Austrijski kancelar Karl Nehamer (Nehammer) danas je izjavio da će ta zemlja podržati pridruživanje Hrvatske Šengen (Schengen) zoni, ali će biti kritična po pitanju ulaska Rumunije i Bugarske u taj evropski prostor bez unutrašnjih graničnih kontrola.

Naime, Nehamer je doputovao danas, u dvodnevnu posjetu Hrvatskoj, tokom koje se sastao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Sa njim je razgovarao o bilateralnim odnosima dviju zemalja, energetskoj saradnji, a u fokusu razgovora bio je ulazak Hrvatske u Šengen, piše Anadolija.

Iako se prošle sedmice pojavila informacija da će Austrija blokirati ulazak Hrvatske u šengenski prostor, Nehamer je to danas negirao.

Bez prava na azil

- Ono što je Hrvatska do danas uradila je uistinu upečatljivo. Od 1. januara će Hrvatska pristupiti Eurozoni i na tome vam želim unaprijed čestitati. Važno je postaviti i dalje korake koji su bitni u budućnosti - rekao je Nehamer.

Istakao je da se Austrija, među svim članicama Evropske unije, nalazi pred najvećim izazovima. Kako je kazao, suočava se s ogromnim pritiskom iregularnih migracija, uprkos tome što nema vanjske granice Evropske unije.

- Od 2015. godine imamo mnoge ljude koje smo primili u našoj zemlji, pružili smo im zaštitu. Trenutno imamo desetine hiljada Ukrajinaca koji zajedno sa svojom djecom traže utočište u Austriji i mi im pružamo zaštitu - istakao je Hemamer.

Dodao je da je Austrija, uz zahtjeve ukrajinskih izbjeglica, primila dodatnih 95.000 zahtjeva za azil.

- Međutim, mnogi migranti ne ostvaruju pravo na azil. Većina uopšte nije registrovana. Ti migranti prolaze kroz zemlje članice EU, dolaze u Austriju, gdje predaju zahtjev za azil, a nisu ni u jednoj zemlji prije Austrije registrovani. Više od 100.000 ilegalnih migranata zatečenih je u Austriji, od kojih više od 75.000 nije bilo registrovano - rekao je Nehamer.

Dinamika ilegalnih migracija

Istakao je da se o proširenju šengenske zone govori u vrijeme kada je smanjen nadzor granica unutar Evropske unije.

- Kada govorimo o proširenju šengenskog prostora, a pritom kritikujemo ovaj plan koji Evropska komisija treba još dovršiti, obzirom na probleme koje smo iznijeli, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumuniju. Od ovih 75.000 migranata koji nisu registrovani 40 posto je došlo preko zapadnobalkanske rute, a 40 posto preko nove rute koja vodi iz Turkiye u Bugarsku, Rumuniju i Austriju. S obzirom na tu činjenicu, potrebne su nam nove mjere, jer na taj način očito Šengen ne funkcioniše - rekao je Nehamer.

Hrvatski premijer Plenković je izjavio da je današnji susret bio prilika da austrijskom kancelaru pokažu šta je Hrvatska sve učinila do danas i koliko je kriterija ispunila.

- Mi smo u cijelom procesu vrlo jasno kazali da smo spremni dodatno pojasniti ako bilo koja članica ima bilo kakvo pitanje ili zabrinutost glede hrvatske spremnosti za Šengen. To smo učinili i danas, ne u kontekstu nekih specifičnosti Republike Hrvatske kao problema, nego u širem kontekstu problema s kojim je Austrija suočena. Iskazali smo veliko razumijevanje za tu situaciju, a to je da se u Austriji snažno povećao broj tražitelja azila. Dinamika ilegalnih migracija preko istočnomediteranske i zapadnobalkanske rute se u ovoj godini povećala. Imamo oko 130.000 zabilježenih migranata. I s te strane smo svjesni posebnih zabrinutosti s kojima se susreće Austrija - rekao je Plenković.

Kako je kazao zajednički su utvrdili da ti ljudi koji su došli u Austriju ne dolaze preko Hrvatske, nego s teritorija drugih zemalja.

Dodao je da je itekako zadovoljan današnjim susretom i potporom austrijskog kancelara da Hrvatska pristupi Šengenu i kad se to dogodi, da se osnaži politika čuvanja granica.

Odluku donose države članice EU

- S te strane je ohrabrujuća najava Evropske komisije koja je spremna napraviti poseban akcijski plan koji bi se odnosio upravo na ovu istočnomediteransku i zapadnobalkansku rutu, gdje bi takva inicijativa skinula pritisak s Austrije - rekao je premijer Hrvatske.

Plenković je izjavio da su odnosi Hrvatske s Austrijom u zadnjih 30 godina među najrazgranatijim od brojnih država s kojima ta zemlja sarađuje otkako je međunarodno priznata, što se, kako je istakao, vidi u trgovinskoj razmjeni. Istakao je da je Austrija među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske i drugi investitor u Hrvatskoj gdje posluje veliki broj austrijskih kompanija.

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice pozvala Evropsko vijeće da što prije donese sve odluke potrebne da se Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji bez odlaganja omogući priključivanje šengenskoj zoni. Vijeće za pravosuđe i unutrašnje poslove glasaće o ulasku tih zemalja u šengensku zonu 8. decembra.

Odluku donose države članice EU-a, koje su istovremeno članice šengenskog prostora. Za odluku je potreban konsenzus svih država članica.

Šengenski prostor obuhvata teritorije 26 evropskih zemalja i funkcioniše kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutrašnjih graničnih kontrola.

Austrijski kancelar će se danas sastati i s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, a sutra će obići LNG terminal na Krku, gdje će mu se pridružiti i predsjednik Vlade njemačke savezne države Bavarske Markus Soder.