Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je prošle sedmice gošća na podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6, Sir Ričarda Dirlova (Richard Dearlove). U intervjuu od 47 minuta dala je neke prilično zanimljive, pa i neobične izjave na temu rata u Ukrajini i pomoći toj zemlj, ali i odnosa Rusije i Hrvatske, uključujući stavove njenog nasljednika Zorana Milanovića i odnos Vladimira Putina prema njoj. 

Suvoditeljica britanskog podcasta One Decision, Julia Mekfarland (McFarland), opisala je ono što joj je Kolinda Grabar-Kitarović rekla o odnosu ruskog predsjednika Vladimira Putina prema njoj kao “jednu od najzanimljivijih i razotkrivajućih stvari koje sam čula o ruskom predsjedniku”.

Mekfarland je odmah na početku povukla izravnu paralelu između ratova u Hrvatskoj i Ukrajini.

- Danas gledamo na zemlju u Evropi koja se bori za svoju slobodu, nakon što je njenu nezavisnost i suverenitet osporio njen daleko moćniji i agresivni komšija koji je odjednom, bez upozorenja, pokrenuo punu invaziju, uništio čitave gradove, počinio navodne ratne zločine i okupirao njen teritorij daleko većom vojskom od njene. Mala i nadjačana zemlja nije se pokolebala već je pružila otpor, uz građane koji su bili odlučni braniti svoju domovinu. Možda zvuči kao da govorim o Ukrajini, ali zapravo se radi o Hrvatskoj ranih devedesetih, maloj evropskoj zemlji koja je vodila rat za nezavisnost protiv bivše Jugoslavije.

Sličnosti je u intervjuu istaknula i sama Grabar-Kitarović, koja je ove godine već nekoliko puta posjetila Ukrajinu, što redovno prati objavama na društvenim mrežama. Nedavno se pridružila Ročardu Dirlovu u posjeti Kijevu kako bi čula iz prve ruke o stanju ukrajinske protuofanzive, a i u martu je u posjeti Kijevu bila pratnja premijeru Andreju Plenkoviću, gdje su se sastali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim najvišim ukrajinskim dužnosnicima. Obišla je tada i gradić Buču o okolici Kijeva u vrijeme obilježavanja godišnjice ruskog masakra, a sudjelovala je i na skupu “Ujedinjeni za pravdu” na temu procesuiranja odgovornih za taj i druge ratne zločine okupatora. 

Komentirala protuofanzivu

Komentirajući ukrajinsku operaciju oslobađanja okupiranog teritorija, koja očito ide mnogo sporije i teže nego su se mnogi nadali, Grabar-Kitarović je ustvrdila da je “prije nego je protuofanziva započela, zapravo bila jedan od onih glasova koji su upozoravali da treba smanjiti očekivanja od Ukrajinaca”. Imala je realističniju perspektivu, kaže, upravo zbog hrvatskog iskustva s oslobađanjem.

- Da, bio bi golemi uspjeh i jako bih voljela da dospiju do obale Azovskog mora, ali moramo biti realistični da će u ovim okolnostima vjerovatno trebati nekoliko valova ovih protuofanziva da bi mogli ostvariti svoje ciljeve. A svaki proboj koji naprave, kao sa selom Robotine, značajan je - zaključila je Grabar-Kitarović.

Istaknula je i kako je Hrvatskoj za oslobađanje teritorija pod kontrolom srpskih pobunjenika “trebalo nekoliko strateški smještenih manjih operacija koje su dovele do one velike” te da je razlog što je operacija Oluja “trajala samo nekoliko dana i imala minimalni broj žrtava” taj što je Hrvatska vojska, “vodeći zajedničke vojne operacije s Armijom Bosne i Hercegovine, mogla zaobići sličnu odbranu koju su paravojne snage lokalnih Srba postavile i doći straga”, što Ukrajina “ne može napraviti kroz Crno more”.

Bivša hrvatska predsjednica rekla je kako putuje u Ukrajinu redovno i da se “prošli petak vratila s posljednjeg putovanja” u Kijev, gdje se zračne uzbune oglašavaju svakih nekoliko sati.

- Osim što pokušavaju iscrpiti Ukrajince, Rusi pokušavaju iscrpiti našu podršku - naglasila je.

Masovno miniranje okupiranog teritorija izdvojila je kao jedan od najtežih problema s kojima se Ukrajina dugoročno suočava.

- Ulažemo zaista puno napora u to. Radimo zajedno s GLOBSEC-om i nastavit ćemo raditi, ali vrlo sam angažirana i lično, na međunarodnom i na hrvatskom nivou, jer imamo vrlo slično iskustvo.

Željeznice su nam spore, trebat će nam evropska solidarnost

- Ni mi još nismo potpuno slobodni od mina, desetljećima nakon rata još čistimo mine na hrvatskom teritoriju. U međuvremenu smo zaista razvili ekspertizu i tehnologiju koja doista može pomoći Ukrajini, samo što su naši kapaciteti prilično mali. Tako da gledamo kako možemo povećati proizvodnju robota za razminiranje kako bismo spasili ljudske živote - izjavila je Grabar-Kitarović, koja misli da će i Ukrajini bez sumnje trebati “desetljeća da razminira teritorij”.

Mekfarland joj je postavila i pitanje o “putu solidarnosti” za izvoz ukrajinskog žita Dunavom i Jadranom, preko Hrvatske, pitajući se bez zadrške je li takav plan zaista izvodiv iz niza razloga: od ograničenog kapaciteta luke Vukovar do lošeg stanja hrvatske željeznice, kao i mnogo veće cijene takvog prijevoza koja znači mnogo manju zaradu za ukrajinske farmere. Citirala je i bivšeg ministra gospodarstva Ljubu Jurčića koji je to opisao kao “više simboličnu gestu podrške”.

Grabar-Kitarović je na to, međutim, odgovorila kako je tu u planu “kombinacija ruta” koja će uključivati i “Trst u Italiji, Kopar u Sloveniji, Rijeku, Ploče i Vukovar u Hrvatskoj”. Dodala je da željeznice u Hrvatskoj “jesu elektrificirane, ali su sistemi različiti u različitim dijelovima Hrvatske”, priznajući ipak da je “problem što su prilično spore” i napominjući da će “troškovi prijevoza definitivno trebati pokriti kroz neku vrstu plana solidarnosti” na evropskom nivou.

Najzanimljiviji dio intervjua svakako je bio onaj u kojem su se dotakli ruskog utjecaja u balkanskoj regiji i njenih iskustava u razgovorima s Putinom. Grabar-Kitarović je upozorila kako “oni koji se protive ulasku Bosne i Hercegovine u NATO i EU” koriste izlike kako se to ne bi dogodilo i da je trebalo iskoristiti trenutak prije nekoliko godina kada se cijelo vodstvo BiH slagalo oko pristupanja akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u – “uključujući (predsjednika Republike Srpske Milorada) Dodika koji je danas tako proruski i proputinovski nastrojen” i “prima instrukcije od Putina ili nekog drugog iz Rusije”, po njenim riječima.

- Davajući MAP Bosni i Hercegovini, imali bi značajan stepen kontrole nad tim kamo BiH ide u sigurnosnom i vojnom pogledu. Nažalost, izgubili smo priliku jer RS sad jasno daje do znanja da ne želi NATO ni EU - konstatirala je bivša predsjednica, koja je u junu postala supredsjednica panela Global Preparedness Monitoring Board (GPMB) koji su osnovali Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija, a koji je zadužen za pružanje sveobuhvatne procjene globalne spremnosti za hitne zdravstvene situacije.

KGK: Putin mi je rekao da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu

Upozorila je i da Putin “rekreira sfere utjecaja, odnosno sfere kontrole”, ali pritom “ide mnogo dalje od sfere utjecaja koju je Rusko Carstvo, na primjer, imalo na Balkanu”, jer to carstvo “nikad nije bio zainteresirano za Hrvatsku i BiH, uvijek je imalo interes istočno od Drine”.

- Ali Putin mi je vrlo otvoreno rekao, u jednom od otvorenih razgovora koje smo imali, da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a, ali da neće dopustiti druge zemlje da odu. To je bilo prije ulaska Crne Gore u NATO, što je bilo znakovito jer su doslovno pokušali izazvati puč prije nego se Crna Gora pridružila - otkrila je Grabar-Kitarović.

Osvrnula se i na brojne izjave predsjednika Zorana Milanovića na temu rata u Ukrajini, u kojima je mnogo kritičniji prema Ukrajini, EU, NATO-u i ostalima koji pružaju pomoć toj zemlji nego prema samoj Rusiji. Osim što je, primjerice, ustvrdio da Krim nikad više neće biti dio Ukrajine, usporedio je rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka s “aneksijom” Kosova koju je, po njegovom tumačenju, izvela međunarodna zajednica “otimajući” ga Srbiji. Zaprijetio je i vetom na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, na što je bivša predsjednica uz smijeh odgovorila da smo “vidjeli što je ispalo od toga”, zahvaljujući vrlo ograničenim izvršnim ovlastima funkcije predsjednika.

“Detektirala sam da Putin želi imati mnogo veći utjecaj na Hrvatsku”

- Kao Hrvaticu me najviše brine mišljenje da ovo nije naš rat i da se trebamo držati podalje te da ćemo se tako zaštititi. To nije istina. Ukrajinci brane naše vrijednosti. Ovdje se ne radi o širenju NATO-a, ima mnogo dublje korijene. I kako sam već rekla, iz privatnih razgovora sam zaista detektirala da Putin želi imati mnogo veći utjecaj na Hrvatsku koja tradicionalno nije bila dio njihove sfere utjecaja - objasnila je.

- Ne kažem da su njegove namjere uvijek bile zloćudne. Mislim da je tada pokušavao pridobiti Hrvate većom saradnjom, opskrbom plinom itd., ali krajnji cilj bio je imati utjecaj i staviti je između NATO-a i EU te Rusije - dodala je. Grabar-Kitarović insistira da “u Hrvatskoj nema proruskog biračkog tijela” te da su oni koji su otvoreno proruski “potaknuti ekonomskim interesima” povezanima s ruskim utjecajem na energetski sektor.

Ustvari, najveće nesuglasice između nje i Putina, kaže, nisu bile oko širenja NATO-a ili Ukrajine, već oko “terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, protiv kojeg je on bio oštro protiv”.

- Pokušao mi je objasniti da on ne bi bio ekonomski ispravan za Hrvatsku jer je LNG puno skuplji. Ja sam mu odgovorila – uza svo dužno poštovanje, gospodine predsjedniče, ja ovdje govorim o geopolitici. Pokušavam osigurati hrvatsku nezavisnost o bilo kojem izvoru plina i ne govorim da biste vi to napravili, što se na kraju dogodilo, ali da sam vidjela ranije slučajeve kad je Rusija zavrnula cijevi Ukrajini pa bi Hrvatska ostala bez plina - prepričala je KGK.

Ruske hibridne akcije su pridonijele rezultatu predsjedničkih izbora 2020.

Pritom je iznijela najozbiljniju optužbu na račun Rusije u hrvatskom kontekstu za koju doduše, nije predstavila nikakve dokaze – da se umiješala u predsjedničke izbore na kojima je izgubila od Milanovića.

- Taj LNG terminal je bio najveća sporna tačka s Rusijom i vjerovatno je bio razlog za hibridne akcije tokom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.

Na pitanje o tome kako ju je Putin lično tretirao kao ženskog poglavara države, Grabar-Kitarović je dala do znanja da je “danas u modi demonizirati Putina, ali da se u tom smislu ne može požaliti”, ali i da je bilo zanimljivo pratiti njegovu ideološku transformaciju od 2007., kada ga je prvi put susrela kao ministrica vanjskih poslova. Pri susretu u Sočiju 2017. dočekao ju je, kaže, s buketom cvijeća.

- Nije uopće bio mizogin i ponašao se vrlo diplomatski.

Nije pritom spominjala razgovor koji je s njim imala o dugu tada posrnulog hrvatskog prehrambenog diva Agrokora, danas Fortenove, prema ruskoj banci Sberbank. Prema izvještaju Financial Timesa iz juna Putin je bio bijesan zbog tog duga, ali Grabar-Kitarović je naknadno za Jutarnji list demantirala da je bio bijesan i dodala da mu je “objasnila da Hrvatska nije i ne želi nacionalizirati Agrokor te detaljno objasnila stanje”.

Dotakla se i glasovitog finala Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi 2018. na kojem je, kako sama kaže, bila “u posebnom raspoloženju”. Bila je, kaže, zabrinuta na kakav će doček naići zbog incidenta s pozdravom “Slava Ukrajini” koji je nakon pobjede reprezentacije Hrvatske protiv Rusije izgovorio Domagoj Vida. Nije, doduše, spomenula kako je Putinu, unatoč ruskoj aneksiji Krima i okupaciji dobrog dijela Donbasa, donijela hrvatski dres s Putinovim imenom na poklon.

Ali to nije bio zadnji put kad ga je vidjela uživo. Pri zadnjem neplaniranom susretu, u Jeruzalemu 2020. na obljetnici oslobođenja Aušvica, Putin ju je, otkrila je, pozvao da posjeti Moskvu – iako je upravo izgubila na izborima. Rekao joj je da svejedno želi razgovarati s njom.

- Nikad se nije realiziralo zbog kovida. Nisam imala pojma o čemu je htio razgovarati - rekla je Grabar-Kitarović i još jednom naglasila da je njen dojam da je “prema ženama imao staromodni pristup džentlmena i uvijek je bio pristojan i blag”. Voditeljica je na to zaključila da je bio “pomalo slab” na Kolindu.