Predsjednički izbori u Hrvatskoj održat će se u nedjelju, 29. decembra. Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od pet godina.

Bez obzira da li na izborima učestvuje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasali. Izborna kampanja počinje danom objave liste kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.

Evo šta sve treba da znate o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.

Ko su kandidati

Ove godine na listi se nalazi osmero kandidata.

To su aktuelni predsjednik Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i partnera, Miro Bulj, kandidat Mosta, Ivana Kekin, kandidatkinja Možemo, Branka Lozo, kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje, te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.

Predsjednički izbori održavaju se svake pete godine.

Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Odlučeno je da se ove godine održe 29. decembra, a eventualni drugi krug glasanja trebalo bi da se održi 12. januara 2025.

Ako niti jedan kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih birača koji su glasali, izbori se ponavljaju nakon 14 dana.

Ukoliko je na izborima učestvovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasanju dobila najviše glasova. Ako neki od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stiče kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova.

Moć predsjednika Republike proizlazi iz činjenice da su izbori za tu funkciju visoko personalizirani, jer on je visoki dužnosnik s najvećim legitimitetom stečenim direktnim glasovima birača.

Odnos prema BiH

Kada je riječ o odnosu prema BiH, od aktuelnog predsjednika Zorana Milanovića se može očekivati nastavak dosadašnjeg odnosa koji podrazumijeva insistiranje da se osigura drugačiji način biranja članova Predsjedništva. S tim ciljem Milanović se nije libio koristiti ucjene pa čak i prijetnje blokiranja evropskog puta BiH. Isti zahtjev ima i Primorac, s tim što koristi daleko blažu retoriku i ističe da će pružati nedvosmislenu podršku evropskom putu BiH. Sličan stav o tom pitanju ima i Marija Selak Raspudić koja je Plenkovićeva i Milanovića optuživala za nedovoljnu podršku bh. Hrvatima. Kekin, s druge strane, navodi da neće održavati odnose s Miloradom Dodikom te da će podržati građanske snage u BiH.

Dužnosti predsjednika

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine za usklađeno djelovanje i stabilnost vlasti te za odbranu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.

Raspisuje izbore za Hrvatski sabor i referendume; saziva Sabor na prvo zasjedanje i povjerava mandat za sastavljanje Vlade, daje pomilovanja i dodjeljuje odlikovanja i priznanja. Zajedno s Vladom dijeli izvršnu vlast, no za razliku od Vlade, nije direktno odgovoran Saboru. U slučaju da dođe do sukoba Vlade i Sabora, Vlada ne može samostalno raspustiti Sabor, već može predložiti predsjedniku da to učini.

Ko su bili predsjednici Republike Hrvatske od osamostaljenja?

- Franjo Tuđman (predsjednik od 1992. do 1999. godine),

- Stjepan Mesić (predsjednik od 2000. do 2010. godine),

- Ivo Josipović (predsjednik od 2010. do 2015. godine),

- Kolinda Grabar-Kitarović (predsjednica od 2015. do 2020. godine) i

- Zoran Milanović (aktuelni predsjednik od 2020. godine).