. Također, jutarnji trening olakšava vježbanje i tokom provođenja dijete. Istraživanja su pokazala da je jutarnje vježbanje na prazan želudac dobro za sprečavanje debljanja (pretilosti) i inzulinske rezistencije.
Jedno od objašnjenja je da simpatički nervni sistem kojeg aktivira vježbanje i nedostatak hrane kontroliraju, zapravo, metabolizam sagorijevanja masnoća. Kombinacijom posta i vježbanja povećava se utjecaj katalizatora, koji prisiljavaju razgradnju i iskorištavanje masti i glikogena za energiju.
Ako imate problema s vježbanjem na prazan želudac, možete uzeti 20 grama brzoapsorbirajućih proteina, poput kvalitetnog koncentrata proteina surutke.
Naravno, to smijete uzeti 30 minuta prije treninga, savjetuju fitnes stručnjaci.
Ni kasni trening nije loš. Vježbanje u kasnim večernjim satima može poremetiti san zbog manjka melatonina. No, studija iz 2011. pokazala je da su ljudi koji su povremeno uvečer intenzivno vježbali 35 minuta, normalno usnivali i kad su vježbali i kad nisu.
Ako niste sigurni u koje doba dana vam najviše odgovara vježbati, napravite nekoliko eksperimenata. Probajte jedan mjesec vježbati ujutro, pa jedan mjesec popodne te na kraju odlučite koji vam termin bolje odgovara.