Ukoliko u inicijativi Otvoreni Balkan nije svih šest zapadnobalkanskih država ona neće uspjeti, izjavio je izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), prenosi Radio Slobodna Evropa. 

Bliska saradnja

U onlajn obraćanju na konferenciji o Otvorenom Balkanu u Skupštini Srbije, Eskobar je rekao da regionalne inicijative moraju biti jednako otvorene za sve države.

Inicijativa za saradnju "Otvoreni (Open) Balkan" uključuje Srbiju Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje. Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora nisu dio Otvorenog Balkana.

Eskobar je izjavio da su među izazovima Otvorenog Balkana kontrola granica nakon njihovog otvaranja, smanjenje korupcije i smanjenje državne kontrole u privredi.

- Pored toga, važno je da ove tri zemlje koje pokreću inicijativu budu veoma otvorene i da blisko razgovaraju sa druga tri partnera koja su skeptična - rekao je Eskobar.

SAD su spremne da pomognu

Kako je istakao Eskobar, u regionalnoj inicijativi mora da postoji jednakost za sve građane i projekte i da ne smije biti diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti.

Američki izaslanik za zapadni Balkan dodao je da su SAD spremne da pomognu regionalne inicijative, ukoliko one ne ometaju evropske integracije.

- Mi smo voljni da vam na tom putu pomognemo, da ispunite međunarodne standarde, da postanemo partneri sa Evropom kako bi obezbijedili da ovaj region postane jedan od najvažnijih ekonomija u Evropi - rekao je Eskobar.

Vrijeme je da se oslobodi privredni potencijal zemalja zapadnog Balkana i ojača njihova evropska budućnost, istakao je u svom obraćanju američki ambasador u Beogradu Entoni Godfri.

- Podržavamo plan inkluzivnog Otvorenog Balkana da obezbijedi slobodan protok robe, ljudi, kapitala i usluga - istakao je on.

Rama: Otvoreni Balkan može da pomogne Srbiji i Kosovu

Premijer Albanije Edi Rama je u onlajn obraćanju rekao da nije na članicama inicijative da bilo koga ubjeđuju da je Otvoreni Balkan "stvarno otvoren".

Istakao je i da nije tačna sumnja da inicijativa nije otvorena za druge članice. Naglasio je i da je Otvoreni Balkan kompatibilan sa Berlinskim procesom , inicijativom koju je pokrenula odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel da države zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije.

Ipak, Rama je izrazio nezadovoljstvo zbog toga što Evropska unija odugovlači sa proširenjem na zapadni Balkan. Albanija i Sjeverna Makedonija već nekoliko godina čekaju od Brisela datum za početak pregovora za pridruživanje EU.

- Obećavaju datume, pa ih onda ne ispune… Mi nećemo biti u Evropskoj uniji iduće godine, zato mi u regionu moramo zajedno da radimo - rekao je premijer Albanije.

Prema ocjeni Rame, Otvoreni Balkan može da pomogne da se riješi spor Srbije i Kosova, jer "problemi mogu biti mnogo adresirani ako smo svi zajedno".

Premijer Albanije je rekao i da bi bio mnogo srećan kada bi oba partnera, Evropska unija i Sjedinjene Države, izjavili da je Otvoreni Balkan "dobra inicijativa".

Brnabić: Porast BDP ako sve bude po planu

Kako je naglasila premijerka Srbije Ana Brnabić, najveća korist Otvorenog Balkana je mnogo stabilniji i bezbjedniji region.

- Mi smo relativno mali region, bilo kakva nestabilnost u bilo kojoj zemlji će negativno uticati na sve nas - rekla je Brnabić.

Ekonomska korist je, prema riječima Brnabić, također jednako važna jer sa otvaranjem granica i stvaranjem jednistvenog tržišta dolazi znatno veći priliv investicija iz inostranstva. 

Prema riječima Brnabić, prognoze su da će države članice Otvorenog Balkana, ukoliko ispune sve planirane mjere, imati u naredne dvije - tri godine porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za jedan procenat.

- Za pet do sedam godina, ako se primijeni sve planirano i ako se još neka država priključi, možemo imati rast BDP od sedam posto - rekla je premijerka Srbije.

Dimitrov: Ne smijemo biti udaljeni u budućnosti

Suviše dugo smo bili udaljeni i ne smije tako da bude u budućnosti da ne bismo dospjeli u ćorsokak Evropske unije, izjavio je danas zamjenik premijera za evropske poslove Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov u onlajn obraćanju na konferenciji o Otvorenom Balkanu.

- Treba da šaljemo poruku da smo kao region stabilni i da nalazimo rješenja, a ne probleme, da budemo usmjereni ka budućnosti, a da ne budemo zarobljenici prošlosti. Otvoreni Balkan je glavni korak u tom pravcu - ocijenio je Dimitrov.

Prema riječima zamjenika premijera Sjeverne Makedonije, države unutar inicijative moraju napraviti jedinstveno tržište, zasnovano na slobodi protoka ljudi, roba i kapitala i investicija, koje će pomoći zelenu tranziciju.

- To će nam pomoći na putu ka EU. Većina preporuka Evropske komisije se upravo odnosi na to. Kada smo bliski, onda to donosi rast, stabilnost, prosperitet i jačanje - istakao je Dimitrov.

Iznio je i podatak da sa trenutnom stopom rasta zemlje regiona mogu da dostignu prosječan stepen razvoja u EU za šest decenija, a da brojke Svjetske banke iz 2016. pokazuju da se 26 miliona sati godišnje provodilo čekajući na granicama u regionu.

- Vlasnici kompanija kažu da im nedostaje radna snaga i da to smanjuje ekonomski razvoj. Za sve je važno da se barijere uklone, što će poboljšati sliku o regionu pred stranim investitorima. Zato regionalna saradnja nije alternativa eurointegracijama, već je u skladu sa njima - rekao je Dimitrov.

Istakao je kako vlade moraju da zadrže mlade kod kuće, jer se ljudski kapital gubi njihovim odlaskom.

- Oni idu jer žele europski način života. Ako želimo da ostanu, moramo da im omogućimo to kod kuće - rekao je Dimitrov.

Šta je Otvoreni Balkan?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev su pokretači inicijative "Open Balkan", koja je prvobitno bila nazvana "Mini Šengen".

Ova inicijativa predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje. Od pokretanja inicijative uvedeno je slobodno kretanje građana sa ličnom kartom između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

U okviru inicijative dogovoreno je da od 1. januara 2023. budu ukinute granične kontrole između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Predviđeno je i postupno stvaranje zajedničkog tržišta za 12 miliona ljudi, koliko ove tri zemlje imaju stanovnika zajedno, odnosno stvaranje "jedinstvene ekonomske zone".