Direktor srbijanskog Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović ponovno je u petak apelirao da u Subotici bude otvoren centar za prihvat migranata jer s dolaskom hladnijeg vremena "postoji velika potreba za smještajem" na glavnim rutama prolaska kroz Srbiju.
Prema podacima Centra, najmanje 200 osoba nalazi se uz granicu s Mađarskom i svakoga dana pokušavaju je prijeći i zbog toga je potrebno da bar jedan kamp za prihvat migranata radi na granici Srbije sa zemljama Evropske unije (EU), a posebno s Mađarskom, smatra Đurović.
- Onda institucije ne znaju što će s ljudima među kojima ima i porodica i javlja se problem gdje ih smjestiti, dok policija ne provede sve procedure i vrati ih na jug Srbije, u prihvatne centre - kazao je Đurović.
Komentirajući izjavu srbijanske ministrice za evropske integracije Tanje Miščević o tome koliko je prostor zapadnog Balkana važan za Evropu kada je riječ o ilegalnim migracijama, i da je trenutno balkanska ruta "potpuno zatvorena", Đurović je kazao da predstavnici Centra" to na terenu vide malo drugačije i da vide ljude".
- U ovom trenutku je ilegalni prelazak granice između Srbije i Mađarske nula, a 70 posto je smanjen na svim drugim granicama. Evropa jako cijeni i našu borbu protiv grupa koje se bave krijumčarenjem ljudi preko granice - rekla je Miščević, prenosi Beta.
Đurović je kazao da migrantska ruta prema Mađarskoj sada nije glavna i da većina migranata ide prema Bosni i Hercegovini, te ukazao da predstavnici Centra "bilježe i ulaske i pokušaje izlaska migranata iz Srbije".
- Mi na terenu ne vidimo da je ruta zatvorena - kazao je Đurović.
Srbijanski Komesarijat za izbjeglice i migracije je krajem jula saopćio da je zbog smanjenog dolaska migranata trajno zatvorio prihvatne centre u Šidu, Dimitrovgradu i Kikindi, a privremeno, centre za azil u Tutinu i Banji Koviljači i prihvatne centre u Pirotu, Bosilegradu, Somboru, Subotici i Adaševcima.
U Srbiji u punom kapacitetu rade centri za azil u Sjenici, Obrenovcu, Vranju i Krnjači i prihvatni centri u Bujanovcu, Preševu i Principovcu.
