Na tržištu je danas klima-uređaj najpopularnije sredstvo rashlađivanja prostora, ali je istovremeno i najriskantnije, barem ako se o njemu ne brinete redovno.
SVEZNADAR
Većina stručnjaka slaže se da je kompletno čišćenje i servis klima-uređaja dovoljno napraviti jednom godišnje
Čišćenje klima-uređaja dovoljno je napraviti jednom godišnje. Ilustracija
Na tržištu je danas klima-uređaj najpopularnije sredstvo rashlađivanja prostora, ali je istovremeno i najriskantnije, barem ako se o njemu ne brinete redovno.
Mnogi su svjesni da klima-uređaji skrivaju brojne opasnosti po zdravlje ljudi, a najčešće se spominje legionarska bolest. Uzrokuje je bakterija legionela, koja se najbolje razvija na temperaturi između 30 i 37 Celzijevih stepeni, a čovjek se zarazi kada udahne bakteriju koja se nalazi u aerosolima, koja, onda, završi u plućima.
Simptomi legionarske bolesti su povišena temperatura, slabost, malaksalost, bolovi u mišićima, kašalj… Veći rizik od zaraze imaju ljudi sa problemima dišnog sistema, djeca, hronični bolesnici, osobe narušenog imuniteta i starije osobe.
Otkrivena na vrijeme, bolest se liječi antibioticima, ali bez antibiotika, smrtnost je velika, od 15 do 25 posto. Oporavak je i uz adekvatno liječenje dugotrajan.
Naravno, ne treba dizati paniku niti se bojati klima-uređaja, ali se svakako treba brinuti o redovnom čišćenju i održavanju. Većina stručnjaka slaže se da je kompletno čišćenje i servis klima-uređaja dovoljno napraviti jednom godišnje, ali ako se koristi i za grijanje, onda bi ga trebalo pregledati i počistiti dvaput godišnje, pogotovo ako imate kućnog ljubimca.
Najvažnije je redovno čistiti filtere, provjeriti je li sve uredu s odvodom, odnosno dovodom zraka, a to se odnosi i na vanjsku jedinicu, kojoj grančice i lišće mogu ometati rad. Ako niste sigurni kako sami obaviti pregled i čišćenje, prepustite to ovlaštenom servisu, ali nemojte preskakati servisiranje.
Ako se sami upuštate u servis klime, korisno je znati da bakteriju legionele možete ubiti termičkom obradom na temperaturama višim od 65 stepeni, ultraljubičastim zrakama, hlorom i nekim drugim sredstvima koja zahtijevaju stručno rukovanje.
Razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne smije biti prevelika, tačnije veća od 7 do 10 stepeni. U protivnom, organizam se ne može u kratkom vremenu prilagoditi promjeni temperature i dolazi do šoka koji negativno utječe na zdravlje.
Dugotrajno izlaganje hladnoći utječe i na rad metabolizma. Cirkulacija je usporena pa se i sve druge aktivnosti u mišićima, krvnim žilama i nervima odvijaju sporije. Klima-uređaj u kući stvara prijatnu atmosferu, bez obzira na vanjsku vrućinu.
Smanjuje osip od vrućine i polensku groznicu, od koje pate alergične osobe. Kvalitetan klima-uređaj pročišćava zrak, smanjuje vlažnost i uklanja neugodne mirise. S obzirom na sve pogodnosti i nedostatke, možda ćete odučiti da je najbolje koristiti klima-uređaj samo povremeno, ne spuštati temperaturu ispod 26 stepeni i ne navikavati se previše na njega.