Počivale su stoljećima na dnu Jadranskog i Jonskog mora, pune blaga i obložene školjkama: brodske olupine uz obalu Albanije sada su meta podmorskih pljačkaša.
Od 2006. američko udruženje "RPM Nautical Foundation" identificiralo je četrdesetak olupina duž 450 kilometara albanske obale, slabo poznatu baštinu.
Ondje su potonuli antički brodovi, rimski, možda i fenički, grčki ili ilirski, ponekad iz VII stoljeća prije naše ere, ali i savremeni ratni brodovi. Ipak danas je "većina blaga koje je ležalo na dubini od 20 do 30 metara gotovo potpuno nestala bez traga", kaže arheolog i historičar umjetnosti Neritan Ceka.
Iako su albanske vode bile nedostupne stranim roniocima tokom komunizma (1944. - 1990.), danas su tim otvorenije što ta siromašna zemlja ne raspolaže s dovoljno sredstava za strogi nadzor svoje obale, na veliko zadovoljstvo lovaca na olupine u potrazi za antičkim blagom ponekad neprocjenjive vrijednosti, ali i metala s modernih plovila.
- Bio sam među prvim svjedocima tog iznimnog blaga roneći početkom osamdesetih godina - ističe Neritan Ceka i dodaje da je vidio amfore, glinene posude, arheološke predmete kojih danas više nema ondje. Pljačka je provedena na barbarski način, naglašava on.- Što se tiče olupina blizu obale, Albanci i stranci sarađivali su u krijumčarenju arheoloških predmeta - kaže Ceka.
Teško je procijeniti koliko iznosi ukupna vrijednost tog krijumčarenja antičkim predmetima u Albaniji.Na svjetskom nivou, radi se o više od 3,5 milijardi eura godišnje, po procjeni Aurona Tarea, Albanca koji predsjeda Naučnim i tehničkim vijećem kulturne baštine pri UNESCO-u.
